1. CS50’s Introduction to Computer Science
Sveučilište: Harvard
Trajanje: 12 tjedana
Dobivanje certifikata: da, ali uz nadoplatu od 189 dolara.

U ovom uvodnom programu o računalnim znanostima studenti uče kako "razmišljati algoritamski i kako efikasno rješavati programerske probleme" uz korištenje koncepta kao što su apstrakcija, agoritmi, enkapsulacija, software engineering, web development... Osim toga, polaznici će se upoznati s programskim jezicima kao što su C, Python, SQL i JavaScript, kao i CSS te HTML. Prilikom završetka edukacije, studenti predstavljaju svoj finalni programerski projekt svim ostalim polaznicima. 

2. 3CS50’s Web Programming with Python and JavaScript
Sveučilište: Harvard
Trajanje: 12 tjedana
Dobivanje certifikata: da, ali uz nadoplatu od 199 dolara.

Namijenjen za studente koji su kompletirali uvodnu Harvardovu edukaciju o CS-u, ovaj tečaj se fokusira na dizajn baza podataka, skalabilnost, sigurnost, korisničko iskustvo, a sve kroz korištenje neizbježnih programerskih jezika Python i JavaScript. Program ima brojne praktične zadatke u kojima se polaznike uči kako koristiti API, interaktivna korisnička sučelja, GitHub, Heroku i drugo kako bi nakon ove edukacije bili dovoljno sposobni da dizajniraju internetske aplikacije. 

3. Introduction to Computer Science and Programming Using Python
Sveučilište: MIT (Massachusetts Institute of Technology)
Trajanje: 9 tjedana
Dobivanje certifikata: ne.

Ovaj edukacijski tečaj je početni dio uvodnog programa o komputacijskom razmišljanju, programiranju te računalnim i podatkovnim znanostima. Čak i bez ikakvog prethodnog znanja o CS-u ili programiranju, studenti bi nakon ovog tečaja trebali imati dovoljno znanja za računalno razmišljanje i pisanje programa. Predavanje se fokusira više na širinu znanja nego na precizno i dubinsko proučavanje teme te pokriva programski jezik Python, jednostavne algoritme, testiranje, pisanje programa i uklanjanje bugova te neformalni uvod u kompleksnost algoritama. 

4. Algorithms: Design and Analysis, Part 1
Sveučilište: Stanford
Trajanje: 6 tjedana
Dobivanje certifikata: da, uz nadoplatu od 149 dolara.

Algoritmi su temelj računalnih znanosti, a ova edukacija pruža nešto napredniji uvod u alogritme za polaznike s ponešto programerskog iskustva. Program pokriva teme kao što su sorting i graph primitives i nakon završetka studenti će moći sasvim kompetentno razgovarati o algoritmima kako u intervjuima za posao, tako i s drugim programerima i računalnim ekspertima. 

5. Computer Vision Basics
Sveučilište: The University at Buffalo i The State University of New York
Trajanje: 13 hours
Dobivanje certifikata: da, uz nadoplatu.

Ova edukacija pokriva glavne teme "computer visiona": neuroznanost, umjetna inteligencija i procesiranje digitalnih signala. Ovaj program bit će koristan za one koji su zainteresirani za istraživanje koncepata computer visiona ili im treba osvježavanje znanja o matematičkim konceptima computer visiona. Kreatori tečaja preporučuju da polaznici imaju barem osnovno znanje i iskustvo u programiranju, konkretno u MATLAB-u. 

6. Code Yourself! An Introduction to Programming
Sveučilište: The University of Edinburgh i Universidad ORT Uruguay
Trajanje: 5 tjedana
Dobivanje certifikata: da, uz nadoplatu.

Ovo je tečaj za apsolutne početnike u programiranju. Naučit ćete kako programirati u Scratchu, jednostavnom vizualnom programskom jeziku, te vam dati uvod u osnovne principe razmišljanja softverskih inženjera. Studenti će, osim toga, steći osnovna znanja o programskim jezicima C++ i C++11. 

7. Computer Science 101
Sveučilište: Stanford
Trajanje: 6 tjedana
Dobivanje certifikata: da, uz nadoplatu od 149 dolara.

Kako mu samo ime kaže, ovo je program za polaznike koji uče CS od nule i ne trebaju imaju nikakvo poznavanje računalnih znanosti. Radi se o edukaciji kod koje polaznici sami određuju tempo kojim rade, premda je preporučeno da se završi u roku od šest tjedana uz angažman od četiri do šest sati tjedno. Studenti će naučiti osnove CS-a, među kojima su: sve o računalima i kodiranju, kako funkcionira računalni hardware, računalna terminologija i žargon, kako funkcionira software, računalno kodiranje, računalna sigurnost, kako funkcionira internet... 

8. Computer Science: Programming with a Purpose
Sveučilište: Princeton
Trajanje: 10 tjedana
Dobivanje certifikata: ne.

Edukacijski program jednog od najuglednijih sveučilišta na svijetu, za razliku od većine ostalih koji kao osnovu učenja programiranja koriste programski jezik Python, koristi jezik Java. Unatoč tome, Glavni je cilj pružiti polaznicima osnove znanja o programiranju u cjelini. 

9. Introduction to Internet of Things
Sveučilište: Stanford
Trajanje: 60 dana
Dobivanje certifikata: ne.

Ovaj program dizajniran je tako da polaznicima pruži bazični pregled Interneta Stvari (IoT). Šest profesora sa Stanforda će studentima dati pregled svih uzbudljivih i relevantnih područja ključnih za profesionalce na polju IoT-a. Edukacija je podijeljena na pet "modula": Cool Applications, Sensors, Embedded Systems, Networking i Circuits. 

10. Mathematical Thinking in Computer Science
Sveučilište: University of California San Diego
Trajanje: 25 sati
Dobivanje certifikata: da, uz nadoplatu.

Ovaj edukacijski program od samo 25 sati dizajniran je tako da studente pouči osnovnim matematičkim vještinama potrebnim za sve aspekte CS-a. Tečaj poučava polaznike svim alatima potrebnim za uspjeh u računalnim znanostima, a tijekom edukacije rješavat će interaktivne puzzle koje će omogućiti razvoj vještina koje su potrebne kako bi studenti sami došli do rješenja. 

Njezin izbor pet online edukacija iz Mape vještina i poslova budućnosti uključuje one za koje procjenjuje da su najrelevantnije za njezino trenutno područje rada i smjer u kojem bi se voljela razvijati: 'Mislim da kombinacijom ovih pet edukacija mogu steći najširi opseg znanja. Prva dva tečaja komplementarna su s mojom trenutnom pozicijom software developera, i to specifično backend developera u Pythonu. Ta dva tečaja i Algebrin Python Osnove pružaju cjelokupnu edukaciju za početnika zainteresiranog za područje razvoja web aplikacija', kaže Klara i dodaje: 'Harvardov tečaj CS50 Uvod u računalne znanosti djeluje mi kao odličan za svaku osobu zainteresiranu za bilo kakvo područje programiranja jer daje generalni pregled raznih tema i osnovna znanja u području računalnih znanosti i programiranja. Tečaj tvrtke Meta, Uvod u baze podataka, vrlo je koristan za izradu web aplikacija jer često radim na bazama podataka. Algebrin tečaj Python Osnove bio bi mi najkorisniji jer se direktno bavi svim područjima i temama koje bi mi kao početnici trebale u Pythonu i web developmentu.

Izgradi svoj SUPER POWWWER u društvu budućnosti

Program Harvarda Podatkovna znanost i strojno učenje te program na platformi Udemy Strojno učenje zaintrigirali su je jer je u zadnje vrijeme sve više počinje zanimati područje obrade podataka. 'Iako sam se na fakultetu i u nekim drugim studentskim praksama/poslovima dotakla i tog područja, voljela bih ga više istražiti, pogotovo njegove veze sa strojnim učenjem. Čine mi se kao dosta cjeloviti i sveobuhvatni tečajevi za osobu zainteresiranu za usavršavanje svog znanja u obradi podataka', objašnjava Klara.

KLARINIH TOP PET EDUKACIJA:

MATEO ČREP: Ulažem u edukacije

'Važno mi je učiti nove stvari i usavršavati se u područjima koja me zanimaju. To ne moraju biti samo tehničke vještine', kaže Mateo Črep, sales development senior specijalist u kompaniji A1. 'Odabir edukacija bio je stvarno lagan jer smatram da su prijeko potrebne za vještine i poslove budućnosti. Kako se cijeli svijet okreće prema digitalnom i zelenom, spoj marketinga, analize podataka i automatizacije poslovnih procesa postaju vještine koje su ključne za uspjeh u novom dobu. Ulaganje u ove vještine može otvoriti mnoga vrata, a pojedincima omogućiti da budu na čelu inovacija kroz spoj marketinga i digitalne transformacije', kaže Mateo. Siguran je kako je ulaganje u online edukacije pametno: 'Smatram da će poslodavci cijeniti ovakve vještine, ne samo zbog poznavanja određenih alata ili procesa, već i zbog načina razmišljanja koje one donose.'

Unaprijedi svoj SUPER POWWWER u društvu budućnosti

MATEOVIH TOP PET EDUKACIJA:

NOAH SOMUN: Korisno je imati nove vještine

Noah Somun mlada je znanstvenica koja dovršava studij istraživačkog smjera Fizike na zagrebačkom PMF- u i istraživačica na projektu na Oak Ridge National Laboratoryju u Sjedinjenim Američkim Državama. Svoj izbor online edukacija ovako objašnjava: 'Java, softversko inženjerstvo i izrada web stranica zanimaju me zbog mogućnosti da poslove vezane uz ta područja radim dodatno, uz redovni posao fizičarke. Smatram kako bi bilo korisno imati te vještine u slučaju da imam viška vremena dok se eksperiment odvija ili ako u slobodno vrijeme želim dodatno zaraditi.' Ostale je edukacije odabrala kako bi proširila svoja znanja u Pythonu i analizi podataka: 'Ta znanja upravo primjenjujem u obradi eksperimenata raspršenja neutrona jer rezultati dolaze u oblicima ogromnih baza podataka', kaže Noah. Dodaje kako je uvijek bonus ako edukacija ima prepoznatljivo ime i certifikat koji se može staviti u životopis.

Iskoristi svoj SUPER POWWWER u društvu budućnosti

NOINIH TOP PET EDUKACIJA:

Profesor Algebre Silvio Papić misli da je osim učenja za studente važna i priprema za rad u realnom okruženju u kojem se traži sposobnost rješavanja problema u nepredividim situacijama. ‘Studente pripremamo za svijet u kojem nema stajanja’, kaže i dodaje: ‘Učimo studente da prepoznaju što ih može učiniti konkurentnijima, a zatim da isplaniraju kako svoja znanja i vještine unaprijediti da budu u korak s duhom vremena. Tijekom studijskoga programa stječu znanja i vještine koje će iskoristiti za rad na konkretnim poslovima u struci: znat će sve što je potrebno da budu vrhunski inženjeri računalstva u oblaku, stručnjaci za kibernetičku sigurnost ili podatkovni analitičari.’

Izgradi svoj SUPER POWWWER u društvu budućnosti

Iz industrije je u Algebrinu predavaonicu ušao i Zlatan Morić, voditelj katedre kibernetičke sigurnosti. Zlatan se, kaže, od svog prvog računala zanimao na koji način može mijenjati predefinirani način rada računala. ‘Kao posljedicu reversnog inženjeringa na sustavima počeo sam otkrivati propuste i načine na koje se mogu zaobići definirane barijere. Od 2000. godine počeo sam predavati na Algebri kao vanjski suradnik, a od 2017. vodim katedru za kibernetičku sigurnost’, opisuje Morić, čiji je kurikul osmišljen da prati najnovije trendove, tehnologije i prijetnje u području kibernetičke sigurnosti.

Specijalisti iz tog područja, prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma, bit će među najtraženijim zanimanjima na tržištu rada. Uz analitičare informacijske sigurnosti, tu su i specijalisti na području umjetne inteligencije i strojnog učenja, koji su na vrhu liste brzorastućih poslova, a slijede ih specijalisti za održivost i analitičari poslovne inteligencije. ‘Redovito ažuriramo nastavni plan i program kako bismo osigurali da studenti stječu vještine i znanja tražena na tržištu rada. Studentima pružamo priliku za praktično iskustvo i primjenu stečenih znanja. Osim tradicionalnih predavanja uključujemo laboratorijske vježbe, projekte, simulacije i stvarne scenarije, kako bismo studentima omogućili da primijene teoriju u praksi’, kaže Morić.

Unaprijedi svoj SUPER POWWWER u društvu budućnosti

Potiču suradnju s industrijom, organiziraju gostujuća predavanja koja daju uvid u stvarni svijet kibernetičke sigurnosti, uče studente timskom radu i rješavanju kompleksnih problema koje zahtijeva kibernetička sigurnost. ‘Uz tehnička znanja naš kurikul naglašava razvoj komunikacijskih vještina, timskog rada i kritičkog razmišljanja koji studente osposobljavaju za suradnju s drugima, analizu sigurnosnih prijetnji i razvoj inovativnih rješenja. Posebnu pažnju posvećujemo važnosti etičkog ponašanja i odgovornosti pri doticaju s osjetljivim podacima, osvještavamo studente o važnosti kibernetičke sigurnosti za društvo’, kaže Morić.

‘Kako svijet kibernetičke sigurnosti doživljava konstantan rast i razvoj, a sa sve većim brojem prijetnji i napada na digitalne sustave, potražnja za stručnjacima iz ovog područja je izuzetno visoka. Studente pripremamo za svijet koji se suočava s izazovima poput sofisticiranih napada, rastućih trendova poput Internet of Things (IoT) i umjetne inteligencije (AI) te sve veće razine digitalizacije.’

Prema izvještaju ‘Future of Jobs 2023’ Svjetskog ekonomskog foruma tvrtke će trebati ljude koji će znati implementirati i upravljati alatima umjetne inteligencije. Predviđa se da će zapošljavanje podatkovnih analitičara i data scientista, specijalista za strojno učenje i stručnjaka za kibernetičku sigurnost rasti u prosjeku za 30% do 2027. godine. ‘Vrijeme za detaljne upute je iza nas’, kaže Predrag Šuka, koji na Visokom učilištu Algebra vodi studij multimedijske produkcije. ‘Nitko ne može predvidjeti tržište rada. Da smo mogli, mnogobrojne krize i izazove bismo izbjegli. Kroz sve kolegije treniramo studente da razmišljaju brzo te da traže učinkovito i kreativno rješavanje izazova. Ponavljanje iskazanog korak po korak ili rad na opisani način dio je prošlosti. Trenutno moramo biti fokusirani na rezultat, istražujući puteve kojima studenti samostalno prolaze i istražuju. Tu leži kreativnost i s time ih kontinuirano suočavamo’, tumači izazove u multimediji, koja se ubrzano mijenja doslovce pred našim očima. Budućnost multimedije je, kaže, tema za sci-fi film. ‘Uskoro ćemo svjedočiti razvoju AI u punom opsegu uz dolazak novih, još naprednijih alata. Izvan tog brzorastućeg aspekta, prijenos uživo (streaming), sadržaji vezani uz video igre i e-sport kao i zabavnu industriju nosit će i dalje dominantni dio profesionalne produkcije u svijetu’.

Fotograf, dizajner i 3D umjetnik Predrag Šuka počeo je s crno-bijelim filmom i fotoaparatom, već sa 16 godina pripremao samostalne izložbe, radio potom u novinama, na radiju i televiziji, nastavljajući visokoškolsku edukaciju. ‘Mnogi od nas pratili su prijelaz iz analogne u digitalnu sferu i osjetili demokratizaciju medija i povećanu produkciju. Prije desetak godina, s pojavom mobitela s minimalno tri kamere, koji je postao neodvojivi dio modernog čovjeka, dolazi do masovne produkcije i novih trendova koji su postali svakodnevica. Tehnološke mogućnosti trenutno nadilaze očekivanja i omogućavaju nekad nezamislive načine rada. Svojevrsno majstorstvo znanja i vještina danas u jednoj milisekundi zamjenjuje novi alat, algoritam ili AI’, kaže.

“Razvoj umjetne inteligencije otvara vrata cijelom spletu novih i dosad nepostojećih radnih mjesta. Društva koja to prepoznaju za 50 godina bit će na nezamislivim razinama razvoja”, dodaje Silvio Papić. Kaže kako mu je kao predavaču dragocjena prilika u kojoj prati mlade koji žele stvoriti nešto što će svijet učiniti boljim i sigurnijim mjestom. Morić dodaje: ‘Kibernetička sigurnost postala je jedno od najvažnijih pitanja današnjice s obzirom na porast broja napada i potrebe za zaštitom digitalnih sustava. Interes studenata za područje kibernetičke sigurnosti raste svake godine, ali je i dalje nedovoljan u usporedbi s potrebama na tržištu rada na kojem će biti izuzetna potražnja za profesionalcima tog profila.’

Iskoristi svoj SUPER POWWWER u društvu budućnosti

Morić organizira Hacking Night natjecanja u Algebri, u kojima sudionici kroz složene zadatke otkrivaju sigurnosne ranjivosti i hakiranje sustava, analizu zlonamjernog koda, kriptografske izazove. Tu se suočavaju s realnim situacijama u kojima moraju brzo razmišljati, donositi odluke i pronaći inovativna rješenja. Hacking je i prilika za umrežavanje i interakciju s drugim stručnjacima. Na kompetitivnost na tržištu rada priprema studente i još jedan dodatni program na Algebri. Algebrin klub inovatora (AKI) osnovan je ove godine na poticaj studenata koji su pokazali najviše entuzijazma za inovacije. Ove su godine na natjecanju “Inova mladi 2023” osvojili pojedinačno brončanu, srebrnu i zlatnu medalju, a Algebrin je student, proglašen pobjednikom natjecanja, osvojio glavnu nagradu. U Algebrinom klubu inovatora definirali su pet zlatnih pravila. Papić kaže da su to i osnovne lekcije koje predavači ovog visokog učilišta žele prenijeti svojim studentima: ‘Budite znatiželjni! Ne bojte se pogriješiti! Pomozite drugima i oni će vama! Ako mislite da nešto treba učiniti, učinite to! Uvijek dajte sve od sebe!’
 

Odaberi industriju i zanimanje u Mapi vještina i poslova budućnosti te pregledaj na koje se edukacije možeš prijaviti!

TOP LISTA EDUKACIJA ZA KARIJERU SPECIJALISTA ZA UMJETNU INTELIGENCIJU

Prema ‘Future of Work 2023’ tvrtke trebaju zaposlenike koji će znati implementirati i upravljati alatima umjetne inteligencije. Predviđa se da će zapošljavanje podatkovnih analitičara i data scientista, specijalista za strojno učenje i stručnjaka za kibernetičku sigurnost rasti u prosjeku 30% do 2027. godine. Specijalisti u području umjetne inteligencije i specijalisti za strojno učenje na vrhu su najbrže rastućih poslova. Slijede specijalisti za održivost, analitičari poslovnih podataka i analitičari mrežne sigurnosti.

TOP LISTA EDUKACIJA NA ALGEBRI

Jasenka Begić s Visokog učilišta Algebra tvrdi da su poslodavci prepoznali vrijednost online edukacija i sve više ih uzimaju u obzir prilikom zapošljavanja ili napredovanja zaposlenika: 'Online edukacije omogućavaju stjecanje novih vještina i znanja koje su važne za njihovu trenutnu karijeru ili pak za njezinu promjenu. To ih čini konkurentnijima na iznimno globaliziranom tržištu rada koje karakteriziraju česte promjene tehnologije i potrebe samog tržišta. Pohađajući online edukacije, osobe pokazuju da su samoinicijativne, svjesne potrebe za daljnjim napretkom, organizirane, motivirane za učenje i posvećene profesionalnom razvoju.’

Odaberi industriju i zanimanje u Mapi vještina i poslova budućnosti te pregledaj na koje se još Algebrine edukacije možeš prijaviti!

Odaberi industriju i zanimanje u Mapi vještina i poslova budućnosti te pregledaj na koje se edukacije možeš prijaviti!

Bez obzira na to studirate li upravo, mijenjate li karijeru, želite li unaprijediti svoje vještine na trenutnim radnim mjestima ili postati konkurentniji na tržištu rada, online programi omogućavaju pristup obrazovnim resursima koji su dugo bili dostupni samo privilegiranima. 'Prema istraživanju koje je ove godine objavila međunarodna organizacija Pearson VUE, kojim je tijekom 2022. godine obuhvaćeno više od 21.000 ICT stručnjaka iz 176 zemalja, pandemija je pojačala potrebu za tehnološkim znanjima, pa je 66% ispitanika i 55% poslodavaca povećalo ulaganje u specijalističke IT vještine - pri čemu su za 60% povećana ulaganja u IT certifikaciju. Osim napredovanja na poslu, svako dodatno obrazovanje za zaposlenika predstavlja i alat ne samo za profesionalni, nego i osobni razvoj, kojem se danas posvećuje sve više pažnje. Ponekad je upravo to vrijeme koje odvojimo za dodatnu edukaciju ili tečaj ono vrijeme koje 'ukrademo' za sebe u moru drugih obaveza, ne samo poslovnih, nego i obiteljskih, što je dodatna dimenzija koja se ne treba zanemariti', ističe Balen.

'Tanja Prekodravac iz grupe SELECTIO, vodeće hrvatske kompanije specijalizirane za savjetovanje u ljudskim resursima i potragu za kadrovima, ističe važnost kontinuirane edukacije: 'Velika je prednost online edukacija što su dostupne 24/7 365 dana godišnje, globalne su, nude mogućnost samostalnog rada i učenja te pohađanja online programa kod najjačih svjetskih sveučilišta. Slušati programe predavača s Harvarda, MIT-ja ili Stanforda izuzetna je prilika. Prednosti je nebrojeno, no svaka osoba mora procijeniti može li online usvajati vještine koje se koriste u praksi.'

Prema izvještaju Future of Work Report 2023 Svjetskog ekonomskog foruma, specijalisti umjetne inteligencije i strojnog učenja na vrhu su popisa brzorastućih poslova, a slijede ih specijalisti za održivost, analitičari poslovne inteligencije i analitičari informacijske sigurnosti. Tvrtke ubrzano trebaju veći broj zaposlenika koji će znati implementirati i upravljati alatima umjetne inteligencije. Tako prestižno Sveučilište Duke (31. mjesto prema Šangajskoj listi sveučilišta 2022.) nudi program za početnike Osnove programiranja s JavaScriptom, HTML-om i CSS-om. Edukacija traje približno 33 sata, a cijena je 49 USD mjesečno – s obzirom da su online programi fleksibilni, sami određujete koliko ćete sati mjesečno realizirati.

Primjena podatkovne znanosti pomoću specijalizacije u programskom jeziku Python program je Sveučilišta Michigan (28. mjesto prema Šangajskoj listi sveučilišta 2022.), a namijenjen je polaznicima koji imaju osnovna predznanja u Pythonu ili programiranju. Traje 140 sati, a cijena je 49 USD mjesečno. S druge strane, Algebra u sklopu edukacije Data Analyst Akademija nudi sveobuhvatno znanje i vještine potrebne za prikupljanje i pripremu podataka, izradu različitih izvještaja i vizualizaciju podataka u alatu Microsoft Power BI te automatizaciju putem koje je moguće unaprijediti poslovne procese. 'Usmjereni tip učenja za točno određene vještine značajno je porastao s online edukacijama i potrebama samih poslodavaca, koji uviđaju da klasični obrazovni programi ponekad ne odgovaraju u dovoljnoj mjeri brzim promjenama koje nosi današnje vrijeme', ističe Balen.

Unaprijedi svoj SUPER POWWWER u društvu budućnosti

Tražena zanimanja budućnosti povezana su i sa širenjem zelenih tehnologija i obnovljivih izvora energije. Približno 30 milijuna novih radnih mjesta moglo bi se otvoriti u tehnologiji čiste energije i održivosti do kraja desetljeća. Tako Sveučilište Duke nudi besplatan program Obnovljivi izvori energije i poduzetništvo zelene gradnje, a službeni certifikat plaća se 49 USD. Istraživanje shema obnovljive energije je pak naziv programa Sveučilišta u Pennsylvaniji (15. mjesto prema Šangajskoj listi 2022.), traje 14 sati i besplatan je, a službeni certifikat plaća se 49 USD.

'Investicije u obrazovanje – vremenom, angažmanom, pažnjom i novcem – isplate se', tvrdi Tanja Prekodravac i dodaje: 'Poslodavcima su u posljednje vrijeme dodatne online edukacije izuzetno važne jer tako procjenjuju prati li zaposlenik trendove i koristi li samostalni rad da bude ukorak s promjenama. Na tržištu je rada to važan dodatak jer je odgovornost za edukaciju i kvalitetu kompetencija prebačena na zaposlenika, sada još intenzivnije otkako je dostupnost edukacija velika.'

Hrvoje Josip Balen dodaje: 'Usprkos brojnim prednostima online učenje ne mora uvijek biti najprihvatljiviji oblik učenja za sve kategorije obrazovanja, posebno za one koje zahtijevaju više rada s fizičkim alatima i strojevima ili pak kontinuiranog projektnog rada, pri čemu je timska komunikacija licem u lice i dalje ključna. Danas, kad su sve informacije dostupne već na dva klika mišem, ne možemo 'mitologizirati' znanje koje prenosimo studentima i to često u Algebri ponavljamo – obrazovanje je tu da nam ponudi strukturu i da nas usmjeri, a upravo u tome leži i potencijalna zamka online edukacija, koje počivaju na premisi vlastite odgovornosti i savjesnosti svakog pojedinca. Mnogima je potreban dodatan poticaj koji dobiju kroz kvalitetan odnos na relaciji student/učenik – predavač/mentor jer se kroz tu vezu rađaju i nove ideje i pristupi učenju, a onima koji se možda ne snađu odmah najbolje omogućava se razvoj i smanjuje mogućnost odustajanja na prvoj prepreci u učenju.
 

Generacija Z postavlja nova pravila igre na poslu. Traže prostor za rast i razvoj, fleksibilno radno vrijeme i mjesto postaju standard, zahtijevaju transparentnost plaća, tržište rada analiziraju ozbiljno, svoje vještine grade svakodnevno, pažljivo biraju gdje će raditi. Buntovnici su s razlogom i iznimnim karijerama, ne žele biti u zoni ugode. Motivirani, marljivi, matematičkog uma i mentalno jaki, to je zajednički super powwwer desetero predvodnika generacije Z s kojima smo razgovarali nakon što je A1 Hrvatska proveo istraživanje o poslovnim navikama i očekivanjima pripadnika najmlađih generacija.

Upoznajte naše digitalne heroje koji su završili ili upravo završavaju STEM fakultete, već rade na poslovima budućnosti u hrvatskim ili inozemnim tvrtkama i svjesni su dramatičnih promjena u radnom okruženju koje donose nove tehnologije. Žele biti uspješni lideri u digitalnoj ekonomiji pa traže načine za kontinuirano unaprjeđivanje tehnoloških, poslovnih i psiholoških vještina potrebnih za poslove budućnosti. Žele se kontinuirano usavršavati te profesionalno rasti. Njihove su karijere inspiracija, a iskustva koje dijele najveća zbirka preporuka za vršnjake iz generacije Z.

S desetero mladih STEM-ovaca iznimnh karijera razgovarali smo kako bismo analizirali ključne rezultate ekstenzivnog istraživanja A1 Hrvatska i agencije HumanAct. Filip Žabić, Petra Brčić, Klara Pešić, Klara Justić, Luka Karlić, Ana Raffaelli, Luka Cicvarić, Mateo Črep, Toma Budanko i Noah Somun odabrali su STEM karijeru jer su im u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju matematika, fizika i kemija išli iznimno dobro, a ključna im je zajednička karakteristika da su pragmatični problem solveri: kad nešto ne znaju, učinit će sve da riješe problem. Gimnazijalci s peticama iz matematike, prvaci s državnih natjecanja iz informatike, alumni STEM fakulteta vrhunskih rezultata grabe velikim koracima revolucionarno mijenjajući i način na koji se radi i poslovne modele.

PRONAĐI SVOJ SUPER POWWWER U DRUŠTVU BUDUĆNOSTI 
'Odabrala sam studij matematike jer mi je to bila jedna od slabijih karika iz prirodoslovnog područja interesa. Sada je to znanje moja prednost. Da bismo napredovali, ne možemo samo raditi stvari koje nam idu, moramo prihvatiti izazove i izaći iz svoje zone ugode jer tako rastemo’, objašnjava Petra Brčić, magistra primijenjene matematike koja sada radi kao data scientist u odjelu korisničkih financija u A1 Hrvatska Hrvatska.'

‘Činjenica da sam završila primijenjenu matematiku i pritom izabrala sve izborne kolegije iz područja strojnog učenja bila je najvažnija odluka koja je vodila mojoj trenutačnoj poziciji. Nakon faksa nisam bila sigurna je li najbolji izbor doktorat ili posao, no odlučila sam se okušati u poslovnom svijetu i prijaviti za posao podatkovnog analitičara u A1 Hrvatska. Ubrzo sam napredovala na mjesto data scientista, gdje i dalje radim. Svaka od ovih odluka zahtijevala je odricanje i spremnost na nove izazove, ali ništa manje od života ne očekujem u svom budućem putu’, opisuje Petra, koja je diplomirala na temu udara asteroida, prvo radno iskustvo odradila kao analitičar u Europskoj centralnoj banci, a sada se u telekomunikacijama bavi data scienceom.
Filip Žabić, junior Software Engineer u Infobipu, nakon MIOC-a završio je strojarstvo na FSB-u u Zagrebu, a STEM je odabrao jer vjeruje da kombinira više područja i disciplina koje su primjenjive u svakodnevnom životu i u više industrija. Iako su studirali ili još uvijek studiraju na nekim od najzahtjevnijih fakulteta, većina naših sugovornika počela je raditi još dok su im studentski indeksi bili u rukama. Otvoreni za nova znanja, u tehnološkim vještinama superiorni, pragmatični u donošenju odluka, sposobni su minuse pretvarati u pluseve, probleme u prilike. U tehnološkom dobu, u kojem se promjene događaju svakog dana, nemaju luksuz gubitka vremena niti si smiju priuštiti rupe u životopisu.  

'Luka Karlić pred diplomom je na inženjerskom smjeru matematike na PMF-u u Zagrebu, a prvi je put počeo raditi na trećoj godini fakulteta. I to zato što je pao godinu. ‘Na drugoj sam godini faksa pao usmeni i produžio godinu faksa. Odlučio sam to nadoknaditi na drugi način. Pretpostavljao sam da će netko u mom CV-u jednog dana vidjeti da sam izgubio godinu i zaključio da bi možda bilo dobro da to nadoknadim radom. Glavna je motivacija sljedeća: kada počnete raditi kao student, nije sramota nešto ne znati i pitati. Također, primjena matematike u industriji ima jako puno aspekata i dobro je u ranoj fazi isprobati više stvari kako bi shvatio što te doista zanima. Tako sam tada rezonirao, a kad sam počeo raditi, nisam više mogao stati’, opisuje Luka, koji radi u Gideonu kao inženjer za računalni vid'

Mijenjaju prioritete kada ih motivira mogućnost da ostvare promjenu nabolje, pokazalo je istraživanje o navikama generacije Z na poslu koje je proveo A1 Hrvatska. Klara Justić, koja je diplomirala geofiziku, smjer Meteorologije na PMF-u, već na fakultetu istraživala je klimatske promjene i obnovljive izvore energije, pa se kao studentica zaposlila u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u Odjelu za klimatske aktivnosti, a praksu je odradila i u Državnom hidrometeorološkom zavodu, gdje se bavila klimatskim modeliranjem. ‘Kombinacija faksa i poslova imala je za posljedicu burnout, pa sam nakon diplome donijela odluku da ne ostanem u znanosti na doktoratu. Razmišljala sam o programiranju i onda mi je kolega preporučio kompaniju Ericsson Nikola Tesla. Rekao mi je da je Ericsson Nikola Tesla sjajno mjesto za osobe koje se žele baviti programiranjem. Sa znanjem u Pyhtonu prijavila sam se na posao i evo, već sam godinu dana u Ericsson Nikoli Tesli na poziciji software developera’, opisuje Klara Justić. 

KLIKNI OVDJE I ZAPOČNI TEST

Kako iskoristiti prilike koje donosi svijet naprednih tehnologija? A1 Hrvatska i partneri – STEMI škola budućnosti, Algebra, Infobip i grupa SELECTIO – stvorili su središnje mjesto u Hrvatskoj za vještine budućnosti u cilju jačanja informiranog i uključivog digitalnog društva koje svakom pojedincu pruža jednake mogućnosti za rast. Prva hrvatska interaktivna mapa 100 poslova budućnosti i više od 3 tisuće vještina budućnosti, napravljena u suradnji sa 27 stručnjaka, donosi detaljan izvještaj u Hrvatskoj o promjenama na tržištu rada u AI revoluciji i potrebama najmlađe, generacije Z. Dobro došli u središnji hub u Hrvatskoj za vještine i poslove budućnosti: Izgradi, unaprijedi, iskoristi svoj SUPER POWWWER u društvu budućnosti.

Tanja Prekodravac, direktorica organizacijskog dizajna i razvoja u u vodećoj grupi za poslove i tržište rada u Hrvatskoj SELECTIO, kaže: 'Stjecanje novih znanja i vještina je važno jer nas kompetencije vode u karijeri i omogućavaju nam superiornu razinu izvođenja posla te pomažu da budemo uspješni u poslu. Kompetencija nije samo vještina nego klaster vještina poduprt s konzistentnim obrascima ponašanja i dubinskim znanjem. Biti kompetentan, odnosno razvijati svoje kompetencije se visoko preporučuje za dobar razvoj karijere. One omogućuju da imate u svojoj struci dobru tržišnu cijenu na tržištu rada'.

Stjecanje novih vještina, ističe Tanja Prekodravac, povezano je s većom vjerojatnošću zaposlenja, većim prihodima i zadovoljstvom poslom i time s većom kvalitetom života. 'Učenje novih vještina ključno je za napredovanje u karijeri i karijerno pozicioniranje. A poseban izazov je održavanje tržišne konkurentnosti u trenutku ekspanzije digitalizacije i AI. Vještine se nadovezuju, povezuju, a prethodne vještine mogu biti temelj novim vještinama. Stjecanje novih vještina diverzificira poslovne mogućnosti i pomaže u razvoju novih tehnika kako biste bili u korak sa svijetom koji se ubrzano mijenja', poručuje Tanja Prekodravac.

Danijel Črnčec, konzultant s dugogodišnjim iskustvom u području data analize i AI, kaže: 'Da biste se mogli baviti primjenom AI morate imati vrlo jake temelje u drugim disciplinama kao što su matematika, statistika, programiranje te područja koja su predmet primjene. Kad su ti preduvjeti zadovoljeni pojedinac može krenuti sa specijalizacijom razvoja. Dakle, osnovu čine kvalitetna poznavanja gore navedenih disciplina i poznavanje područja primjene'. Črnčec procjenjuje da će se umjetna inteligencija (AI) aktivno koristiti u disciplinama koje barataju velikim količinama podataka i koja su tipizirana. 'U skoroj budućnosti očekujemo izuzetan napredak računalnog učenja (ML), razumijevanja jezika, robotike, prepoznavanja poput računalnog vida', procjenjuje Črnčec. Antun Ivan Kraljević, osnivač AI technologiesa, vodećeg startupa za analitiku i inženjering u područjima poslovne administracije, energetike, industrije, infrastrukture i financijskih usluga, dodaje: 'Od AI specijalista očekuje se jako širok spektar znanja i potrebno je barem tri godine učenja i iskustva pa je jasno koliko je važno krenuti se educirati što prije'.

Društveni poslovi predstavljaju 11 % ukupne radne snage u 10 analiziranih zemalja. Kako bi ispunile ciljeve uključivanja i društvene mobilnosti, tim će zemljama trebati 37 % više radnika u društvenom sektoru. UNESCO je predvidio da će u svijetu nedostajati 20 milijuna učitelja za postizanje održivog razvoja, a predviđa i to da će do 2030. godine nedostajati 15 milijuna zdravstvenih radnika.

UNAPRIJEDI SVOJ SUPER POWWWER U DRUŠTVU BUDUĆNOSTI 
U srcu su svega ljudi. Zelena i održiva gospodarstva pitanja su ljudskog kapitala, a u Hrvatskoj je situacija specifična', kaže Tanja Prekodravac iz grupe SELECTIO i dodaje: ‘Promatramo li osnovne stupove koji služe za stvaranje i čuvanje ljudskog kapitala, a kod nas osobito zanimanja u sektorima obrazovanja, primjećujemo manjak učitelja s ovim kompetencijama na svim razinama, od osnovnoškolske do najviše, a obrazovanje je jedan od osnovnih preduvjeta za zelena zanimanja. Učitelji, srednjoškolski i sveučilišni profesori ključna su karika u postizanju globalnih ciljeva održivog razvoja. Nastavnici utječu na to kako će se formirati mindset ljudi. Ključni su u tome da cijeli proces obrazovanja krene u smjeru zelene ekonomije i bude temelj za održivost zelene ekonomije'. Stoga je i obrazovanje učitelja jedna od poluga zelenog i održivog razvoja, kaže Prekodravac.

Tanja Prekodravac, direktorica organizacijskog dizajna i razvoja u grupi SELECTIO
 

Izvještaj 'Future of Jobs Report' Svjetskog ekonomskog foruma temeljen je na anketi provedenoj u više od 800 svjetskih kompanija. Ključni su čimbenici značajnih promjena na tržištu rada razvoj AI i drugih naprednih tehnologija, tranzicija u održivo poslovanje i ESG standardizacija. 

Gotovo četvrtina svih poslova promijenit će se u sljedećih pet godina, navodi se u najnovijem izvještaju 'Future of Jobs Report' Svjetskog ekonomskog foruma. Kroz korjenite promjene prolazi čak 23% radnih mjesta; neka će nestati, a pojavit će se nova.

Svjetski ekonomski forum (WEF) procjenjuje da će se od 2023. do 2027. godine, dakle u idućih pet godina, pojaviti 69 milijuna novih radnih mjesta! Istodobno, tvrdi WEF, nestat će njih 83 milijuna. Najbrži rast radnih mjesta dogodit će se u područjima umjetne inteligencije i strojnog učenja, a u sektorima obrazovanja, poljoprivrede i digitalne trgovine pojavit će se ukupno najveći broj novih radnih mjesta.

Izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma temeljen je na velikoj anketi provedenoj u više od 800 svjetskih kompanija, koje zapošljavaju 11,3 milijuna radnika u 43 države. Ključni su čimbenici značajnih promjena na tržištu rada razvoj AI i drugih naprednih tehnologija, tranzicija u održivo poslovanje i ESG standardizacija.

Novi poslovi traže nove vještine i kompetencije. Kreativno i analitičko razmišljanje najcjenjenije su vještine koje traže kompanije u kojima raste svjesnost o važnosti rješavanja složenih problema. Iznimno su cijenjene i vještine kojima je zajednički nazivnik samoučinkovitost: otpornost, fleksibilnost, agilnost, motivacija, samosvijest, znatiželja i cjeloživotno učenje. Ističe se kako su te vještine ključne da bi se zaposlenici lako prilagodili na disrupcije na tržištu rada. Tehnološka pismenost, pouzdanost i posvećenost detaljima također su visoko na listi. Deset najvažnijih ključnih vještina budućnosti upotpunjuju dvije koje se odnose na rad s drugima - empatija i aktivno slušanje te vodstvo i društveni utjecaj, kao i kontrola kvalitete. Šest od deset radnika trebat će dodatno usavršavanje, otkrivaju anketirani poslodavci, a jedna je od ključnih vještina koje mnoge tvrtke žele razvijati kod svojih zaposlenika kako raditi s umjetnom inteligencijom.

UNAPRIJEDI SVOJ SUPER POWWWER U DRUŠTVU BUDUĆNOSTI 
Utjecaj razvoja AI i drugih naprednih tehnologija na poslove u petogodišnjem razdoblju bit će značajan. Umjetna inteligencija bit će ključni pokretač promjena. Obrazovanje, poljoprivreda i zdravstvo sektori su u kojima će se pojaviti visoko vrednovana radna mjesta na kojima će se tražiti specijalizirane kompetencije. Stručnjaci na području umjetne inteligencije i strojnog učenja na vrhu su popisa brzorastućih poslova, a slijede ih stručnjaci za održivost, analitičari poslovne inteligencije i specijalisti za informatičku sigurnost. Naime, tvrtke hitno trebaju veći broj zaposlenika koji će znati primjenjivati alate umjetne inteligencije i njima upravljati. Predviđa se da će zapošljavanje podatkovnih analitičara i podatkovnih znanstvenika, specijalista za strojno učenje i stručnjaka za cyber sigurnost rasti u prosjeku za 30% do 2027. godine.

PRONAĐI SVOJ SUPER POWWWER U DRUŠTVU BUDUĆNOSTI 
OK, dobro, a sada ponovno i polako za nas laike koji ne razumijemo osnove fizike čvrstog stanja! Matija, koji se bavi višečestičnom kvantnom fizikom (many-body quantum physics), opisuje: 'Članak je mali dio velikog istraživačkog projekta koji traje već dugo. Naime, ne postoji superračunalo na svijetu koje možete uključiti i dobiti točan odgovor jer je problem suludo kompliciran pa se nužno mora napraviti aproksimacija i inteligentni dizajn numeričkih metoda da biste povratno dobili korisne informacije. Mi smo uzeli ogroman set jednadžbi koje su aproksimacije, pomoću umjetne inteligencije smanjili jedan strašno kompliciran algoritam i tako uspjeli par stotina tisuća jednadžbi smanjiti na 32.’

Primijenili su strojno učenje da bi veliki broj jednadžbi sveli na one koje se mogu izbrojiti gotovo na prste ruku. Što to znači? ‘Kad rješavate 32 jednadžbe, proces traje 5 sekundi, no kad morate računati nekoliko tisuća jednadžbi, proces traje tjedan dana’, strpljivo tumači pa se ograđuje. ‘Ovaj je naš doprinos manje od jedan posto cijelog područja koje pokušava riješiti kvantni problem za jako puno čestica istovremeno.' Program koji je Matija uz suradnike osmislio osposobljen je za traženje obrazaca i može se prilagoditi za promatranje sličnih problema bez početka od nule. Primjerice, može se primijeniti za izradu materijala koji nude supravodljivost, gdje elektroni teku kroz materijal bez ikakvog otpora.

OK, shvatili smo: znanost se konstantno natječe na Olimpijskim igrama i želi brže, jače, bolje. Istraživanje o navikama mladih na poslu koje je proveo A1 Hrvatska pokazuje kako je ta generacija svjesna koliko su im digitalizacija i globalizacija otvorile pristup novim prilikama. A evo kako je izgledao Matijin znanstveni sprint do doktorskog programa na Flatiron Institutu.

ISKORISTI SVOJ SUPER POWWWER U DRUŠTVU BUDUĆNOSTI 
Diplomirao je Fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu 2017. godine. ‘Nakon toga radio sam u području data sciencea, što je bilo samo zgodno ime za čišćenje podataka koje su prikupili putem anketa.’ Tu je radio dvije godine pa uz preporuke poslodavaca i mentora s PMF-a krenuo na master program u fizičarima važnom, Perimeter Institutu u Kanadi. ‘Iako najčešće ne prepoznaju Sveučilište u Zagrebu, imao sam sreće da su htjeli sa mnom napraviti intervju. Vidjeli su da nešto znam i uključili me. Bilo je i sreće jer za jednu poziciju najčešće ima sto prijava i vaša šansa ovisi o tome hoće li netko ozbiljno pročitati vaš miniesej i dati vam priliku na intervjuu. Ponekad je proces selekcije jednostavna lutrija’, objašnjava.