Industrija umjetne inteligencije trenutno vrijedi 120 milijardi dolara na globalnom tržištu, a očekuje se da će u sljedećem desetljeću rasti za najmanje 30% svake godine te će 2030. vrijediti ukupno 1,5 trilijuna dolara, govori najnovija statistika. O popularnosti ovog sustava svjedoči i podatak da trenutno gotovo svaka veća tvrtka na svijetu ulaže u razvoj AI-ja, dok, s druge strane, čak 84% ljudi koji koriste umjetnu inteligenciju nisu uopće svjesni da su s njom u interakciji.

Kako se umjetna inteligencija polako uvlači u naš život i koje su sve implikacije vezane za ubrzan i nekontroliran razvoj ChatGPT-a te sličnih aplikacija koje mijenjaju internet i svijet kakav poznajemo, pitali smo prof. dr. sc. Zvonka Kostanjčara iz Centra za umjetnu inteligenciju na FER-u i Martinu Silov, izvršnu direktoricu Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju (CroAI).

Problem lažnog sadržaja

Virtualni asistenti, softver za analizu slika, tražilice, sustavi prepoznavanja govora i lica, roboti, autonomni automobili, bespilotne letjelice, internet stvari... umjetna inteligencija smatra se ključnom za digitalnu transformaciju društva i kao takva postala je prioritet mnogim zemalja, uključujući Europsku uniju. 

Međutim, razvoj umjetne inteligencije ima pozitivne i negativne strane.

- Razvojem tehnologije općenito dolazi do rasta standarda svih ljudi, ali svaku novu tehnologiju ljudi mogu zlonamjerno koristiti i tu nastaju problemi koji se onda djelomično pokušavaju riješiti regulativom. Trenutno mislim da je generiranje lažnog sadržaja u obliku teksta, slike ili videa te njegovo korištenje u svrhu dezinformiranja jedan od većih izazova s kojim će se regulatori morati suočiti. Mislim da će biti sve teže 'običnim' građanima razlučiti koje su istinite vijesti, a koje su lažne - kaže naš sugovornik.

Primjerice, ChatGPT, o kojem se u posljednje vrijeme mnogo govori, omogućuje sasvim nov način pretraživanja informacija na internetu, kroz puno kompleksnije upite koji nisu bili mogući korištenjem tradicionalnih pretraživača. S druge strane, upozorava profesor, postoji rizik da će korisnici odgovore koje ChatGPT nudi prihvatiti bez provjere ispravnosti ponuđene informacije, iako njegovi odgovori nerijetko sadrže netočne informacije. Isto je i s drugim sličnim servisima.

Također, nedavno je netko objavio fotografije slavnih ljudi, koje uključuju Elona Muska, Kanyea Westa, Donalda Trumpa, Papu, Keanua Reevesa, Arianu Grande i druge, kako sudjeluju u natjecanju jedenja cementa. Fotografije su napravljene pomoću Midjourneya, programa umjetne inteligencije za generiranje fotografija i slika, te izgledaju nevjerojatno realno.

Europa kaska za Kinom i SAD-om?

Lažan sadržaj koji se počeo pojavljivati na društvenim mrežama pokazuje potrebu za uspostavom nekih konkretnih pravila. Taj je zadatak preuzela EU, koja sad već petu godinu radi na donošenju regulative za korištenje AI-ja. U rujnu prošle godine sastavila je konačan Prijedlog direktive o odgovornosti za AI, ali, nažalost, upravo je ta spora birokracija, govori Silov, jedan od razloga zbog kojih se EU nije bolje pozicionirala u ovoj industriji. 

- Posljednjih 30 godina iz Europe nije izašla niti jedna veća IT kompanija, a SAD i Kina diktiraju tempo. Koristimo njihove mobitele, čipove, generalno tehnologiju i danas se ponovno dijele karte, a karta je AI. Sad se definiraju i grade igrači u AI-ju za sljedećih 10 godina i svi iščekujemo saznati tko će se nametnuti kao vodeći - objašnjava Martina Silov.

- Europa će uskoro glasati o AI regulativi, a hoće li nas to pozicionirati kao lidere ili će nametnuti kočnicu u razvoju umjetne inteligencije u Europi, tek ćemo vidjeti - kaže.

Hrvatska pokazuje velik potencijal

A kako se pozicionirala Hrvatska, najbolje znaju naši domaći stručnjaci kojima je umjetna inteligencija dio posla. Od svih njih, CroAI možda najsustavnije i najredovitije prati tržište, i to tako što provodi mapiranje hrvatske scene. U posljednjem su popisu evidentirali više od 440 kompanija, startupova, ranih prihvatitelja i šireg ekosustava koji u poslovanju koriste AI. Od toga je zabilježeno više od 130 startupova i više od 40 tradicionalnih kompanija koje su počele implementaciju AI-ja - od banaka i teleoperatera do marketinških agencija i odvjetničkih ureda.

Sve više kompanija uviđa potrebu za osnivanjem internih odjela specijaliziranih za rad na AI rješenjima jer su ona postala neizostavan dio modernog poslovanja. U tome možda najviše prednjače IT tvrtke, ali ogromne prednosti koje pruža implementacija AI rješenja prepoznale su i mnoge druge hrvatske kompanije. Među njima je i A1 Hrvatska koji već nekoliko godina ima interni odjel pod nazivom Centar izvrsnosti za podatke i umjetnu inteligenciju u kojem radi dvedeset, većinom mladih stručnjaka, na rješenjima baziranima na umjetnoj inteligenciji. Razvijaju softverske robote, virtualne asistente, modele strojnog učenja te implementiraju aplikacije koje koriste AI rješenja. Na vrijeme su prepoznali i potencijale NLP (natural language processing) rješenja te posebnog AI sustava (chatbot) koji je olakšao i ubrzao svakodnevnu komunikaciju s korisnicima. 

- Sama činjenica da će najveći hrvatski exit biti AI startup govori dosta o tome gdje je Hrvatska na europskoj mapi. Google kupuje Photomath, jedan od najvećih hrvatski AI startupova, a špekulacije o cijeni su ogromne. To pokazuje da se u Hrvatskoj grade vrhunski proizvodi, da postoje stručnjaci koji ih mogu izgraditi, ali i oni koji to mogu plasirati - kaže Silov.

Uz to, Hrvatska je kroz CroAI s Francuskom i Njemačkom počela raditi na osnivanju Europskog AI Foruma, platforme kojoj je cilj povezati zakonodavce i osnivače startupova vezano za AI. Značajan je porast meetupova, konferencija i radionica na temu AI i machine learninga, a sve je više i učilišta i fakulteta koji uvode predmete na tu temu.

Tako, primjerice, Fakultet elektrotehnike i računarstva, upućuje nas profesor Kostanjčar, prati razvoj umjetne inteligencije od njezinih početaka - kako u nastavi tako i u znanstvenoistraživačkim projektima.

- Predmeti poput Inteligentnih sustava i Neuronskih mreža na FER-u su se predavali prije više od 25 godina. U listopadu 2019. godine na FER-u je osnovan Centar za umjetnu inteligenciju i najveći je istraživački centar na području umjetne inteligencije u Hrvatskoj, koji okuplja oko 200 istraživača iz 19 istraživačkih laboratorija - objašnjava naš sugovornik.

Uzevši sve to u obzir, naši sugovornici smatraju da Hrvatska ima solidnu perspektivu u razvoju AI-ja i da ne zaostaje za drugim vodećim zemljama.

Razvoj tehnologije nemoguće je zaustaviti

Umjetna inteligencija beskrajno je tehnološko područje koje može učiniti ljudski život ugodnijim, zabavnijim i produktivnijim, ali mnogi stručnjaci u svijetu smatraju da ne bi trebalo brzati. Međutim, u svijetu u kakvom trenutno živimo, je li realno moguće zaustaviti ili barem usporiti tehnološki napredak dok se čovječanstvo na neki način ne snađe?

- Mislim da ne treba zaustavljati tehnološki napredak i u biti nas on ne treba zabrinjavati. Naime, nemojmo zaboraviti da su gotovo sve tehnologije koje danas normalno koristimo bile u nekom povijesnom trenutku nove i tad su na sličan način zabrinjavale ljude. Ali ono na što bismo trebali obratiti pozornost je koristimo li te nove tehnologije ispravno, etički odgovorno i u koje svrhe - mišljenja je profesor Kostanjčar, s kojim se gotovo u potpunosti slaže i Martina Silov. 

Iza ove neobične fotografije stoji 31-godišnji građevinski radnik iz Chicaga, Pablo Xavier, koji je rekao za BuzzFeed.News da uvijek pokušava smisliti načine na koje će učiniti nešto smiješnim, a Papa nije bio iznimka. Xavier je za izradu fotografije koristio umjetničku tehnologiju MidJourney AI te ju je objavio na Facebook grupi "AI Art Universe", a potom i na Redditu. Šokirao se koliko je brzo fotografija postala viralna. 

Kad je nastala sveopća pomutnja, Twitter je uz nekoliko najuspješnijih tvitova stavio upozorenje da je fotografija generirana umjetnom inteligencijom i da je kreirana pomoću softverskog alata Midjourney. Ipak, unatoč upozorenjima, koja su uvele i ostale društvene mreže, ovaj je slučaj potvrdio sablasnu činjenicu: AI ima nevjerojatnu moć masovnog širenja dezinformacija i lažnih vijesti.

Zanimljivo je i koliko je ovaj trend uzeo maha, pa tako, ako upišete ovih dana pojam "popefrancis" u Instagram tražilicu, u rezultatima će se, osim stvarnih fotografija Pape, pojaviti mnogo "lažnih", odnosno onih koje je generirala umjetna inteligencija.

Spas je najprije u edukaciji

Ovaj primjer dokazuje da su više nego ikada naši sustavi prosuđivanja, na osnovi kojih donosimo određene zaključke i postupamo, ugroženi. Rješenje tog problema naš poznati astronom i pedagog Korado Korlević vidi u edukaciji.

- Treba shvatiti da je već došlo vrijeme u kojem je 'svaki dan 1. april'. Što prije to prihvatimo, bit će nam lakše razumjeti svijet u kojem živimo. To je ujedno razlog zbog kojeg postaje sve važnija funkcija škole, a to je naučiti učenike da razlikuju istinu od laži, da kritički razmišljaju. Nažalost, u tom području naš školski sustav stoji vrlo loše - govori Korlević i dodaje kako je u jednom istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma o kritičkom razmišljanju u podučavanju iz 2018. godine, između 140 zemalja, Hrvatska završila na poraznom 136. mjestu.

Ipak, nije samo hrvatski školski sustav zastario. Korlević smatra da su kurikularne promjene potrebne u cijelom svijetu.

- Danas su znanja toliko lako dostupna u pisanom i videoobliku da to graniči s nevjerojatnim. U školskom sustavu ne radi se dostatno na razvoju vještina, razlikovanju istine od laži, oslobađanju kreativnosti, odnosno stvaranju sustava u kojem djeca uistinu žele biti. Potrebno je odgojiti dobrog i sposobnog pojedinca koji razumije svijet oko sebe i spreman je na suradnju s drugima - kaže.

Postajemo li suvišni?

Edukacija je važna jer će sustavi umjetne inteligencije u dogledno vrijeme transformirati ne samo obrazovanje i školstvo kakvo poznajemo nego i tržište rada. AI već sad pomaže automatizirati procese, predvidjeti i oblikovati ishode i optimizirati vrijeme zaposlenika, a kako bi se u konačnici povećao profit. Mnogi se zato s dobrim razlogom pitaju hoće li u nekom trenutku postati jeftinije proizvesti digitalnog umjetnog radnika ili robota nego obrazovati i odgojiti čovjeka.

- Još dugo čovjek neće postati 'suvišan' na tržištu rada, ali sigurno će i dalje određenoj manjini, kojoj odgovara status quo, biti jeftinije 'kupovati mir' neaktivnog dijela stanovništva. Ta manjina, ili proizvođači, zapravo će u sve većoj mjeri većini, to jest potrošačima, 'prodavati snove', i to u obliku virtualne stvarnosti i videoigara. Dolazi virtualni 'eldorado' za potrošače - predviđa naš sugovornik.

Odlučili smo provjeriti slaže li se i ChatGPT s tim, pa smo ga pitali koje bi poslove ubuduće mogla zamijeniti umjetna inteligencija. Ovo je odgovor:

"Umjetna inteligencija već je preuzela i nastavlja preuzimati mnoge poslove u različitim sektorima. Neki od primjera poslova koji su već sada podložni automatizaciji uz pomoć umjetne inteligencije su:

1. Računovodstvo: Umjetna inteligencija se koristi za obradu financijskih podataka, a zatim generira financijske izvještaje i analize.

2. Marketing: Umjetna inteligencija koristi se za predviđanje trendova u potražnji i preferencijama potrošača te za personalizaciju marketinških kampanja.

3. Zdravstvo: Umjetna inteligencija koristi se za dijagnosticiranje bolesti, otkrivanje novih lijekova i predviđanje zdravstvenih problema.

4. Proizvodnja: Umjetna inteligencija koristi se za upravljanje automatiziranim proizvodnim procesima, upravljanje kvalitetom i planiranje proizvodnje.

5. Transport: Umjetna inteligencija koristi se za upravljanje i planiranje rute vozila, poboljšanje sigurnosti prometa i optimizaciju logistike.

U budućnosti, umjetna inteligencija će vjerojatno preuzimati još mnoge druge poslove u različitim sektorima, posebice one koji uključuju ponavljajuće zadatke, obradu velike količine podataka ili predviđanje. Međutim, to ne znači da će ljudi postati suvišni na radnom mjestu - naprotiv, postoje mnogi poslovi koji će zahtijevati ljudske kvalitete poput kreativnosti, empatije i interakcije s drugim ljudima."

Opasnost ipak postoji

Zadivljujuće je da u samo nekoliko sekundi možemo dobiti ovako smislen i pametan odgovor, ali ovaj ubrzani razvoj umjetne inteligencije skriva potencijalne opasnosti.

- Briga je opravdana, ali ne zbog 'inteligencije', od koje većina strahuje, nego eventualnog nastanka samosvijesti i svih posljedica koje to može nositi. Točnije, umjetna se inteligencija ili samosvjesnost neće razvijati zbog genijalnosti programera koji sad pišu kod nego zbog evolucije softvera koji će pisati sam stroj. Nisu ptice nastale zato što su žabe bile pametne, evolucija je dostatan mehanizam u trenutku kad prorade evolucijski algoritmi. Treba samo vremena  - tvrdi naš sugovornik. 

Iz tog su razloga Elon Musk i skupina stručnjaka za umjetnu inteligenciju (AI), znanstvenika i profesora nedavno pozvali čovječanstvo na šestomjesečnu pauzu u razvoju sustava moćnijih od nedavno pokrenutog GPT-4. U otvorenom pismu upozoravaju na moguće rizike za društvo i čovječanstvo. I dok je pitanje Muskovih stvarnih namjera s tim pismom otvoreno za raspravu, jedno je sigurno - naš se planet suočava s promjenama značajnih razmjera. 

- Sve je povezano, a u osnovi svega smo mi, ljudi. Prirodne promjene kroz koje prolaze svi planeti uglavnom su spore, mi smo to ubrzali do razine da izazivaju izumiranje biljnih i životinjskih vrsta na razini geoloških katastrofa. Svijet dinosaura prestao je udarom asteroida. Nama on ne treba, znamo to napraviti i sami - za kraj nam je rekao Korlević.