DOSSIER AI REVOLUCIJA: Želite raditi s AI? Ovo je deset najuzbudljivijih zanimanja, evo i koje vještine morate naučiti

  • Datum 22.05.2023.

Jedno od novih AI zanimanja već je steklo kultni status. No, šef tvrtke koja je osmislila ChatGPT tvrdi: 'Da biste to radili, morate imati nevjerojatnu i iznimno traženu vještinu!'

Kada su roboti svojedobno počeli zamjenjivati ljudske radnike u automobilskoj industriji jer su brže, preciznije i jeftinije mogli zavarivati ili bojiti dijelove, gotovo su svi ti poslovi nestali. Međutim, istodobno je na jedan izgubljen posao stvoreno oko 35 novih radnih mjesta za ljude koji su radili na dizajniranju, stvaranju i održavanju svakoga od tih robota. 
'Procesi slični tome događali su se tijekom cijele ljudske povijesti, počevši od masovnog bijega iz poljoprivrede, ere parnoga stroja pa sve do vremena interneta; svaki se put pokazalo da svaka nova velika industrijska revolucija redovito stvara više poslova nego što ih ugasi. Slično je i s revolucijom kojoj trenutačno svjedočimo. Eksplozivan razvoj umjetne inteligencije (Artifical Intelligence ili AI) te nezaustavljiv prodor AI alata u mainstream doveli su do straha da će ljudi u radnim procesima postati suvišni, ali strahu nema mjesta – razvoj tehnologije donijet će nove poslove i nove, bolje prilike', poručuju stručnjaci upućeni u AI s kojima smo razgovarali.

Iako s umjetnom inteligencijom zapravo živimo već dugi niz godina, tek s nezaustavljivim prodorom generativnog AI-ja koji se događa u posljednjih nekoliko mjeseci gotovo smo svi toga postali svjesni. Tvrtka OpenAI u prosincu je lansirala besplatni AI chatbot ChatGPT i ta je platforma u prvih pet dana privukla milijun ljudi, a nakon toga stvari su se zakotrljale suludim tempom: vrijednost kompanije OpenAI u siječnju ove godine skočila je na 29 milijardi dolara, a Microsoft je najavio da u nju ulaže 10 milijardi. Ubrzo nakon toga ChatGPT integriran je u Microsoftov internetski pretraživač Bing, nakon čega je i Google najavio lansiranje svoje inačice AI pretraživača interneta, pod nazivom Bard. U međuvremenu su internet preplavili radovi milijuna anonimnih ljudi koji su samo koristeći tekstualne naredbe umjetnoj inteligenciji uz pomoć jednoj od nebrojenih AI alata proizveli nevjerojatne slike, glazbene uratke, video isječke, igre, računalne programe i sl.

Prompt inženjer, NLP specijalist, AI konzultant: Umjetna inteligencija i poslovi budućnosti

Sa sve bržim razvojem umjetne inteligencije (AI) i njezinom sve snažnijom implementacijom u svakodnevni život, raste potreba za ljudima koji znaju koristiti AI alate i maksimizirati njezine potencijale.

Za sve buduće radnike u nedvojbeno uzbudljivom području umjetne inteligencije postoji ipak nekoliko preduvjeta. Prije svega, pošto je AI proistekao iz tehnološkog sektora, nužno je imati određeno tehnološko predznanje ili se educirati barem o osnovama. Dodatno, najpoželjniji kandidati za buduće AI poslove bit će oni koji posjeduju ne samo tehnološku bazu znanja, nego i iskustvo u nekom od drugih područja u kojima će AI napraviti snažan prodor. Primjerice, osobe koje u CV-u imaju iskustvo u medicini i poznaju AI bit će iznimno tražene. Također, uzevši u obzir da se AI danomice razvija i mutira, nužno je ne samo steći što veću bazu osnovnog znanja o umjetnoj inteligenciji, nego i biti spreman svakodnevno pratiti sve nove promjene.

Iako je iz današnje perspektive teško uopće zamisliti postojanje nekih od desetaka ili stotina poslova koji će za samo 10-ak godina zahvaljujući AI-u biti sasvim uobičajeni, postoji solidna lista poslova iz područja umjetne inteligencije koji su već u 2023. godini vrlo traženi. Posao "Prompt Engineer" već je stekao svojevrsni kultni status kao možda i prvi masovno razglašeni AI posao. Vrlo jednostavno - riječ je o ljudima čiji je zadatak pomoću zadavanja preciznih naredbi - dakle, "promptova" - trenirati postojeće i nove AI alate da isporučuju što točnije i relevantnije odgovore na pitanja koja bi im mogla biti postavljena. Zadatak prompt inženjera nije samo u tome, naravno, nego im je primarni cilj dobiti trenutačni rezultat koji traže. Prompt inženjer također mora savladati nijanse različitih generativnih AI sustava - naredba koju zada ChatGPT-ju, na primjer, neće polučiti jednako dobre rezultate ako se upiše u Bard. Riječ je o poslu koji je podjenako umjetnost koliko i znanost i za koji Sam Altman, CEO tvrtke OpenAI koja je kreirala ChatGPT, tvrdi da je "nevjerojatno zahtjevna i tražena vještina". Međutim, Prompt Engineer nije ni izdaleka jedini AI posao koji je zaživio već 2023. godine. Ovdje donosimo popis deset najuzbudljivijih zanimanja u brzorastućoj AI industriji:

1. AI produkt menadžer
Odgovorni su za upravljanje razvojem i isporukom AI proizvoda i usluga klijentima. Tipično je riječ o ljudima koji imaju iskustva s projektnim menadžmentom, razvojem softvera i AI tehnologijom. Blisko surađuju s AI software inženjerima, direktorima prodaje i data znanstvenicima kako bi osigurali da naručeni AI proizvodi i usluge odgovaraju traženim specifikacijama i da budu isporučeni na vrijeme te unutar budžeta.

2. AI direktor prodaje
Nema pretjerane tajne - rade na prodavanju AI proizvoda i usluga klijentima. Poželjno je da imaju iskustva u prodaji i marketingu te da su imali doticaja ili s AI tehnologijom ili barem s drugim softverom. Rade u korak s AI product menadžerima i softverskim inženjerima kako bi što bolje razumjeli značajke i prednosti AI proizvoda koji prodaju.

3. AI konzultant
Kao i svaki konzultant, posao im je raditi s kompanijama kako bi im pomogli da shvate kako se umjetna inteligencija i strojno učenje mogu primijeniti u njihovom poslovanju kako bi se poboljšala učinkovitost, smanjili troškovi i poveali prihodi. Najčešće je riječ o osobama s pozadinom u umjetnoj inteligenciji, poslovnim operacijama i projektnom menadžmentu.

4. AI data analitičar
Rade na analiziranju i interpretiranju velikih setova podataka kako bi stekli uvid u ponašanja kupaca, tržišne trendove i druge bitne informacije. Uobičajeno je da imaju iskustva s alatima za anlizu podataka te idealno određenu pozadinu u statistici ili strojnom učenju. Blisko surađuju sa softver inženjerima kako bi pomogli kompanijama u razvoju modela i aplikacija za donošenje odluka baziranih na analizi podataka.

5. Specijalist za korisničko iskustvo (UX)
Zaduženi su za razvijanje sučelja za AI aplikacije koja će biti što je više moguće prijateljski nastrojene prema korisnicima. Uobičajeno dolaze iz dizajnerskih branši i imaju ekstenzivno iskustvo s alatima kao što su Sketch i Adobe XD. Skupa s AI software inženjerima i produkt menadžerima rade na dizajniranju što intuitivnijih i jednostavnijih sučelja.

6. NLP specijalist
NLP je skraćenica za Natural Language Processing (procesiranje prirodnog jezika) i pojam je koji obuhvaća sve aktivnosti usmjerene prema učenju strojeva da savladaju jezik kakvim ljudi prirodno govore i pišu. NLP specijalisti stoga rade na razvoju i implementaciji AI modela koji mogu razumjeti i analizirati prirodni jezik. Može biti riječ o osobama s pozadinom u lingvistici ili računalnim znanostima te koje imaju iskustva s programiranjem u Pythonu i Javi.

7. Inženjer za strojno učenje
Inženjer za strojno učenje (ili Machine Learning Engineer) radi na razvoju, testiranju i puštanju u pogon modela za strojno učenje koji su sposobni analizirati velike setove podataka i stvarati predviđanja na osnovu njih. Idealno su programeri u jezicima Python, R i Scala te imaju iskustva sa statistikom i analizom podataka. Glavni im je posao razviti modele strojnog učenja koji se mogu uklopiti u sofverske aplikacije.

8. AI software inženjer
Odgovorni su za dizaniranje i razvoj svih softverskih aplikacija povezanih sa svijetom umjetne inteligencije. Naravno, dolaze iz svijeta računalnih znanosti i inženjerstva te su tečni u programskim jezicima kao što su Python, Java, C++...

9. AI istraživački znanstvenik
Razvoj AI algoritama i modela njihovo je glavno zaduženje i najčešće je riječ o osobama koje imaju napredne diplome iz računalnih znanosti, inženjerstva, matematike te praktično iskustvo u strojnom učenju, "deep learningu" i statistici. Rade na najnaprednijim istraživačkim projektima te razvijaju nove AI tehnologije kao što su procesiranje prirodnog jezika, robotika, "computer vision"...

10. Deep Learning inženjer
Deep Learning je metoda u sklopu AI-ja koja uči strojeve da procesiraju podatke što je moguće bliže načinu na koji to radi ljudski mozak. Deep Learning inženjeri zaduženi su za stvaranje i implementaciju algoritama koji se bave složenim pitanjima u čitavom nizu polja, uključujući financije, zdravstvo ili autonomna vozila. Specijalisti za stvaranje neuronskih mreža (Neural Network) koje mogu apsorbirati veliku količinu podataka.

Izvori: aimagazine.com
              simplilearn.com

Svjetski ekonomski forum u svom je istraživanju 'Future of Jobs Report 2023' procijenio da će u sljedećih pet godina nastati 69 milijuna novih radnih mjesta, a istodobno nestat će njih 83 milijuna. Konzultantska kuća PwC procjenjuje pak da razvoj AI tehnologije ima potencijal ubrizgati dodatnih 15,7 bilijuna dolara u globalnu ekonomiju do 2030. godine. "Umjetna inteligencija neće uništiti poslove", izravan je Nikola Dujmović, CEO tvrtke SPAN, koja već dulje vrijeme koristi AI alate u svom poslovanju i planira ih implementirati još više. "To bi bilo kao da kažete da je parna lokomotiva uništila industriju, a dogodilo se upravo suprotno. Stvar je, kao i obično, prilično jednostavna - tko se nauči koristiti AI alate bit će uspješniji od onih koji neće i to je univerzalna istina".

Nikola Dujmović, CEO tvrtke SPAN; Foto: Biljana Blivajs / CROPIX

 

Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije u A1 Hrvatska Grupi, objašnjava: 'Tehnologija se toliko brzo mijenja da mi danas ne možemo ni zamisliti koja zanimanja i poslove će raditi naša djeca. Puno zadataka koje ljudi danas obavljaju preuzet će AI i nadolazeće tehnologije. Oni su glavni driveri koji oblikuju poslove budućnosti u svim industrijama i upravo te tehnologije su glavni razlog promjena i nužnosti za učenjem novih vještina'. Ono što, ističe Skender, tehnologija nikad neće moći dostići je kritičko razmišljanje i to je proces cjeloživotnog učenja jer uvijek postoji još nešto novo što imate za naučiti. 'Kritičko razmišljanje je sustavna obrada informacija kako bismo mogli donositi bolje odluke i općenito bolje razumjeti stvari koje ćemo primjenjivati na tehnologiji. Ujedno to je i odgovor na pitanje može li tehnologija nadvladati čovjeka? Naravno da ne može', ističe Skender.

Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije u A1 Hrvatska Grupi


UNAPRIJEDI SVOJ SUPER POWWWER U DRUŠTVU BUDUĆNOSTI 
"Umjetna inteligencija omogućit će ljudima da rade stvari koje su prije mogli samo zamisliti. Od uštede vremena na raznim rutinskim poslovima poput pisanja tekstova, istraživanja, programiranja, izrade analiza, postavljanja liječničkih dijagnoza, pomoći pri kirurškim zahvatima, upravljanja raznim složenim procesima i strojevima, preko autonomnih, IKT sustava, komunalnih i logističkih sustava do izgradnje cesta, mostova, strojeva, letjelica, robota i slično. Nebrojene su mogućnosti primjene. Svima je jasno kako bi alati poput Chat GPT-a mogli u velikoj mjeri biti implementirani u razne administrativne procese poput procesa na prekršajnim sudovima, poslove javnih bilježnika, izdavanja raznih dozvola i slično’, smatra Silvio Papić, voditelj studija Sistemskog inženjerstva na Visokom učilištu Algebra.

Silvio Papić, voditelj studija Sistemskog inženjerstva na Visokom učilištu Algebra

U ovom trenutku umjetna inteligencija radi iznimno dobro dvije stvari, i te dvije stvari će biti dodatno rafinirane u nadolazećem vremenu. Jedna je da može uzeti ekstremno veliku količinu podataka, analizirati ih, preraditi i vratiti nam natrag set podataka koji od stroja zatražimo. To može biti u obliku teksta (kao što možemo vidjeti na primjeru ChatGPT-ja, koji bez problema može ispisati stranice i stranice reklamnog copyja ili priopćenja za javnost), to mogu biti vizuali (alati poput Midjourneyja rade iznimno zahtjevne i uspješne grafičke i umjetničke projekte), glazba, video... Druga stvari koju AI radi fantastično, kažu naši sugovornici, je automatizacija. Mitski "prompt", odnosno naredba koju ljudi daju umjetnoj inteligenciji, omogućuje stroju da iskoristi svoje kapacitete analize kako bi nam dao rezultate. Ali ono u čemu umjetna inteligencija i dalje ima značajna ograničenja jest mogućnost rekreiranja ljudske "opće" inteligencije. Kako je zaključio tim Masachussets Institute of Technology u istraživanju "Artificial Intelligence And The Future Of Work", standardni limit AI algoritama je da ne mogu izvršavati više od jednog posla i ne mogu rješavati više od jednog problema u isto vrijeme. Najčešće su kruti, ne snalaze se s promjenama u unosima i ne mogu "razmišljati" izvan unaprijed zadanih parametara. Ili još jednostavnije, specijalizirani AI sistemi najčešće su "task-oriented"; oni izvršavaju ograničeni set zadataka onako kako im se zadaju, umjesto da izvode kompleksan skup aktivnosti koji sačinjavaju pojedino zanimanje.

 

AI REVOLUCIJA I VJEŠTINE BUDUĆNOSTI: Iskoristi svoj super powwwer

Nalazimo se u ključnom trenutku ekonomske povijesti Hrvatske: vrijednost digitalne ekonomije do 2030. mogla bi dosegnuti 15% BDP-a (McKinsey, 2022). Recentan snažan razvoj AI tehnologije doprinosi rastu digitalne ekonomije i najavljuje značajnu transformaciju tržišta rada. Prema najnovijem ‘Future of Jobs Report’ Svjetskog ekonomskog foruma, u sljedećih pet godina trebalo bi nastati 69 milijuna novih poslova upravo pod utjecajem AI i smart tehnologija, tranzicija u održivo poslovanje i ESG standardizacije. Zato A1 Hrvatska i partneri - STEMI škola budućnosti, Algebra, Infobip i grupa SELECTIO - pozivaju na postizanje nacionalnog konsenzusa o potrebi stvaranja okruženja poticajnog za razvoj vještina budućnosti. Izgradimo zajednicu budućnosti koja će znati iskoristiti nove prilike!

A1 Hrvatska s partnerima stvorio je središnje mjesto u Hrvatskoj za vještine budućnosti jer vjeruje u informirano i uključivo digitalno društvo koje svakom pojedincu pruža jednake mogućnosti za razvoj. Prva hrvatska interaktivna mapa 100 poslova budućnosti i više od 3 tisuće vještina budućnosti, napravljena u suradnji sa 27 stručnjaka, donosi detaljan izvještaj u Hrvatskoj o promjenama na tržištu rada u AI revoluciji i potrebama najmlađe, generacije Z. Dobro došli u središnji hub u Hrvatskoj za vještine i poslove budućnosti: Izgradi, unaprijedi, iskoristi svoj SUPER POWWWER u društvu budućnosti.

Primjerice, iščitavanje rendgenskih slika je ključan dio posla radiologa, ali ujedno i samo jedan od desetaka zadataka koje obavljaju u sklopu svoje profesije. Pa ako AI preuzme zadatke analize rendgenskih prikaza, liječnicima može omogućiti da više vremena posvete drugim dijelovima svog posla, kao što su fizički pregledi pacijenata, kreiranje personaliziranih tretmana i slično. Možda najpoznatiji primjer primjene umjetne inteligencije je onaj koji postoji već desetljećima - a to je automatski pilot u zrakoplovstvu. Ti sistemi već su davno postali toliko sofisticirani da mogu potpuno automatizirati velike dijelove leta. Lockheed L-1011 Tristar je još početkom 70-ih godina prošloga stoljeća bio kadar sam slijetati i polijetati, ali unatoč tome ni u jednom trenutku u posljednjih 50-ak godina nismo bili ni blizu tome da se letenje komercijalnih zrakoplova prepusti ikome osim ljudima.

MIT-jevo istraživanje najavljuje kako će AI nastaviti pogoniti inovacije i time dovesti do stvaranja novih poslova. Takvog je stava i Marin Trošelj, CEO tvrtke STEMI: "Kada se društvo pretežito bavilo poljoprivredom i kada je došla automatizacija, postotak ljudi u poljoprivredi se sa 80 i nešto posto smanjio na 2 i nešto posto. Ali u povijesti se pokazalo da se uvijek više poslova stvori nego što nestane. Postoji mit da će AI zamijeniti ljude, ali neće, nego će se stvari moći raditi jeftinije, bolje. Oni koji se mogu osjećati ugroženo su oni koji se ne prilagođavaju, ne uče konstatno, nego oni koji su naučili raditi jedan posao i radit će ga vječno. Treba se prilagođavati novim trendovima koji dolaze, oni koji će imati takav stav, ti neće imati poblema."

Zahvaljujući potrebi za općom inteligencijom u radnim procesima, odnosno inteligencijom koja uključuje vještine kao što su aktivno rješavanje problema, apstraktno razmišljanje i kritičke prosudbe, ljudi će ostati dragocjeni u komercijalnom svijetu budućnosti. Ljudska mogućnost prosudbe bit će nužna, ako već ne na svakom poslu, onda barem negdje u hijerarhiji na skoro svakoj razini i u svakoj industriji. Mnogi drugi problemi limitiraju implementaciju umjetne inteligencije u posao. Primjerice, za treniranje AI modela potrebna je ogromna količina podataka, što za sobom povlači nužnost da ti podaci budu točni i relevantni, da ne govorimo o pitanjima sigurnosti i privatnosti. Dodatno, cijeli taj proces je skup: samo električna energija za jedan od jezičnih AI modela košta približno 4,5 milijuna dolara. Umjesto teze "ljudi ili strojevi", stoga, pravo pitanje treba biti kako da postignemo potrebnu sinergiju između ljudske opće i računalne umjetne inteligencije. MIT zaključuje da 90 posto kompanija koje su anketirali već ulaže u AI, a da približno polovica tih tvrtki bilježi porast produktivnosti nakon implementacije AI alata.

‘Kako se educirati za rukovanje AI alatima i općenito rad s umjetnom inteligencijom? Silvio Papić iz Algebre najavljuje kako će postojati studijski programi koji će se posvetiti usvajanju znanja i razvoju vještina ne samo u području razvoja, nego i primjene umjetne inteligencije.

ISKORISTI SVOJ SUPER POWWWER U DRUŠTVU BUDUĆNOSTI 
"Mnogi fakulteti će se transformirati i postati interdisciplinarni. Na primjer, Medicinski fakultet bi odmah trebao krenuti u smjeru integriranja umjetne inteligencije u svoj studijski program kako bi za desetak godina Hrvatska bila jedna od predvodnica primjene umjetne inteligencije u medicini. Oni koji žele biti konkurentni na tržištu rada svakako bi trebali razmisliti o ulasku u područje umjetne inteligencije“, kaže Papić i dodaje: „Moram reći da me posebno veseli činjenica da će se ovi alati koristiti u obrazovanju i da im jednostavno nije moguće pobjeći bez obzira što napravili. Razlog zašto se veselim nije samo činjenica da su to neki "supercool" alati koje ćemo koristiti za organizaciju nastave, sastavljanje ispitnih pitanja, ispravljanje ispita definiranje zadataka za eseje, upravljanje nastavnim procesom, praćenje i analizu napretka i uspjeha učenika i studenata i puno drugih praktično korisnih stvari. Veseli me činjenica što je sada postalo očito da je proces učenja u osnovi ljudska interakcija starijeg i iskusnijeg čovjeka koji ima znanje, a posebno vještine, i koji treba znati kako stvoriti okruženje i definirati put kojim će i njegov učenik steći ta znanja i vještine i - nadamo se - nadići svog učitelja. I u tom procesu vidim veliku ulogu alata baziranih na umjetnoj inteligenciji, koji će kao asistenti omogućiti učiteljima, nastavnicima i profesorima da što bolje definiraju to okruženje i procese kako bi učenici imali najbolje i najkorisnije iskustvo upoznavanja stvarnosti u kojoj živimo i što je moguće na koji način ostvariti. Također, jedna bitna stvar je da ćemo se u budućnosti sve više fokusirati na razumijevanje fundamentalnih znanosti poput matematike, fizike, kemije, biologije i slično, jer ako ne budemo razumjeli kako stvarnost u tom smislu funkcionira i ne budemo znali adekvatno usmjeriti moćnu umjetnu inteligenciju kako bismo postigli što želimo, onda se nameće pitanje koja je naša uloga. Ono na što bi obrazovne institucije u ovom trenu trebale staviti fokus je usvajanje alata baziranih na umjetnoj inteligenciji, ali još više na didaktiku i metodiku nastavnog procesa kako bi te alate mogli pravilno iskoristiti na dobrobit učenika. Na kraju, ne smijemo nikada smetnuti s uma da ni jedan stroj, bez obzira koliko izgledao pametan i ljudski, ne može zamijeniti čovjeka niti u stvaralačkom procesu, a pogotovo ne u moralnome'.

Hajdi Ćenan, suosnivačica i CEO AI startupa airt; Foto: Ivana Nobilo / CROPIX

Ključ uspješne integracije umjetne inteligencije u tržište rada bit će u sustavnom i selektivnom pristupu, kao i reedukaciji zaposlenika (tzv. reskilling), odnosno dodatnoj edukaciji (upskilling), poručuju naši sugovornici. Prema procjeni Svjetskog ekonomskog foruma, oko 40 % zaposlenika trebat će neku vrstu reskillinga u trajanju od šest mjeseci ili kraće. Prema nedavnoj studiji McKinseyja, reskilling je 20 % isplativiji od otpuštanja starih i dovođenja novih zaposlenika, a Deloitte je otkrio da bi 94 % zaposlenika ostalo u trenutačnoj kompaniji ako bi im ona pomogla da razviju i nauče nove vještine. Doduše, samo 15 % tih zaposlenika ima mogućnost učenja novih vještina koje su izravno vezane uz njihov posao, što je velika propuštena prilika, kažu naši sugovornici. Danas 87 % ispitanih poslodavaca smatra da su reskilling i upskilling iznimno važni, a mnogo veći broj kompanija te procese smatra jednim od najvažnijih pet prioriteta nego što je to bio slučaj prije pandemije. 
‘Zaposlenici u Hrvatskoj pomalo iskušavaju AI alate’, kaže Hajdi Ćenan, suosnivačica i CEO AI startupa airt i poručuje: ‘Trebaju se što prije i kvalitetnije informirati, educirati i početi ih primjenjivati jer je pred nama uzbudljivo razdoblje umjetne inteligencije i drugih superkorisnih naprednih tehnologija.’ Ivan Skender iz A1 Hrvatska dodaje: 'Lideriu u kompanijama danas moraju biti slušatelji i edukatori. Kod zaposlenika moramo potencirati i tražiti digital natives i kreativce te jačati ključne atribute koje imaju – instinkte, kreativno razmišljanje i rješavanje, strast, hrabrost, empatiju. AI je alat koji treba iskoristiti, jer svaka mlada osoba koju zaposlite već koristi AI i treba razmišljati kako to može utjecati na razvoj odjela, kompanije. Ako danas ne krenemo razmišljati na taj način, obzirom na to koliko se tehnologije brzo razvijaju, ubrzo ćemo zaostajati u utrci'.