U sklopu ovogodišnje analize, studijima su postavljena pitanja vezana za njihove proizvodne prakse i usklađenost s UNICEF-ovim preporukama industriji za procjenu utjecaja na djecu.
Pohvalna je činjenica da su hrvatski proizvođači videoigara svjesni odgovornosti prema gejmerima jer 60 posto njih do 2026. namjerava uvesti kodeks ponašanja ili smjernice za igru, a čak 71 posto gejming studija s multiplayer igrama do tada planira implementirati mehanizme kojima igrači mogu prijaviti neprihvatljivo ponašanje.
„A1 Hrvatska već sedam godina ulaže u domaći gejming ekosustav, stoga nas posebno vesele podaci istraživanja o rastu industrije, a još smo ponosniji što je u industriji prepoznata važnost sigurnog virtualnog okruženja. Ona je dio brojnih A1 projekata, primjerice kampanje #BoljiOnline kojom u suradnji s Centrom za sigurniji internet, nastojimo internet učiniti sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve. Naravno, sigurnost ide ruku pod ruku sa zabavom i neprekinutim brzim akcijama tijekom gejmanja za što su zaslužne naše najkvalitetnije internetske usluge. Godinama kontinuirano ulažemo u promociju i širenje potencijala gejming industrije pa smo tako od ove godine krenuli i s A1 Student eChallenge esport ligom. Naš entuzijazam ponajprije dolazi od publike koju smo okupili, jer su prepoznali kvalitetu i trud koje s našim partnerima unosimo u promicanje sigurnog online okruženja i esporta. Ta nas činjenica potiče da svaku novu ligu činimo još zanimljivijom i sigurna sam kako će upravo započeta 12. sezona A1 Adria League biti najatraktivnije takvo natjecanje do sada“, naglasila je Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska.


Sjajna vijest za gejmere jest i da su ovaj tjedan započele kvalifikacije za finale 12. izdanja A1 Adria League na kojem se najbolji regionalni igrači u esportu natječu u tri glavne igre - FIFA23, CS:GO i FIFA Mobile te prvom od četiri rotirajuće League of Legends, za ukupni nagradni fond od 15.600 eura. Preostale igre iznenađenje su kojim će organizatori dodatno začiniti ionako već zanimljivo gejming natjecanje.

Ako je suditi prema podacima istraživanja, natjecanjima i optimizmu aktera, hrvatska gejming industrija u budućnosti će ostvariti još veći uspjeh, i to uz potporu regulatora, poslovnih partnera i talentiranih profesionalaca.

Cijelo istraživanje pročitajte OVDJE.

Foto: A1 Hrvatska

Prvi dani rujna u znaku su povratka u školske klupe. Početak nove školske godine nije stresan samo za školarce, već i za njihove roditelje. Osim što donosi više obveza, poput raznih izvanškolskih aktivnosti na koje ih treba razvažati, roditeljskih sastanaka i informacija, moraju voditi računa i o sigurnosti na internetu budući da mališani tamo mogu biti izloženi neprimjerenom sadržaju ili ponašanju.

Današnja djeca žive u znatno drukčijem svijetu od njihovih roditelja, posebno kada je riječ o izloženosti tehnologiji. Često se na internetu susreću sa situacijama koje stariji nisu imali prilike iskusiti na svojoj koži, što nekima predstavlja izazov pri razumijevanju, pružanju podrške i stvaranju osjećaja sigurnosti.

Upravo kako bi pomogli roditeljima i osvijestili ih o raznim izazovima u online svijetu, ali i pozvali na odgovorno korištenje tehnologije, Centar za sigurniji internet i A1 Hrvatska predstavili su brošuru Siguran početak nove školske godine. U njoj ćeš pronaći pregledne informacije za bolje razumijevanje digitalnih aktualnosti s kojima se osnovnoškolci svakodnevno susreću. Osim savjeta za djecu, donosi i brojne upute za roditelje koje će svima zajedno omogućiti bezbolnije uživanje u blagodatima tehnologije.

„Svaki je dan dobar dan za podizanje svijesti o sigurnijem korištenju modernih tehnologija. Početak školske godine mnogim roditeljima i djeci predstavlja novu stranicu koju sami pišu, a mi želimo da ista bude ispisana sigurnim i odgovornim korištenjem modernih tehnologija, kao i odnosom povjerenja na razini roditelj-dijete“, kažu Martina Nikolić, mag.psych. i Ana Veočić, mag.act.soc., iz Centra za sigurniji internet.


„Početak školske godine sam po sebi je težak svim roditeljima. Uz sve brige koje ih neizbježno čekaju, ovom brošurom htjeli smo im dati savjete za poticanje razgovora s djecom o online svijetu. Tako u njoj mogu pronaći preporuke za korištenje ekrana ovisno o dobi djeteta, kako se postaviti prema online izazovima te saznati više o samom cyberbullyingu i pronaći savjete za određene situacije“, otkrila je Marijana Zagorac, koordinatorica medijske strategije, gaminga i sponzorstva u A1 Hrvatska.

U brošuri su pokrivene razne teme koje je Centar za sigurniji internet procijenio važnima i korisnima kroz praktični rad s djecom, mladima i njihovim roditeljima. Roditelji mogu iskoristiti konkretne alate u pojedinim situacijama kojima će pridonijeti digitalnoj dobrobiti cijele obitelji. Osim toga, brošura donosi i detalje o klasifikaciji videoigara, prepoznavanju predatora i tzv. sharentingu (pretjeranom dijeljenju fotografija i podataka o djeci). Na kraju brošure nalazi se Obiteljski ugovor, odličan alat za započinjanje razgovora o sigurnom i odgovornom korištenju tehnologije s kojom svi članovi obitelji mogu postaviti jasna očekivanja i granice.

Budući da živimo u digitalnom dobu, zabrane ekrana nemaju smisla pa se preporučuje uspostavljanje zdrave ravnoteže između aktivnosti na internetu i uživo. Uz to, iznimno je važan otvoreni razgovor s djecom, kao i stvaranje sigurne okoline za izražavanje osjećaja i stavova jer će najmlađi samo tada otkriti ako ih nešto tišti.

Besplatnu brošuru možeš preuzeti OVDJE, a za više informacija o odgovornom korištenju tehnologije posjeti web stranicu #BoljiOnline.

Imaš dodatnih pitanja? Stručnjaci iz Centra za sigurniji internet dostupni su na besplatnom i anonimnom broju 0800 606 606 svaki radni dan od 8 do 16 sati.

Foto: Brošura Siguran početak nove školske godine/Getty Images

Prema procjenama Ericssona do kraja 2026. broj korisnika 5G-a globalno će dosegnuti 3,5 milijardi, a globalni prihodi 5G tehnologije 2025. će, prema analizi Europske komisije, premašiti 225 milijardi eura. Od lipnja 2021. godine u 58 zemalja u svijetu korisnicima je dostupna 5G mreža, a gigabitne brzine 5G mreže danas su stvarnost i u Hrvatskoj, što znači da korisnici već surfaju na 5G mreži u Zagrebu, Dubrovniku, Šibeniku, Splitu, Trogiru, Zadru ili Puli i drugdje. Stručnjaci su složni kako će 5G tehnologija otvoriti vrata novoj tehnološkoj revoluciji, no ne smijemo zaboraviti da od mreže pete generacije profitiraju i obični korisnici, a ne samo industrije.

5G tehnologija mijenja svijet. Ovo je tvrdnja s kojom se slažu brojni domaći i svjetski znanstvenici te inovatori jer se radi o sustavu koji može pomaknuti granice medicine, znanosti, obrazovanja te skoro svih industrija. Operacije na daljinu, samovozeći automobili, semafori koji se sami prilagođavaju prometu… ovo su samo neke od inovacija koje su moguće zahvaljujući 5G mreži. Nažalost, morat ćemo još pričekati da spomenuti noviteti postanu dio svakodnevice, ali postoje već sada određeni benefiti 5G mreže koji su odmah dostupni, pogotovo za obične građane. Upravo zato namjeravamo kroz ovaj tekst pokazati što se sve promijenilo za korisnike telekomunikacijskih mreža.

5G mreža dostupna je od lipnja 2021. u 58 zemalja i procjenjuje se da će dosegnuti milijardu korisnika u tri i pol godine od lansiranja. Usporedbe radi, 4G mreži su trebale četiri godine da dosegne tu brojku, dok je 3G čekala čak 12 godina da premaši tu magičnu barijeru od milijardu korisnika. Gigabitne brzine 5G mreže danas su, također, stvarnost i u Hrvatskoj. A1 Hrvatska prva je započela 12. kolovoza 2021. s pružanjem usluga na pravoj, gigabitnoj 5G mreži, a signal je dostupan u Zagrebu, Dubrovniku, Šibeniku, Splitu, Trogiru, Zadru, Puli te drugim gradovima.

Brže preuzimanje sadržaja

- Za korisnike, 5G mreža znači gigabitno iskustvo bilo kada i bilo gdje, što znači da sada u pokretu mogu imati doživljaj dostupnosti, pouzdanosti i sigurnosti koji su prije imali s fiksnim mrežama, uz dugoročno četiri do pet puta veće brzine u odnosu na mreže četvrte generacije – pojasnio nam je još 2021. Tomislav Makar, tadašnji glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije A1 Hrvatska.

Danas ste već i sami svjesni o kakvim brzinama se radi - film se učitava 85 posto brže, za skidanje mobilne igre treba vam samo 17 sekundi, dok je prije prosjek bio gotovo dvije minute. Za preuzimanje omiljenog glazbenog albuma potrebno je svega deset sekundi umjesto jedne minute, a za, primjerice, 10.000 e-mailova treba vam samo minuta u odnosu na gotovo sedam minuta na 4G mreži. Naravno, potencijal slanja velikih datoteka je puno veći za liječnike i znanstvenike koji na taj način razmjenjuju ogromne količine podataka, ali ne škodi i kao opcija za prosječnog korisnika telekomunikacijske mreže.

Sljedeća bitna prednost 5G mreže jest niska latencija. Ona označava kašnjenje u prijenosu podatka, a izražava se najčešće u milisekundama. Manje kašnjenje u prijenosu podataka znači, naravno, bržu i bolju komunikaciju. Latencija od nekoliko desetaka milisekundi u 4G mreži u 5G-u se smanjuje na samo nekoliko milisekundi.

- Upravo ovaj nevjerojatni iskorak najviše utječe na tehnološku transformaciju u industrijama i brojnim novim uslugama za korisnike. 5G mreža omogućava masovnu komunikaciju uređaja i stvari, nove oblike zabave putem virtualne stvarnosti, bolje korisničko iskustvo u gamingu, znatan napredak u medicini, modernizaciju proizvodnje te potpuno oslanjanje na tehnologije u oblaku. Sve to omogućit će, pak, rast industrije, prihoda i gospodarski razvoj – ističe Makar.

Veliki potencijal za gaming industriju

Niska latencija izuzetno je bitna za pojedince koji za život zarađuju streamanjem sadržaja. To su prvenstveno gameri te influenceri, ali i svi drugi pripadnici industrije koji žele, recimo, izravno prenositi sportska natjecanja ili modne revije.

Konkretne pomake možemo objasniti na videoigrama. 5G mreža omogućuje streamanje igara bez imalo poteškoća na tablete ili mobitele dok su dosad gameri bili vezani za uređaje koji su imali fiksnu poziciju poput računala i konzola. To je izuzetno bitna vijest za industriju koja bi, prema izvješću Juniper Researcha, u 2025. godini mogla vrijediti 3,5 milijardi dolara, što je 1,4 milijarde dolara više nego što sada vrijedi.

Velika brzina prijenosa podataka, kao i niska latencija, bitni su i za još jedan segment svakodnevnog života – učenje i rad na daljinu. Pandemija koronavirusa prisilila je učenike da dio svog školovanja provedu pred laptopom na online nastavi, što nije jednostavan zadatak ako se radi o udaljenom otoku ili zabačenom selu s izuzetno slabim signalom. Isti problem vrijedi i za zaposlene osobe koje bi htjele iskoristiti mogućnost rada na daljinu, no ne mogu zbog ograničenja postojeće mreže. S 5G tehnologijom ove prepreke više ne postoje.

- Korisnici i tržište posljednjih su godina pokazali veliki interes i potrebu za fiksnim internetom preko mobilne mreže. Nadogradnja pružanja te usluge s 4G na 5G mrežu je logičan, ali i nužan korak za ubrzanjem dostupnosti kvalitetnog širokopojasnog interneta s brzinama većim od 100 Mbps po korisniku, pogotovo u područjima s neadekvatnom infrastrukturom poput zastarjelih bakrenih parica. To će omogućiti ravnomjeran razvoj i jednake prilike za poslovanje, edukaciju i kvalitetu življenja na nekom od otoka, slavonskom selu ili velikom gradu. Upravo je zato razvijen fiksni pristup internetu preko 5G-a koji je dostupan korisnicima.

Povezivanje hrvatskih otoka

Daljnja izgradnja i razvoj 5G mrežne infrastrukture u Hrvatskoj smanjit će potrebu za optikom ili drugim oblikom prijenosa interneta do bazne stanice, što će bitno utjecati na kvalitetnu internetsku mrežu i na otocima. Ne zaboravimo da Hrvatska ima vrlo razvedenu obalu s više od 1200 otoka, otočića i hridi, a kvalitetna pokrivenost od izuzetnog je značenja za podizanje turističkog potencijala jer u drugim državama 5G revolucija ide nekoliko koraka brže nego kod nas zbog čega će turisti očekivati jednaku uslugu kao i u svojim matičnim zemljama.

Ostaje još samo pitanje – što će budućnost donijeti korisnicima 5G mreže?

- Kao prvo, trebamo pojasniti tko su danas sve korisnici? To su ljudi, dakle naši korisnici, ali to su sve više i uređaji, roboti i senzori u industriji. 5G omogućava da se za svaki uređaj i senzor iskoriste prednosti interneta i da zaista sve što je povezivo i bude povezano. Vizija nas u A1 jest da će Hrvatska u sljedećih pet do deset godina imati 100 milijuna povezanih uređaja. Za to su potrebni ogromni kapaciteti, to nije moguće bez 5G-a. 5G će ubrzati modernizaciju i digitalizaciju društva. Prelazak na 5G nije promijenio samo simbol u gornjem kutu zaslona našeg mobitela. Radi se o iznimno važnoj transformaciji u modernoj komunikaciji i ključnom koraku četvrte industrijske revolucije koji će omogućiti eksponencijalni razvoj tehnologije i svjetske ekonomije – zaključio je Makar.

Foto: Getty Images
Članak možeš pročitati i ovdje.

Vjerojatno je svima, onima koji se koriste, ali i onima koji se ne koriste mobitelom ili računalom, potpuno jasno da se tehnologija sve više i brže razvija, gotovo na dnevnoj bazi. Mladima je danas većinom nezamisliv život bez mobitela i niza mobilnih aplikacija, no s brzim razvojem tehnologija i digitalnog tržišta razvijaju se i nove prijetnje korisnicima takvih usluga, a zlonamjerne osobe zarađuju milijune na štetu korisnika. Upravo smo zato provjerili što je to trenutno najopasnije prilikom upotrebe mobitela i računala.

Malware, ili zlonamjerni kod, prijetnja je računalima i njihovoj sigurnosti, koju ugrožavaju računalni špijuni (eng. spyware), virusi, računalni crvi, trojanci i botovi. To su vrlo rašireni programi koji mogu evidentirati sve što utipkate na računalu ili mobitelu, napraviti snimke ekrana, ukrasti dokumente i datoteke ili otvoriti skrivena posljednja vrata do vašeg računala. Te se informacije zatim šalju osobi koja je instalirala neki od navedenih programa.

- Koristeći se različitim aplikacijama i internetom, koji često olakšavaju život, na internetskim stranicama ostavljamo velik broj osobnih podataka, a nerijetko i podatake o našim bankovnim karticama. Najveći je izazov što je u moru takvih stranica i velik broj onih koje su lažne ili kompromitirane. Na njima se naizgled prodaju proizvodi ili usluge po nerealno niskim cijenama, a nude se i druge posebne povlastice. Međutim, korisnici umjesto legitimnih transakcija zapravo na njima ostavljaju podatke koje kriminalci ukradu pa dalje iskorištavaju - istaknuo je Alen Delić, konzultant za informacijsku sigurnost i potpredsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti.

Malware može instalirati svatko tko ima pristup računalu ili može biti skriven u "bezopasnom" prilogu poslanom e-mailom. Prema načinu djelovanja i cilju zloćudne programe dijelimo na špijunske programe, oglašivačke programe, fork bombe, ucjenjivački softver (softver koji traži otkupninu) i brojne druge. Najčešći znakovi zaraženosti vašeg računala zlonamjernim softverom su usporenost računala, preusmjeravanje preglednika (kada vas vaš mrežni preglednik dovodi na stranice koje niste namjeravali posjetiti), upozorenja na zaraženost koja su često popraćena zahtjevima da kupite nekakva rješenja, česti skočni oglasi i problemi pri isključivanju ili pokretanju računala. Što je više tih uobičajenih simptoma, to je veća vjerojatnost da je vaše računalo zaraženo zlonamjernim softverom.

Kibernetički zločinci njime se obično koriste za izvlačenje podataka s kojima od žrtava mogu izvući financijsku korist. Podatci mogu obuhvaćati sve od financijskih podataka, zdravstvenih zapisa do e-pošte i lozinki – mogućnosti koje se sve vrste podataka mogu kompromitirati postale su beskrajne. Na primjer, u internet-bankarstvu malware može evidentirati lozinku bankovnog računa korisnika i ta informacija može biti zloupotrijebljena tako što će novac nestati s računa.

- S porastom korištenja kriptovaluta sve je više prijevara vezanih uz lažne stranice na kojima građani imaju dojam da ulažu, a zapravo njihov novac odlazi direktno u ruke kriminalaca. Žrtva toga bila je nedavno i 51-godišnja hrvatska državljanka iz Slavonije, s kojom je nepoznati počinitelj preko internetske aplikacije stupio u kontakt te se lažno predstavio kao broker. Nakon toga prevarant je savjetovao 51-godišnjakinju oko ulaganja na burzama kriptovaluta preko internetske aplikacije i lažnih stranica. Prema dobivenim uputama, 51-godišnjakinja je u više navrata uplatila više stotina tisuća kuna na dobivenu adresu elektroničkog novčanika. Nakon što je htjela povući svoj ulog, prikazan kao dobit, prevarant joj se više nije javio. Jednako opasne su i lažne poruke elektroničke pošte, takozvane phishing poruke, koje ljude "pecaju" kako bi se na njihovo računalo poslao neki štetan program. Takvi programi vrlo često zaključaju podatke na računalu i od korisnika traže otkupninu kako bi ih otključali. Radi se, dakle, o čistoj ucjeni, u kojoj korisnici ne mogu doći do svojih vrijednih podataka - dodao je Delić.

Vrijeme je, dakle, da se svi zajedno informiramo o aktualnim prijetnjama, budemo oprezniji dok se koristimo mobitelom i računalom te da ih zaštitimo na što je moguće više načina.

MALI RJEČNIK KLJUČNIH POJMOVA
PHISHING – mrežna krađa identiteta; lažni e-mailovi/web-stranice koje za cilj imaju prikupiti osobne podatke
MALWARE – zlonamjerni softver; svaki softver koji ima za cilj nanijeti štetu računalu ili mreži
SPYWARE - vrsta malicioznog programa čija je namjena skupljanje informacija i preuzimanje kontrole rada na računalu korisnika bez njegova znanja ili dozvole
SPAM MAIL - spam e-mail; lažne ponude poznatih brendova ili lažne web-stranice s ciljem da izvuku osobne podatke
KOMPROMITIRANE STRANICE – hakirane stranice; web-stranice koje su hakirane zbog nedovoljne razine zaštite, njihov izgled se ne mijenja, ali koriste se u zlonamjene svrhe
MINING – kriptorudarenje; zlonamjerni softver koji se napadnutim računalom koristi za proizvodnju kriptovaluta
BOTNET – mreža komprimitiranih valuta; skup zaraženih računala koji ima za cilj onesposobiti cijelu mrežu, ne samo jedan uređaj

Foto: Getty Images
Članak možeš pročitati i ovdje.

Kao što smo spomenuli, djeci treba često objašnjavati kako sve što rade na internetu ostavlja trag te da mogu slučajno previše otkriti o sebi, ali i o obitelji. Zbog toga je dobro da proučite pravila korištenja aplikacija na kojima su vaša djeca kako biste znali tko i što se radi s podacima koje vaša djeca ostavljaju. Isto tako, skinite aplikacije koje oni koriste, naučite kako radi TikTok ili Snapchat, zapratite svoju djecu da vidite što rade na svojim profilima. I gdje god je moguće, postavite da su im ti profili privatni kako ih ne bi svatko mogao pratiti, ali i pristupati njihovim objavama.
Kako bi roditelji osvijestili opasnost koja vreba online te kako bi djecu i mlade na nju primjereno upozorili, stručnjaci iz A1 Hrvatska, u suradnji s Centrom za sigurniji internet, razvijaju zaštitu na internetu, kreiraju sigurniju online okolinu, ali i educiraju roditelje o odgovornom ponašanju u online okruženju. Svi zainteresirani na edukativnim online radionicama mogu doznati odgovore na pitanja koriste li djeca tehnologiju na siguran način, kako i s kim komuniciraju, koje su potencijalne opasnosti i kako ih zaštititi.

Pametno upravljajte uređajima i aplikacijama

Iako mnogo toga možete riješiti razgovorom i pravilima koja ste postavili, tehnologija je tu i kako bi vam pomogla kontrolirati tehnologiju. Roditeljske kontrole u računalima, tražilicama, raznim aplikacijama i drugim uređajima omogućuju vam vrlo obuhvatnu kontrolu i filtriranje neprimjerenog sadržaja, ali i određivanje vremena korištenja tih uređaja. Tako na razini cijelih Windowsa na računalima možete postaviti dječje profile i odrediti koji sadržaj i aplikacije su dostupni djeci. Microsoftovo rješenje Family Safety također omogućuje da odredite koliko djeca smiju koristiti uređaje, ali i da vidite gdje se nalaze i pratite aktivnost. Isto tako na Appleovim računalima možete limitirati stranice kojima djeca smiju pristupiti kad uključite roditeljske kontrole.

No činjenica je da su djeca danas mnogo češće na mobilnim uređajima, a kako su veći izgledi da koriste Android, treba istaknuti Family Link. Ovo Googleovo rješenje radi u pozadini cijelog uređaja i ovisno o dobi ograničit će pristup aplikacijama. Tako djeca mlađa od 13 godina neće moći na uređaju s Family Linkom ni instalirati običan YouTube nego YouTube Kids. Djeca za svaku aplikaciju koju žele instalirati trebaju vašu dozvolu, a vi im vrlo jednostavno možete odrediti kojim danom i koliko smiju biti na uređajima. Isto tako im, kad prođe dopušteno vrijeme, možete i produljiti. Vrlo lako ćete vidjeti koliko je dijete provelo vremena na kojoj aplikaciji te gdje se trenutno nalazi. Treba istaknuti i da Family Link radi na Chromebook uređajima, a njegova glavna prednost je što je besplatan.

Qustodio je također jedno od boljih rješenja, ali se neke mogućnosti u aplikaciji plaćaju. To je aplikacija koja želi biti jednostavni kontrolni centar, pa izgleda poput raznih alata za praćenje aktivnosti, kao što je Google Analytics. Ovdje imate sve aktivnosti za povezane uređaje i možete vidjeti odmah koliko je dijete vremena provelo na kojem servisu, a s istog mjesta možete mijenjati limite za aplikacije ili igre, pratiti poruke i pozive te filtrirati sporne stranice. On je dostupan i za Mac, Android, iOS, Kindle i Nook. No cijena od 55 dolara za zaštitu pet uređaja za godinu dana mogla bi odvratiti mnoge korisnike.

KidLogger je još jedno rješenje s mogućnostima koje su dostupne besplatno, ali su ograničene na samo jedan uređaj i nedostaju neke napredne opcije. Ovo je rješenje koje prati što vaše dijete tipka i stranice koje posjećuje, ali i prati programe koje koristi te ako je snimao određene slike. Imate li starije dijete, neke od tih opcija možete isključiti ako želite. Ovo se rješenje plaća 29 dolara za godinu i omogućuje praćenje pet uređaja.

Kaspersky Safe Kids dostupan je za Windows, macOS, Android i iOS uređaje te ima besplatnu i verziju koja se naplaćuje. Besplatna verzija omogućuje da blokirate neprimjereni sadržaj, ali i upravljate aplikacijama prema vremenu, dobnim ograničenjima ili kategorijama. Odlično ako želite postaviti da nema videoigara tijekom tjedna. Možete vidjeti i vrijeme korištenja. Plaćena verzija dodaje mobilne značajke, poput stanja baterije na telefonu djeteta, lokacije, korištenja društvenih mreža i alarma u stvarnom vremenu u slučaju da su posjetili zabranjene stranice ili napustili područje koje ste odredili kao "sigurno".

Pametni uređaji uskoro će postati dio naše svakodnevice: Procjenjuje se da će broj kućanstava na globalnom tržištu pametnih kuća dosegnuti gotovo 700 milijuna u naredne četiri godine..

Ubrzani razvoj tehnologije i njezina primjena u svakodnevici čine suvremeni život lakšim i jednostavnijim. Postalo nam je nezamislivo funkcionirati, kako privatno tako i poslovno, bez raznih uređaja poput mobitela, računala, pametnih satova i drugih modernih pomagala. Primjena smart gadgeta unapređuje životni standard, a danas su nam na raspolaganju čitavi sustavi uređaja pomoću kojih je moguće kontrolirati gotovo sve uvjete boravka u objektu, od svjetla i temperature, do sigurnosnih i kućanskih uređaja.

Domovi diljem svijeta postaju sve pametniji. Predviđa se da će se broj kućanstava na globalnom tržištu pametnih kuća kontinuirano povećavati između 2023. i 2027. za ukupno 311,9 milijuna kućanstava (+86,47 posto). Nakon četvrte uzastopne godine porasta, procjenjuje se da će broj kućanstava dosegnuti 672,57 milijuna kućanstava i stoga novi vrhunac u 2027.

Danas postoji pametna verzija gotovo svakog kućanskog uređaja koji su povezani s internetom kako bi mogli primati naredbe i slati informacije drugim uređajima i aplikacijama. Da bi to povezivanje bilo što brže i učinkovitije, ključna je dobra optička mreža i WiFi koja će vam osigurati besprijekorno iskustvo korištenja i maksimalnu udobnost vašeg pametnog doma. Izdvojili smo nekoliko impresivnih pametnih uređaja koji su dostupni na tržištu i, iako nam još danas većina njih zvuči nevjerojatno, vrlo brzo će postati cjenovno prihvatljivi i široko dostupni te biti uobičajeni dio naše svakodnevice.

Među najzanimljivijima svakako su pametni frižideri opremljeni kamerama kojima možete poslati poruku iz trgovine i dobiti fotografiju na kojoj ćete vidjeti što sve imate od hrane i pića te znati što je potrebno kupiti. Također vas upozoravaju na istek roka trajanja proizvoda, a mogu vam pomoći i u planiranju obroka predlaganjem recepata na temelju namirnica koje imate u frižideru ili naručiti dostavu hrane putem interneta. Prate potrošnju energije s ciljem smanjenja troškova, a neki imaju i ugrađene sustave za filtriranje vode, funkcije za održavanje svježine hrane te osvjetljenje koje se prilagođava uvjetima u prostoriji.

Rublje i posuđe može vas dočekati oprano prilikom dolaska kući jer je pametne perilice moguće aktivirati kad god i gdje god želite putem aplikacija na pametnom telefonu ili tabletu. Više nećete morati razmišljati niti o doziranju sredstava za pranje, praćenju opterećenja prilikom punjenja ili namještanju programa jer i to perilice automatski obavljaju umjesto vas. Osim što vam štede vrijeme i novac, koriste umjetnu inteligenciju za pružanje optimalnih preporuka produljujući životni vijek uređaja.

Nove recepte za ukusne gastro specijalitete više nećete morati osmišljavati ili tražiti sami jer će vam u tome pomagati vaše pametne pećnice. Uz već ugrađene recepte, mogu vas povezati s online bazom recepata te automatski podesiti temperaturu i vrijeme pečenja prema receptu koji odaberete.

Aplikacije na pametnim uređajima već danas omogućavaju daljinsko upravljanje kućanskim uređajima poput grijanja, klimatizacije ili svjetla. Tako primjerice grijanje i klimatizaciju možete postaviti na željenu temperaturu i osigurati da se automatski isključe kada niste kod kuće, što će vam smanjiti račune, kao i kontrola osvjetljenja putem pametnih utičnica.

Pametni uređaji poput rasvjete ili zvučnika jednostavno se mogu povezati s pametnim televizorima koji kombiniraju TV, internet i aplikacije, omogućavajući korisnicima pristup različitim vrstama sadržaja i mogućnosti. Osim streaminga popularnih platformi poput Netflixa ili HBO-a, olakšavaju pretraživanje interneta putem ugrađenih web preglednika, podržavaju video pozive i igranje video igara te preporučuju personalizirani sadržaj na temelju prethodnih pregleda za bolje korisničko iskustvo.

Da biste mogli u potpunosti iskoristiti sve prednosti pametnih uređaja koji vam mogu uvelike olakšati život, ključno je da ste spojeni na dobru optičku mrežu. Uz A1 možete biti sigurni da ćete streamati u HD i 4K rezoluciji, gejmati bez lagova, downloadati i uploadati bez poteškoća te neometano uživati u svim benefitima pametnog doma.

Kompanija A1 Hrvatska nastavlja s ubrzanom izgradnjom i modernizacijom najveće gigabitne fiksne mreže u Hrvatskoj te će 2025. povezati čak milijun kućanstava, odnosno njih 70 posto. Također, A1 optička mreža već je sada u stanju podržati kapacitet od 50 Gbps i spremna je za potrebe korisnika u budućnosti.

Kompanija je već započela s ambicioznim planom prema kojem svake godine povezuje novih 150 tisuća kućanstava gigabitnom fiksnom mrežom. Sada već 672 tisuće kućanstava ima mogućnost spajanja na najmoderniju fiksnu mrežu nove generacije čime je obuhvaćeno više od milijun i 800 tisuća ljudi, a krajem godine bit će dostupna u čak 800 tisuća kućanstava diljem Hrvatske.

A1 Hrvatska također je pokrenuo novu, inovativnu i jedinstvenu uslugu na domaćem tržištu – Rent a NET. Usluga je kreirana primarno prema potrebama korisnika koji putuju na odmor u vlastitu nekretninu ili domaćine koji su itekako svjesni da je kvalitetna internetska veza postala jedan od glavnih preduvjeta onoga što se smatra dobrim smještajem. Fiksni paket dostupan je na A1 infrastrukturi koji omogućuje kroz Moj A1 aplikaciju biranje dva modela rada – u punoj brzini i standby za primjerice period izvan sezone. Usluga ostaje cijelo vrijeme aktivna pa je izvan sezone osigurana povezivost IoT uređaja poput smart home senzora ili nadzornih kamera. Kod kuće ili na odmoru, prednosti kvalitetne optičke mreže omogućit će vam neometano uživanje i odmor uz omiljene pametne uređaje.

Ovaj članak nastao je u suradnji A1 Hrvatska i Index.hr-a te je preuzet s portala Index.hr. Izvorni autorski članak možete pronaći ovdje.

PREMA podacima s portala Statista za 2021., čak 74.2% Hrvata koji koriste mobitele preko njih se spajaju na internet. Ono što su nekad bila računala danas sve više postaju mobiteli. Upotrebljavamo ih za online kupnju, koristimo mobilno bankarstvo i brojne druge aplikacije koje od nas zahtijevaju osobne podatke.

Zato i ne čudi da su korisnici pametnih mobitela sve više na meti hakera. Stručnjaci kažu da više nije upitno hoće li svatko od nas postati meta napada, već kad će se to dogoditi. Zato smo razgovarali s jednim od vodećih stručnjaka za online sigurnost u Hrvatskoj i potpredsjednikom Hrvatske udruge menadžera sigurnosti Alenom Delićem. Evo što trebate, a što nikako ne smijete činiti ako se želite zaštititi dok surfate internetom.

Više od trećine napada vezano je uz malware. Znate li što je to?

Za početak, naš sugovornik nam je pojasnio pojam malware koji se često spominje u ovom kontekstu. "To su zlonamjerni programi koji dolaze na računalo bez znanja njihovih korisnika", objašnjava Delić.

Uz računala, malware može zaraziti i mobitele koje danas većina ljudi koristi za pristup internetu, a ispričao nam je i koliko su ovakve vrste napada učestale: "Izvještaji relevantnih hrvatskih institucija, ali i neovisnog privatnog sektora ukazuju na to da je barem više od trećine incidenata direktno ili indirektno vezano uz neki oblik zlonamjernih programa."

Ističe i da se bilježi porast ovakvih prijetnji: "Ono što također pokazuju izvještaji je i da se u prošloj godini značajno povećao broj poveznica koje vode do mrežnih stranica preko kojih se isporučuju zlonamjerni programi."

Ovo su neke od najčešćih vrsta malwarea, evo kakvu štetu nanose

Svi smo vjerojatno čuli za viruse, no to je samo jedna vrsta malwarea. Naš sugovornik opisao nam je još jednu učestalu vrstu, tzv. ransomware: "Mnogi su se u proteklom razdoblju možda susreli s ovim zlonamjernim programima koji su im onemogućili rad na računalu ili, kako to često ljudi vole reći, netko im je "zaključao dokumente". U takvim situacijama napadači često traže otkupninu od osoba koje su napali", priča nam. 

Spominje i još jednu vrstu malwarea: "U posljednje vrijeme u medijima čitamo i o aferama sa spyware programima, kojima je zapravo cilj prikupljanje različitih informacija s računala, pa ih zato i nazivamo programima za špijuniranje."

Postoji i tzv. scareware, a Alen nam opisuje kako to izgleda. "Pojednostavljeno, na legitimnim stranicama napadači postavljaju oglase koji straše korisnike porukama kako je njihov uređaj zaražen te nude instalaciju programa koji će im pomoći, a koji su zapravo zlonamjerni sami po sebi. Najjednostavnije je ignorirati sve oglase koji nam govore kako su nam računala zaražena."

Kako najčešće unesemo malware na mobitel?

Pitali smo ga i kako zapravo unesemo te zlonamjerne programe. "Najčešće tako da ne brinemo o osnovnoj sigurnosnoj higijeni, kao što je ažuriranje, kako operativnog sustava tako i pojedinih aplikacija", ističe. Spominje i drugi kanal kojim otvaramo put zlonamjernim programima: "Posjećujemo neprovjerene ili kompromitirane mrežne stranice, preuzimamo različite neprovjerene aplikacije, pristupamo neprovjerenim i potencijalno opasnim bežičnim mrežama i slično." 

Kako bismo se zaštitili od virusa, trebamo biti oprezni i prilikom instalacije mobilnih aplikacija, kojima često dajemo pristup korištenju raznih podataka na svojim uređajima. Hakeri su uspjeli napraviti određene aplikacije koje mogu zaraziti vaš mobitel zlonamjernim programima.

Kako bismo bili sigurni da s aplikacijom nećemo preuzeti i malware, Delić upozorava: "Najosnovnije je pravilo preuzimati programe s ovlaštenih mjesta (Apple, Android) te paziti da ne preuzimamo aplikacije koje mogu izgledom ili nazivom biti slične originalnim aplikacijama."

Opasnosti vrebaju i na društvenim mrežama

Hakeri često vrebaju i na društvenim mrežama. Primjerice, možda vam je u skorije vrijeme netko od prijatelja poslao poruku sadržaja: "Jesi li to ti na ovoj slici?", uz link. Ljudi često iz neznanja i znatiželje kliknu, a Delić objašnjava kako je to klasični primjer koji za početak napada koristi phishing, odnosno prevaru koja vas nastoji upecati da ostavite podatke, poput korisničkog imena i šifre.

Kaže da se na različitim mrežnim stranicama vaš uređaj može zaraziti različitim zlonamjernim programima: "Često se u posljednje vrijeme radi upravo o ransomwareima, ali i o drugim programima, ovisno o tome što su napadačima ciljevi. Ponekad se radi i o bezopasnim širenjima poruka ili pak samo prikupljanju podataka, poput adresa elektroničke pošte ili osobnih podataka."

Što ako smo kliknuli i ostavili podatke? "Kao korisnici se možemo informirati o tome koji se potencijalno napadi trenutno događaju, kontaktirati svoje kontakte kako bismo ih obavijestili o potencijalnoj šteti za njih te provesti osnovne mjere zaštite, poput uklanjanja nepoznatih programa i skeniranja uređaja antivirus/antimalware programima", savjetuje.

Preporučuje i promijeniti šifre koje koristimo za pristup određenim aplikacijama, programima elektroničke pošte ili samom uređaju: "Ovo je, dakako, niz aktivnosti koje ne moraju biti direktno povezane s određenim napadima, no ne koštaju nas novca, tek malo vremena", dodaje.

Kako prepoznati da na mobitelu imate malware i što poduzeti?

Našeg sugovornika upitali smo koji su znakovi da je naš mobitel možda već zaražen. "Tek u ponekim slučajevima možemo prepoznati 'čudno' ponašanje mobitela, kao što je to prikazivanje velikog broja promidžbenih poruka koje iskaču, prikazivanje nepoznatih aktivnosti u kalendaru ili pak ako prepoznamo nove bankovne transakcije koje dolaze s mobitela. Mobitel, dakako, možemo i skenirati dostupnim programima kako bi se izvršila provjera", ističe.

Kad shvatimo da na mobitelu stvarno imamo malware, preporučuje sljedeće postupke: "U idealnom scenariju postaviti mobitel na tvorničke postavke i prilagoditi ga svim postavkama koje nam odgovaraju. Postoje programi koji nam mogu pomoći i u uklanjanju programa ako su oni takve naravi. U svim ozbiljnim situacijama, u kojima nam je nastala šteta, kao što je to na primjer financijska šteta, to treba prijaviti nadležnim institucijama."

Što trebamo raditi u svrhu prevencije?

Pitali smo Alena i koje su preporuke kojih se trebamo držati ako želimo ubuduće spriječiti prodor malwarea u svoje uređaje. "Prije svega, moramo biti svjesni prijetnji i opasnosti i biti oprezni. Ne smijemo vjerovati svakoj poruci ili oglasu, a posebno ne neprovjerenim mrežnim stranicama ili porukama gdje nam se nudi nešto što nije realno."

"Dodatno, trebamo primijeniti osnovne mehanizme zaštite, poput ažuriranja operativnih sustava i aplikacija, te biti oprezni prilikom korištenja elektroničke pošte", zaključuje.

Ako želite sigurno surfati internetom, važno je dobro se informirati i znati prepoznati opasnosti koje vrebaju. Zato smo u nastavku pripremili i mali rječnik ključnih pojmova vezanih uz sigurnost za internetu. 

Mali rječnik ključnih pojmova

Malware - zlonamjerni softver; svaki softver koji ima za cilj nanijeti štetu računalu ili mreži

Phishing - mrežna krađa identiteta; lažni e-mailovi/web stranice koje imaju za cilj prikupiti osobne podatke

Phishing URL - poveznica do lažne internetske stranice na kompromitiranom web sjedištu čija je svrha krađa povjerljivih podataka

Spam mail - lažne ponude poznatih brendova ili lažne web stranice s ciljem da izvuku osobne podatke

Virus - računalni program koji svojom reprodukcijom može zaraziti računala tako da bez dopuštenja ili znanja korisnika kopira samog sebe u datotečni sustav ili memoriju ciljanog računalnog sustava

Trojanski konj - oblik zlonamjernog softvera koji se lažno predstavlja kao neki koristan softver kako bi ga korisnik izvršio, odnosno dozvolio mu instalaciju.

Ransomware - naziv za skup zlonamjernih programa koji korisniku onemogućuju korištenje računala. Nakon zaraze ransomware može šifrirati datoteke ili onemogućiti korištenje tako da se pojavi početni ekran s određenom porukom koju nije moguće maknuti. Od korisnika čije je računalo zaraženo traži se otkupnina u zamjenu za daljnje normalno korištenje računala

Crv (engl. Worm) - zlonamjerni ili nepoželjni računalni program koji sam sebe umnožava i širi se putem računalne mreže

Adware - reklamni ili oglašivački softver koji automatski prikazuje ili preuzima oglase na računala nakon što je instaliran neki softver ili nakon korištenja neke aplikacije

Antivirus/ Antispyware / Antimalware - sigurnosna rješenja za prepoznavanje i zaustavljanje aktivnosti zlonamjernog sadržaja na uređaju

Prije nego krenete u raspravu s korisničkom podrškom oko sporog interneta provjerite možete li problem riješiti sami.
Malo koji internetski problem može se usporediti s mukom dial-up-a s početka 2000-ih i onog zaglušujućeg skvičanja, odnosno škripanja modema koje već na sam spomen budi sjećanja na stres i viku: 'Skidaj se s interneta, moram telefonirati!'

Srećom, od tada je internet itekako napredovao i postao je sveprisutan u našim životima. Danas gotovo pet milijardi ljudi ima pristup internetu. No, to ne znači da svi imaju dobar internet.

Pikselizirani zaslon, videozapisi koji trokiraju ili se satima učitavaju, web stranice kojima treba predugo da se otvore... Činjenica je da i danas mnogi gube živce zbog sporog interneta. Štoviše, problem je postao još izraženiji otkad je, kao jedna od posljedica pandemije, rad od kuće postao više-manje normalna stvar.

Mailovi, chatovi, Zoom konferencije, slanje velikih datoteka... Tko god je barem jednom radio od kuće zna da je dobra internetska povezanost za to apsolutno ključan faktor. A ako imate fiksni internet, već u startu imate prednost, evo i zašto.

Na fiksni se internet spajamo putem parice, koaksijalnog kabla ili optike, a upravo to nam omogućuje stabilnost i brzinu. S druge strane, mobilni internet ne treba žicu za prijenos signala, nego SIM karticu i mobitel ili tablet, ali nije toliko stabilan kao fiksni internet, a i brzina ovisi o jačini signala. Zato mnogi za kućne potrebe kao što su spajanje laptopa, pametnog televizora, mobitela i drugih uređaja odabiru upravo fiksni internet. Međutim, jedna od najvećih mana takvog načina spajanja za mnoge operatore je nedostupnost infrastrukture.

Stoga, ako još ne uživate u bezbrižnosti koju nosi fiksni internet, najbolje je prvo provjeriti je li dostupan na vašoj lokaciji, odnosno koliku brzinu veze možete postići.

Ako, pak, već imate fiksni internet, ali se i dalje mučite, možda se ipak ne radi o nerješivoj situaciji. Postoji nekoliko trikova koje možete učiniti i sami, prije nego krenete u raspravu s korisničkom podrškom, no prvo valja ustanoviti u čemu je problem – što to usporava internet u vašem kućanstvu?

1. Šteka vam wireless veza
Uz sav napredak bežične tehnologije, ponekad je pametno uređaj direktno spojiti mrežnim kablom kako biste imali bolje performanse. To će često poboljšati mrežu jer su žice pouzdane, radi se o zatvorenom sustavu u kojem se varijable mogu kontrolirati, dok je, s druge strane, bežična veza otvoren sustav pa se okruženje i performanse stalno mijenjaju.

2. Možda je vrijeme za resetiranje
Već ste izgubili sate i sate pokušavajući otkriti što usporava vaš internet jer ponekad je zbilja teško otkriti zašto veza nije brza koliko bi trebala biti. No, prije nego što izgubite vrijeme, ali i živce, resetirajte svoje računalo, a potom isto napravite i da routerom. Često će resetiranje riješiti spor internet, i vratiti brzinu.

3. Ne znate svoju brzinu interneta
Ponekad sporo učitavanje digitalnog sadržaja može imati veze s propusnošću podataka. Kako bi otkrili trenutnu brzinu internetske veze najbolje je posjetiti stranicu speedtest.net. Putem ove stranice pritiskom na oznaku GO, u svega nekoliko trenutaka dobit će te detaljnu analizu mreže. Speed Test, kako mu i samo ime govori, zapravo mjeri brzinu internetskog prometa. Preciznije rečene, stranica mjeri tri parametra. Ping odnosno latenciju, točnije brzinu komunikacije računala sa serverom i obratno, te brzinu downloada i uploada podataka. Ako su vrijednosti ta tri parametra donekle u okvirima plana kojeg ste dogovorili s operatorom, brzina vašeg interneta nije problem, već se radi o nekim drugim smetnjama.

4. Imate nedovoljnu ugovorenu internetsku brzinu
Prilikom sklapanja ugovora s operatorom određuje se minimalna brzina interneta i brzinu prijenosa podataka, no s vremenom situacija se može promijeniti. Ako su se povećale vaše potrebe (primjerice, vaše kućanstvo se proširilo ili povećalo, kvadraturom ili brojem osoba, a možda ste, pak, nabavili više modernih uređaja koje spajate na internet) prethodno dogovoreni plan s operatorom možda vam više nije dostatan. Zato možda nije loša ideja nazvati operatora i raspitati se o svom statusu. Ako dugo niste mijenjali svoj internet paket, provjerite i je li na vašoj lokaciji danas dostupna neka novija tehnologija, poput VDSLa ili optike, koji mogu ponuditi mnogo veće brzine od ADSL interneta.

5. Previše je uređaja koji su spojeni u isto vrijeme
Svaki modem ograničen je na određeni broj uređaja koji se na njega mogu spojiti pa ako vaše kućanstvo sada broji više članova ili ste povećali broj uređaja koji su spojeni na Wi-Fi, moguće je da ćete osjetiti smetnje na mreži. Zato, ili odaberite bolji i brži internet paket ili uvedite restrikcije i raspored korištenja interneta u svom domu.

6. Imate nepozvanog gosta na kućnoj mreži
Ako vaše kućanstvo ne broji više članova, a vi pazite koje uređaje i kada spajate na Wi-Fi, no internet vam je i dalje prezakrčen – možda vam se netko drugi spaja na mrežu. Naime, u gusto naseljenim područjima može doći do preklapanja kanala, a neki noviji routeri automatski biraju slobodne kanale. Zato je važno imati kompliciranu lozinku za svoj Wi-Fi, koju nije loše ni mijenjati par puta godišnje, a s vremena na vrijeme provjerite posuđuje li netko vaš signal.

7. Router je loše pozicioniran
Udaljenost između routera i računala uvelike može utjecati na brzinu prijenosa podataka kada je riječ o bežičnoj mreži. Što je router udaljeniji od računala to će brzina i signal biti slabiji. Router postavite na središnje mjestu u domu, kako bi ravnomjerno slao signale. Također, bolje ga je staviti na policu nego u ormar jer što je više prepreka poput vrata i zidova, signal će biti lošiji.

8. Smetnje zapravo dolaze od drugih uređaja
Router nije jedini uređaj koji odašilje radio frekvencijske signale. Oni dolaze od električnih uređaja, drugih routera, satelita, odašiljača i sličnih uređaja. Premda Wi-Fi obično radi na drugim frekvencijama, ponekad ipak može doći do određenih smetnji. Primjerice, najčešća je greška stavljanje routera iza televizora koji će blokirati signal, starijem tipu routera može smetati rad mikrovalne pećnice, a sličnu prepreku signalu može stvoriti i bluetooth signal. Stoga je ovakve uređaje najbolje držati podalje od routera.

9. Problem je u arhitekturi
Bilo da je riječ o armiranom betonu koji ne propušta radiofrekvencijske valove, velikom broju zidova, interijerima s velikom kvadraturom ili više katova, objekt u kojem ste spojeni na fiksnu mrežu uvelike ima utjecaja na brzinu interneta. Većina routera isprogramirana je da pokriva manje prostore ispod 100 kvadratnih metara, stoga oni veći ili na više katova neće svugdje imati brz internet, odnosno nastat će tzv. 'mrtve zone'. Naime, bez obzira na materijal od kojeg su napravljeni zidovi, ako radiofrekventni val prolazi kroz više prepreka sasvim je prirodno da će što ide dalje biti slabiji. Zato je u ovim slučajevima pametno nabaviti pojačivače Wi-Fi signala koji će 'srušiti' smetnje koje ne dopuštaju signalu da dođe do uređaja.

Foto: Getty Images
Članak možeš pročitati i ovdje.

Ovaj članak nastao je u suradnji A1 Hrvatska i Index.hr-a te je preuzet s portala Index.hr. Izvorni autorski članak možete pronaći ovdje.

ARTIFICIAL INTELLIGENCE, skraćeno AI ili u prijevodu umjetna inteligencija. Pojam je to koji je zasigurno donio mnoga pitanja o poslovnom i privatnom svijetu, ali i budućnosti. Ne može se ni pretpostaviti koliko danas postoji dostupnih alata s umjetnom inteligencijom, ali sasvim je sigurno da njihov broj svakim danom eksponencijalno raste.

Tako uz samo par naredbi na internetu AI već može ubrzati procese rada ili generirati djela poput vrhunske fotografije. Može napraviti internetsku stranicu, napisati esej, novinski članak, ali i diplomski rad. Ovdje su uključene i zahtjevnije forme sadržaja poput generiranja videoformata, a uz dobre naredbe čak i glazbe. 

Novi poslovi, ali i ekonomski rast

Prema Sortlistovoj studiji, već sad 72 posto menadžera smatra da je ChatGPT kao program umjetne inteligencije 500 puta moćniji od svojih prethodnika. Naime, u samo pet dana svog postojanja ChatGPT premašio je milijun aktivnih korisnika, a prema istraživanjima koriste ga najviše osobe od 25 do 34 godine. 

Do 2030. godine digitalna ekonomija mogla bi činiti 15 posto hrvatskog BDP-a, pokazalo je McKinseyjevo recentno istraživanje. S obzirom na ove podatke, sve se više smatra da nova generacija zaposlenika, generacija Z, treba drukčije kompetencije koje će promijeniti trenutnu listu traženih poslova na tržištu rada. 

Statistički podaci pokazuju i da će pojavom umjetne inteligencije nestati 83 milijuna radnih mjesta, ali će zato nastati 69 milijuna novih. Podaci koje je objavio Svjetski ekonomski forum u izvještaju Future of Jobs Report 2023 potvrđuju da će se dogoditi transformacija globalnog tržišta. 

Konkretna predviđanja odnose se na razdoblje do 2027. godine, i to pod utjecajem AI i smart tehnologije. Naime, bankovni i poštanski službenici, radnici na šalterima, blagajnici i specijalisti za prijenos podataka s papira na računala bit će među zanimanjima koja će najbrže nestajati, a smanjit će se barem za trećinu. 

S druge strane, među vodećim zanimanjima budućnosti bit će primjerice specijalist za umjetnu inteligenciju, analitičar podataka, specijalist za digitalnu transformaciju te inženjer robotike. 

A1 Hrvatska je s partnerima (STEMI škola budućnosti, Algebra, Infobip i grupa SELECTIO) i 30 stručnjaka analizirao ove ključne vještine i poslove koji će definirati i transformirati tržište rada, a sve pod utjecajem umjetne inteligencije. 

Napravio je prvu hrvatsku interaktivnu mapu sa 100 poslova budućnosti i više od 3 tisuće potrebnih vještina koje će zahvatiti generaciju Z. Projekt interaktivne mape poslova i vještina budućnosti A1 Hrvatska pokrenuo je kao dio programa održivosti kroz koje se zalaže za napredno digitalno društvo i cjeloživotno obrazovanje uz odgovorno korištenje tehnologija. Mapa je ujedno i središnji hub u Hrvatskoj za vještine i poslove budućnosti te donosi detaljan izvještaj o promjenama na tržištu rada kad je u pitanju AI revolucija te o potrebama generacije Z.

Pokazalo se kako tehnološki napredak doista daje genzerima nove alate. Od budućih radnika tako se očekuju ključne vještine kao što su kreativno i analitičko razmišljanje te želja za cjeloživotnim obrazovanjem, a među važnijim vještinama bit će i tehnološka pismenost. Bitno je i da budu prilagodljivi te mogu analizirati velike podatke. No važne su i meke vještine poput motivacije, samosvjesnosti, empatije i svjesnosti društvenog utjecaja.

Na tržište dolazi ''Me'' generacija

Generacija Z točno zna po kojim kriterijima bira i zadržava svog poslodavca, a mijenjanje poslova ne vidi kao problem. Naime, potvrđeno je i kako kompanije novim generacijama trebaju nuditi daleko više. 

To potvrđuje i 12. Deloitteovo istraživanje generacije Z i milenijalaca u 2023. godini. Na globalnoj razini ispitano je preko 22.000 pripadnika najmlađih generacija te je zaključeno kako su prepoznati pomaci poslodavaca nabolje i zadovoljniji su balansom privatnog i poslovnog.

A1 Hrvatska je u suradnji s HumanActom, agencijom za bihevioralni dizajn, detaljno analizirao i navike generacije Z na poslovima. Ispitali su 426 pripadnika koristeći kvantitativne metode i fokus grupe. Pokazalo se da na prvo mjesto u svom odabiru posla mlade generacije stavljaju zadovoljstvo i lojalnost među zaposlenicima, i to njih 85 posto. Žele raditi u okruženju koje ih motivira i pruža im mogućnost dodatne edukacije, što je izjavilo 83 posto ispitanika. 82 posto ispitanika kaže da im je važno da se kompanije u budućnosti fokusiraju na njih i njihov osobni razvoj, a uz sve to motivira ih rad s naprednom tehnologijom i alatima, kako tvrdi njih 81 posto.

Poslovi koje donosi umjetna inteligencija

O tome koliko će AI revolucija i vještine budućnosti doista utjecati na tržište rada i što to znači za najmlađu generaciju raspravljalo se na panel-raspravi u Algebri u svibnju 2023. U njoj su sudjelovali Ivan Skender iz A1 Hrvatska, Hrvoje Josip Balen iz Algebre, Dario Bojanjac s FER-a, Marin Trošelj iz STEMI-ja, Ana Burica iz Infobipa te Nikola Dujmović iz Spana. Zaključili su kako se tehnologija brzo mijenja i ne mogu ni idejno pretpostaviti koje će poslove raditi nove generacije, ali je hitno potreban obrazovni sustav koji je u koraku s vremenom.
Neka od zanimanja budućnosti danas još uvijek nisu javnosti toliko poznata, no pretpostavlja se da će biti tražena na tržištu rada, prema A1 mapi poslova. 

Među njih stotinu u deset kategorija za koje se pretpostavlja da će definirati budućnost postoji i solidna lista poslova iz područja umjetne inteligencije koji su već u 2023. godini vrlo traženi.
U prvom redu tu je AI produkt menadžer. To je osoba koja će proizvode i usluge prilagoditi umjetnoj inteligenciji, a bit će joj potrebno iskustvo projektnog menadžmenta. Njegov zadatak bit će prilagodba mogućnosti umjetne inteligencije kako bi se uz njenu pomoć klijentima mogli dostaviti vrhunski proizvodi.

S produkt menadžerima će surađivati AI direktori prodaje, čiji će zadatak biti te usluge prodati klijentima i pokazati njihove prednosti. Za to će im biti potrebne vještine u marketingu i prodaji. Direktori prodaje, ali i menadžeri trebat će osobu koja će im davati savjete o tome kako unaprijediti usluge umjetne inteligencije i integrirati poslovanje u nove trendove. Bit će to AI konzultanti, od kojih se traži kreativno razmišljanje.

Iako se uz umjetnu inteligenciju već sada može dizajnirati mnogo proizvoda, zanimanja poput grafičara, dizajnera i kreativaca bit će prijeko potrebna. Upravo ti stručnjaci radit će na razvoju korisničkog iskustva, odnosno unapređenju AI aplikacija i softwarea. Lingvisti će dobro doći na tržištu u budućnosti jer se mogu usmjeriti ka NLP specijalistima. NLP je kratica za Natural Language Processing, a oni će učiti umjetnu inteligenciju da razumije prirodan, ljudski jezik u smislu izvršavanja naredbi i lakše komunikacije s naprednim tehnologijama.

Naposljetku, uvijek će biti potrebni programeri, odnosno AI software inženjeri koji će graditi umjetnu inteligenciju da bude efikasnija, brža i dostupnija, a za takva istraživanja pobrinut će se AI istraživački znanstvenici.

Foto: Getty Images
Članak možeš pročitati i ovdje.

Primjećujete li kako vam, dok šetate gradom, nedostaje glazba iz kafića? Maštate li o odlasku na koncerte i festivale? Koja pjesma vam uvijek izmami osmijeh na lice? Glazba nas itekako dotiče, doznajte zašto biste ju svaki dan trebali slušati.
Glazba je tu otkad znamo za sebe i utječe na nas bili mi toga svjesni ili ne. Rođeni smo sa sposobnošću da ju možemo razlikovati od šuma ili buke. Mnogima je ona antistresna terapija, sinonim za veselje, izlaske, druženja, asocijacija na drage (ili nakon prekida manje drage) osobe. Brojne znanstvene studije dokazale su da, u trenutku kad krene pjesma koju volite, mozak izlučuje dopamin koji pozitivno utječe na raspoloženje. Vjerojatno vam, dok ovo čitate, na um pada neka od pjesama i nesvjesno razvlačite osmijeh na licu.

Ipak jedna je stvar koja često kvari raspoloženje dok slušate glazbu, a to su reklame. Složit ćete se da nema ništa gore nego kad planirate nešto raditi (čistiti, pisati seminar, trenirati itd.), krene playlista, krenete vi raditi i nakon 30 sekundi eto reklame od 5 minuta.

Prošla su vremena kad su se pjesme skidale s YouTubea, kad su se lokalno slagale playliste i kad su se pjesme bez reklama prebacivale na mobitel. Danas koristimo streaming platforme, uglavnom besplatne ili povoljnije verzije s kojima štedimo.

Što kad bismo vam otkrili da je za samo 3,85 € (29,01 kn) mjesečno moguće aktivirati i koristiti glazbenu streaming uslugu koja nudi više od 90 milijuna pjesama svjetskih i domaćih izvođača? Deezer Premium prva je tri mjeseca besplatan, a do kraja života bez reklama. Na račun je moguće povezati do tri uređaja, slažete svoje playliste ili slušate već složene (a dobijete i personalizirane preporuke za slušanje).

Ako u cijelu priču uključite i članove obitelji, za 1,31 € (9,87 kn) mjesečno po osobi dobijete Deezer Family paket. Zvuči zanimljivo? Uz uslugu A1 Xplore Music by Deezer uživajte u streamingu omiljenih hitova po super cijeni i bez reklama.

I dalje si mislite isplati li se uložiti novac za slušanje glazbe? Nastavite čitati jer niže je (skraćeni) popis pozitivnih učinaka koje ima na zdravlje.

1. Slušanje glazbe pomaže regulirati emocije, stvara osjećaj sreće i mira te općenito poboljšava raspoloženje.
2. Laganija glazba u instrumentalu smanjuje stres i djeluje opuštajuće prije događanja i trenutaka koje često doživljavamo uznemiravajuće (ispiti, odlazak zubaru i sl.).
3. Ponavljajući elementi ritma i melodije pomažu mozgu da kreira uzorke koji poboljšavaju pamćenje.
4. Slušanje glazbe poslije operacije ili u trenutcima kad smo bolesni/ozlijeđeni olakšava bol.
5. Pruža utjehu – terapija glazbom super je stvar za poboljšanje komunikacijskih vještina za osobe koje su povučene i zatvorene, omogućava da se lakše nosite s negativnim emocijama kao što su strah, usamljenost, ljutnja i slično.
6. Vježbanjem uz glazbu pravilnije dišete, mentalna i fizička simulacija su snažnije, pa su samim time i rezultati vježbanja bolji.

Foto: Getty Images
Članak možeš pročitati i ovdje.

Baš kao i kod aktivacije police osiguranja, štetu nastalu na ekranu možete prijaviti u svega nekoliko koraka. Pokretanjem Moj A1 aplikacije prikazat će se obrazac za prijavu štete unutar kojeg možete unijeti ili izmijeniti sve potrebne informacije. Nakon obrade zahtjeva, uređaj možete predati dostavljaču koji će ga preuzeti na ranije ugovorenu adresu te po završetku popravka vratiti na istu. Ukoliko ste možda jedan od onih koji svoj mobitel žele osobno predati operateru, moguće je odnijeti uređaj u neku od poslovnica Hrvatske pošte ili na A1 prodajno mjesto te ga na prodjanom mjestu ponovno pokupiti nakon servisa.

Foto: Getty Images
Članak možeš pročitati i ovdje.