A1 blog

Tea Žakula, docentica na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i voditeljica Laboratorija za energetsku učinkovitost,

Okoliš na prvom mjestu

Zbog 'bolesnih zgrada' sve više ljudi osjeća posljedice. Na rješenju rade i hrvatski stručnjaci!

Istraživanje konzultantske kuće McKinsey pokazuje da primjena pametnih rješenja u gradovima može generirati vrijednost od gotovo 150 milijardi eura kroz benefite i uštede u potrošnji energije i gradskom prijevozu. Pametna rješenja primjenom 5G mreže mogu smanjiti ukupne ugljične emisije od grijanja prostora i vode za čak 20 posto. Istovremeno, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je trošak od preuranjenih smrti zbog onečišćenja zraka u Europi u razdoblju od 2010. do 2015. godine viši od bilijun eura.

Mnogi gradovi neće moći zadovoljiti energetske potrebe svojih stanovnika do 2025. Do kraja desetljeća potrebe za vodom nadići će kapacitete brojnih gradova u Aziji, Africi i Sjevernoj i Južnoj Americi, izvještava u najnovijoj studiji McKinsey. Analizirali su više od 2600 gradova diljem svijeta. Gradovi su istovremeno izvor 70 posto ukupnih emisija ugljičnog dioksida, a zgrade su se pokazale kao ključan sektor za optimizaciju potrošnje ograničenih prirodnih resursa.

"Kada pogledamo ukupnu potrošnju energije u gradovima, 40 posto odlazi na zgrade, 30 posto na promet i 30 posto na industriju. To je podjela u cijelom razvijenom svijetu. U Hrvatskoj je udio za zgrade još veći jer nemamo toliko razvijenu industriju kao, primjerice, Njemačka", analizira doktorica znanosti Tea Žakula, docentica na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i voditeljica Laboratorija za energetsku učinkovitost, koji se direktno suočava s izazovom energetske potrošnje zgrada i osmišljavanja pametnih rješenja.

"Laboratorij radi na optimizaciji potrošnje te razvoju niskougljičnih i pametnih zgrada. Na tome radimo kroz znanstvena istraživanja i projekte u industriji. Prilikom izrade rješenja ne mislimo isključivo na uštedu energije ili primjenu određene tehnologije, nego primarno kako osigurati adekvatne uvjete za ljude, za njihovo zdravlje i produktivnost, uz minimalnu potrošnju resursa", nastavlja dr. sc. Žakula.

 

Istraživanja pokazuju da ljudi u razvijenim zemljama provode i do 90 posto vremena u zatvorenim prostorima. Sve je više ljudi koji se javljaju s akutnim bolestima čiji je simptome nemoguće objasniti drugačije nego obitavanjem u određenoj zgradi. Sindrom bolesne zgrade (engl. sick building syndrome) jedna je od posljedica nedovoljnog promišljanja o zgradama kao ekosustavu. Kvaliteta i strujanje zraka, način zagrijavanja i hlađenja prostora, ventilacija i brojni drugi procesi ključni su u projektiranju kvalitetnih, održivih, a u konačnici i ugodnih zgrada i interijera.

Laboratorij za energetsku učinkovitost trenutno podiže temelje najnovijeg projekta, pametne zgrade koja će im poslužiti kao živi laboratorij. U suradnji sa Tehničkom školom "Ruđer Bošković", cilj im je razviti inteligenciju zgrade, ali i obrazovni kurikulum kojim će nove generacije educirati kako nastaviti razvijati pametna rješenja u sektoru.

 

"Radi se o primjeni najnovijih tehnologija koje su već dostupne na tržištu, a naš je zadatak omogućiti optimizaciju rada cijelog sustava u stvarnom vremenu. Danas se zgradama upravlja korištenjem standardnih sustava regulacije koji su još daleko od razine inteligencije koju želimo postići. Tako, primjerice, zvuči logično da poslovnu zgradu počnemo hladiti ujutro kada ljudi krenu pristizati, a prestanemo nakon njihova odlaska. Ipak, takav način upravljanja često nije optimalan ako želimo smanjiti trošak električne energije za hlađenje. Inteligencija zgrade koju razvijamo odlučit će sasvim drugačije, uzimajući u obzir vremensku prognozu, način korištenja prostora, cijenu energije i brojne druge varijable" opisuje dr. sc. Žakula te dodaje kako očekuju da će u sljedećih nekoliko godina vidjeti velik napredak kroz razvoj umjetne inteligencije, hardvera i primjenu 5G mreže.

Na samom razvoju inteligencije zgrade već radi Nikola Bađun, jedan od doktoranada u timu, dok doktorand Borut Omerzo istražuje širenje aerosola, povezano s prijenosom koronavirusa, ovisno o vrstama ventilacijskog sustava. Doktorandica Arlinda Bresa analizira u kojoj su mjeri i kako ljudi voljni surađivati s umjetnom inteligencijom u zgradi, a u tom dijelu surađuju i s Odsjekom za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 

 

"Danas kada predajete, svjesni ste da će svaki vaš student raditi potpuno drukčiji posao. Osim toga, tehnologija se razvija tolikom brzinom da često niti pojedina industrija nema jasnu sliku o tome kako će izgledati za pet do deset godina. Stoga smatram da je prioritet naučiti studente razmišljati, ne bojati se nepoznatog i fokusirati se na projekte kojima će riješiti konkretan izazov", smatra dr. sc. Žakula, koja je ovog semestra na Fakultetu uvela novi predmet, koji se bavi upravo razvojem niskougljičnih i pametnih zgrada.

 

"Kad govorimo o pametnim rješenjima u gradovima, neminovno govorimo i o rješenjima za svakodnevno poslovanje u svim industrijama, od proizvodnje do retaila. Kao kompanija i grupa, prisutni smo u svim gradovima Hrvatske i sada je već sasvim jasno da gradovima i kompanijama više nije dovoljna samo infrastruktura koju nudimo kao telekomunikacijska kompanija. Njima je potrebno savjetovanje, detektiranje problema i pronalazak state of the art rješenja. Pametni grad čini život jednostavnijim i pruža bolju uslugu svojim građanima putem digitalne transformacije u svim aspektima života. Održivi grad predvodi klimatski neutralnu ekonomiju koristeći tehnologije poput IoT-a kako bi, primjerice, putem smart-metering rješenja pratio potrošnju i gubitak vode te ih eliminirao pravovremenim sustavom upozoravanja. Zato se veselimo partnerstvima s gradovima s fokusom na dvije od nekoliko važnih smjernica inicijative EU Green Deal, a to je ulaganje u tehnologije prihvatljive za okoliš i poticanje industrija i gradova na inovacije“, pojašnjava Iva Biščanić, koordinatorica za ICT pametna rješenja u A1 Hrvatska, startup odjela za pametna rješenja, ujedno najuspješnijeg u cijeloj A1 grupi.

Cloud computing, kibernetička sigurnost, napredna analitika i umjetna inteligencija, automatizacija softvera i hardvera, digitalni asistenti i proširena ili virtualna stvarnost, sve su to tehnologije koje mnoge tvrtke poznaju, međutim, ne znaju ih implementirati u svoje poslovanje. Cilj tima za pametna ICT rješenja je iskoristiti svoju prednost kao dijela internacionalne grupacije te iskoristiti znanje i iskustva kolega diljem Europe kako bi tvrtkama i gradovima u Hrvatskoj ponudili konkretna, učinkovita i održiva rješenja koja se oslanjaju na već jaku infrastrukturu telekoma.

"Nevjerojatan je preokret tijekom implementacije takvih rješenja. Svi polaze od vrlo skeptične pozicije hoće li im se takva investicija isplatiti i kako te koliko im je ona potrebna. Na kraju se svi pozitivno iznenade i upravo je taj trenutak kad shvate sve benefite ključan za jačanje pametnih rješenja", ističe Nives Kurtušić, stručnjakinja za razvoj pametnih rješenja. Dodaje kako im se baš nedavno javio klijent koji je shvatio da sa smart metering uređajem sve podatke ima dostupne na laptopu umjesto da odlazi na teren odraditi zahtjevna mjerenja. Sada želi ugraditi još dvadesetak istih uređaja.

"Naš je zadatak detektirati stvarne okvire poslovne potrebe i ponuditi rješenje. Tako smo putem platforme i pametnih uređaja plinari u jednom gradu olakšali praćenje, potrošnju i detekciju potencijalnih problema u cijeloj distribuciji. Pametna rješenja u gradovima pitanje su zdravstva, mobilnosti, prometa i transporta, obrazovanja, zabave i održivosti cijelog sustava, od zgrada, preko kvarta, do cijelog grada i njegovog okoliša", objašnjava Berislav Lastrić, program menadžer za ICT pametna rješenja, te dodaje da primjena pametnih rješenja u pametnim zajednicama može biti i u ruralnim sredinama, poput pametne poljoprivrede i pametnih sela, ali i ostalim primarnim, sekundarnim i tercijarnim djelatnostima, te da će se efikasnost svih mreža pametnih uređaja povećati primjenom 5G mreže koja će poboljšati i olakšati komunikaciju povezanih uređaja zbog svojevrsne sposobnosti raslojavanja u segmente privatnih mreža.

"Zamislite aerodrom na kojemu je došlo do komplikacija s jednim letom i potrebno je što prije analizirati podatke s leta te pronaći rješenje. Taj će aerodrom putem 5G mreže moći sve kapacitete mreže fokusirati na tu razmjenu informacija, a mreža za korisnike aerodroma dotle će biti neometana jer će se odvojiti od mreže koju koristi stožer aerodroma za rješavanje problema", opisuje Berislav Lastrić.

Održivi grad ne može postojati bez pametnih rješenja jer samo s njima možemo najučinkovitije iskoristiti ograničene resurse urbanih područja, zaključuju. Održivost treba biti jednako važan strateški prioritet kao rast i prosperitet društva, a pametna rješenja igrat će ključnu ulogu u procesu tranzicije kroz uštedu energije i drugih resursa koji se korištenjem tehnologije kroz sustav dijeljenja mogu koristiti kao proizvod i kao usluga.

Održivošću se olakšavaju zahtjevi za kružnu ekonomiju, a primjenom pametnih rješenja u takvoj se ekonomiji i oporabi resursa ostvaruje pozitivan učinak na održivost.

 

OKVIR: TEHNOLOGIJE KOJE ĆE SPASITI SVIJET

Istraživanje globalne konzultantske kuće McKinsey pokazalo je kako primjenom pametnih tehnologija u gradu možemo smanjiti broj smrtnih slučajeva do 10 posto, vrijeme reakcije hitnih službi za čak 35 posto, vrijeme tranzita u gradu do 20 posto, potrošnju vode za 15 posto i količinu otpada za 25 posto. Ovakve rezultate mogu ostvariti gradovi koji postižu pametno upravljanje gradom na sljedeće tri razine.

1. Tehnološka baza: digitalna infrastruktura koja se sastoji od senzora i uređaja, širokopojasnih i bežičnih mreža i platformi na kojima se podaci mogu pohranjivati i dijeliti.

2. Aplikacije: specijalizirane aplikacije za analizu i automatizaciju procesa sustava poput reakcija i donošenja odluka na velikim udaljenostima.

3. Primjena: građani više nisu samo pasivni korisnici usluga nego postaju i aktivan dio razmjene informacija i generiranja novih i boljih potreba i rješenja.

 

TOP 10 NAJODRŽIVIJIH GRADOVA SVIJETA

Arcadis Sustainable Cities Index u posljednjem je izvještaju najodrživijih gradova, odabranih prema kriterijima najviše kvalitete za ljude, za okoliš i za poduzetnike, rangirao sljedeće gradove:

1. London
2. Stockholm
3. Edinburgh
4. Singapur
5. Beč
6. Zurich
7. Munchen
8. Oslo
9. Hong Kong
10. Frankfurt

INOVACIJE KOJIMA SE VESELIMO

1. Bicikl koji čisti zrak

Iako bicikliranje već jest "najzeleniji" način prijevoza na kotačima, cilj studentice industrijskog dizajna Kristine Tapping je učiniti ga još boljim za okoliš. Njezin nagrađivani dizajn bicikla Rolloe pretvara standardne kotače u pročišćivače zraka. Ideja joj je sinula dok je i sama biciklirala centrom Londona u kojemu mirisi, zagrijavanje i zagušeni promet konstantno podsjećaju na zagađenost zraka. Kristine se sjetila tijekom iste vožnje da pročišćivači zraka koriste cirkulaciju za filtriranje zraka i odlučila ih je ugraditi na vlastiti bicikl. Sa svakim kilometrom Rolloe pročisti 0,665 prostornih metara zraka, a prototip se trenutno usavršava kako bi bio spreman za serijsku proizvodnju.

2. Cigle od plastike

Prema Global Footprint Networku, prije pandemije potražnja za prirodnim resursima je bila 1,75 puta veća od kapaciteta Zemlje. Problem prevelikog korištenja resursa koji se ne mogu reciklirati motivira sve veći broj dizajnera i inženjera da pronađu alternativnu namjenu odbačenoj sirovini, primarno plastici. Brojne skupine kreativaca u svijetu već rade na izradi građevinskog materijala od korištene plastike. Ona je snažna, izdržljiva, vodootporna, lagana, laka za modeliranje i reciklabilna, što ujedno predstavlja i najbolje kvalitete građevinskog materijala. Tim znanstvenika na Sveučilištu u Belfastu već je uspio napraviti ciglu sa 25 posto plastike, koja se pokazala odličnom na testiranjima, a trenutno rade na prototipu sa 50, 75 i od 100 posto plastike.

3. Dizajn grada u Minecraftu

Neprofitna organizacija Block by Block u suradnji s Ujedinjenim narodima omogućava stanovnicima četvrti kojima je potrebna rekonstrukcija da sami dizajniraju svoj kvart u jednoj od najpoznatijih videoigara na svijetu - Minecraftu. Prvi projekt započeli su u Nairobiju prije više od pet godina, do danas su odradili projekte u više od 37 zemalja i utjecali na život gotovo 2 milijuna ljudi. Sudjelovanjem više od 25.000 ljudi u njihovim radionicama uspjeli su prepoznati potrebe marginaliziranih zajednica i djece u gradovima koje ni industrija ni akademska zajednica nisu prije uočile.

 

TVRTKE KOJE ČINE RAZLIKU

Najveća svjetska korporativna inicijativa za održivost

1.  Intel, top 100 najodrživijih korporacija

Industrijski lider u proizvodnji mikroprocesora i namjenskih integriranih krugova ima dugu tradiciju strateškog pristupa društveno odgovornom poslovanju. Intel je lani završio prvu desetogodišnju strategiju poslovanja u skladu s društvenim i ekološkim ciljevima. Više od 70 posto energije globalno dolazi iz obnovljivih izvora, direktne emisije ugljičnog dioksida smanjene su za 39 posto, a potrošnja vode za 38 posto. Cilj je Intela do 2030. postati lider održivog poslovanja u industriji i šire.

Ključni ciljevi: 40 posto žena na tehničkim pozicijama, 100 posto obnovljiva energija, zero waste procesi.

2. Adobe, CDP Climate A Lista

Lider kreativne industrije pridružio se borbi protiv klimatskih promjena i izgradnji nove održive ekonomije. Tri godine zaredom Adobe je jedna od šest softverskih kompanija u svijetu koje su primile Dow Jones Sustainability Index. Još 2018. potpisali su svoj prvi kolaborativni ugovor za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, čime su pokrili sve potrebe postrojenja u Kaliforniji. Od strateške im je važnosti promicati ciljeve održivog poslovanja s poslovnim partnerima, distributerima i dobavljačima kako bi zajedno pokrenuli transformaciju industrije.

Ključni ciljevi: 100 posto obnovljiva energija, LEED certificirani uredi, znanstveno utemeljeni strateški ciljevi.

3. A1 Hrvatska, član inicijative UN Global Compact

Vodeći tehnološki lider i pružatelj najbolje mobilne mreže u Hrvatskoj krajem prošle godine potpisao je UN Global Compact, najveću svjetsku korporativnu inicijativu za održivost, u kojoj je više od 12.000 kompanija iz više od 160 država diljem svijeta.

Ključni ciljevi: potpuna ugljična neutralnost do 2030., razvoj pametnih rješenja za ostvarenje zelene ekonomije, digitalizacija i edukacija djece vještinama budućnosti kao i sigurnosti u online okruženju.

U A1 Hrvatska 44 bazne stanice i odašiljači napajaju se iz alternativnih izvora: solarne energije i energije vjetra. Telekomunikacijska industrija, iako nije veliki zagađivač, veliki je potrošač električne energije. Ulaganjem u napredne sustave hlađenja (tzv. free cooling sustave) baznih stanica, kojima se smanjuje potrošnja klimatizacijskih uređaja, te ulaganjem u solare i vjetroturbine za napajanje baznih stanica A1 Hrvatska smanjuje svoj ugljični otisak za više od 840 tona godišnje. Kompanija ima certifikate za održivo poslovanje ISO 14001, 9001, 27001 i OHSAS 18001 te Izvještaj o energetskom pregledu velikih kompanija. U A1 Hrvatska posvećuju iznimnu pozornost društvenoj odgovornosti i održivom poslovanju promičući učinkovitije, prihvatljive i održivije načine rada i života i kroz svoja poslovna rješenja, a u 2021. kompanija započinje prelazak na zelenu energiju.

 

Saznajte više! https://www.pametnarjesenja.hr

 

Izvori: McKinsey, Thriving amid turbulence: Imagining the cities of the future, 2018; WHO, Economic cost of the health impact of air pollution in Europe, 2015; Our World in Data, Energy, 2014; McKinsey, Climate math: What a 1.5-degree pathway would take, 2020; BBC, Why plastic is an ideal building material, 2020; Kristen Tapping, Rolloe, 2020; Business Insider, A startup is 3D printing plant-based steaks, 2020; Arcadis, Sustainable cities index, 2018

dr. sc. Robert Pašičko, Geotehnički fakultet

Okoliš na prvom mjestu

Uštedite gotovo 10 tisuća kuna godišnje: Ovo je u Hrvatskoj najbolja investicija u obnovljivu energiju!

Održivi razvoj stvara ekonomski rast. Do čak 90% investicija potrebnih kako bismo ostvarili ciljeve zadane Pariškim sporazumom vratit će nam se u obliku novih poslova, rasta vrijednosti i štednje postojećih resursa. No, kako bismo ih ostvarili, ključnu ulogu ima primjena najnovijih tehnologija, zaključak je istraživanja Boston Consulting Grupe. Priključivanjem UN Global Compact inicijativi A1 Hrvatska prepoznaje prilike u suočavanju s klimatskim promjenama i želi pokazati da i kompanije mogu biti pokretači pozitivnih promjena. Zato se obvezao postići potpunu ugljičnu neovisnost do 2030. godine. A1 Hrvatska kao tehnološki lider želi potaknuti zelene promjene u Hrvatskoj i zato proglašava NET ZERO ERU. 

 

Svake godine emitiramo čak 50 milijardi tona stakleničkih plinova, a više od 70 posto emisija dolazi iz prometa, industrija i kućanstava. Promjene se ipak događaju. Procjenjuje se da će u roku od pet godina svako treće novo prodano vozilo biti električno ili hibridno. Poznati brendovi i industrijski lideri poput Pepsija, Microsofta, Formule 1 i Applea obvezali su se postati ugljično neovisni do kraja desetljeća. Najnovija istraživanja pokazuju kako su i potrošači više nego ikada svjesni svojeg utjecaja na okoliš. U suočavanju s klimatskim promjenama ključan je prelazak s fosilnih na obnovljive izvore energije, a ona nikad nije bila isplativija. 

Solarna energija sada je najpovoljnija na tržištu, a cijena joj i dalje nastavlja padati. Prvi put u povijesti fosilna goriva nisu najisplativiji izvor energije, zaključak je ovogodišnjeg izvještaja Internacionalne energetske agencije, prema čijim je izračunima investicija za solarno postrojenje upola niža nego što se dosad mislilo. S razvojem tehnologije i većom potražnjom isplativost investicija u solarnu energiju, bez obzira je li riječ o velikim investitorima ili malim korisnicima, nastavit će rasti.

'Najčešći mit o obnovljivoj energiji jest da nije isplativa. Nedavno sam proučavao projekte za solarne i vjetroelektrane iz 2008. i do danas je cijena fotonaponske ćelije za proizvođača pala 25 puta, a cijena instalacije za krajnjeg korisnika deset puta. Cijena energije iz vjetroelektrana tri je puta jeftinija', ističe doktor znanosti Robert Pašičko, stručnjak za zelenu energiju i docent na Geotehničkom fakultetu.

Danas se investicija u solarnu energiju isplati bez obzira na dostupnost poticaja. Rok povrata investicije u privatne sunčane elektrane je pet do deset godina. Više nije poanta samo u zelenim kilovatsatima. Riječ je o cjelokupnoj transformaciji.

'Zamislite odluku o vožnji električnog automobila vozača taksija. Recimo da za jedan dan potroši cijeli spremnik goriva i benzin plaća 300 kuna. Ako se odluči za električni automobil i još u kući uspostavi punjač za njega, dnevno bi potrošio 32 kune na puni 'spremnik'. Što bi tek bilo da uspostavi vlastitu malu sunčanu elektranu na krovu i sam puni auto?' objašnjava Robert Pašičko.

Sve više građana i kompanija, svjesni utjecaja na okoliš, želi prelazak na obnovljive izvore energije. Do sada su se kao najbolji poticaj, ističe Pašičko, pokazali projekti zajedničkog investiranja ili takozvana građanska energija. Brojni su slučajevi otpora lokalnih zajednica na elektrane iz obnovljivih izvora energije ('NIMBY - not in my backyard'), u kojima lokalna zajednica nema nikakve veze s projektom, pa tako nije niti svjesna benefita. Međutim, čim su građani uključeni u vlasništvo, nitko se ne protivi. Već 2016. građani i građanske inicijative proizvodile su dvostruko više obnovljive energije od komunalnih poduzeća u Njemačkoj. 'Danska, koja 45 posto energije dobiva iz vjetra, ima zakon kojim se pri izgradnji svake nove elektrane građanima mora omogućiti da postanu suvlasnici. Više od 90 posto stanovništva sasvim podržava vjetroelektrane. Vidimo prve zamahe takvom pristupu u Hrvatskoj i vjerujem da će kultura lokalnog suvlasništva tu odigrati ključnu ulogu', napominje Pašičko.

Dobar su primjer dvije grupno financirane sunčane elektrane u Križevcima, u kojima su suvlasnici lokalni stanovnici. Nakon ulaganja od 230.000 kuna u prvu elektranu, građani su novih 170.000 kuna za drugu prikupili u samo dva dana. Prosječna je investicija iznosila 4000 kuna. Jedna je elektrana postavljena u Razvojnom centru i tehnološkom parku, a druga na krovu Gradske knjižnice. Dobivena energija odmah se troši, a nepotrošenu energiju otkupljuje HEP Opskrba. Obje elektrane su u pogonu i ostvaruju godišnje uštede veće od 60.000 kuna. Trenutno je u pripremi velika solarna elektrana u suradnji s Gradom Križevcima i HEP-om od barem 5 megavata, a građani će također biti pozvani da postanu suvlasnicima.

Energetske zadruge u Europi su prisutne godinama. U Njemačkoj ih je više od 900, u Danskoj 1100 i Austriji 300. U Hrvatskoj ih je osam. Rezultat je i velika razlika u broju sunčanih elektrana među državama Europe. U Njemačkoj ih je postavljeno oko 2 milijuna, a Hrvatskoj je tek 1500 sunčanih elektrana. Ako broj panela stavimo u okvire veličine populacije, Njemačka danas ima 100 puta više sunčanih elektrana od Hrvatske po stanovniku.

'U Hrvatskoj smo na samom početku. Imali smo neke uzlete, ali to nisu bile transformacije koje sad očekujemo. Cijeli sustav mora biti održiv. A broj jedan u Hrvatskoj je zasigurno sunčana energija, koja ima najveći potencijal. Ogroman je interes investitora koji se trenutno procjenjuje na 1000 megavata kapaciteta do 2030., no ja sam siguran da ćemo doći do 1500' procjenjuje Robert Pašičko.

Realizacija od 1500 megavata predstavlja snagu od dvije i pol nuklearne elektrane Krško ili sedam elektrana na ugljen poput Plomina. Za usporedbu, Hrvatska danas ima kapacitete proizvodnje obnovljive energije od 85 megavata. Pašičko procjenjuje, dakle, da je interes investitora čak 20 puta veći od trenutne proizvodnje.

Europska si je unija lani postavila kao cilj postizanje ugljične neovisnosti do 2050. godine i time je njezin stav prema građanima, ali i kompanijama i njihovu poslovanju postao sasvim jasan. Primjerice, 80 posto stakleničkih emisija dolazi iz energetskog sektora, što uključuje promet, kućanstva i grijanje. Taj sektor predstavlja najlogičniji prvi korak u prelasku na obnovljive izvore energije. Za novi financijski okvir do 2027. određeno je da do 37 posto predviđenog budžeta ide u klimatsko neutralni razvoj. Brojne kompanije, gradovi i države to prepoznaju i već su krenule s izradom novih planova i strategija koje će im omogućiti da iskoriste ovu jedinstvenu priliku u transformaciji poslovanja.

'Tu su tri ključna koraka svake kompanije. Prvi je izračunati ugljični otisak cijele organizacije. Drugi je razviti i implementirati strategije kojima ćete ih svesti na nulu. Treći je inspirirati sve u vašoj okolini i cijelom društvu na isto. Potrošači danas ne biraju kompanije na temelju cijena, nego vrijednosti. Traže identifikaciju s okolišnom i društvenom odgovornošću. Još važnije, ljudi pamte. Zato kratkotrajne ili iluzorne strategije ne prolaze, nego se odgovornost i predanost mora vidjeti u samom DNK-u tvrtke, odnosno tome na koji način potiče pozitivne promjene i inovacije', ističe Pašičko.

Globalni lideri već postavljaju ambiciozne standarde. Google je od varaždinske tvrtke Solvis naručio 120.000 solarnih panela za dva podatkovna centra u Kaliforniji, a investicije Bahreina u obnovljive izvore energije osigurale su kraljevini jugozapadne Azije ugovor s Amazonom za njihove najnovije i zelene podatkovne centre.

Lokalne zajednice prepoznaju potencijal sasvim novog i jedva iskorištenog tržišta. Tisuće gradova diljem svijeta obvezalo se postići ugljičnu neutralnost u sljedećem desetljeću.

'Iako smo na začelju, i kod nas se stvari ohrabrujuće kreću. Ključni energetski igrači okrenuli su se održivim alternativama i rezultat toga je 1500 solarnih sustava u Hrvatskoj. S potencijalom koji imamo, važno je podupirati novi pristup temi obnovljivih izvora i motivirati ljude da se informiraju i odluče za opciju koja je na kraju dana najisplativija', zaključuje Robert Pašičko.



5 KORAKA DO VLASTITE SOLARNE ENERGIJE

1. Izračunajte uštede na računu za struju
Na stranici nasuncevojstrani.hr saznajte kolike su potencijalne godišnje uštede proizvodnjom vlastite energije postavljanjem sunčane elektrane na krovu. Na primjer, ako živite u Dalmaciji i mjesečni vam je račun za struju 1000 kuna, sa solarnim panelima površine 43 četvorna metra i elektranom snage 6,9 kilovata uštede su gotovo 10.000 kuna godišnje. Početnu investiciju vratili biste za šest godina i smanjili emisije ugljičnog dioksida jednake trogodišnjoj vožnji osobnog automobila.
2. Priprema projekta sa savjetnicima
Ovisno o tome živite li u stanu ili kući, koja je veličina krova, broj sunčanih dana u godini te o drugim faktorima koji će utjecati na vašu proizvodnju, stručni savjetnici korisnicima pomažu u donošenju svih odluka, a ovlašteni projektant priprema potpuni elektrotehnički projekt. Trošak realizacije projekta u prosjeku je oko 10.000 kuna po kW elektrane (što se smanjuje sa svakim novim kilovatom). Na primjeru spomenute obitelji iz Dalmacije, početna bi investicija iznosila oko 50.000 kuna.
3. Evaulacija projekta
Operator distribucijskog sustava provjerava projekt i, ako je sve u redu, odobrava ga unutar dva tjedna. Priprema ponudu za opremanje obračunskog sustava u domu i zamjene brojila, koja može stajati do 3000 kuna.
4. Pokretanje vlastite male sunčane elektrane
Svu opremu za instalaciju i pokretanje svoje male sunčane elektrane možete nabaviti putem partnerskih tvrtki svojih savjetnika i projektanta. Savjet je instalaciju prepustiti stručnjacima. Uvjeti u kojima su solarni paneli postavljeni iznimno su važni za njihovu efikasnost u generiranju električne energije.
5. Ušteda do 80% već na prvom računu
Sunčanu elektranu možete realizirati u manje od četiri mjeseca od prvog izračuna na nasuncanojstrani.hr. Što prije krenete, prije ćete i ostvariti sve benefite generiranja vlastite energije – od održivosti i neovisnosti o sustavu do ušteda do 80% prosječne mjesečne naknade za struju danas. Očekivani je životni vijek solarnih panela do 25 godina. Za obitelj iz primjera to znači uštedu od 240.000 kuna.

* Izračuni su informativnog karaktera, na temelju kalkulatora na nasuncanojstrani.hr, i nisu jamstvo za ponude i cijene usluga.


STRUČNJAK ODGOVARA NA TOP 5 NAJGUGLANIJIH PITANJA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE U 2020.

Zašto je obnovljiva energija važna?

Klimatske promjene brojne su internacionalne organizacije proglasile najvećim rizikom za ljude u povijesti. Vodeći faktor klimatskih promjena globalno je zatopljavanje uzrokovano stakleničkim emisijama. Čak 80% emisija  proizlazi iz energetike, odnosno prometa, industrije i kućanstava. Obnovljivi izvori energije jedino su održivo rješenje za suočavanje s klimatskim izazovima i sprečavanje daljnjeg rasta posljedica od klimatskih promjena. Europa je nedavno odlučila postati klimatski neutralan kontinent do 2050., a novi američki predsjednik Joe Biden najavio je da će ukupna proizvodnja električne energije u SAD-u do 2035. prijeći na proizvodnju bez stakleničkih plinova.

Zašto je obnovljiva energija skupa?
Radi se o mitu utemeljenom na zastarjelim informacijama. Energija iz solara i vjetra danas je najpovoljnija, pod uvjetom da se instalira u dobrim uvjetima. Solarna energija danas je deseterostruko povoljnija nego prije deset godina, a energija iz vjetra povoljnija je triput. Pritom se ne radi samo o isplativosti elektrana i korištenja nego i o transformaciji cijele infrastrukture poput prijelaza prometa na obnovljive izvore ili o novom izvoru energije na otocima, koji će, na primjer, omogućiti desalinizaciju mora umjesto prijenosa vode s kontinenta, prelazak vozila i grijanja na obnovljivu energiju i značajno smanjiti druge troškove. Sve je više primjera energetskih zadruga u kojima zajednice dijele troškove investicije i instalacija, pa tako i benefite. U Hrvatskoj su takvi projekti realizirani u Križevcima, Pleternici, Varaždinu i Krku.

Zašto je obnovljiva energija održiva?
Energija i resursi dolaze iz prirode, ne s tržišta, i ako ih ne koristimo pametno, naći ćemo se u problemu. To je najbolje bilo vidljivo tijekom posljednje ekonomske krize, kada je cijena nafte naglo porasla i sustav se raspao. Uslijedio je razvoj zelenih tehnologija koje omogućavaju dugoročan razvoj bez nepovratnog uzimanja resursa od budućih generacija. Prilike za razvoj u obnovljivu energiju nikad nisu bile dostupnije; čak 37% svih europskih fondova do 2027. bit će usmjereno na klimatski neutralan razvoj. Globalna pandemija velika je prilika za održiv i konkurentan razvoj ekonomije i društva.

Koji obnovljivi izvori energije postoje?
Stručnjaci za energetiku smatraju da sve kreće od učinkovite upotrebe energije – održive potrošnje. Gradnja kuća, industrija ili vozila koje najučinkovitije troše energiju prvi su korak prema održivosti. Razne oblike obnovljivih izvora počelo se istraživati ovisno o potencijalu regije. U planinskim zemljama hidroelektrane su najbolje, na Islandu je to geotermalna energija, u regijama s poljoprivredom to su bioplinska postrojenja, a u regijama sa šumama to je energija biomase. Razvijaju se i mnoge inovativne tehnologije, primjerice energija valova, podmorskih struja, plime i oseke. Danas su to prije svega vjetroenergija i Sunčeva energija, koja najbrže raste jer je najisplativija i najjednostavnija. Solarne panele na krov kuće moguće je postaviti u samo jednom danu, a megavatnu solarnu elektranu u samo nekoliko tjedana.

Koja je obnovljiva energija najbolja?

Održiva potrošnja je top obnovljiva energija. Energija koju nismo niti trebali potrošiti jer smo energetski efikasno postavili projekt, proizvod ili uslugu. Za energiju koju moramo utrošiti, najbolji obnovljivi izvor ovisi o lokaciji, postojećim potencijalima, mogućnostima za lokalno zapošljavanje i razvoju lokalne ekonomije.
Pokazalo se da je hidroenergija donedavno bila najvažniji obnovljivi izvor električne energije. U kišnim je godinama gotovo pola električne energije bilo proizvedemo u hidroelektranama. Zatim je drugi val bio vjetroenergija, koja je donedavno bila najekonomičnija. Sunčana energija ima najveći trend rasta. Danas je solarna energija najisplativija energetska investicija za proizvođače i potrošače. Održivo investiranje generalno je postalo manje rizično i, prema dosadašnjim projekcijama, postajat će sve stabilnije ulaganje na svim tržištima. Obnovljiva energija zapošljava u Hrvatskoj nekoliko tisuća ljudi: od proizvodnje solarnih panela do korištenja šumskog otpada ili poljoprivrednih ostataka.


TEHNOLOGIJE KOJE ĆE SPASITI SVIJET

1. Senzori pokazuju isplativost
Temelj primjene novih tehnologija u sektoru obnovljivih izvora energije čine napredni senzori koji mogu istovremeno precizno izmjeriti više parametara i proslijediti ih u mrežu povezanih uređaja. Na temelju tih podataka detektirat će poželjne obrasce i nagle promjene te moći oblikovati kratkoročne i dugoročne prediktivne modele. Izvještaj Global Market Insights za 2019. pokazuje da će potražnja za obnovljivim izvorima energije biti jedan od glavnih pokretača tržišta senzora. Osnovni su primjer senzori za detekciju količine Sunčeve energije ili snagu vjetra. Sofisticiraniji senzori mogu na temelju već generiranih podataka procijeniti kada bi uvjeti trebali biti povoljniji za efikasnu pohranu energije. IBM razvija sve naprednije senzore, a posljednji model uz ažuriranje svakog sata nudi pregled vremenskih prilika na području od četiri kilometra udaljenosti od samog senzora.

2. IoT tehnologija za efikasnu distribuciju među korisnicima
Internet stvari omogućava funkcioniranje pametnih mreža na svim tržištima. IRENA, Međunarodna agencija za obnovljivu energiju, analizirala je četiri ključna područja u kojima će to omogućiti značajne benefite. Prvo, omogućiti će preciznije planiranje i kontrolu proizvodnje. Distribucija pametnog upravljanja i pristup podacima u realnom vremenu mogu značajno podići efikasnost elektrana i spriječiti potencijalne probleme. Drugo, distribucija će biti stabilnija i pouzdanija. Analiza velikih količina podataka o svim dijelovima mreže omogućiti će pametnije upravljanje, spriječiti opterećenja i prepoznati buduće potrebe u distribucijskoj mreži. Treće, energija će biti demokratizirana, efikasnija i automatiziranija. Postavljanjem solarnih panela ili manjih vjetrenjača na kuće i u vrtove, građani od korisnika postaju proizvođači energije, a pametni sustavi će omogućiti najefikasniju distribuciju energije između njih. Na kraju, cijelo će tržište biti optimizirano. Na primjer, ako jedna korisnica proizvodi više energije nego što joj je potrebna, ostatak će prodati na tržištu energije i tako osigurati optimalnu potražnju i potrošnju.

3. Blockchain će transformirati sektor
Stručnjaci ističu potencijal blockchain tehnologije za potpunu transformaciju energetskog sektora. Blockchain bi omogućio razmjenu energije između građana proizvođača bez potrebe za posrednikom poput velikih tvrtki proizvođača i distributera. IFC, Međunarodna financijska korporacija, jedna od pet ustanova unutar Svjetske banke, prepoznala je spremnost tržišta za sljedeće inovacije blockchain tehnologijom u sektoru obnovljive energije: sustav certificiranja izvornosti obnovljive energije, sustav naplaćivanja komunalnih naknada, programi za odgovor na potražnju, mreže za punjenje električnih automobila, transakcijski energetski sustavi.

 INOVACIJE KOJIMA SE VESELIMO

1. Energija iz sjene
Tim znanstvenika sa Singapurskog nacionalnog sveučilišta razvio je generator energije iz efekta sjene. Struju generira kontrast u iluminaciji prelaskom iz osvijetljenog prostora u onaj u sjeni. Njihovo je otkriće objavljeno u znanstvenom časopisu Energy & Environmental Science prošle godine te smatraju da će novootkriveni obnovljivi izvor energije imati ključnu ulogu u napajanju uređaja koje koristimo svakodnevno i posvuda nosimo sa sobom. Mobiteli redovito prelaze iz svijetla u sjenu, pa bi u budućnosti tako mogli i sami proizvoditi energiju potrebnu za njihovo korištenje.

2. Pametne cigle
Veliki potencijal cigli u zadržavanju topline opće je poznat, no doktor znanosti Julio D'Arcy sa Sveučilišta Washington istražio je njihov potencijal u pohranjivanju električne energije. Hematit, tvar koja ciglama daje njihovu prepoznatljivu narančastu boju, ujedno može poslužiti kao elektroda. U radu objavljenom u časopisu Nature Communication D'Arcy objašnjava kako je ciglu sa 8% hematita pretvorio u bateriju koja može izdržati i 10.000 ciklusa punjenja i pražnjenja s čak 90% efikasnosti, bez straha od vanjskih utjecaja kiše ili promjena u temperaturi.

3. Solarne stanice u svemiru  
Kako bismo energiju iz Sunca generirali 24 sata dnevno, što je trenutno jedan od glavnih izazova korištenja Sunčeve energije, nastala je ideja o izgradnji solarnih platformi. One bi energiju generirale u Zemljinoj orbiti i pohranjivale ju u velikim spremnicima kojima bi bila dopremljena do nas. Najveći problem u realizaciji takvih platformi je razvoj tehnologije za pohranu i distribuciju energije. Međutim, Europska svemirska agencija već je u potrazi za financiranjem izrade i testiranja potrebne tehnologije.

TVRTKE KOJE ČINE RAZLIKU

Najveća svjetska korporativna inicijativa za održivost

1.  Amazon, začetnik inicijative The Climate Pledge
Globalni lider u IT i retail industriji 2019. pokrenuo je inicijativu kojom se obvezuje transparentno izvještavati o vlastitom okolišnom i društvenom utjecaju, eliminirati emisije ugljika i ulagati u dekarbonizaciju društva. Do sada se Amazonu pridružilo još 13 svjetskih industrijskih lidera.
Ključni ciljevi: 100% potrošnje energije iz obnovljivih izvora do 2025., investirati 2 milijarde dolara u Climate Pledge fond za razvoj tehnologija i usluga za dekarbonizaciju emisija, uložiti 100 milijuna dolara u projekte pošumljavanja i klimatska rješenja.

2. Ikea, lider climate positive pokreta
Švedski proizvođač namještaja uzor je u transformiranju poslovanja na održive poslovne prakse. IKEA je 2015. pokrenula Home Solar s proizvodima za vlastite sunčane elektrane na sedam tržišta. Iste je godine IKEA Hrvatska postavila vlastitu sunčanu elektranu na krov za potrebe trgovine.
Ključni ciljevi: 100% potrošnje energije iz obnovljivih izvora, prelazak na proizvodnju 100% cirkularnih proizvoda, 100% obnovljivi ili reciklirani materijali u proizvodnji do 2030.

3. A1 Hrvatska, član UN Global Compact inicijative
Vodeći tehnološki lider i pružatelj najbolje mobilne mreže u Hrvatskoj krajem prošle godine potpisao je UN Global Compact, najveću svjetsku korporativnu inicijativu za održivost, u kojoj je više od 12.000 kompanija iz više od 160 država diljem svijeta.
Ključni ciljevi: potpuna ugljična neutralnost do 2030., razvoj pametnih rješenja za ostvarenje zelene ekonomije, digitalizacija i edukacija djece i roditelja o internetskoj sigurnosti.
U A1 Hrvatska 44 baznih stanica i odašiljača napaja se iz alternativnih izvora, a uz solarnu energiju i energiju vjetra.
Telekomunikacijska industrija, iako nije veliki zagađivač, veliki je potrošač električne energije. Ulaganjem u napredne sustave hlađenja (tzv. free cooling sustave) baznih stanica, kojima se smanjuje potrošnja klimatizacijskih uređaja, te ulaganjem u solare i vjetroturbine za napajanje baznih stanica A1 Hrvatska smanjuje svoj ugljični otisak za više od 840 tona godišnje. Kompanija ima certifikate za održivo poslovanje ISO 14001, 9001, 27001 i OHSAS 18001 te Izvještaj o energetskom pregledu velikih kompanija. U A1 Hrvatska posvećuju iznimnu pozornost društvenoj odgovornosti i održivom poslovanju promičući učinkovitije, prihvatljive i održivije načine rada i života i kroz svoja poslovna rješenja, a u 2021. A1 Hrvatska kreće s prelaskom na zelenu energiju.

Saznajte više na
www.pametnarjesenja.hr

 

Izvori: IRENA, Internet of Thing: Innovation Landscape, 2019; IFC, Using Blockchain to Enable Cleaner, Modern Energy Systems in Emerging Markets, 2018; GM Insights, Current Sensor Market Size, 2019; D'Arcy et al., Energy storing bricks for statitionary PEDOT supercapacitors, 2020; TechXplore, Solar power stations in space could be the answer to our energy needs, 2020; Zhang et al., Energy harvesting from shadow-effect, 2020; Wierling et al., Statistical Evidence on the Role of Energy Cooperatives for the energy Transition in European Countries, 2018, IEA, World Energy Outlook, 2020; Our World in Data, Sector by sector: where do global greenhouse gas emissions come from?, 2020

dr.sc. Dajana Kučić Grgić, docentica zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije

Okoliš na prvom mjestu

Deset tehnologija i tri inovacije koje će spasiti svijet: među njima i odjeća koja raste s djecom

U svijetu je do sada proizvedeno 8.300 milijuna tona nove plastike, a od toga je čak 6.300 milijuna tona već završilo kao otpad. Čak 79 posto te plastike odloženo je na odlagalištima otpada. Tek je 9 posto reciklirano i 12 posto spaljeno. Jednokratna plastika danas čini više od pola otpada u morima diljem planeta te se procjenjuje da će do 2050. u morima biti više plastike nego ribe. No, najveći problem više nisu prepoznatljivi komadi plastike na dnu ili površini, već sitne čestice plastike manje od 5 milimetara koje Jadransko more čine jednim od najonečišćenijih mora u Europi.

'Mikroplastika je sveprisutna u okolišu, kako u morima i oceanima, tako i u rijekama, jezerima, otpadnim vodama, sedimentu i tlu. Trenutno je najviše istraživanja vezano uz prisutnost mikroplastike u morima i oceanima. Plastika i mikroplastika su čak 60 do 80 posto morskog otpada, u nekim područjima čak do 95 posto' objašnjava dr.sc. Dajana Kučić Grgić, docentica zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i članica znanstvenog tima koji istražuje utjecaj mikroplastike na okolišne organizme i radi na njenom uklanjanje iz okoliša.
Svatko od nas proizvede više od 400 kilograma otpada godišnje. I značajan izvor onečišćenja mikroplastikom su proizvodi koji se svakodnevno koriste za osobnu njegu. Pasta za zube, šamponi i sapuni sadrže značajan udio mikroplastike. Prošlogodišnje istraživanje pokazalo je da 1500 tona mikroplastike iz proizvoda za osobnu njegu završi u prirodi svake godine i to putem otpadnih voda. S obzirom na činjenicu da se velika količina pročišćenih, ali i nepročišćenih otpadnih voda globalno ispušta, a samo 60 % komunalnih otpadnih voda se pročišćava, velika količina mikroplastike upravo ulazi u okoliš prilikom ispuštanja komunalnih otpadnih voda.

Jadransko more je najonečišćenije u Europi, i to nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemnog i Keltskog mora. Gotovo 90 posto udjela otpada u Jadranu čini plastika. Dosadašnja ispitivanja pokazala su da su u sjevernom Jadranskom moru prisutne visoke koncentracije mikroplastike, prosječne vrijednosti od 406.000 čestica po kilometru kvadratnom.
'Istraživanja su pokazala da 160 morskih i 39 slatkovodnih organizama gutanjem mogu unijeti mikroplastiku u probavni sustav, nakon čega čestice dospijevaju i u druga tkiva i organe. Mikroplastika tijekom vremena otpušta različite aditive koji se dodaju čistim plastičnim materijalima kako bi se modificirala svojstva tijekom prerade i poboljšala svojstva gotovih plastičnih proizvoda, poput ftalata, formaldehida i bisfenola A, koji dokazano štetno djeluju po zdravlje čovjeka. Također, na mikroplastiku se mogu adsorbirati različite štetne tvari, poput pesticida, farmaceutika i teških metala koji se nalaze i u vodi i u tlu, te povećavaju njen štetni učinak, a u konačnici štetne tvari se mogu u organizmu desorbirati te imati reproduktivno toksične, kancerogene i mutagene učinke. Ona predstavlja opasnost za cijeli ekosustav' upozorava doc. dr. sc. Kučić Grgić.

Plankton će pojesti česticu mikroplastike, manja riba će pojesti plankton, veća riba će pojesti manju i onda završiti na tanjuru osobe koja je izrazito što jede ribu.. Istraživanja su već pokazala kako je mikroplastika stigla do ljudskog probavnog sustava. Najnovija studija objavljena u siječnju ove godine otkrila je pronalazak čestica mikroplastike čak i u reproduktivnom sustavu žena. Čestice veličine od 5 do 10 mikrometara nalazile su se u posteljici maternice gdje potencijalno mogu naštetiti razvoju embrija.

Od mikroplastike dodatni je izazov nanoplastika koja se odnosi na čestice manje od 1 mikrometra. 'Često je teško dokučiti da li je u uzorku vode, tla, sedimenta prisutna samo mikroplastika ili jedan dio otpada i na nanoplastiku. Međutim, sa sigurnošću možemo reći da će mikroplastika sigurno prijeći u nanoplastiku ne zbrinemo li ju u međuvremenu' pojašnjava doc. dr. sc. Kučić Grgić i dodaje da je glavni izazov nanoplastike upravo njen toksičniji učinak na organizme u odnosu na mikroplastiku.

Najnovija istraživanja njezinog tima  fokusirana su na određivanje ekotoksičnosti različitih vrsta mikroplastike na bakterije, kvasce, slatkovodne alge i zebrice. Prvi rezultati četverogodišnjeg projekta koji je započeo krajem 2019. već su poslani u međunarodno priznate časopise i prezentirani su na domaćim i međunarodnim kongresima.
'Ustanovili smo da što je manja veličina čestica u pitanju i što je veća koncentracija mikroplastike, da je veća toksičnost. Kod velikih koncentracija također dolazi do efekta zasjenjivanja kod algi što podrazumijeva slabiju propusnost sunčeve svjetlosti do algi koje onda ne mogu normalno obavljati fotosintezu i time se vode osiromašuju kisikom i ugrožava se kvaliteta okoliša' pojašnjava, i dodaje da su već krenuli s drugom fazom istraživanja
 
U drugoj fazi istraživanja cilj im je ubrzati biorazgradnju mikroplastike biostimulacijom i bioaugmentacijom autohtonih mikroorganizama u vodeni medij.
'Izolirali smo i identificirali mikroorganizme iz tri okolišna medija u kojima smo znali da ima mikroplastike, sediment rijeke Kupe, aktivni mulj iz uređaja za obradu komunalnih voda grada Vrgorca i kompost dobiven kompostiranjem aktivnog mulja i biootpada u našem Zavodu. Svaki pokus traje najmanje 45 dana i to je također vrijeme unutar kojeg smo sigurni da dolazi do biorazgradnje. Pitanje koje preostaje je kako te procese dodatno možemo ubrzati, na primjer kombinacijom fizikalno-kemijskih procesa što je i cilj treće faze istraživanja' objašnjava doc. dr. sc. Kučić Grgić čiji tim na Zavodu za industrijsku ekologiju radi na projektu paralelno s još dva tima na Fakultetu. U projektu sudjeluje više od 20 znanstvenika iz Hrvatske, Austrije i Češke. Cilj im je razviti analitičke metode za praćenje mikroplastike, odrediti njezinu ekotoksičnost i ispitati okolišno prihvatljive procese kojima se može ukloniti iz okoliša.

Recikliranje i smanjenje plastičnog otpada prioritet su u EU: članice moraju do 2025. prepoloviti upotrebu plastičnih pribora za jelo i čaša za napitke i odvojeno prikupiti 90 posto plastičnih boca za pića. U Hrvatskoj više od 12 godina funkcionira depozitni sustav povratne naknade od 0,50 kuna. Analize su pokazale da takav sustav daje najbolje rezultate uz visoku stopu prikupljanja, ali i kvalitetnu sirovinu koja se dalje može koristiti u proizvodnji. Jedan od najboljih primjera je Zlarin koji se transformira u prvi hrvatski otok bez jednokratne plastike. Inicijativu koju su pokrenule Ana Robb, Nataša Kandijaš i Ivana Kordić podržala je lokalna zajednica.

Svjetski gospodarski forum procjenjuje da kružna ekonomija predstavlja poslovni potencijal od 4,5 bilijuna dolara, no tek je 9 posto globalne ekonomije kružno. Pametna upotreba resursa i poslovni modeli koji ne ovise o ekstrakciji prirodnog kapitala predstavljaju veliko neiskorišteno područje za nove modele rasta. Novi poslovni modeli poput najma proizvoda umjesto kupovine, dakle sharing ekonomija, već je doživjela veliki uspjeh.
'Za zaokruženi sustav gospodarenja ambalažnim otpadom, potrebno je poticati inovacije i korištenje novih tehnologija koje olakšavaju recikliranje i oporabu plastike te iz plastike stvaraju vrijednost nakon njene prvotne upotrebe. ' poručuje doc. dr. sc. Kučić Grgić.

5 PRINCIPA ZERO WASTE NAČINA ŽIVOTA


Odbačena plastična boca u prirodi rekorder je s više od 400 godina potrebnih da bi se razgradila. Limenka će se razgraditi u roku od 200 godina, a metalna konzerva ili čaša od stiropora 50 godina. Da bi se razgradio filter cigarete u prirodi treba i do 5 godina, karton dva mjeseca, a papirnata maramica do mjesec dana. Zato je sve više poklonika pokreta Zero Waste sa slijedećim principima:
1. Refuse / odbiti kupiti proizvode s nepotrebnom ambalažom ili ambalažom koja se ne može reciklirati.
2. Reduce / smanjiti kupovinu stvari koje zapravo ne trebamo.
3. Reuse / ponovo iskoristiti sve što se može popraviti, prenamijeniti ili može nekome nakon nas koristiti.
5. Rot / kompostirati sav biološki otpad koji može poslužiti kao gnojivo.
4. Recycle / reciklirati ono što je ostalo nakon prva četiri principa.
 

HOW TO VODIČ: STVARI KOJE MOŽETE PROMIJENITI VEĆ DANAS


1. Vlastita termo šalica za kavu najbolji je izbor za one koji kupuju kavu na automatima ili naručuju kavu dok su u pokretu kako bi izbacili sve jednokratne plastične i papirnate čaše iz svoje svakodnevice.

2. Jednom kad ju potrošite, nemojte se vratiti na plastiku i neodržive proizvode u kuhinji. Zamijenite spužvice, četkama za pranje suđa koje su dugotrajne i zdravije. Zamijenite plastičnu i aluminijsku foliju omotom od voska. Plastične vrećice za hranu zamijenite staklenim kutijicama ili višekratnim vrećicama sa zatvaračem. Izbacite papirnate ubruse i koristite isključivo kuhinjske krpe ili ubruse od tkanine. Zaboravite na papir za pečenje i isprobajte silikonske podmetače za pečenje.

3. Isto napravite i u kupaonici. Sljedeći češalj ili četka za kosu, kao i četkica za zube neka bude od bamusa koji je biorazgradiv. Na isti način možete zamijeniti i četku za školjku. Maramice za osobnu higijenu i čišćenje zamijenite ubrusima od tkanine. I možda najvažnije, kad god možete, kupite sapun, šampon i regenerator u čvrstom obliku ili kocki bez ambalaže.

4. Zauvijek prekrižite jednokratne slamke. Dostupno je toliko alternativa, od višekratnih metalnih slamki do onih od bambusa. I zapamtite uvijek naglasiti u kafićima, barovima i restoranima, da ne želite slamku u svojem piću.

5. Jednokratne proizvode od papira koje ne možete sasvim izbaciti poput wc papira zamijenite recikliranim.

6. Vrećice za čaj se nažalost ne mogu se reciklirati pa birajte čaj u rinfuzi. Za one koji kavu vole piti iz aparata na kapsule, lako mogu zamijeniti jednokratne višekratnim kapsulama. Sve više brendova olakšalo je ovu tranziciju korisnicima i nude pakiranja mljevene kave za punjenje višekratnih kapsula.

7. U dućanima na odjelu povrća i voća možete pronaći višekratne vrećice za svježe proizvode. Uzmite pakiranje i držite te vrećice u platnenoj vrećici koju ste stavili kraj ulaza ili u torbu i zauvijek zaboravite na zelenu salatu, rajčice, jabuke i naranče u plastičnim vrećicama.

TEHNOLOGIJE KOJE ĆE SPASITI SVIJET


Svjetski gospodarski forum predviđa da će 10 područja tehnološkog napretka omogućiti transformaciju kružnog gospodarstva:
1. Infrastruktura: investicija i izgradnja izdržljivije i kvalitetnije infrastrukture, kako u fizičke tako i digitalne, nužan je temelj za održivo i cirkularno gospodarstvo.

2. Digitalne komunikacije: imati će veliku ulogu u stvaranju sigurne infrastrukture za građane i organizacije koje prelaze na nove poslovne modele kružne ekonomije.

3. Budućnost mobilnosti: svijet je već u ranoj fazi potpune transformacije mobilnosti koja će postati pametnijom, čišćom i inkluzivnijom.

4. Digitalno gospodarstvo i i kreiranje nove vrijednosti: 70% nove vrijednosti koja će nastati u sljedećem desetljeću temeljit će se na poslovnim modelima digitalnih platformi.

5. Napredna proizvodnja: sljedeća je faza proizvodnje kreiranje cjelovitih usluga, a ne proizvoda, radi ćega će novi i inovativni pristupi proizvodni sistemi koji uključuju otkrića u računarstvu, senzorici, umjetnoj inteligenciji, robotici, 3D printanju, mobilnoj povezanosti i naprednim materijalima imati sve ključniju ulogu.

6. Zrakoplovstvo: stručnjaci predviđaju sve veću integraciju dronova, koji koriste energiju iz obnovljivih izvora, u zračnom prijevozu ljudi i robe te nadzoru od poljoprivrede do znanstvenih istraživanja.

7. Četvrta industrijska revolucija: spajanje fizičkog, digitalnog i biološkog predstavlja vrijeme preispitivanja dosadašnjeg uspjeha, ali i propusta te nikad lakši pronalazak rješenja.

8. Internet of Things: povezani pametni uređaji baza su za optimizaciju procesa u svim dijelovima gospodarstva, od javnih usluga do udobnosti doma i inoviranja.

9. Umjetna inteligencija: dizajn kružnih proizvoda, komponenta i materijala i omogućavanje strukture za dinamično određivanje cijena, sustave dijeljenja usluga poput car-sharinga i detekcija potencijala za veću efikasnost.

10. Budućnost računarstva: iz velikih skladišta i soba u podrumima, računala su prešla u ruke ljudi koji sjede na kavi, hodaju ulicom, putuju vlakom, a razvojem kvantnog računarstva i umjetnih neurona računala imaju priliku postati gotovo nevidljivim i još efikasnijim dijelom naše svakodnevice.

INOVACIJE KOJIMA SE VESELIMO


1. Odjeća koja raste s djecom
Potpunu transformaciju u modnoj industriji želi napraviti bivši aeroinženjer Ryan Mario Yasin, osnivač brenda Petit Pli koji proizvodi odjeću koja raste zajedno s djecom. Sva odjeća koju proizvode napravljena je od recikliranih tkanina i konstrukcije mono vlakana koja su zaslužna za rast i sužavanje odjeće prema veličini djeteta i omogućavaju lako recikliranje na kraju korištenja. Jedna majica ili par hlača zahvaća raspon 7 tradicionalnih veličina koje djeca prođu kroz prve dvije godine života. Petit Pli dobitnik je brojnih globalnih nagrada poput Global Change Award i Reddot priznanja.

2. Pametni paneli kao pluća grada
Ključ kružne i održive ekonomije su inovacije koje otpad pretvaraju u sirovinu. NUOTWO je hrvatski startup i pobjednik Startup Factory akceleracijskog programa za poduzetnike iz 2019. Osnivači startupa Iva Soža i Marko Brkljačić osmisli su pametne panele koji ugljični dioksid i metan, dva najzastupljenija staklenička plina u zraku, pretvaraju u biomasu i svježi zrak. Namjenjeni su postavljanju na unutarnje zidove zgrada kako bi primarno filtrirali zrak u unutrašnjim prostorima poput poslovnih ili komercijalnih zgrada. Biomasa koja nastaje kao nusprodukt može se koristiti kao dodatak prehrani, stočna hrana i gorivo.

3. Digitalne platforme za praćenje izvora hrane  
Blizu 88 milijuna tona hrane svake godine završi kao otpad u Europskoj uniji, dok se na globalnoj razini procjenjuje da najmanje trećina sve hrane proizvedene na svijetu ne stigne do korisnika. Stoga se velika nada polaže u digitalna tehnološka rješenja koja mogu identificirati glavne korake u kojima gubimo velike količine hrane, a i potvrdi odakle zaista dolaze. Primjer takvog rješenja je hrvatska platforma VeeMee istoimenog startupa koji su osnovali Marko Kozjak i Nikola Vida. Njihova platforma nudi korisnicima jednostavan pregled osnovnih informacija i proizvodu u trgovini skeniranjem QR koda na ambalaži. Do danas su spasili 750 tona hrane od bacanja.



TVRTKE KOJE ČINE RAZLIKU


Najveća svjetska korporativna inicijativa za održivost
1.  Lush, lider u održivom pakiranju prema 2020 Sustainability Awards
Brend koji je svoju globalnu priču otpočetka gradio na vrijednostima održivog i ekološki osvještenog poslovanja. Lush se vodi sljedećim načelim poslovanja: protiv testiranja na životinjama, etička kupovina, 100% vegetarijanski proizvodi, ručno rađeni proizvodi i prodajom proizvoda u ambalaži isključivo ako je drugačije neizvedivo. Kako bi potaknuli svoje korisnike i stvorili naviku recikliranja, Lush korisnike poklon proizvodima potiče na vraćanje iskorištene ambalaže, čime godišnje povećaju udio reciklirane ambalaže za 17%.
Ključni ciljevi: 100% reciklirani papir, 100% višekratna i biorazgradiva ambalaža, konstantno inoviranje pakiranja.

2. IBM, među najetičnijim tvrtkama prema Ethisphere Institutu
Već dvije godine za redom, Ethisphere Institut je proglasio IBM jednom od najetiničnijih kompanija na svijetu. IBM je tijekom 2019. implementirao 1660 energetskih projekata na više od 200 lokacija diljem svijeta kako bi ostvarili godišnju uštedu od 136 tisuća megavatsati. Tvrtka je iste godine sudjelovala u pokretanju Climate Leadership Councila s misijom realizacije ugljičnog poreza kao politički i ekonomski najefikasnijeg rješenja u brobi protiv klimatskih promjena.
Ključni ciljevi: smanjenje CO2 emisija za 40% do 2025., 55% energije iz obnovljivih izvora energije do 2025.

3. A1 Hrvatska, član UN Global Compact inicijative
Vodeći tehnološki lider i pružatelj najbolje mobilne mreže u Hrvatskoj krajem prošle godine potpisao je UN Global Compact, najveću svjetsku korporativnu inicijativu za održivost, u kojoj je više od 12.000 kompanija iz više od 160 država diljem svijeta.

Ključni ciljevi: potpuna ugljična neutralnost do 2030., razvoj pametnih rješenja za ostvarenje zelene ekonomije, digitalizacija i edukacija djece i roditelja o internetskoj sigurnosti.
U A1 Hrvatska 48 baznih stanica i odašiljača napaja se iz alternativnih izvora: solarne energije i energije vjetra. Telekomunikacijska industrija, iako nije veliki zagađivač, veliki je potrošač električne energije. Ulaganjem u napredne sustave hlađenja (tzv. free cooling sustave) baznih stanica, kojima se smanjuje potrošnja klimatizacijskih uređaja, te ulaganjem u solare i vjetroturbine za napajanje baznih stanica A1 Hrvatska smanjuje svoj ugljični otisak za više od 840 tona godišnje. Kompanija ima certifikate za održivo poslovanje ISO 14001, 9001, 27001 i OHSAS 18001 te Izvještaj o energetskom pregledu velikih kompanija. U A1 Hrvatska posvećuju iznimnu pozornost društvenoj odgovornosti i održivom poslovanju promičući učinkovitije, prihvatljive i održivije načine rada i života i kroz svoja poslovna rješenja, a u 2021. A1 Hrvatska kreće s prelaskom na zelenu energiju. U skladu s Europskim zelenim planom ulažu u tehnologije prihvatljive za okoliš i potiču inovacije, a ove godine prelaze i na zelenu energiju s ciljem smanjenja ugljičnog otiska do potpune neutralnosti do 2030. godine. Među A1 korisnicima promiču cirkularnu ekonomiju i potiču ih da smanjuju svoj utjecaj na okoliš, omogućujući im da svoje stare mobilne uređaje odgovorno zbrinu u bilo kojoj A1 poslovnici. Uspostavili su suradnju s kompanijama koje preuzimaju takav otpad i recikliraju ga. Tako korisnici mogu biti sigurni da će telefon koji im je godinama stajao u ladici i nisu znali što s njim učiniti biti adekvatno zbrinut, dok su ujedno pomogli u očuvanju okoliša. Upravo u 2021. godini plan im je još više se posvetiti dizanju svijesti o ovoj temi.

Saznajte više na
linku.

Goran Jeras i  dr. sc. Nikolina Markota Vukić

Okoliš na prvom mjestu

Tvrtke budućnosti: evo zašto se 47 lidera poslovanja u Hrvatskoj odlučilo za inovativnu strategiju

Primjena ciljeva održivog razvoja u poslovanju tvrtki ima potencijal stvoriti 12 bilijuna dolara dodatne vrijednosti u svijetu do 2030. i stvoriti 380 milijuna poslova.

Tvrtke koje posluju održivo rastu brže te imaju veći rast zaposlenih. Konzultantska tvrtka McKinsey analizirala je poslovanje vodećih američkih i europskih kompanija u posljednjih 15 godina i zaključila da tvrtke koje stvaraju veću vrijednost za sve svoje dionike – zaposlenike, korisnike, dioničare i društvo generalno, rastu brže od drugih. Više od polovice zaposlenika želi raditi upravo za poslodavce koji brinu o zaštiti okoliša. Čak 83 posto ih misli da njihova tvrtka ne čini dovoljno, zaključak je studije vodeće tvrtke za digitalna rješenja u ljudskim resursima.

 

Društveno odgovorno poslovanje postaje strateški važno jer poslujemo u nepredvidivim, izazovnim i transparentnim vremenima. Prvenstveno s aspekta društvenih i okolišnih promjena što utječe na ekonomsku uspješnost poslovanja' upozorava dr.sc. Nikolina Markota Vukić, osnivačica i predsjednica Instituta za društveno odgovorno poslovanje u Zagrebu.

Ključna prednost održivog poslovanja, naročito u krizama, je dugoročno planiranje i izdržljivost poduzeća prema vanjskim šokovima. Tijekom pandemije koronavirusa to je potvrdila i analiza Instituta za održivo ulaganje MorganStanley banke prema kojoj su održivi investicijski fondovi imali prednost tijekom cijele 2020. s dvostruko slabijim padom prosječne vrijednosti od ostalih fondova.

Konačno je postalo jasno da smo došli do točke potrošnje koja toliko iscrpljuje prirodne resurse da je krajnji tren razmisliti o alternativi. Početkom modernog doba osmišljen je model stalnog ekonomskog rasta koji je tada imao smisla, ali danas vidimo da svijet puca po šavovima. Vrijeme je da rast zamijenimo razvojem, umjesto velikim količinama težimo većoj vrijednosti' ističe stručnjak za kružnu ekonomiju i održivo poslovanje Goran Jeras, osnivač Zadruge za etičko financiranje s više od 900 članova. Kad bi se precizno mogli izračunati vanjski troškovi poslovanja, dodaje Jeras, koji uključuju korištenje prirodnih resursa te bi ih integrirali u financijsko poslovanje poduzeća, društveno odgovorno poslovanje i kružna ekonomija bili bi vodeća paradigma.

Vrijednost prirodnih resursa koji se godišnje iskoriste, a ne naplate se premašuje 7 bilijuna dolara. Više od tri četvrtine tog iznosa uključuje emisije stakleničkih plinova, potrošnju vode i zemlje, upozorava studija engleske kompanije Trucost koja istražuje skrivene troškove poslovanja.

Postati društveno odgovornom kompanijom znači dobro identificirati pozitivne i negativne utjecaje poduzeća na društvo i okoliš, te sadašnje i buduće rizike poslovanja. Tek kada ih sveobuhvatno identificiramo potrebno je kako Drucker kaže 'ukrotiti zmaja' - pretvoriti društvene i okolišne probleme u ekonomsku mogućnost za stvaranje proizvodnih kapaciteta, povećanje ljudske sposobnosti, dobro plaćenih poslova, te opće bogatstvo društva' objašnjava dr. sc. Markota Vukić.

Tehnologija omogućava transformaciju tvrtki prema održivom. Europska Komisija je 2020. pandemijsku godinu zaključila s porukom da je ključ oporavka u digitalnoj i zelenoj transformaciji.

'Pitanje je vremena kada ćemo se susresti s novim okvirima poslovanja i strožim regulacijama. Nalazimo se na korak do potpunog redefiniranja napretka, potrošnje, financija i drugih koncepata ukorijenjenih u dosadašnje principe poslovanja. Održivo poslovanje uzima u obzir sve na koje utječe poslovanje kompanija, ne samo investitore', ističe Jeras.

Održivo poslovanje, ističe dr. sc. Markota Vukić, podrazumijeva inoviranje i eksperimentiranje kako bi pronašli pravu formulu uspjeha. Preuzimanje strategija od drugih nije dovoljno jer svaka kompanija treba imati svoju strategiju kojom će postići postavljene ciljeve i iskoristiti svoje potencijale. Ključnu ulogu ima i primjena najnovije tehnologije koja može ubrzati, pojednostaviti i unaprijediti procese realizacije strategije i izvještavanja.

Prema analizi konzultantske kuće PWC, primjenom umjetne inteligencije do 2030. otvara se potencijal povećanja globalnog BDP-a između 3,6 i 5,2 bilijuna dolara, stvaranje između 18,4 i 38,2 milijuna novih poslova uz istovremeno smanjenje stakleničke emisije za 1,5 do 4 posto.

Poanta društveno odgovornog poslovanja je da se odgovorno razvijamo zajedno s tehnologijom kako ne bi uskratili razvoj budućih generacija. Tehnološki napredak moramo maksimalno iskoristiti da bi ostvarili pozitivan utjecaj na okoliš i društvo. I to je izazov, ali zato je upravo naša generacija ona koja traži rješenja' ističe dr. sc. Markota Vukić.

Tehnološki lideri predvodnici su tog trenda. Implementacijom umjetne inteligencije Google je uspio smanjiti potrošnju energije u svojim data centrima za 40 posto i povećati vrijednost energije koju dobivaju iz vjetroturbina za 20 posto. Nizozemski DyeCoo, koji surađuje s IKEAom i Nikeom, razvio je tehnologiju za bojanje tekstila bez kemikalija i vode. Ugljični dioksid pod visokim pritiskom u stanju između tekućine i plina otapa boju i širi ju duboko u tkaninu, a ugljični se dioksid nakon isparavanja, reciklira i ponovo koristi u istom procesu.

U najveću korporativnu inicijativu za održivo poslovanje UN Global Compact uključeno je više od 12 tisuća kompanija diljem svijeta. U Hrvatskoj se inicijativi pridružilo 47 lidera održivog poslovanja koji su se obvezali implementirati 10 načela održivog poslovanja u poslovne strategije i izdavati godišnja nefinancijska izvješća.

U Hrvatskoj obvezu izdavanja nefinancijskih izvješća imaju veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa. Stručnjaci ističu da će upravo velike kompanije, uz sve veću osviještenost potrošača, biti glavni pokretači održivog poslovanja. Većina srednjih i manjih poduzeća, objašnjava dr. sc. Markota Vukić, dobavljači su velikih hrvatskih ili stranih kompanija koje imaju obvezu nefinancijskog izvještavanja i postavljene standarde održivosti.

'Mali poduzetnici mogu osvijestiti izazove i raditi male korake, ali pravo rješenje treba biti kolektivno ili na razini grupe poduzetnika' zaključuje Jeras koji je i sam inicijator Zadruge s više od 300 pravnih subjekata.