Ovaj članak nastao je u suradnji A1 Hrvatska i Index.hr-a te je preuzet s portala Index.hr. Izvorni autorski članak možete pronaći ovdje.

PREMA podacima s portala Statista za 2021., čak 74.2% Hrvata koji koriste mobitele preko njih se spajaju na internet. Ono što su nekad bila računala danas sve više postaju mobiteli. Upotrebljavamo ih za online kupnju, koristimo mobilno bankarstvo i brojne druge aplikacije koje od nas zahtijevaju osobne podatke.

Zato i ne čudi da su korisnici pametnih mobitela sve više na meti hakera. Stručnjaci kažu da više nije upitno hoće li svatko od nas postati meta napada, već kad će se to dogoditi. Zato smo razgovarali s jednim od vodećih stručnjaka za online sigurnost u Hrvatskoj i potpredsjednikom Hrvatske udruge menadžera sigurnosti Alenom Delićem. Evo što trebate, a što nikako ne smijete činiti ako se želite zaštititi dok surfate internetom.

Više od trećine napada vezano je uz malware. Znate li što je to?

Za početak, naš sugovornik nam je pojasnio pojam malware koji se često spominje u ovom kontekstu. "To su zlonamjerni programi koji dolaze na računalo bez znanja njihovih korisnika", objašnjava Delić.

Uz računala, malware može zaraziti i mobitele koje danas većina ljudi koristi za pristup internetu, a ispričao nam je i koliko su ovakve vrste napada učestale: "Izvještaji relevantnih hrvatskih institucija, ali i neovisnog privatnog sektora ukazuju na to da je barem više od trećine incidenata direktno ili indirektno vezano uz neki oblik zlonamjernih programa."

Ističe i da se bilježi porast ovakvih prijetnji: "Ono što također pokazuju izvještaji je i da se u prošloj godini značajno povećao broj poveznica koje vode do mrežnih stranica preko kojih se isporučuju zlonamjerni programi."

Ovo su neke od najčešćih vrsta malwarea, evo kakvu štetu nanose

Svi smo vjerojatno čuli za viruse, no to je samo jedna vrsta malwarea. Naš sugovornik opisao nam je još jednu učestalu vrstu, tzv. ransomware: "Mnogi su se u proteklom razdoblju možda susreli s ovim zlonamjernim programima koji su im onemogućili rad na računalu ili, kako to često ljudi vole reći, netko im je "zaključao dokumente". U takvim situacijama napadači često traže otkupninu od osoba koje su napali", priča nam. 

Spominje i još jednu vrstu malwarea: "U posljednje vrijeme u medijima čitamo i o aferama sa spyware programima, kojima je zapravo cilj prikupljanje različitih informacija s računala, pa ih zato i nazivamo programima za špijuniranje."

Postoji i tzv. scareware, a Alen nam opisuje kako to izgleda. "Pojednostavljeno, na legitimnim stranicama napadači postavljaju oglase koji straše korisnike porukama kako je njihov uređaj zaražen te nude instalaciju programa koji će im pomoći, a koji su zapravo zlonamjerni sami po sebi. Najjednostavnije je ignorirati sve oglase koji nam govore kako su nam računala zaražena."

Kako najčešće unesemo malware na mobitel?

Pitali smo ga i kako zapravo unesemo te zlonamjerne programe. "Najčešće tako da ne brinemo o osnovnoj sigurnosnoj higijeni, kao što je ažuriranje, kako operativnog sustava tako i pojedinih aplikacija", ističe. Spominje i drugi kanal kojim otvaramo put zlonamjernim programima: "Posjećujemo neprovjerene ili kompromitirane mrežne stranice, preuzimamo različite neprovjerene aplikacije, pristupamo neprovjerenim i potencijalno opasnim bežičnim mrežama i slično." 

Kako bismo se zaštitili od virusa, trebamo biti oprezni i prilikom instalacije mobilnih aplikacija, kojima često dajemo pristup korištenju raznih podataka na svojim uređajima. Hakeri su uspjeli napraviti određene aplikacije koje mogu zaraziti vaš mobitel zlonamjernim programima.

Kako bismo bili sigurni da s aplikacijom nećemo preuzeti i malware, Delić upozorava: "Najosnovnije je pravilo preuzimati programe s ovlaštenih mjesta (Apple, Android) te paziti da ne preuzimamo aplikacije koje mogu izgledom ili nazivom biti slične originalnim aplikacijama."

Opasnosti vrebaju i na društvenim mrežama

Hakeri često vrebaju i na društvenim mrežama. Primjerice, možda vam je u skorije vrijeme netko od prijatelja poslao poruku sadržaja: "Jesi li to ti na ovoj slici?", uz link. Ljudi često iz neznanja i znatiželje kliknu, a Delić objašnjava kako je to klasični primjer koji za početak napada koristi phishing, odnosno prevaru koja vas nastoji upecati da ostavite podatke, poput korisničkog imena i šifre.

Kaže da se na različitim mrežnim stranicama vaš uređaj može zaraziti različitim zlonamjernim programima: "Često se u posljednje vrijeme radi upravo o ransomwareima, ali i o drugim programima, ovisno o tome što su napadačima ciljevi. Ponekad se radi i o bezopasnim širenjima poruka ili pak samo prikupljanju podataka, poput adresa elektroničke pošte ili osobnih podataka."

Što ako smo kliknuli i ostavili podatke? "Kao korisnici se možemo informirati o tome koji se potencijalno napadi trenutno događaju, kontaktirati svoje kontakte kako bismo ih obavijestili o potencijalnoj šteti za njih te provesti osnovne mjere zaštite, poput uklanjanja nepoznatih programa i skeniranja uređaja antivirus/antimalware programima", savjetuje.

Preporučuje i promijeniti šifre koje koristimo za pristup određenim aplikacijama, programima elektroničke pošte ili samom uređaju: "Ovo je, dakako, niz aktivnosti koje ne moraju biti direktno povezane s određenim napadima, no ne koštaju nas novca, tek malo vremena", dodaje.

Kako prepoznati da na mobitelu imate malware i što poduzeti?

Našeg sugovornika upitali smo koji su znakovi da je naš mobitel možda već zaražen. "Tek u ponekim slučajevima možemo prepoznati 'čudno' ponašanje mobitela, kao što je to prikazivanje velikog broja promidžbenih poruka koje iskaču, prikazivanje nepoznatih aktivnosti u kalendaru ili pak ako prepoznamo nove bankovne transakcije koje dolaze s mobitela. Mobitel, dakako, možemo i skenirati dostupnim programima kako bi se izvršila provjera", ističe.

Kad shvatimo da na mobitelu stvarno imamo malware, preporučuje sljedeće postupke: "U idealnom scenariju postaviti mobitel na tvorničke postavke i prilagoditi ga svim postavkama koje nam odgovaraju. Postoje programi koji nam mogu pomoći i u uklanjanju programa ako su oni takve naravi. U svim ozbiljnim situacijama, u kojima nam je nastala šteta, kao što je to na primjer financijska šteta, to treba prijaviti nadležnim institucijama."

Što trebamo raditi u svrhu prevencije?

Pitali smo Alena i koje su preporuke kojih se trebamo držati ako želimo ubuduće spriječiti prodor malwarea u svoje uređaje. "Prije svega, moramo biti svjesni prijetnji i opasnosti i biti oprezni. Ne smijemo vjerovati svakoj poruci ili oglasu, a posebno ne neprovjerenim mrežnim stranicama ili porukama gdje nam se nudi nešto što nije realno."

"Dodatno, trebamo primijeniti osnovne mehanizme zaštite, poput ažuriranja operativnih sustava i aplikacija, te biti oprezni prilikom korištenja elektroničke pošte", zaključuje.

Ako želite sigurno surfati internetom, važno je dobro se informirati i znati prepoznati opasnosti koje vrebaju. Zato smo u nastavku pripremili i mali rječnik ključnih pojmova vezanih uz sigurnost za internetu. 

Mali rječnik ključnih pojmova

Malware - zlonamjerni softver; svaki softver koji ima za cilj nanijeti štetu računalu ili mreži

Phishing - mrežna krađa identiteta; lažni e-mailovi/web stranice koje imaju za cilj prikupiti osobne podatke

Phishing URL - poveznica do lažne internetske stranice na kompromitiranom web sjedištu čija je svrha krađa povjerljivih podataka

Spam mail - lažne ponude poznatih brendova ili lažne web stranice s ciljem da izvuku osobne podatke

Virus - računalni program koji svojom reprodukcijom može zaraziti računala tako da bez dopuštenja ili znanja korisnika kopira samog sebe u datotečni sustav ili memoriju ciljanog računalnog sustava

Trojanski konj - oblik zlonamjernog softvera koji se lažno predstavlja kao neki koristan softver kako bi ga korisnik izvršio, odnosno dozvolio mu instalaciju.

Ransomware - naziv za skup zlonamjernih programa koji korisniku onemogućuju korištenje računala. Nakon zaraze ransomware može šifrirati datoteke ili onemogućiti korištenje tako da se pojavi početni ekran s određenom porukom koju nije moguće maknuti. Od korisnika čije je računalo zaraženo traži se otkupnina u zamjenu za daljnje normalno korištenje računala

Crv (engl. Worm) - zlonamjerni ili nepoželjni računalni program koji sam sebe umnožava i širi se putem računalne mreže

Adware - reklamni ili oglašivački softver koji automatski prikazuje ili preuzima oglase na računala nakon što je instaliran neki softver ili nakon korištenja neke aplikacije

Antivirus/ Antispyware / Antimalware - sigurnosna rješenja za prepoznavanje i zaustavljanje aktivnosti zlonamjernog sadržaja na uređaju

Prije nego krenete u raspravu s korisničkom podrškom oko sporog interneta provjerite možete li problem riješiti sami.
Malo koji internetski problem može se usporediti s mukom dial-up-a s početka 2000-ih i onog zaglušujućeg skvičanja, odnosno škripanja modema koje već na sam spomen budi sjećanja na stres i viku: 'Skidaj se s interneta, moram telefonirati!'

Srećom, od tada je internet itekako napredovao i postao je sveprisutan u našim životima. Danas gotovo pet milijardi ljudi ima pristup internetu. No, to ne znači da svi imaju dobar internet.

Pikselizirani zaslon, videozapisi koji trokiraju ili se satima učitavaju, web stranice kojima treba predugo da se otvore... Činjenica je da i danas mnogi gube živce zbog sporog interneta. Štoviše, problem je postao još izraženiji otkad je, kao jedna od posljedica pandemije, rad od kuće postao više-manje normalna stvar.

Mailovi, chatovi, Zoom konferencije, slanje velikih datoteka... Tko god je barem jednom radio od kuće zna da je dobra internetska povezanost za to apsolutno ključan faktor. A ako imate fiksni internet, već u startu imate prednost, evo i zašto.

Na fiksni se internet spajamo putem parice, koaksijalnog kabla ili optike, a upravo to nam omogućuje stabilnost i brzinu. S druge strane, mobilni internet ne treba žicu za prijenos signala, nego SIM karticu i mobitel ili tablet, ali nije toliko stabilan kao fiksni internet, a i brzina ovisi o jačini signala. Zato mnogi za kućne potrebe kao što su spajanje laptopa, pametnog televizora, mobitela i drugih uređaja odabiru upravo fiksni internet. Međutim, jedna od najvećih mana takvog načina spajanja za mnoge operatore je nedostupnost infrastrukture.

Stoga, ako još ne uživate u bezbrižnosti koju nosi fiksni internet, najbolje je prvo provjeriti je li dostupan na vašoj lokaciji, odnosno koliku brzinu veze možete postići.

Ako, pak, već imate fiksni internet, ali se i dalje mučite, možda se ipak ne radi o nerješivoj situaciji. Postoji nekoliko trikova koje možete učiniti i sami, prije nego krenete u raspravu s korisničkom podrškom, no prvo valja ustanoviti u čemu je problem – što to usporava internet u vašem kućanstvu?

1. Šteka vam wireless veza
Uz sav napredak bežične tehnologije, ponekad je pametno uređaj direktno spojiti mrežnim kablom kako biste imali bolje performanse. To će često poboljšati mrežu jer su žice pouzdane, radi se o zatvorenom sustavu u kojem se varijable mogu kontrolirati, dok je, s druge strane, bežična veza otvoren sustav pa se okruženje i performanse stalno mijenjaju.

2. Možda je vrijeme za resetiranje
Već ste izgubili sate i sate pokušavajući otkriti što usporava vaš internet jer ponekad je zbilja teško otkriti zašto veza nije brza koliko bi trebala biti. No, prije nego što izgubite vrijeme, ali i živce, resetirajte svoje računalo, a potom isto napravite i da routerom. Često će resetiranje riješiti spor internet, i vratiti brzinu.

3. Ne znate svoju brzinu interneta
Ponekad sporo učitavanje digitalnog sadržaja može imati veze s propusnošću podataka. Kako bi otkrili trenutnu brzinu internetske veze najbolje je posjetiti stranicu speedtest.net. Putem ove stranice pritiskom na oznaku GO, u svega nekoliko trenutaka dobit će te detaljnu analizu mreže. Speed Test, kako mu i samo ime govori, zapravo mjeri brzinu internetskog prometa. Preciznije rečene, stranica mjeri tri parametra. Ping odnosno latenciju, točnije brzinu komunikacije računala sa serverom i obratno, te brzinu downloada i uploada podataka. Ako su vrijednosti ta tri parametra donekle u okvirima plana kojeg ste dogovorili s operatorom, brzina vašeg interneta nije problem, već se radi o nekim drugim smetnjama.

4. Imate nedovoljnu ugovorenu internetsku brzinu
Prilikom sklapanja ugovora s operatorom određuje se minimalna brzina interneta i brzinu prijenosa podataka, no s vremenom situacija se može promijeniti. Ako su se povećale vaše potrebe (primjerice, vaše kućanstvo se proširilo ili povećalo, kvadraturom ili brojem osoba, a možda ste, pak, nabavili više modernih uređaja koje spajate na internet) prethodno dogovoreni plan s operatorom možda vam više nije dostatan. Zato možda nije loša ideja nazvati operatora i raspitati se o svom statusu. Ako dugo niste mijenjali svoj internet paket, provjerite i je li na vašoj lokaciji danas dostupna neka novija tehnologija, poput VDSLa ili optike, koji mogu ponuditi mnogo veće brzine od ADSL interneta.

5. Previše je uređaja koji su spojeni u isto vrijeme
Svaki modem ograničen je na određeni broj uređaja koji se na njega mogu spojiti pa ako vaše kućanstvo sada broji više članova ili ste povećali broj uređaja koji su spojeni na Wi-Fi, moguće je da ćete osjetiti smetnje na mreži. Zato, ili odaberite bolji i brži internet paket ili uvedite restrikcije i raspored korištenja interneta u svom domu.

6. Imate nepozvanog gosta na kućnoj mreži
Ako vaše kućanstvo ne broji više članova, a vi pazite koje uređaje i kada spajate na Wi-Fi, no internet vam je i dalje prezakrčen – možda vam se netko drugi spaja na mrežu. Naime, u gusto naseljenim područjima može doći do preklapanja kanala, a neki noviji routeri automatski biraju slobodne kanale. Zato je važno imati kompliciranu lozinku za svoj Wi-Fi, koju nije loše ni mijenjati par puta godišnje, a s vremena na vrijeme provjerite posuđuje li netko vaš signal.

7. Router je loše pozicioniran
Udaljenost između routera i računala uvelike može utjecati na brzinu prijenosa podataka kada je riječ o bežičnoj mreži. Što je router udaljeniji od računala to će brzina i signal biti slabiji. Router postavite na središnje mjestu u domu, kako bi ravnomjerno slao signale. Također, bolje ga je staviti na policu nego u ormar jer što je više prepreka poput vrata i zidova, signal će biti lošiji.

8. Smetnje zapravo dolaze od drugih uređaja
Router nije jedini uređaj koji odašilje radio frekvencijske signale. Oni dolaze od električnih uređaja, drugih routera, satelita, odašiljača i sličnih uređaja. Premda Wi-Fi obično radi na drugim frekvencijama, ponekad ipak može doći do određenih smetnji. Primjerice, najčešća je greška stavljanje routera iza televizora koji će blokirati signal, starijem tipu routera može smetati rad mikrovalne pećnice, a sličnu prepreku signalu može stvoriti i bluetooth signal. Stoga je ovakve uređaje najbolje držati podalje od routera.

9. Problem je u arhitekturi
Bilo da je riječ o armiranom betonu koji ne propušta radiofrekvencijske valove, velikom broju zidova, interijerima s velikom kvadraturom ili više katova, objekt u kojem ste spojeni na fiksnu mrežu uvelike ima utjecaja na brzinu interneta. Većina routera isprogramirana je da pokriva manje prostore ispod 100 kvadratnih metara, stoga oni veći ili na više katova neće svugdje imati brz internet, odnosno nastat će tzv. 'mrtve zone'. Naime, bez obzira na materijal od kojeg su napravljeni zidovi, ako radiofrekventni val prolazi kroz više prepreka sasvim je prirodno da će što ide dalje biti slabiji. Zato je u ovim slučajevima pametno nabaviti pojačivače Wi-Fi signala koji će 'srušiti' smetnje koje ne dopuštaju signalu da dođe do uređaja.

Foto: Getty Images
Članak možeš pročitati i ovdje.

Ovaj članak nastao je u suradnji A1 Hrvatska i Index.hr-a te je preuzet s portala Index.hr. Izvorni autorski članak možete pronaći ovdje.

ARTIFICIAL INTELLIGENCE, skraćeno AI ili u prijevodu umjetna inteligencija. Pojam je to koji je zasigurno donio mnoga pitanja o poslovnom i privatnom svijetu, ali i budućnosti. Ne može se ni pretpostaviti koliko danas postoji dostupnih alata s umjetnom inteligencijom, ali sasvim je sigurno da njihov broj svakim danom eksponencijalno raste.

Tako uz samo par naredbi na internetu AI već može ubrzati procese rada ili generirati djela poput vrhunske fotografije. Može napraviti internetsku stranicu, napisati esej, novinski članak, ali i diplomski rad. Ovdje su uključene i zahtjevnije forme sadržaja poput generiranja videoformata, a uz dobre naredbe čak i glazbe. 

Novi poslovi, ali i ekonomski rast

Prema Sortlistovoj studiji, već sad 72 posto menadžera smatra da je ChatGPT kao program umjetne inteligencije 500 puta moćniji od svojih prethodnika. Naime, u samo pet dana svog postojanja ChatGPT premašio je milijun aktivnih korisnika, a prema istraživanjima koriste ga najviše osobe od 25 do 34 godine. 

Do 2030. godine digitalna ekonomija mogla bi činiti 15 posto hrvatskog BDP-a, pokazalo je McKinseyjevo recentno istraživanje. S obzirom na ove podatke, sve se više smatra da nova generacija zaposlenika, generacija Z, treba drukčije kompetencije koje će promijeniti trenutnu listu traženih poslova na tržištu rada. 

Statistički podaci pokazuju i da će pojavom umjetne inteligencije nestati 83 milijuna radnih mjesta, ali će zato nastati 69 milijuna novih. Podaci koje je objavio Svjetski ekonomski forum u izvještaju Future of Jobs Report 2023 potvrđuju da će se dogoditi transformacija globalnog tržišta. 

Konkretna predviđanja odnose se na razdoblje do 2027. godine, i to pod utjecajem AI i smart tehnologije. Naime, bankovni i poštanski službenici, radnici na šalterima, blagajnici i specijalisti za prijenos podataka s papira na računala bit će među zanimanjima koja će najbrže nestajati, a smanjit će se barem za trećinu. 

S druge strane, među vodećim zanimanjima budućnosti bit će primjerice specijalist za umjetnu inteligenciju, analitičar podataka, specijalist za digitalnu transformaciju te inženjer robotike. 

A1 Hrvatska je s partnerima (STEMI škola budućnosti, Algebra, Infobip i grupa SELECTIO) i 30 stručnjaka analizirao ove ključne vještine i poslove koji će definirati i transformirati tržište rada, a sve pod utjecajem umjetne inteligencije. 

Napravio je prvu hrvatsku interaktivnu mapu sa 100 poslova budućnosti i više od 3 tisuće potrebnih vještina koje će zahvatiti generaciju Z. Projekt interaktivne mape poslova i vještina budućnosti A1 Hrvatska pokrenuo je kao dio programa održivosti kroz koje se zalaže za napredno digitalno društvo i cjeloživotno obrazovanje uz odgovorno korištenje tehnologija. Mapa je ujedno i središnji hub u Hrvatskoj za vještine i poslove budućnosti te donosi detaljan izvještaj o promjenama na tržištu rada kad je u pitanju AI revolucija te o potrebama generacije Z.

Pokazalo se kako tehnološki napredak doista daje genzerima nove alate. Od budućih radnika tako se očekuju ključne vještine kao što su kreativno i analitičko razmišljanje te želja za cjeloživotnim obrazovanjem, a među važnijim vještinama bit će i tehnološka pismenost. Bitno je i da budu prilagodljivi te mogu analizirati velike podatke. No važne su i meke vještine poput motivacije, samosvjesnosti, empatije i svjesnosti društvenog utjecaja.

Na tržište dolazi ''Me'' generacija

Generacija Z točno zna po kojim kriterijima bira i zadržava svog poslodavca, a mijenjanje poslova ne vidi kao problem. Naime, potvrđeno je i kako kompanije novim generacijama trebaju nuditi daleko više. 

To potvrđuje i 12. Deloitteovo istraživanje generacije Z i milenijalaca u 2023. godini. Na globalnoj razini ispitano je preko 22.000 pripadnika najmlađih generacija te je zaključeno kako su prepoznati pomaci poslodavaca nabolje i zadovoljniji su balansom privatnog i poslovnog.

A1 Hrvatska je u suradnji s HumanActom, agencijom za bihevioralni dizajn, detaljno analizirao i navike generacije Z na poslovima. Ispitali su 426 pripadnika koristeći kvantitativne metode i fokus grupe. Pokazalo se da na prvo mjesto u svom odabiru posla mlade generacije stavljaju zadovoljstvo i lojalnost među zaposlenicima, i to njih 85 posto. Žele raditi u okruženju koje ih motivira i pruža im mogućnost dodatne edukacije, što je izjavilo 83 posto ispitanika. 82 posto ispitanika kaže da im je važno da se kompanije u budućnosti fokusiraju na njih i njihov osobni razvoj, a uz sve to motivira ih rad s naprednom tehnologijom i alatima, kako tvrdi njih 81 posto.

Poslovi koje donosi umjetna inteligencija

O tome koliko će AI revolucija i vještine budućnosti doista utjecati na tržište rada i što to znači za najmlađu generaciju raspravljalo se na panel-raspravi u Algebri u svibnju 2023. U njoj su sudjelovali Ivan Skender iz A1 Hrvatska, Hrvoje Josip Balen iz Algebre, Dario Bojanjac s FER-a, Marin Trošelj iz STEMI-ja, Ana Burica iz Infobipa te Nikola Dujmović iz Spana. Zaključili su kako se tehnologija brzo mijenja i ne mogu ni idejno pretpostaviti koje će poslove raditi nove generacije, ali je hitno potreban obrazovni sustav koji je u koraku s vremenom.
Neka od zanimanja budućnosti danas još uvijek nisu javnosti toliko poznata, no pretpostavlja se da će biti tražena na tržištu rada, prema A1 mapi poslova. 

Među njih stotinu u deset kategorija za koje se pretpostavlja da će definirati budućnost postoji i solidna lista poslova iz područja umjetne inteligencije koji su već u 2023. godini vrlo traženi.
U prvom redu tu je AI produkt menadžer. To je osoba koja će proizvode i usluge prilagoditi umjetnoj inteligenciji, a bit će joj potrebno iskustvo projektnog menadžmenta. Njegov zadatak bit će prilagodba mogućnosti umjetne inteligencije kako bi se uz njenu pomoć klijentima mogli dostaviti vrhunski proizvodi.

S produkt menadžerima će surađivati AI direktori prodaje, čiji će zadatak biti te usluge prodati klijentima i pokazati njihove prednosti. Za to će im biti potrebne vještine u marketingu i prodaji. Direktori prodaje, ali i menadžeri trebat će osobu koja će im davati savjete o tome kako unaprijediti usluge umjetne inteligencije i integrirati poslovanje u nove trendove. Bit će to AI konzultanti, od kojih se traži kreativno razmišljanje.

Iako se uz umjetnu inteligenciju već sada može dizajnirati mnogo proizvoda, zanimanja poput grafičara, dizajnera i kreativaca bit će prijeko potrebna. Upravo ti stručnjaci radit će na razvoju korisničkog iskustva, odnosno unapređenju AI aplikacija i softwarea. Lingvisti će dobro doći na tržištu u budućnosti jer se mogu usmjeriti ka NLP specijalistima. NLP je kratica za Natural Language Processing, a oni će učiti umjetnu inteligenciju da razumije prirodan, ljudski jezik u smislu izvršavanja naredbi i lakše komunikacije s naprednim tehnologijama.

Naposljetku, uvijek će biti potrebni programeri, odnosno AI software inženjeri koji će graditi umjetnu inteligenciju da bude efikasnija, brža i dostupnija, a za takva istraživanja pobrinut će se AI istraživački znanstvenici.

Foto: Getty Images
Članak možeš pročitati i ovdje.

Primjećujete li kako vam, dok šetate gradom, nedostaje glazba iz kafića? Maštate li o odlasku na koncerte i festivale? Koja pjesma vam uvijek izmami osmijeh na lice? Glazba nas itekako dotiče, doznajte zašto biste ju svaki dan trebali slušati.
Glazba je tu otkad znamo za sebe i utječe na nas bili mi toga svjesni ili ne. Rođeni smo sa sposobnošću da ju možemo razlikovati od šuma ili buke. Mnogima je ona antistresna terapija, sinonim za veselje, izlaske, druženja, asocijacija na drage (ili nakon prekida manje drage) osobe. Brojne znanstvene studije dokazale su da, u trenutku kad krene pjesma koju volite, mozak izlučuje dopamin koji pozitivno utječe na raspoloženje. Vjerojatno vam, dok ovo čitate, na um pada neka od pjesama i nesvjesno razvlačite osmijeh na licu.

Ipak jedna je stvar koja često kvari raspoloženje dok slušate glazbu, a to su reklame. Složit ćete se da nema ništa gore nego kad planirate nešto raditi (čistiti, pisati seminar, trenirati itd.), krene playlista, krenete vi raditi i nakon 30 sekundi eto reklame od 5 minuta.

Prošla su vremena kad su se pjesme skidale s YouTubea, kad su se lokalno slagale playliste i kad su se pjesme bez reklama prebacivale na mobitel. Danas koristimo streaming platforme, uglavnom besplatne ili povoljnije verzije s kojima štedimo.

Što kad bismo vam otkrili da je za samo 3,85 € (29,01 kn) mjesečno moguće aktivirati i koristiti glazbenu streaming uslugu koja nudi više od 90 milijuna pjesama svjetskih i domaćih izvođača? Deezer Premium prva je tri mjeseca besplatan, a do kraja života bez reklama. Na račun je moguće povezati do tri uređaja, slažete svoje playliste ili slušate već složene (a dobijete i personalizirane preporuke za slušanje).

Ako u cijelu priču uključite i članove obitelji, za 1,31 € (9,87 kn) mjesečno po osobi dobijete Deezer Family paket. Zvuči zanimljivo? Uz uslugu A1 Xplore Music by Deezer uživajte u streamingu omiljenih hitova po super cijeni i bez reklama.

I dalje si mislite isplati li se uložiti novac za slušanje glazbe? Nastavite čitati jer niže je (skraćeni) popis pozitivnih učinaka koje ima na zdravlje.

1. Slušanje glazbe pomaže regulirati emocije, stvara osjećaj sreće i mira te općenito poboljšava raspoloženje.
2. Laganija glazba u instrumentalu smanjuje stres i djeluje opuštajuće prije događanja i trenutaka koje često doživljavamo uznemiravajuće (ispiti, odlazak zubaru i sl.).
3. Ponavljajući elementi ritma i melodije pomažu mozgu da kreira uzorke koji poboljšavaju pamćenje.
4. Slušanje glazbe poslije operacije ili u trenutcima kad smo bolesni/ozlijeđeni olakšava bol.
5. Pruža utjehu – terapija glazbom super je stvar za poboljšanje komunikacijskih vještina za osobe koje su povučene i zatvorene, omogućava da se lakše nosite s negativnim emocijama kao što su strah, usamljenost, ljutnja i slično.
6. Vježbanjem uz glazbu pravilnije dišete, mentalna i fizička simulacija su snažnije, pa su samim time i rezultati vježbanja bolji.

Foto: Getty Images
Članak možeš pročitati i ovdje.

Baš kao i kod aktivacije police osiguranja, štetu nastalu na ekranu možete prijaviti u svega nekoliko koraka. Pokretanjem Moj A1 aplikacije prikazat će se obrazac za prijavu štete unutar kojeg možete unijeti ili izmijeniti sve potrebne informacije. Nakon obrade zahtjeva, uređaj možete predati dostavljaču koji će ga preuzeti na ranije ugovorenu adresu te po završetku popravka vratiti na istu. Ukoliko ste možda jedan od onih koji svoj mobitel žele osobno predati operateru, moguće je odnijeti uređaj u neku od poslovnica Hrvatske pošte ili na A1 prodajno mjesto te ga na prodjanom mjestu ponovno pokupiti nakon servisa.

Foto: Getty Images
Članak možeš pročitati i ovdje.

Industrija umjetne inteligencije trenutno vrijedi 120 milijardi dolara na globalnom tržištu, a očekuje se da će u sljedećem desetljeću rasti za najmanje 30% svake godine te će 2030. vrijediti ukupno 1,5 trilijuna dolara, govori najnovija statistika. O popularnosti ovog sustava svjedoči i podatak da trenutno gotovo svaka veća tvrtka na svijetu ulaže u razvoj AI-ja, dok, s druge strane, čak 84% ljudi koji koriste umjetnu inteligenciju nisu uopće svjesni da su s njom u interakciji.

Kako se umjetna inteligencija polako uvlači u naš život i koje su sve implikacije vezane za ubrzan i nekontroliran razvoj ChatGPT-a te sličnih aplikacija koje mijenjaju internet i svijet kakav poznajemo, pitali smo prof. dr. sc. Zvonka Kostanjčara iz Centra za umjetnu inteligenciju na FER-u i Martinu Silov, izvršnu direktoricu Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju (CroAI).

Problem lažnog sadržaja

Virtualni asistenti, softver za analizu slika, tražilice, sustavi prepoznavanja govora i lica, roboti, autonomni automobili, bespilotne letjelice, internet stvari... umjetna inteligencija smatra se ključnom za digitalnu transformaciju društva i kao takva postala je prioritet mnogim zemalja, uključujući Europsku uniju. 

Međutim, razvoj umjetne inteligencije ima pozitivne i negativne strane.

- Razvojem tehnologije općenito dolazi do rasta standarda svih ljudi, ali svaku novu tehnologiju ljudi mogu zlonamjerno koristiti i tu nastaju problemi koji se onda djelomično pokušavaju riješiti regulativom. Trenutno mislim da je generiranje lažnog sadržaja u obliku teksta, slike ili videa te njegovo korištenje u svrhu dezinformiranja jedan od većih izazova s kojim će se regulatori morati suočiti. Mislim da će biti sve teže 'običnim' građanima razlučiti koje su istinite vijesti, a koje su lažne - kaže naš sugovornik.

Primjerice, ChatGPT, o kojem se u posljednje vrijeme mnogo govori, omogućuje sasvim nov način pretraživanja informacija na internetu, kroz puno kompleksnije upite koji nisu bili mogući korištenjem tradicionalnih pretraživača. S druge strane, upozorava profesor, postoji rizik da će korisnici odgovore koje ChatGPT nudi prihvatiti bez provjere ispravnosti ponuđene informacije, iako njegovi odgovori nerijetko sadrže netočne informacije. Isto je i s drugim sličnim servisima.

Također, nedavno je netko objavio fotografije slavnih ljudi, koje uključuju Elona Muska, Kanyea Westa, Donalda Trumpa, Papu, Keanua Reevesa, Arianu Grande i druge, kako sudjeluju u natjecanju jedenja cementa. Fotografije su napravljene pomoću Midjourneya, programa umjetne inteligencije za generiranje fotografija i slika, te izgledaju nevjerojatno realno.

Europa kaska za Kinom i SAD-om?

Lažan sadržaj koji se počeo pojavljivati na društvenim mrežama pokazuje potrebu za uspostavom nekih konkretnih pravila. Taj je zadatak preuzela EU, koja sad već petu godinu radi na donošenju regulative za korištenje AI-ja. U rujnu prošle godine sastavila je konačan Prijedlog direktive o odgovornosti za AI, ali, nažalost, upravo je ta spora birokracija, govori Silov, jedan od razloga zbog kojih se EU nije bolje pozicionirala u ovoj industriji. 

- Posljednjih 30 godina iz Europe nije izašla niti jedna veća IT kompanija, a SAD i Kina diktiraju tempo. Koristimo njihove mobitele, čipove, generalno tehnologiju i danas se ponovno dijele karte, a karta je AI. Sad se definiraju i grade igrači u AI-ju za sljedećih 10 godina i svi iščekujemo saznati tko će se nametnuti kao vodeći - objašnjava Martina Silov.

- Europa će uskoro glasati o AI regulativi, a hoće li nas to pozicionirati kao lidere ili će nametnuti kočnicu u razvoju umjetne inteligencije u Europi, tek ćemo vidjeti - kaže.

Hrvatska pokazuje velik potencijal

A kako se pozicionirala Hrvatska, najbolje znaju naši domaći stručnjaci kojima je umjetna inteligencija dio posla. Od svih njih, CroAI možda najsustavnije i najredovitije prati tržište, i to tako što provodi mapiranje hrvatske scene. U posljednjem su popisu evidentirali više od 440 kompanija, startupova, ranih prihvatitelja i šireg ekosustava koji u poslovanju koriste AI. Od toga je zabilježeno više od 130 startupova i više od 40 tradicionalnih kompanija koje su počele implementaciju AI-ja - od banaka i teleoperatera do marketinških agencija i odvjetničkih ureda.

Sve više kompanija uviđa potrebu za osnivanjem internih odjela specijaliziranih za rad na AI rješenjima jer su ona postala neizostavan dio modernog poslovanja. U tome možda najviše prednjače IT tvrtke, ali ogromne prednosti koje pruža implementacija AI rješenja prepoznale su i mnoge druge hrvatske kompanije. Među njima je i A1 Hrvatska koji već nekoliko godina ima interni odjel pod nazivom Centar izvrsnosti za podatke i umjetnu inteligenciju u kojem radi dvedeset, većinom mladih stručnjaka, na rješenjima baziranima na umjetnoj inteligenciji. Razvijaju softverske robote, virtualne asistente, modele strojnog učenja te implementiraju aplikacije koje koriste AI rješenja. Na vrijeme su prepoznali i potencijale NLP (natural language processing) rješenja te posebnog AI sustava (chatbot) koji je olakšao i ubrzao svakodnevnu komunikaciju s korisnicima. 

- Sama činjenica da će najveći hrvatski exit biti AI startup govori dosta o tome gdje je Hrvatska na europskoj mapi. Google kupuje Photomath, jedan od najvećih hrvatski AI startupova, a špekulacije o cijeni su ogromne. To pokazuje da se u Hrvatskoj grade vrhunski proizvodi, da postoje stručnjaci koji ih mogu izgraditi, ali i oni koji to mogu plasirati - kaže Silov.

Uz to, Hrvatska je kroz CroAI s Francuskom i Njemačkom počela raditi na osnivanju Europskog AI Foruma, platforme kojoj je cilj povezati zakonodavce i osnivače startupova vezano za AI. Značajan je porast meetupova, konferencija i radionica na temu AI i machine learninga, a sve je više i učilišta i fakulteta koji uvode predmete na tu temu.

Tako, primjerice, Fakultet elektrotehnike i računarstva, upućuje nas profesor Kostanjčar, prati razvoj umjetne inteligencije od njezinih početaka - kako u nastavi tako i u znanstvenoistraživačkim projektima.

- Predmeti poput Inteligentnih sustava i Neuronskih mreža na FER-u su se predavali prije više od 25 godina. U listopadu 2019. godine na FER-u je osnovan Centar za umjetnu inteligenciju i najveći je istraživački centar na području umjetne inteligencije u Hrvatskoj, koji okuplja oko 200 istraživača iz 19 istraživačkih laboratorija - objašnjava naš sugovornik.

Uzevši sve to u obzir, naši sugovornici smatraju da Hrvatska ima solidnu perspektivu u razvoju AI-ja i da ne zaostaje za drugim vodećim zemljama.

Razvoj tehnologije nemoguće je zaustaviti

Umjetna inteligencija beskrajno je tehnološko područje koje može učiniti ljudski život ugodnijim, zabavnijim i produktivnijim, ali mnogi stručnjaci u svijetu smatraju da ne bi trebalo brzati. Međutim, u svijetu u kakvom trenutno živimo, je li realno moguće zaustaviti ili barem usporiti tehnološki napredak dok se čovječanstvo na neki način ne snađe?

- Mislim da ne treba zaustavljati tehnološki napredak i u biti nas on ne treba zabrinjavati. Naime, nemojmo zaboraviti da su gotovo sve tehnologije koje danas normalno koristimo bile u nekom povijesnom trenutku nove i tad su na sličan način zabrinjavale ljude. Ali ono na što bismo trebali obratiti pozornost je koristimo li te nove tehnologije ispravno, etički odgovorno i u koje svrhe - mišljenja je profesor Kostanjčar, s kojim se gotovo u potpunosti slaže i Martina Silov. 

Iza ove neobične fotografije stoji 31-godišnji građevinski radnik iz Chicaga, Pablo Xavier, koji je rekao za BuzzFeed.News da uvijek pokušava smisliti načine na koje će učiniti nešto smiješnim, a Papa nije bio iznimka. Xavier je za izradu fotografije koristio umjetničku tehnologiju MidJourney AI te ju je objavio na Facebook grupi "AI Art Universe", a potom i na Redditu. Šokirao se koliko je brzo fotografija postala viralna. 

Kad je nastala sveopća pomutnja, Twitter je uz nekoliko najuspješnijih tvitova stavio upozorenje da je fotografija generirana umjetnom inteligencijom i da je kreirana pomoću softverskog alata Midjourney. Ipak, unatoč upozorenjima, koja su uvele i ostale društvene mreže, ovaj je slučaj potvrdio sablasnu činjenicu: AI ima nevjerojatnu moć masovnog širenja dezinformacija i lažnih vijesti.

Zanimljivo je i koliko je ovaj trend uzeo maha, pa tako, ako upišete ovih dana pojam "popefrancis" u Instagram tražilicu, u rezultatima će se, osim stvarnih fotografija Pape, pojaviti mnogo "lažnih", odnosno onih koje je generirala umjetna inteligencija.

Spas je najprije u edukaciji

Ovaj primjer dokazuje da su više nego ikada naši sustavi prosuđivanja, na osnovi kojih donosimo određene zaključke i postupamo, ugroženi. Rješenje tog problema naš poznati astronom i pedagog Korado Korlević vidi u edukaciji.

- Treba shvatiti da je već došlo vrijeme u kojem je 'svaki dan 1. april'. Što prije to prihvatimo, bit će nam lakše razumjeti svijet u kojem živimo. To je ujedno razlog zbog kojeg postaje sve važnija funkcija škole, a to je naučiti učenike da razlikuju istinu od laži, da kritički razmišljaju. Nažalost, u tom području naš školski sustav stoji vrlo loše - govori Korlević i dodaje kako je u jednom istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma o kritičkom razmišljanju u podučavanju iz 2018. godine, između 140 zemalja, Hrvatska završila na poraznom 136. mjestu.

Ipak, nije samo hrvatski školski sustav zastario. Korlević smatra da su kurikularne promjene potrebne u cijelom svijetu.

- Danas su znanja toliko lako dostupna u pisanom i videoobliku da to graniči s nevjerojatnim. U školskom sustavu ne radi se dostatno na razvoju vještina, razlikovanju istine od laži, oslobađanju kreativnosti, odnosno stvaranju sustava u kojem djeca uistinu žele biti. Potrebno je odgojiti dobrog i sposobnog pojedinca koji razumije svijet oko sebe i spreman je na suradnju s drugima - kaže.

Postajemo li suvišni?

Edukacija je važna jer će sustavi umjetne inteligencije u dogledno vrijeme transformirati ne samo obrazovanje i školstvo kakvo poznajemo nego i tržište rada. AI već sad pomaže automatizirati procese, predvidjeti i oblikovati ishode i optimizirati vrijeme zaposlenika, a kako bi se u konačnici povećao profit. Mnogi se zato s dobrim razlogom pitaju hoće li u nekom trenutku postati jeftinije proizvesti digitalnog umjetnog radnika ili robota nego obrazovati i odgojiti čovjeka.

- Još dugo čovjek neće postati 'suvišan' na tržištu rada, ali sigurno će i dalje određenoj manjini, kojoj odgovara status quo, biti jeftinije 'kupovati mir' neaktivnog dijela stanovništva. Ta manjina, ili proizvođači, zapravo će u sve većoj mjeri većini, to jest potrošačima, 'prodavati snove', i to u obliku virtualne stvarnosti i videoigara. Dolazi virtualni 'eldorado' za potrošače - predviđa naš sugovornik.

Odlučili smo provjeriti slaže li se i ChatGPT s tim, pa smo ga pitali koje bi poslove ubuduće mogla zamijeniti umjetna inteligencija. Ovo je odgovor:

"Umjetna inteligencija već je preuzela i nastavlja preuzimati mnoge poslove u različitim sektorima. Neki od primjera poslova koji su već sada podložni automatizaciji uz pomoć umjetne inteligencije su:

1. Računovodstvo: Umjetna inteligencija se koristi za obradu financijskih podataka, a zatim generira financijske izvještaje i analize.

2. Marketing: Umjetna inteligencija koristi se za predviđanje trendova u potražnji i preferencijama potrošača te za personalizaciju marketinških kampanja.

3. Zdravstvo: Umjetna inteligencija koristi se za dijagnosticiranje bolesti, otkrivanje novih lijekova i predviđanje zdravstvenih problema.

4. Proizvodnja: Umjetna inteligencija koristi se za upravljanje automatiziranim proizvodnim procesima, upravljanje kvalitetom i planiranje proizvodnje.

5. Transport: Umjetna inteligencija koristi se za upravljanje i planiranje rute vozila, poboljšanje sigurnosti prometa i optimizaciju logistike.

U budućnosti, umjetna inteligencija će vjerojatno preuzimati još mnoge druge poslove u različitim sektorima, posebice one koji uključuju ponavljajuće zadatke, obradu velike količine podataka ili predviđanje. Međutim, to ne znači da će ljudi postati suvišni na radnom mjestu - naprotiv, postoje mnogi poslovi koji će zahtijevati ljudske kvalitete poput kreativnosti, empatije i interakcije s drugim ljudima."

Opasnost ipak postoji

Zadivljujuće je da u samo nekoliko sekundi možemo dobiti ovako smislen i pametan odgovor, ali ovaj ubrzani razvoj umjetne inteligencije skriva potencijalne opasnosti.

- Briga je opravdana, ali ne zbog 'inteligencije', od koje većina strahuje, nego eventualnog nastanka samosvijesti i svih posljedica koje to može nositi. Točnije, umjetna se inteligencija ili samosvjesnost neće razvijati zbog genijalnosti programera koji sad pišu kod nego zbog evolucije softvera koji će pisati sam stroj. Nisu ptice nastale zato što su žabe bile pametne, evolucija je dostatan mehanizam u trenutku kad prorade evolucijski algoritmi. Treba samo vremena  - tvrdi naš sugovornik. 

Iz tog su razloga Elon Musk i skupina stručnjaka za umjetnu inteligenciju (AI), znanstvenika i profesora nedavno pozvali čovječanstvo na šestomjesečnu pauzu u razvoju sustava moćnijih od nedavno pokrenutog GPT-4. U otvorenom pismu upozoravaju na moguće rizike za društvo i čovječanstvo. I dok je pitanje Muskovih stvarnih namjera s tim pismom otvoreno za raspravu, jedno je sigurno - naš se planet suočava s promjenama značajnih razmjera. 

- Sve je povezano, a u osnovi svega smo mi, ljudi. Prirodne promjene kroz koje prolaze svi planeti uglavnom su spore, mi smo to ubrzali do razine da izazivaju izumiranje biljnih i životinjskih vrsta na razini geoloških katastrofa. Svijet dinosaura prestao je udarom asteroida. Nama on ne treba, znamo to napraviti i sami - za kraj nam je rekao Korlević.