Radio je u pilani za 400 eura, a onda je odabrao IT i postao programer: Ima 26 godina, svoj startup i 15 suradnika
Prvi MacBook kupio je na kredit, a sada ima svoju tvrtku, 15 suradnika i 1,7 milijuna kuna prihoda u 2022. godini
Startne pozicije vlasnika i direktora startupa koji je 2022., prve godine od osnivanja, prihodovao 1,7 milijuna kuna nisu bile najbolje. Roberto Kedmenec, osnivač i direktor čakovečkog informatičkog poduzeća Krtech do petog razreda osnovne škole nije imao svoje računalo, pa je išao kod sestrične da bi se igrao. To mu je postalo opsesija, pa je u srednjoj školi gotovo pao razred.
Potom je izvanredno upisao Računarstvo na Međimurskom veleučilištu, a s 18 je godina počeo raditi u pogonu pilane 40-ak kilometara udaljenom od fakulteta. Trebali su mu novci, radio je u četiri smjene za 2800 kuna.
Tada je odlučio. ‘U pogonu mi rade roditelji, rade gotovo svi iz mog sela. Zaključio sam da to nije nekaj kaj bum radil. Velika mi je motivacija bila to što sam znao što neću i ne želim raditi. I imao sam samo dvije mogućnosti: mogao sam ići raditi u pilanu ili pokušati biti developer’, kaže Roberto.
Dobio je posao u jednoj tvrtki, pa u drugoj i angažirao se do iznemoglosti, dizajnirao sustave, programirao, razgovarao s klijentima i studirao. Počeo je kao front-end developer pa postao full-stack developer i cijelo se vrijeme trudio naučiti nešto novo. ‘Radio sam tada 10, 12, 16 sati dnevno jer sam rezonirao da takvim pristupom možeš u pet godina zaraditi deset godina iskustva. Propustio sam ljetovanja i putovanja, ali vjerovao sam da ću si te užitke možda moći kasnije priuštiti.’ Kad je dobio prvi ugovor za stalno, digao je kredit da bi kupio MacBook. I tako je pred sebe postavljao male i veće ciljeve koje mora dostići. U trećoj firmi već je po obvezama koje je prihvatio napredovao do direktorske razine. Međutim, shvatio je da u njegovom Čakovcu nema toliko mogućnosti kao u Zagrebu, pa je odlučio pokrenuti meetupove i tečajeve o programiranju u JavaScriptu pod nazivom Đavaskriptiranje. Tako je izgradio zajednicu ljudi koji su se bez većih problema mogli uključiti u posao.
PRONAĐI SVOJ SUPER POWWWER U DRUŠTVU BUDUĆNOSTI
Neformalna serija radionica programiranja počela je kad ga je nekoliko prijatelja tražilo da ih nauči osnovama programiranja. Nalazili su se najprije jednom tjedno u kafiću u kojem su vlasnici bili skloni dati im dva stola. Prve je godine bilo desetak polaznika, druge već trideset šest i osam mentora, a ove je godine bilo prijavljenih pedesetak.
Taj njegov doprinos zajednici otvorio mu je brojna vrata. ‘Danas je tehnički direktor u mojoj firmi osoba koju sam prije četiri godine upoznao na Đavaskriptiranju’, opisuje Roberto.
Robertovo ulaganje u zajednicu ilustrira jedan od ključnih rezultata prvog istraživanja o navikama generacije Z na poslu u Hrvatskoj koje je proveo A1 Hrvatska: unatoč individualnosti, želja da pomognu drugima je njihova motivacijska snaga. Te njegove, kako kaže, ludorije, potaknule su ga da osnuje tvrtku. Ovako je donio odluku: ‘U tvrtki u kojoj sam radio došao sam do razine tehničkog direktora, a na toj razini odluke samostalno donosiš i samostalno rješavaš probleme. Odlučio sam, kak se to veli, pobrinuti se za sebe, biti odgovoran za sebe i svoja djela.’ Iskoristio je mrežu poznanstava koju je izgradio na Đavaskriptiranju. Taj networking pomogao mu je u pokretanju poslovanja i s prvim klijentima. Postavio je fleksibilnu organizacijsku strukturu koja može pratiti brzi rast. U njegovoj su tvrtki svi direktori mlađi od 30 godina, a kreativni direktor je prijatelj kojeg poznaje već 15 godina jer su iz istog sela.
‘Dogodila nam se dobra kombinacija ljudi, među kojima postoji veliko povjerenje. Vodimo se time da stvaramo nešto novo, nešto ni iz čega.’ Krtech se bavi product discoveryjem, dizajnom i razvojem digitalnih sustava, a specijalizirali su se za CRM integracije: ‘Naš je cilj pomoći klijentu tako da razvijamo proizvod uz njega, dajemo mu upute i s tehničke i s dizajnerske strane.' Ovih je dana zaposlio i odvjetnicu jer se žele prijavljivati s projektima na natječaje za EU fondove pa osobu za međuljudske odnose jer želi tvrtku postavljati na zdravim temeljima. Međutim, ključna je poslovna odluka bila da se usmjeri na tržište SAD-a.
ISKORISTI SVOJ SUPER POWWWER U DRUŠTVU BUDUĆNOSTI
Generacija Z, pokazalo je istraživanje koje je o poslovnim navikama mladih proveo A1 Hrvatska, pokazuje koliko je digitalizacija i globalizacija otvorila pristup i mogućnostima i novcu. ‘Namjerno sam odbijao poslove u Hrvatskoj, nešto manje u EU-u. Uložio sam sve u otvaranje tržišta u SAD-u jer sam znao da tamo možemo naplatiti svoj posao po dvostruko višoj satnici. Ondje je vrijednost naše usluge baš toliko veća nego u Europi. Zbog veće kupovne moći mi, koji ulazimo na mala vrata, imamo veće koristi nego da jednak trud i vrijeme ulažemo ovdje. Rezultat je toga da moje kolege i zaposlenici ne moraju raditi cijelu godinu nego samo šest mjeseci’, kaže Roberto i nastavlja: ‘S američkim klijentima se nekad trebalo dogovarati u kasnijim večernjim satima. To sam u početku radio, ali ne možeš reći svojoj ekipi da svake večeri radi do ponoći. Napokon, i ja bih htio doći na posao u 9:00, riješiti sve do 17:00, zatvoriti laptop i podružiti se s ekipom.'
Zato su s klijentima s druge strane Atlantika dogovorili određeno vrijeme kada rješavaju bitna pitanja u procesu. Roberto misli da je vrijeme jedino što imamo. ‘Važno je kako ga potrošiš. Nekad to može biti dragocjeno, iako i uludo potrošeno vrijeme nekad nije loše’, kaže ovaj Međimurac. Uvjeren je da zdrave granice radnog vremena moraju postojati. ‘Moraš imati ravnotežu između posla i slobodnog vremena. Možda osobno nisam najbolji primjer jer sam u proteklom razdoblju radio i po 250 sati mjesečno. Potegnuo sam da drugi ne moraju.’ Roberto se nada da će za deset godina moći raditi samo par sati na dan. ‘Ne vidim se ni u aktivnom vodstvu u firmi. Pretpostavljam da s 33 godine neću imati više elana za napravit najbolje odluke. Osim toga, Petra, buduća supruga koja je od samog starta tvrtke Financijski direktor i ja razmišljamo o djeci. Želim provesti vrijeme s obitelji, govori o svojim profesionalnim i privatnim planovima. Roberto se slaže sa zaključcima istraživanja A1 Hrvatska o poslovnim navikama generacije Z, koje je pokazalo kako je povezanost s obitelji ključna među vrijednostima te generacije. Vjeruje da ne bi uspio bez svojih suradnika, zajedničko iskustvo s početka života pamtit će, kaže cijeli život, a svojoj budućoj supruzi zahvaljuje što ga upravo ona čuva od toga da ne preuzima poslove koje ne bi mogu odraditi.
AI REVOLUCIJA I VJEŠTINE BUDUĆNOSTI: Iskoristi svoj super powwwer
Nalazimo se u ključnom trenutku ekonomske povijesti Hrvatske: vrijednost digitalne ekonomije do 2030. mogla bi dosegnuti 15% BDP-a (McKinsey, 2022). Recentan snažan razvoj AI tehnologije doprinosi rastu digitalne ekonomije i najavljuje značajnu transformaciju tržišta rada. Prema najnovijem ‘Future of Jobs Report’ Svjetskog ekonomskog foruma, u sljedećih pet godina trebalo bi nastati 69 milijuna novih poslova upravo pod utjecajem AI i smart tehnologija, tranzicija u održivo poslovanje i ESG standardizacije. Zato A1 Hrvatska i partneri - STEMI škola budućnosti, Algebra, Infobip i grupa SELECTIO - pozivaju na postizanje nacionalnog konsenzusa o potrebi stvaranja okruženja poticajnog za razvoj vještina budućnosti. Izgradimo zajednicu budućnosti koja će znati iskoristiti nove prilike!
A1 Hrvatska s partnerima stvorio je središnje mjesto u Hrvatskoj za vještine budućnosti jer vjeruje u informirano i uključivo digitalno društvo koje svakom pojedincu pruža jednake mogućnosti za razvoj. Prva hrvatska interaktivna mapa 100 poslova budućnosti i više od 3 tisuće vještina budućnosti, napravljena u suradnji sa 27 stručnjaka, donosi detaljan izvještaj u Hrvatskoj o promjenama na tržištu rada u AI revoluciji i potrebama najmlađe, generacije Z. Dobro došli u središnji hub u Hrvatskoj za vještine i poslove budućnosti: Izgradi, unaprijedi, iskoristi svoj SUPER POWWWER u društvu budućnosti.
Roberto je svjestan, kao i najveći dio njegove generacije, da se mora konstantno usavršavati kako bi unaprjeđivao svoje super powwwers.: ‘Ljudi koji ulaze u development znaju da to zahtijeva doživotnu edukaciju. Radiš li u proizvodnji, sve što trebaš naučit ćeš za dva tjedna, ali teže ćeš napredovati. U ovom poslu samo naivni ne vide kako moraš svaki dan ulagati u sebe. Naše je zanimanje bolje plaćeno, benefiti su veći, ali ne možeš napredovati bez ulaganja u sebe.’ Odvaja vrijeme da bi dodatno učio, a kako to savjetuje svojim suradnicima? Progovara na šarmantnoj kombinaciji međimurskog s kroatiziranim engleskim glagolima: ‘Ne delate za mene, vi delate za sebi, kak se vi naučite bude vam tako. Ja ti nudim platformu, dojdi, muči se i budeš napredoval. Ja vam moram lidati, moram vas zgajdati, a na vama je da se pokažete’, govori CEO, koji bi želio da svaki njegov suradnik jednog dana otvori svoj startup.
UNAPRIJEDI SVOJ SUPER POWWWER U DRUŠTVU BUDUĆNOSTI
Pitaj. Pitaj. I opet pitaj. Kada nešto ne zna, Luka je naučio da odgovor može potražiti. Kada projekt dođe do faze u kojoj su njegove vještine nedostatne, traži pomoć. Ovako je stvarao mrežu ljudi od kojih uči: ‘Prijatelj Andro Slavić, s kojim sam bio docimer u Studentskom domu Stjepan Radić, studirao je na FER-u, pa sam s njim kontaktirao kada smo došli do faze u kojoj treba programirati. To je ipak malo teže svladati s online tutorijala. Andro mi je počeo objašnjavati stvari korak po korak, a sada s njim razvijamo GPS sustav praćenja za električne bicikle što je upravo i tema na koju je Andro napisao svoj diplomski rad.’
Uvijek kada bi pokucao na neka vrata, ona bi mu se otvorila. Najčešće su to bila vrata akademske zajednice. Primjerice, kada je počeo raditi na baterijama, odšetao je do FSB-a. ‘Zamolili smo da nam daju priliku da sudjelujemo u njihovoj nastavi i tu smo dobili znanja koja smo tražili.’ Otrčao je zatim do Kineziološkog fakulteta i, u suradnji s profesorima Šentijom i Trošt Bobić te pomoću diplomskih radova studentica Kineziološkog fakulteta Lee Šnajder I Ivane Kirin, razvio prvi AI trenažer koji korisniku preko pulsa dozira intenzitet vježbanja i prepoznaje je li u aerobnoj ili anaerobnoj fazi.
Profesionalnim razvojem upijao je znanje svojih mentora i beskrajno im je zahvalan. Njegov je popis dug: ‘Ivan Županić, iz Ronna Medical Tvrtke koji razvija robota za operaciju mozga, uveo me u svijet robotike, Matej Bižić iz Dokinga, s velikim iskustvom rada u velikim tvrtkama, pomaže mi savjetima o tome kako s poslovne strane voditi projekt. Profesor Mirko Sužnjević s FER-a mi je iznimno puno pomogao, prepoznao je što želim napraviti i nesebično me spajao s drugim ljudima slične motivacije. Na projektu AI trenažera podržavao me prof. anatomije Šentija s Kineziološkog fakulteta, prof. automatike Ivan Marković, prof. energetike Hrvoje Pandžić, te prof. Marko Švaco koji vodi Regionalni centar za robotiku CRT-a’, navodi Luka, strahujući da će nekoga izostaviti, ali savjetuje da racionalno iskoristite prilike koje dobijete. ‘Važno je da dolazite spremni pred takve ljude kad tražite suradnju. Njihovo je vrijeme i znanje dragocjeno i morate znati što ćete ih pitati, raspišite precizno set aktivnosti koje kanite provesti, pripremite popis obveza.’
Novi su mu projekt mobilne ekopametne kućice: ‘Radimo konfigurator pomoću kojeg će ljudi moći na internetskoj stranici dizajnirati svoju kućicu. Proučili smo zakonska ograničenja, propise i standarde u Zavodu za normizaciju, poput onoga da utičnica ne smije biti na podu, da vertikalni razmak ne smije biti manji od 62 cm i slično te složili softverska rješenja. Kada korisnici počnu crtati svoju kućicu, naše rješenje će im pomoći da ispoštuju sve standarde.’ Sljedeći je veliki iskorak robotska linija za proizvodnju mobilnih kućica. ‘Ideja nam je da svaki čovjek može dizajnirati kućicu po svojim željama. Profesor Sužnjević s FER-a sa svojom ekipom radi na virtualnoj i proširenoj stvarnosti tih kućica. Kada korisnik dizajnira svoju kućicu, VR naočalama će se moći spojiti i putem aplikacije kućicu smjestiti na zemljište. Tako može vidjeti dimenzije i poziciju kućice u realnom prostoru. Intenzivno radimo i na tome da ti objekti budu pametni. Ukoliko dobijemo EU projekt razvijat ćemo, uvjetno rečeno, mozak koji može kontrolirati temperaturu kuće i uskladiti se s obnovljivim izvorima energije.’
Ima još jedan plan, sagraditi tvornicu za proizvodnju baterijskih sustava. ‘Cilj mi je okupiti ljude koji će se uklopiti svojom vibrom tako da nam posao ne bude tmurna obveza od 8 do 16, nego više igranje’, opisuje profil budućih suradnika i radno okruženje. ‘I htio bih da razvijamo zelene tehnologije, da razvijamo nove stvari te tako doprinosimo višemu cilju. I po mogućnosti, da sve to bude smješteno kraj nekog malog jezera u zelenom okruženju. To bi bilo najbolje!’
MOJIH NAJVAŽNIJIH 5 PREPORUKA ZA ONE KOJI ŽELE POSAO BUDUĆNOSTI
1. Najvažnija je vrijednost. Ako ne vidiš vrijednost u onome što radiš, pospremi sve i odi kući. Nemoj to ni raditi ako ne vidiš vrijednost u biznisu jer rezultat će uvijek biti nezadovoljstvo. Ako pak vlasnik ili CEO ne vidi vrijednosti biznisa, neće to vidjeti ni njegovi zaposlenici i nećete biti sinkronizirani.
2. Pokušajte. Nikad nije prekasno jer ne znaš što se može dogoditi i kako će se lopta zakotrljati. Da mi je netko rekao prije šest godina, dok sam radio za 380 eura u pogonu, da ću jednog dana imati 15 zaposlenih i lijep prihod, ne bih mu vjerovao. Ali mislio sam: Rajše ću probati pa da sfejlam, nego da nikad ne probam. Dobro je i korisno nekad zeznuti, ali ne dvaput za redom.
3. Njegujte tzv. soft vještine. Moja mi je majka govorila: Moraš navek znati s kim se spominaš. Morate znati s kim ćete i kako razgovarati.
4. Nauči se nositi sa stresom, laže svatko tko veli da ga nema. Savjet koji sam dobio od jednog poduzetnika je da se ne smiješ cijelo vrijeme fokusirati samo na problem jer ćeš izgorjeti. Problem je samo predmet kojeg imaš i ne moraš ga držati cijelo vrijeme u ruci. Odloži ga jer problem nije moguće riješiti preko noći. Prihvati da je problem tu i da se neće riješiti preko noći. Stavi problem sa strane jer ako si pod stresom, to će utjecati na tvoje suradnike kak da uzmeš šodra i baciš na ljude. Prihvatite da je problem tu i pomirite se s činjenicom da treba čekati dok se ne pronađe rješenje.
5. Riskirajte, pokušajte, al’ ne previše. Treba reagirati po svom osjećaju, ali uz indikatore. Ako se zezneš, znaš da si zeznuo jer si imao loše informacije. To je bolje nego da si uspio samo zato što si imao sreće.
ROBERTO ANALIZIRA ISTRAŽIVANJE A1 Hrvatska ‘GENERACIJA Z NA POSLU’
Istraživanje o navikama generacije Z na poslu pokazalo je kako ta generacije vjeruje u nekoliko ključnih vrijednosti. Evo kako ih komentira Roberto.
1. Istraživanje A1 Hrvatska: Strast je bitan faktor uspjeha. Roberto: Treba biti malo iracionalan. Ne treba uvijek ganjati novce, treba ganjati kako pomoći ljudima. Da me pitate što sam radio prije dvije godine srijedom ne bih znao, ali da me pitate što sam radio četvrtkom rekao bih: ‘Učio sam ljude programirati na Đavaskriptiranju. Četvrtkom sam pomagao ljudima, napravio sam nešto jer sam htio pomoći!'
2. Istraživanje A1 Hrvatska: Prilikom donošenja karijernih odluka, generaciji Z nije bitno što drugi misle. Roberto: Moraš biti samouvjeren. Stalno su mi govorili 'ne smiješ trčati pred rudo'. OK, nek me pokupi jednom, pa bum opet protrčal. Ne treba te biti strah rizika.
3. Istraživanje A1 Hrvatska: Ključ za uspjeh je raditi ono što volite. Roberto: Ne možeš znati gdje ćeš biti za pet godina, ali pogledaj gdje si sada i donesi odluku. Moja odluka da ću se, umjesto da ostanem u pogonu u pilani, radije potruditi i razvijati vještine u developmentu, dovela je do toga da sam sada CEO u vlastitoj firmi.
4. Istraživanje A1 Hrvatska: Uspjeh je stanje, a ne pozicija koja se postiže. Roberto: Smisao firme je raditi dobre i zanimljive stvari, zabaviti se na tom putu i imati okruženje koje te tjera na rast. U firmi se brinemo jedni za druge, privatno i profesionalno se potičemo za dalje.
5. Istraživanje A1 Hrvatska: Važni su im projekti koji rješavaju relevantne izazove zajednice. Roberto: Nama je bitan razvoj naše lokalne zajednice. Zato smo se u razvoju udružili i s drugim tvrtkama s našeg područja poput https://ticm.hr/. Pokušavamo naše meetupove i radionice dovesti na višu razinu. Što više ljudi raspolaže nekim znanjem, to je zajednica jača.
