Deset tehnologija i tri inovacije koje će spasiti svijet: među njima i odjeća koja raste s djecom

#kružna ekonomija #recikliranje
  • Autor Content & Technology – C3 Croatia i A1 Hrvatska
  • Datum 04.02.2021.
dr.sc. Dajana Kučić Grgić, docentica zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije

U svijetu je do sada proizvedeno 8.300 milijuna tona nove plastike, a od toga je čak 6.300 milijuna tona već završilo kao otpad. Čak 79 posto te plastike odloženo je na odlagalištima otpada. Tek je 9 posto reciklirano i 12 posto spaljeno. Jednokratna plastika danas čini više od pola otpada u morima diljem planeta te se procjenjuje da će do 2050. u morima biti više plastike nego ribe. No, najveći problem više nisu prepoznatljivi komadi plastike na dnu ili površini, već sitne čestice plastike manje od 5 milimetara koje Jadransko more čine jednim od najonečišćenijih mora u Europi.

'Mikroplastika je sveprisutna u okolišu, kako u morima i oceanima, tako i u rijekama, jezerima, otpadnim vodama, sedimentu i tlu. Trenutno je najviše istraživanja vezano uz prisutnost mikroplastike u morima i oceanima. Plastika i mikroplastika su čak 60 do 80 posto morskog otpada, u nekim područjima čak do 95 posto' objašnjava dr.sc. Dajana Kučić Grgić, docentica zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i članica znanstvenog tima koji istražuje utjecaj mikroplastike na okolišne organizme i radi na njenom uklanjanje iz okoliša.
Svatko od nas proizvede više od 400 kilograma otpada godišnje. I značajan izvor onečišćenja mikroplastikom su proizvodi koji se svakodnevno koriste za osobnu njegu. Pasta za zube, šamponi i sapuni sadrže značajan udio mikroplastike. Prošlogodišnje istraživanje pokazalo je da 1500 tona mikroplastike iz proizvoda za osobnu njegu završi u prirodi svake godine i to putem otpadnih voda. S obzirom na činjenicu da se velika količina pročišćenih, ali i nepročišćenih otpadnih voda globalno ispušta, a samo 60 % komunalnih otpadnih voda se pročišćava, velika količina mikroplastike upravo ulazi u okoliš prilikom ispuštanja komunalnih otpadnih voda.

Jadransko more je najonečišćenije u Europi, i to nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemnog i Keltskog mora. Gotovo 90 posto udjela otpada u Jadranu čini plastika. Dosadašnja ispitivanja pokazala su da su u sjevernom Jadranskom moru prisutne visoke koncentracije mikroplastike, prosječne vrijednosti od 406.000 čestica po kilometru kvadratnom.
'Istraživanja su pokazala da 160 morskih i 39 slatkovodnih organizama gutanjem mogu unijeti mikroplastiku u probavni sustav, nakon čega čestice dospijevaju i u druga tkiva i organe. Mikroplastika tijekom vremena otpušta različite aditive koji se dodaju čistim plastičnim materijalima kako bi se modificirala svojstva tijekom prerade i poboljšala svojstva gotovih plastičnih proizvoda, poput ftalata, formaldehida i bisfenola A, koji dokazano štetno djeluju po zdravlje čovjeka. Također, na mikroplastiku se mogu adsorbirati različite štetne tvari, poput pesticida, farmaceutika i teških metala koji se nalaze i u vodi i u tlu, te povećavaju njen štetni učinak, a u konačnici štetne tvari se mogu u organizmu desorbirati te imati reproduktivno toksične, kancerogene i mutagene učinke. Ona predstavlja opasnost za cijeli ekosustav' upozorava doc. dr. sc. Kučić Grgić.

Plankton će pojesti česticu mikroplastike, manja riba će pojesti plankton, veća riba će pojesti manju i onda završiti na tanjuru osobe koja je izrazito što jede ribu.. Istraživanja su već pokazala kako je mikroplastika stigla do ljudskog probavnog sustava. Najnovija studija objavljena u siječnju ove godine otkrila je pronalazak čestica mikroplastike čak i u reproduktivnom sustavu žena. Čestice veličine od 5 do 10 mikrometara nalazile su se u posteljici maternice gdje potencijalno mogu naštetiti razvoju embrija.

Od mikroplastike dodatni je izazov nanoplastika koja se odnosi na čestice manje od 1 mikrometra. 'Često je teško dokučiti da li je u uzorku vode, tla, sedimenta prisutna samo mikroplastika ili jedan dio otpada i na nanoplastiku. Međutim, sa sigurnošću možemo reći da će mikroplastika sigurno prijeći u nanoplastiku ne zbrinemo li ju u međuvremenu' pojašnjava doc. dr. sc. Kučić Grgić i dodaje da je glavni izazov nanoplastike upravo njen toksičniji učinak na organizme u odnosu na mikroplastiku.

Najnovija istraživanja njezinog tima  fokusirana su na određivanje ekotoksičnosti različitih vrsta mikroplastike na bakterije, kvasce, slatkovodne alge i zebrice. Prvi rezultati četverogodišnjeg projekta koji je započeo krajem 2019. već su poslani u međunarodno priznate časopise i prezentirani su na domaćim i međunarodnim kongresima.
'Ustanovili smo da što je manja veličina čestica u pitanju i što je veća koncentracija mikroplastike, da je veća toksičnost. Kod velikih koncentracija također dolazi do efekta zasjenjivanja kod algi što podrazumijeva slabiju propusnost sunčeve svjetlosti do algi koje onda ne mogu normalno obavljati fotosintezu i time se vode osiromašuju kisikom i ugrožava se kvaliteta okoliša' pojašnjava, i dodaje da su već krenuli s drugom fazom istraživanja
 
U drugoj fazi istraživanja cilj im je ubrzati biorazgradnju mikroplastike biostimulacijom i bioaugmentacijom autohtonih mikroorganizama u vodeni medij.
'Izolirali smo i identificirali mikroorganizme iz tri okolišna medija u kojima smo znali da ima mikroplastike, sediment rijeke Kupe, aktivni mulj iz uređaja za obradu komunalnih voda grada Vrgorca i kompost dobiven kompostiranjem aktivnog mulja i biootpada u našem Zavodu. Svaki pokus traje najmanje 45 dana i to je također vrijeme unutar kojeg smo sigurni da dolazi do biorazgradnje. Pitanje koje preostaje je kako te procese dodatno možemo ubrzati, na primjer kombinacijom fizikalno-kemijskih procesa što je i cilj treće faze istraživanja' objašnjava doc. dr. sc. Kučić Grgić čiji tim na Zavodu za industrijsku ekologiju radi na projektu paralelno s još dva tima na Fakultetu. U projektu sudjeluje više od 20 znanstvenika iz Hrvatske, Austrije i Češke. Cilj im je razviti analitičke metode za praćenje mikroplastike, odrediti njezinu ekotoksičnost i ispitati okolišno prihvatljive procese kojima se može ukloniti iz okoliša.

Recikliranje i smanjenje plastičnog otpada prioritet su u EU: članice moraju do 2025. prepoloviti upotrebu plastičnih pribora za jelo i čaša za napitke i odvojeno prikupiti 90 posto plastičnih boca za pića. U Hrvatskoj više od 12 godina funkcionira depozitni sustav povratne naknade od 0,50 kuna. Analize su pokazale da takav sustav daje najbolje rezultate uz visoku stopu prikupljanja, ali i kvalitetnu sirovinu koja se dalje može koristiti u proizvodnji. Jedan od najboljih primjera je Zlarin koji se transformira u prvi hrvatski otok bez jednokratne plastike. Inicijativu koju su pokrenule Ana Robb, Nataša Kandijaš i Ivana Kordić podržala je lokalna zajednica.

Svjetski gospodarski forum procjenjuje da kružna ekonomija predstavlja poslovni potencijal od 4,5 bilijuna dolara, no tek je 9 posto globalne ekonomije kružno. Pametna upotreba resursa i poslovni modeli koji ne ovise o ekstrakciji prirodnog kapitala predstavljaju veliko neiskorišteno područje za nove modele rasta. Novi poslovni modeli poput najma proizvoda umjesto kupovine, dakle sharing ekonomija, već je doživjela veliki uspjeh.
'Za zaokruženi sustav gospodarenja ambalažnim otpadom, potrebno je poticati inovacije i korištenje novih tehnologija koje olakšavaju recikliranje i oporabu plastike te iz plastike stvaraju vrijednost nakon njene prvotne upotrebe. ' poručuje doc. dr. sc. Kučić Grgić.

5 PRINCIPA ZERO WASTE NAČINA ŽIVOTA


Odbačena plastična boca u prirodi rekorder je s više od 400 godina potrebnih da bi se razgradila. Limenka će se razgraditi u roku od 200 godina, a metalna konzerva ili čaša od stiropora 50 godina. Da bi se razgradio filter cigarete u prirodi treba i do 5 godina, karton dva mjeseca, a papirnata maramica do mjesec dana. Zato je sve više poklonika pokreta Zero Waste sa slijedećim principima:
1. Refuse / odbiti kupiti proizvode s nepotrebnom ambalažom ili ambalažom koja se ne može reciklirati.
2. Reduce / smanjiti kupovinu stvari koje zapravo ne trebamo.
3. Reuse / ponovo iskoristiti sve što se može popraviti, prenamijeniti ili može nekome nakon nas koristiti.
5. Rot / kompostirati sav biološki otpad koji može poslužiti kao gnojivo.
4. Recycle / reciklirati ono što je ostalo nakon prva četiri principa.
 

HOW TO VODIČ: STVARI KOJE MOŽETE PROMIJENITI VEĆ DANAS


1. Vlastita termo šalica za kavu najbolji je izbor za one koji kupuju kavu na automatima ili naručuju kavu dok su u pokretu kako bi izbacili sve jednokratne plastične i papirnate čaše iz svoje svakodnevice.

2. Jednom kad ju potrošite, nemojte se vratiti na plastiku i neodržive proizvode u kuhinji. Zamijenite spužvice, četkama za pranje suđa koje su dugotrajne i zdravije. Zamijenite plastičnu i aluminijsku foliju omotom od voska. Plastične vrećice za hranu zamijenite staklenim kutijicama ili višekratnim vrećicama sa zatvaračem. Izbacite papirnate ubruse i koristite isključivo kuhinjske krpe ili ubruse od tkanine. Zaboravite na papir za pečenje i isprobajte silikonske podmetače za pečenje.

3. Isto napravite i u kupaonici. Sljedeći češalj ili četka za kosu, kao i četkica za zube neka bude od bamusa koji je biorazgradiv. Na isti način možete zamijeniti i četku za školjku. Maramice za osobnu higijenu i čišćenje zamijenite ubrusima od tkanine. I možda najvažnije, kad god možete, kupite sapun, šampon i regenerator u čvrstom obliku ili kocki bez ambalaže.

4. Zauvijek prekrižite jednokratne slamke. Dostupno je toliko alternativa, od višekratnih metalnih slamki do onih od bambusa. I zapamtite uvijek naglasiti u kafićima, barovima i restoranima, da ne želite slamku u svojem piću.

5. Jednokratne proizvode od papira koje ne možete sasvim izbaciti poput wc papira zamijenite recikliranim.

6. Vrećice za čaj se nažalost ne mogu se reciklirati pa birajte čaj u rinfuzi. Za one koji kavu vole piti iz aparata na kapsule, lako mogu zamijeniti jednokratne višekratnim kapsulama. Sve više brendova olakšalo je ovu tranziciju korisnicima i nude pakiranja mljevene kave za punjenje višekratnih kapsula.

7. U dućanima na odjelu povrća i voća možete pronaći višekratne vrećice za svježe proizvode. Uzmite pakiranje i držite te vrećice u platnenoj vrećici koju ste stavili kraj ulaza ili u torbu i zauvijek zaboravite na zelenu salatu, rajčice, jabuke i naranče u plastičnim vrećicama.

TEHNOLOGIJE KOJE ĆE SPASITI SVIJET


Svjetski gospodarski forum predviđa da će 10 područja tehnološkog napretka omogućiti transformaciju kružnog gospodarstva:
1. Infrastruktura: investicija i izgradnja izdržljivije i kvalitetnije infrastrukture, kako u fizičke tako i digitalne, nužan je temelj za održivo i cirkularno gospodarstvo.

2. Digitalne komunikacije: imati će veliku ulogu u stvaranju sigurne infrastrukture za građane i organizacije koje prelaze na nove poslovne modele kružne ekonomije.

3. Budućnost mobilnosti: svijet je već u ranoj fazi potpune transformacije mobilnosti koja će postati pametnijom, čišćom i inkluzivnijom.

4. Digitalno gospodarstvo i i kreiranje nove vrijednosti: 70% nove vrijednosti koja će nastati u sljedećem desetljeću temeljit će se na poslovnim modelima digitalnih platformi.

5. Napredna proizvodnja: sljedeća je faza proizvodnje kreiranje cjelovitih usluga, a ne proizvoda, radi ćega će novi i inovativni pristupi proizvodni sistemi koji uključuju otkrića u računarstvu, senzorici, umjetnoj inteligenciji, robotici, 3D printanju, mobilnoj povezanosti i naprednim materijalima imati sve ključniju ulogu.

6. Zrakoplovstvo: stručnjaci predviđaju sve veću integraciju dronova, koji koriste energiju iz obnovljivih izvora, u zračnom prijevozu ljudi i robe te nadzoru od poljoprivrede do znanstvenih istraživanja.

7. Četvrta industrijska revolucija: spajanje fizičkog, digitalnog i biološkog predstavlja vrijeme preispitivanja dosadašnjeg uspjeha, ali i propusta te nikad lakši pronalazak rješenja.

8. Internet of Things: povezani pametni uređaji baza su za optimizaciju procesa u svim dijelovima gospodarstva, od javnih usluga do udobnosti doma i inoviranja.

9. Umjetna inteligencija: dizajn kružnih proizvoda, komponenta i materijala i omogućavanje strukture za dinamično određivanje cijena, sustave dijeljenja usluga poput car-sharinga i detekcija potencijala za veću efikasnost.

10. Budućnost računarstva: iz velikih skladišta i soba u podrumima, računala su prešla u ruke ljudi koji sjede na kavi, hodaju ulicom, putuju vlakom, a razvojem kvantnog računarstva i umjetnih neurona računala imaju priliku postati gotovo nevidljivim i još efikasnijim dijelom naše svakodnevice.

INOVACIJE KOJIMA SE VESELIMO


1. Odjeća koja raste s djecom
Potpunu transformaciju u modnoj industriji želi napraviti bivši aeroinženjer Ryan Mario Yasin, osnivač brenda Petit Pli koji proizvodi odjeću koja raste zajedno s djecom. Sva odjeća koju proizvode napravljena je od recikliranih tkanina i konstrukcije mono vlakana koja su zaslužna za rast i sužavanje odjeće prema veličini djeteta i omogućavaju lako recikliranje na kraju korištenja. Jedna majica ili par hlača zahvaća raspon 7 tradicionalnih veličina koje djeca prođu kroz prve dvije godine života. Petit Pli dobitnik je brojnih globalnih nagrada poput Global Change Award i Reddot priznanja.

2. Pametni paneli kao pluća grada
Ključ kružne i održive ekonomije su inovacije koje otpad pretvaraju u sirovinu. NUOTWO je hrvatski startup i pobjednik Startup Factory akceleracijskog programa za poduzetnike iz 2019. Osnivači startupa Iva Soža i Marko Brkljačić osmisli su pametne panele koji ugljični dioksid i metan, dva najzastupljenija staklenička plina u zraku, pretvaraju u biomasu i svježi zrak. Namjenjeni su postavljanju na unutarnje zidove zgrada kako bi primarno filtrirali zrak u unutrašnjim prostorima poput poslovnih ili komercijalnih zgrada. Biomasa koja nastaje kao nusprodukt može se koristiti kao dodatak prehrani, stočna hrana i gorivo.

3. Digitalne platforme za praćenje izvora hrane  
Blizu 88 milijuna tona hrane svake godine završi kao otpad u Europskoj uniji, dok se na globalnoj razini procjenjuje da najmanje trećina sve hrane proizvedene na svijetu ne stigne do korisnika. Stoga se velika nada polaže u digitalna tehnološka rješenja koja mogu identificirati glavne korake u kojima gubimo velike količine hrane, a i potvrdi odakle zaista dolaze. Primjer takvog rješenja je hrvatska platforma VeeMee istoimenog startupa koji su osnovali Marko Kozjak i Nikola Vida. Njihova platforma nudi korisnicima jednostavan pregled osnovnih informacija i proizvodu u trgovini skeniranjem QR koda na ambalaži. Do danas su spasili 750 tona hrane od bacanja.



TVRTKE KOJE ČINE RAZLIKU


Najveća svjetska korporativna inicijativa za održivost
1.  Lush, lider u održivom pakiranju prema 2020 Sustainability Awards
Brend koji je svoju globalnu priču otpočetka gradio na vrijednostima održivog i ekološki osvještenog poslovanja. Lush se vodi sljedećim načelim poslovanja: protiv testiranja na životinjama, etička kupovina, 100% vegetarijanski proizvodi, ručno rađeni proizvodi i prodajom proizvoda u ambalaži isključivo ako je drugačije neizvedivo. Kako bi potaknuli svoje korisnike i stvorili naviku recikliranja, Lush korisnike poklon proizvodima potiče na vraćanje iskorištene ambalaže, čime godišnje povećaju udio reciklirane ambalaže za 17%.
Ključni ciljevi: 100% reciklirani papir, 100% višekratna i biorazgradiva ambalaža, konstantno inoviranje pakiranja.

2. IBM, među najetičnijim tvrtkama prema Ethisphere Institutu
Već dvije godine za redom, Ethisphere Institut je proglasio IBM jednom od najetiničnijih kompanija na svijetu. IBM je tijekom 2019. implementirao 1660 energetskih projekata na više od 200 lokacija diljem svijeta kako bi ostvarili godišnju uštedu od 136 tisuća megavatsati. Tvrtka je iste godine sudjelovala u pokretanju Climate Leadership Councila s misijom realizacije ugljičnog poreza kao politički i ekonomski najefikasnijeg rješenja u brobi protiv klimatskih promjena.
Ključni ciljevi: smanjenje CO2 emisija za 40% do 2025., 55% energije iz obnovljivih izvora energije do 2025.

3. A1 Hrvatska, član UN Global Compact inicijative
Vodeći tehnološki lider i pružatelj najbolje mobilne mreže u Hrvatskoj krajem prošle godine potpisao je UN Global Compact, najveću svjetsku korporativnu inicijativu za održivost, u kojoj je više od 12.000 kompanija iz više od 160 država diljem svijeta.

Ključni ciljevi: potpuna ugljična neutralnost do 2030., razvoj pametnih rješenja za ostvarenje zelene ekonomije, digitalizacija i edukacija djece i roditelja o internetskoj sigurnosti.
U A1 Hrvatska 48 baznih stanica i odašiljača napaja se iz alternativnih izvora: solarne energije i energije vjetra. Telekomunikacijska industrija, iako nije veliki zagađivač, veliki je potrošač električne energije. Ulaganjem u napredne sustave hlađenja (tzv. free cooling sustave) baznih stanica, kojima se smanjuje potrošnja klimatizacijskih uređaja, te ulaganjem u solare i vjetroturbine za napajanje baznih stanica A1 Hrvatska smanjuje svoj ugljični otisak za više od 840 tona godišnje. Kompanija ima certifikate za održivo poslovanje ISO 14001, 9001, 27001 i OHSAS 18001 te Izvještaj o energetskom pregledu velikih kompanija. U A1 Hrvatska posvećuju iznimnu pozornost društvenoj odgovornosti i održivom poslovanju promičući učinkovitije, prihvatljive i održivije načine rada i života i kroz svoja poslovna rješenja, a u 2021. A1 Hrvatska kreće s prelaskom na zelenu energiju. U skladu s Europskim zelenim planom ulažu u tehnologije prihvatljive za okoliš i potiču inovacije, a ove godine prelaze i na zelenu energiju s ciljem smanjenja ugljičnog otiska do potpune neutralnosti do 2030. godine. Među A1 korisnicima promiču cirkularnu ekonomiju i potiču ih da smanjuju svoj utjecaj na okoliš, omogućujući im da svoje stare mobilne uređaje odgovorno zbrinu u bilo kojoj A1 poslovnici. Uspostavili su suradnju s kompanijama koje preuzimaju takav otpad i recikliraju ga. Tako korisnici mogu biti sigurni da će telefon koji im je godinama stajao u ladici i nisu znali što s njim učiniti biti adekvatno zbrinut, dok su ujedno pomogli u očuvanju okoliša. Upravo u 2021. godini plan im je još više se posvetiti dizanju svijesti o ovoj temi.

Saznajte više na linku.