Budućnost na prvom mjestu

Zajednica na prvom mjestu

Albert Gajšak: Nisam protivnik formalnog obrazovanja, ali djeci treba dati da rade nešto rukama

Problem je u tome što ljudi izađu iz škole, a ne znaju promijenit ni gumicu na slavini ili upalit perilicu rublja. Tužno je da ne dajemo djeci da rade nešto praktično kaže karlovački DIY genijalac Albert Gajšak

- Ljudi generaliziraju da su mlađe generacije bliske tehnologiji. Istina je da imaju stvari koje prijašnje generaciju nisu imale. Tehnologije su učinile život zanimljivijim, boljim, omogućile su lakši dolazak do informacija, no imam puno prijatelja koji se ne znaju njome koristiti. Ako znaš staviti sliku na Facebook, ne znači da se znaš koristiti tehnologijom. Toga vrlo brzo postaneš svjestan kad nekome na primjer prestane raditi WiFi. Ispadne jednako kao da pričaš s prosječnim 60-godišnjakom - kaže nam 22-godišnji, kako ga mediji zovu, karlovački DIY genijalac Albert Gajšak

Njegova tvrtka CircuitMess proizvodi takozvani Netflix za robotičare ili one koji će to tek postati. U tri je godine prodao preko 15 tisuća igraćih konzola MAKERbuino i mobitela MAKERphone, svojih već prepoznatljivih proizvoda koji funkcioniraju na ''uradi sam'' principu te spajaju STEM edukaciju i zabavu. Unatoč korona-krizi, njegova tvrtka konstantno raste, dijelom i zahvaljujući podršci A1 Hrvatska koja je njegove proizvode postavila na svoje virtualne police – odnosno na web-shop. No, kaže, teško da bi to sve bilo moguće bez njegovog mentora, partnera i investitora Tomislava Cara.

- Upoznali smo se kada sam u prvom razredu želio ići na natjecanje iz robotike. Bili smo siromašni karlovački robotičari i trebala nam je donacija za karte do Portugala. Tražili smo karlovačku tvrtku Infinum donaciju. Oni su nas pozvali sebi i tako smo se upoznali - prisjeća se Gajšak koji je nekoliko godina kasnije napravio svoje proizvode i odlučio ih plasirati na tržište. Na sreću Tomislav Car se odlučio uključiti u priču kao mentor i investitor, a ostalo je sad već povijest.

- Ja sam znao samo kako napraviti uređaj i htio sam ga promovirati, no nisam znao ništa o biznisu. Posljednje četiri godine Car mi baš jako u tome pomaže“, priča mladi zaljubljenik u robotiku, koji ja nakon završene gimnazije odlučio kako ipak neće studirati jer posao je njegova prioritet.

- Alberta sam upoznao kad je imao manje od 18 godina. Ušli smo u partnerstvo i zajednički biznis jer sam vidio u njemu da je pametan i vrijedan, a to su po meni dvije glavne karakteristike za uspjeh u biznisu. On jako dobro zna svoj dio posla, to je STEM i elektronika te izvrsno poznaje svoje tržište. Ja imam 16 godina iskustva u biznisu, strategiji, prodaji i slično pa sudjelujem u tom aspektu. Sve strateške stvari dogovaramo i planiramo zajedno - kaže Gajšakov mentor i partner Tomislav Car.

Manje teorije, više prakse

- Zna me se percipirati kao protivnika formalnog obrazovanja, no ja to nisam, samo sam shvatio da ne mogu istovremeno kvalitetno studirati i voditi biznis. Mislim da obrazovanje ne priprema nove generacije za budućnost.

Sramota je da imamo samo jedan sat tehničkog tjedno, kurikulum je dosadan, profesori nezainteresirani. Djeca uče iz knjiga gluposti kao što su dijelovi vjetroelektrana. Ljudima treba dati da rade nešto rukama. Umjesto toga tu su Feničani i Smrt Smail-age Čengića. Ne govorim da je to samo po sebi loše, već je problem što ljudi izađu iz škole, a ne znaju promijenit ni gumicu na slavini ili upalit perilicu rublja. Tužno je da ne dajemo djeci da rade nešto praktično - kaže Gajšak, koji je u osnovnoj školi nakon nastave, koja mu je, kaže, bila dosadna sam odlazio u Zajednicu tehničke kulture i tamo radio robote i električne sklopove. „ Uživao sam u tome jer ne postoji bolji osjećaj nego kad nešto složiš vlastitim rukama i to funkcionira. To je osnažujući osjećaj, ekspresija tvog razmišljanja i tvoje duše, pogotovo ako to što si napravio ima praktičnu primjenu i nekome čini život boljim i zanimljivijim“, zaključuje Gajšak. Njegov mentor, zahvaljujući nešto većoj vremenskoj perspektivi ipak vidi pozitivne pomake u obrazovnom sustavu.

- U obrazovnom sustavu uvijek ima mjesta za napredak, ali vidi se da su stvari danas bolje, nego recimo prije 16 godina kad sam ja kretao u biznis. Ovdje mislim primarno na tehnologiju, naravno, uvijek to može bolje. Mislim da obrazovanje iz digitalnog biznisa još ne ide u korak sa stvarnim svijetom. Fakulteti, poput na primjer ekonomskog, bi trebali više razvijati suradnje s tvrtkama - kaže Car, dok Gajšak vjeruje da je uz to kreativnost ključna osobina za kojom će se tragati u budućnosti. Nemam ništa protiv književnosti i vjeronauka, ne trebaju svi biti programeri, no potrebno je da se ljude kroz školovanje pripremi za ono što će im trebati u životu - dodaje i kako vjeruje da će u budućnosti biti sve potrebniji kreativci. Trebat će nam, kaže, ljudi koji mogu raditi ono što strojevi ne mogu, a to su kreativci.

Osim kad je tehnologija u pitanju kreativnost je iznimno važna u biznisu. Gajšakov projekt tako ima i pionirsku crtu, budući uspijeva inkorporirati pretplatnički model na područje gdje ga kupci nisu navikli imati. Odnosno, njegovi STEM edukacijski gadgeti se prodaju uz pretplatu, pa je tako dobio i naziv Netflix za robotičare. Osim proizvoda u paketu idu i usluge, a njegovih šest novih proizvoda objedinjeno je pod imenom STEMbox. Kupac može kupiti jedan, dva, pet ili svih šest proizvoda, a novi će mu stići na adresu svaka tri mjeseca.

- Pretplatiš se i svaka tri mjeseca dobiješ hardver i softver za učiti nešto novo. To nam omogućuje da stalno radimo nove proizvode i osluškujemo što ljudi žele. Istovremeno to omogućuje ljudima koji vole naš brend da budu dugo s nama. Imamo oko 1500 pretplatnika i smatramo ih bliskim podržavateljima, koji nam daju i ideje što i kako napraviti. To je jedno jako lijepo iskustvo. Uz to pretplate su budućnost jer prošla su vremena u kojima se napravi jedan proizvod. Svi smo se navikli da stalno izlazi nešto novo i da stalno kupujemo nove mobitele, kompjutere i slično. Uz to mobitel, internet, različite aplikacije, TV, video i glazbeni servisi svi funkcioniraju pretplatnički i to nam je već postalo normalno - kaže te dodaje kako u tom modelu vidi veliku vrijednost jer omogućuje konstantnu podršku klijentima i uvijek donosi nešto novo.

Mentora ne plaćaš, on prepoznaje potencijal

Kao mlađi, dosta slobodnog vremena je provodio u Centru za tehničku kulturu, te je, prisjeća se, imao sreću upoznati nekolicinu mentora koji su ga motivirali i usmjeravali.

- Mentora nikad nećeš trebat platit jer to su ljudi koji kad vide da se trudiš i žele ti pomoći jer u tebi vide sebe prije na primjer 30 godina - dodaje i da mu kao osobi koja se u svom poslu vodi strašću više od svega na živce idu oni koji se stalno žale i kukaju.

- Prošla godina je zbog pandemija bila luda i tu smo vidjeli tko je zapravo kakav. Vrlo interesantan eksperiment. Bilo je onih koji bi samo kukali i onih koji su se borili. Meni idu na živce ljudi koji samo kukaju, najlakše je okrivit pandemiju. Dosta je frustrirajuće kad ti kuka dobavljač da zbog pandemije nije mogao isporučiti robu, pa tvoj proizvod zbog toga kasni. Istovremeno kupce ne zanima zašto kasni, već te traže povrat novca.

Tajna uspjeha najuspješnijih brandova

Smatra kako se ključna stvar u biznisu ipak nije promijenila ni u pandemiji. - Baš kao i prije 20 godina, i dalje vrijedi da ako želiš veliki biznis, moraš jako vjerovati u to što radiš. Ni jedan veliki biznis nije postao velik samo zato što je osoba jako voljela novac, već iz ljubavi prema nečemu. Ja baš jako volim uveseljavati ljude svojim igračkama. Da sam želio samo zaradu, uložio bih u bitcoin ili nešto vrlo porfitabilno. No ja želim napraviti nešto veliko, ostaviti nekakvo nasljeđe i biti ponosan na to - priznaje mladi robotičar te dodaje kako u biznisu danas tvrtke naglo rastu pa i naglo propadaju, zbog čega na svoju poslovnu priču gleda prvenstveno kao učenje koje ga gradi kao osobu.

- Toliko toga sam doživio i naučio baveći se biznisom da to zaista mogu smatrati najvećim iskustvom u životu. Ne smatraš to poslom, nego strašću. Razmišljaš o tome dan i noć. Nema radnog vremena, može postati i opsesija, a to zna bit i opasno“ otvoreno priznaje komunikativni Albert, koji u šali zna reći da ukoliko mu sve propadne će biti stand up komičar jer je vježbajući prezentaciju svojih projekt stekao nevjerojatne komunikacijske vještine.

Čini pravu stvar – i podrži održivo poslovanje uz A1 Hrvatska

Razvojem tehnologija i stvaranjem digitalnog društva A1 Hrvatska želi svima pružiti jednake mogućnosti učenja, stvaranja i napretka. A1 Hrvatska stvara uvjete da stečena znanja budu svima u zajednici jednako dostupna.

Uslijed promjena vezanih uz nove načine rada zbog pandemije, lockdowna i prelaska na rad na daljinu te istovremeno utjecaja digitalne revolucije i tehnoloških promjena, na tržištu rada promjene su brže nego ikada prije. Stoga je A1 Hrvatska u suradnji s Ministarstvom rada, Algebrom i grupom Selectio te ekspertnim timom, u kojem je 27 znanstvenika, profesora, menadžera, stručnjaka iz različitih industrija i osnivača tehnoloških tvrtki, prvi put u Hrvatskoj predstavio listu vještina za zanimanja budućnosti u top deset industrija. Prva interaktivna mapa poslova i vještina budućnosti otkriva kojih je to 100 zanimanja budućnosti i 100 zanimanja u padu do 2025. godine u deset industrija prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma. Riječ je o bazi vještina koja je usklađena na razini Europske unije, a uz to tim stručnjaka analizirao je i opise poslova te oglase svjetskih platformi LinkedIn i Glassdoor.
 

Zajednica na prvom mjestu

Najbolje mentorske prakse učili su od malena, od vlastitih očeva

Koliko je u formativnim godinama važno imati pored sebe iskusniju osobu, koja širi vidike, nenametljivo savjetuje i usmjerava zna ekipa odjela kognitivnog računarstva A1 Hrvatska koja se okušala u mentorskoj ulozi Škole budućnosti

Koliko je u formativnim godinama važno imati pored sebe iskusniju osobu, koja širi vidike, nenametljivo savjetuje i usmjerava te ima mapu s prečicama koja dobro dođe kad god zapneš u životu ne može se dovoljno naglasiti. Upravo to je jedan od ciljeva projekta Škola budućnosti, koji su pokrenule domaće tehnološke kompanije STEMI i Infobip u partnerstvu s A1 Hrvatska.

Glavni cilj mu je hrvatskim školarcima kroz mentorstvo otvoriti prozor u tehnološku budućnost na način da im se kroz praktičan rad približi svijet umjetne inteligencije. Želja svih uključenih partnera je osnažiti vezu između ICT sektora i obrazovanja, ali i kod mladih u Hrvatskoj razvijati inovativnost i poticati poduzetništvo. U projektu sudjeluje šezdesetak osnovnih i srednjih škola iz svih hrvatskih županija koji su tijekom 2,5 mjeseca razvijali chatbot, koji odgovara na jedno od 17 ciljeva održivosti Ujedinjenih Naroda. Projekt Škole budućnosti uz to promiče zajedništvo i dijeljenje znanja među učenicima, profesorima, poslovnom i znanstvenom zajednicom.

Očevi kao prvi mentori

U projekt kao mentori sudjeluju i stručnjaci iz odjela kognitivnog računarstva tvrtke A1 Hrvatska, koji se bavi razvojem modela te rješenja zasnovanih na umjetnoj inteligenciji. Došavši u ovaj tim i oni su u početku trebali dobrog mentora, a dobili su ga u vidu Andree Pirša Ilić (28), Magistrice inženjerke informacijske i komunikacijske tehnologije, koja je, kako kaže, najbolje mentorske prakse učila od ranih nogu i to od vlastitog oca.

- Nikada nije nametao neke svoje želje i sugerirao to kao moj izbor, jednostavno je znao postaviti prava pitanja, kako bi samostalno ispitala svoje odluke i promislila korak ili dva dalje. Posebice se to istaknulo prilikom izbora fakulteta, kada sam poprilično lutala u raznim područjima i jednostavno me usmjerio da pronađem područje u kojem se mogu zamisliti za nekoliko godina - kaže Pirša Ilić, koja je tijekom svog rada u A1 Hrvatska imala priliku mentorirati brojne studente i nove kolege pa dodaje i da je proces mentoriranja često od nje zahtijevao mnogo pripreme, strpljenja i prilagodbe svakome pojedincu. - Meni kao mentoru je to bila prilika da radim na svojim tehničkim i komunikacijskim vještinama. Bilo je lijepo veseliti se sa svim tim mladim ljudima, kada su uspijevali napraviti neke svoje prve konkretne projekte i prenijeti na njih neke prakse koje su im zasigurno pomogle u početku karijere. -

Jedna od osoba koje je mentorirala je i Borna Bejuk (26), također specijalist za strojno učenje odjela kognitivnog računarstva i mentor Škole budućnosti. Bejuk, također, svojim najvećim mentorom smatra oca Branimira.

- Ostavio je utjecaj na mene prenijevši vještine rastavljanja teških problema na jednostavnije komponente, sagledavanja srži problema i logičkog pristupa rješavanju kompleksnih zadataka - kaže Bejuk, koji sudjelovanje u Školi budućnosti opisuje kao odličnu zabavu jer daje osjećaj moći zbog mogućnosti da se pomogne učenicima da sami dizajniraju i implementiraju nove tehnologije poput chatbotova.

- Kao mentor najviše se trudim prikazati nove tehnologije kao super zabavu, kojom možemo napraviti nešto korisno za nas i našu zajednicu. Smatram da je bitno prenijeti nove vještine na način da pokažemo da se nitko ne rodi s razumijevanjem kompleksnih tema. U redu je i normalno da nešto ne razumijemo i da se veselimo prilici da naučimo nešto novo - zaključuje Bejuk, koji kao srednjoškolac nije mogao ni slutiti da će se danas baviti ovom vrstom posla, baš, kao i njegov kolega Karlo Brajdić (27) također specijalist za strojno učenje, koji otkrio puno veselja i zabave u ulozi mentora.

Nisu ni sanjali da će se u životu baviti umjetnom inteligencijom

- Opisao bih to kao otkrivanje novog zanimljivog područja s kojim se svi mi susrećemo kao korisnici, ali sada pokazujemo i ono u pozadini, ''ispod haube''. Osjećaj je odličan jer su djeca vrlo zainteresirana, puna ideja i puna pitanja - zaključuje Brajdić. Njegov kolega Josip Džaja (25) s druge strane se oduvijek želio baviti programiranjem, no želja mu je bila da to budu video igre, dok se tek pred kraj fakulteta odlučio baviti ovim područjem, o kojem je svoja znanja i iskustva mentorski imao priliku prenijeti i mladim naraštajima.

- Bilo mi je zadovoljstvo sudjelovati u projektu jer smo djeci na direktan način mogli približiti i demistificirati jedno od područja umjetne inteligencije, što bi kroz predviđeni kurikulum bilo malo teže - kaže Džaja, koji je još kao studentu došao raditi u A1 Hrvatska. Iako nije imao službenog mentora, kaže, iskusnije kolege su uvijek bili na raspolaganju i uvelike ubrzale proces učenja i integracije. Upravo je, tvrdi, zahvaljujući voditeljici odjela kognitivnog računarstva Andrei Pirša Ilić dobio priliku i poticaj za početak rada i daljnje učenje u smjeru strojnog učenja i umjetne inteligencije.

- Bila je proaktivna u pokretanju AI priče unutar A1 Hrvatska te je bila sigurna u njezin uspjeh. Kako tada, tako i danas, uvijek omogućuje prostor za daljnje učenje novih tehnologija čime podržava daljnji napredak - priča danas viši specijalist za strojno učenje o svojoj šefici, koja kao srednjoškolka nije također mogla ni zamisliti da će se baviti umjetnom inteligencijom.

- Tada područje strojnog učenja i umjetne inteligencije nije još postojalo kao zanimanje, ali u to vrijeme sam lutala između puno različitih područja tako da nisam znala ni koji fakultet upisati - kaže Pirša Ilić te dodaje da je veoma zanimljivo promatrati koliko ozbiljno su neki učenici shvatili svoje projekte i koliko energije su uložili u istraživanje tehnologije i razradu ideja. Projekt Škola budućnosti pokazao se kao odličan spoj industrije i naših obrazovnih institucija. Kroz niz konzultacija pokušali smo osnovnoškolcima približiti razvoj chatbota i podijeliti s njima neke dobre prakse koje mogu primijeniti. Uistinu mi je veliko zadovoljstvo biti dio te priče i voljela bih da barem dio analitičkog načina razmišljanja uspijemo prenijeti tim mladim pojedincima jer vjerujem da im to može olakšati brojne izazove u nastavku obrazovanja i buduće karijere - zaključuje voditeljica odjela kognitivnog računarstva A1 Hrvatska Andrea Pirša Ilić.

Čini pravu stvar – i podrži održivo poslovanje uz A1 Hrvatska

Razvojem tehnologija i stvaranjem digitalnog društva A1 Hrvatska želi svima pružiti jednake mogućnosti učenja, stvaranja i napretka. A1 Hrvatska stvara uvjete da stečena znanja budu svima u zajednici jednako dostupna.

Uslijed promjena vezanih uz nove načine rada zbog pandemije, lockdowna i prelaska na rad na daljinu te istovremeno utjecaja digitalne revolucije i tehnoloških promjena, na tržištu rada promjene su brže nego ikada prije. Stoga je A1 Hrvatska u suradnji s Ministarstvom rada, Algebrom i grupom Selectio te ekspertnim timom, u kojem je 27 znanstvenika, profesora, menadžera, stručnjaka iz različitih industrija i osnivača tehnoloških tvrtki, prvi put u Hrvatskoj predstavio listu vještina za zanimanja budućnosti u top deset industrija. Prva interaktivna mapa poslova i vještina budućnosti otkriva kojih je to 100 zanimanja budućnosti i 100 zanimanja u padu do 2025. godine u deset industrija prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma. Riječ je o bazi vještina koja je usklađena na razini Europske unije, a uz to tim stručnjaka analizirao je i opise poslova te oglase svjetskih platformi LinkedIn i Glassdoor.

Zajednica na prvom mjestu

Inovator Ivan Mrvoš: Puno gore od neuspjeha je uopće ne pokušati ostvariti ideju

Puno ljudi će vam govoriti ''nemoj ulaziti u to, nije ti dobra ideja'' ili ''rizik je velik'' i uvijek će naći razlog zašto ne - kaže Mrvoš. S druge strane smatra da je najgore ako shvatiš da je tvoja ideja bila super i da ju je realizirao netko drugi

Tvrtka Include, prvi hrvatski proizvođač pametnih klupa, u Solinu ima svoj proizvodni pogon iz kojeg uz pametne klupe, koševima i senzorima kvalitete zraka opskrbljuje 57 zemalja i zapošljava 50 radnika. Osnivač i direktor 26-godišnji Ivan Mrvoš s poduzetničkim pothvatima je počeo još kao srednjoškolac, kada je otvorio tvrtku u sklopu koje se bavio dizajnom web stranica. Nakon toga je krenuo s izradom LED stolaca s punjačima za mobitele, no splitski ugostitelji, kaže, nisu pokazali interes za njegove proizvode.

- Ideja nije zaživjela jer kafići su bili više zainteresirani za jeftina rješenja. Tako je nastala nova ideja - klupa sa solarnim modulom i više punjača - priča Mrvoš, koji je godinu dana kasnije krenuo s proizvodnjom svojih solarnih klupa. Interes za njih su odmah pokazali neki hrvatski gradovi i općine, Sarajevo i Tivat.

"Djeca koja prodaju narukvice na zidićima su budući poduzetnici"

- Mislim da puno ljudi ima poduzetničke talente i porive još od ranog djetinjstva. Kad vidite djecu koja po zidićima prodaje narukvice, koje su sami napravili, to su mali poduzetnici i treba ih od ranih dana usmjeravati jer tako se razvija svijest u poduzetništvu. Tako je bilo sa mnom - priznaje i dodaje da se često dogodi da roditelji ne potiču poduzetničke porive svoje djece jer vjeruju da je bolje da završe prvo fakultet i imaju siguran posao.

- I moji su više željeli da diplomiram, no nisam. Nakon druge godine FESB-a ispisao sam se s fakulteta. Već tada sam imao 15 zaposlenih i nije mi bilo zgodno biti čitavo vrijeme posvećen fakultetu i tvrtki. Ja sam fakultet shvatio kao posao, ako si osam sati na faksu, osam sati u tvrtki, ostane ti još samo osam sati za spavanja i nemaš ništa od života - prisjeća se Mrvoš, koji premda je odustao FESB-a, nije odustao od studiranja. Odlučio je studirati ono što mnogima s diplomom tehničkih znanosti i inovatorima generalno, kronično nedostaje, a to su poslovne vještine pa je upisao MBA na Algebri.

"Tek sada vidim koliko su neki profesori žrtvovali da bi mi imali opremu i dodatne satove"

- Super je imati kombinaciju jednog i drugog. U takvom smo svijetu da, ako želiš biti poduzetnik, moraš znati malo tehnologije i malo biznisa. Tehnički fakulteti su jako tehnički i ne uči se puno stvari mimo struke, no trude se. U Splitu su se počele organizirati konferencije i stvarati lokalna poduzetnička i startup zajednica - naglašava i da su poduzetnici većinom ljudi s tehničkih fakulteta jer oni lakše dolaze do inovativnih ideja, budući su istrenirani da razmišljaju o proizvodima.

- Ono što im nedostaje jest poznavanje tržišta i ekonomije, no to se može nekako uloviti, no pitanje je ako završiš ekonomiju, možeš li naučiti kako doći do dobre ideje te kako uz pomoć jako malog broja ljudi i s neznatnim budžetom razviti prototip - kaže solinski poduzetnik. Tvrdi da zahvaljujući izvrsnim srednjoškolskim profesorima, koji su se dosta trudili oko izvannastavnih aktivnosti i edukacija, je imao odlično predznanje zahvaljujući kojem je uspijevao bez problema, čak i uz posao, studirati na zahtjevnom tehničkom fakultetu.

- Trebalo mi je vremena da shvatim koliko su neki profesori žrtvovali privatnog vremena da nama omoguće opremu i dodatne satove u srednjoj školi. Tada mi se to činilo normalno, no kad uđeš u stvarni svijet, shvatiš da im to nije bilo lako organizirati. Mi iz Tehničke škole smo o nekim stvarima imali puno više znanja, nego studenti koji su prethodno završili druge škole. Uz to smo imali i puno prakse, a to je po meni puno vrijednije od učenja teorije. Najlakše je pričati o kapacitetu kondenzatora, no ako pola ljudi ne zna da u ruci drže kondenzator, onda to baš i nema puno smisla - zaključuje te dodaje da na fakultetima značajno nedostaje praktični dio, no istovremeno, kaže, je mnoge stvari koje je na MBA-u učio i istog trena implementirao u ono što radi.

"Ono što je nekoć bio drugi strani jezik, to je danas poznavanje nekog programskog jezika"

- Danas fakulteti moraju imati tehnologiju i ekonomiju jer tako će izgledati neki budući svijet. Ono što je prije nekoliko godina bilo poznavanje drugog stranog jezika, to je danas poznavanje nekog programskog jezika. Doslovno će svatko morati znati nešto kodirati, barem se tako meni čini - predviđa uspješni mladi poduzetnik te dodaje da osim znanja u poduzetništvu, puno znači dobar savjet od onih iskusnijih i zato, ako je u mogućnosti, rado pomogne startupima.

- Kad se sjetiš koliko je ljudi tebi pomoglo na tom putu, imaš potrebu pomoći onima koji tek dolaze. Bilo je nekoliko startupova koje smo pogurali financijski i kontaktima. Istinski poduzetnici žele pomoći zajednici i normalno je da su na raspolaganju onima koji trebaju savjet. Uvijek sam tu za dati neki konkretan savjet - kaže Mrvoš i dodaje da u poduzetništvu nikad kraja izazovima, a jedan od njih je i zapošljavanje kvalificiranih radnika.

"Nama nije presudno ima li netko fakultetsku diplomu, već iskustvo"

- Split ima tehničku i elektrotehničku školu pa smo uvijek lako dolazili do radnika za naš proizvodni pogon, no problem je kroničan nedostatak programera. Jako ih je malo i samo se vrte u krug kroz najveće hrvatske IT tvrtke. To je trenutačno najveći izazov s kojim se borimo. Nama nije presudno ima li netko fakultetsku diplomu, već iskustvo. Fakultetske kvote za ovo zanimanje su vrlo male. U Splitu ih se na FESB-u upiše 100, a do pete godine stigne oko 50 i oni se odmah zaposle u nekoj od glavnih hrvatskih IT tvrtki jer ih već sada trebaju - dodaje da su uz programere u ovom poslu iznimno važni dobri prodavači, koje je teško pronaći u manjim sredina, pa ih je morao tražiti i u Zagrebu. Budući da tvrtka Include djeluje na međunarodnom tržištu potrebni su joj ljudi koji poznaju jezike i konkretne situacije na tržištima u različitim zemljama, što i nije baš najlakše za pronaći.

- Izazov je pronaći ljude koji imaju iskustvo i mogu sami gurati, naravno upoznaš neke ljude koji nemaju iskustva i žele kroz posao učiti, no u početku nemaš vremena i trebaju ti ljudi koji znaju više od tebe. Ne volim kao šef imati pristup ''ja sve znam i radit ćete što ja kažem'' jer ako ja sve znam, svrha njihovog posla je posve pogrešna. Oni su tu da meni kažu što misle da je najbolje za napravit u njihovom sektoru - zaključuje direktor Includea, čije poslovanje je također dosta propatilo zbog lockdowna.

"Rizik je uvijek dio poslovanja, no ne treba odustajati od svojih ideja"

- Tržišta koja su nam donosila najveću dobit su najteže stradala u pandemiji i sve je krenulo nizbrdo. Situacija globalno nije normalna, no moraš se prilagoditi i to smo napravili. Izgurali smo taj težak period i situacija se sada veća lagano stabilizira pa očekujemo da će iduća godina biti bolja - dodaje da je rizik uvijek dio poslovanja pa tako savjetuje svima da nikada ne odustaju od svojih ideja, ma koliko ih drugi odgovarali.

- Puno ljudi će vam govoriti ''nemoj ulaziti u to, nije ti dobra ideja'' ili ''rizik je velik'' i uvijek će naći razlog zašto ne. Ja gledam na način da je najgore ako za dvadeset godina shvatiš da je tvoja ideja bila super, a da je nisi realizirao, već je to možda učinio netko drugi. To je puno gore nego da ideja ne uspije jer ipak si nešto naučio u tom pokušaju. Puno gore je ne probati. Upoznao sam puno ljudi koji u mladosti nisu nešto probali. Najlakše je reći nemam dovoljno znanja ili sredstava i ne pokušati. No da imaš sve to, vrlo vjerojatno se ne bi bavio tim stvarima. Moraš krenuti s puno ''ne'' i od njih napraviti ''da'' - savjetuje uspješni solinski poduzetnik.

Čini pravu stvar – i podrži održivo poslovanje uz A1

Razvojem tehnologija i stvaranjem digitalnog društva A1 želi svima pružiti jednake mogućnosti učenja, stvaranja i napretka. A1 stvara uvjete da stečena znanja budu svima u zajednici jednako dostupna.

Uslijed promjena vezanih uz nove načine rada zbog pandemije, lockdowna i prelaska na rad na daljinu te istovremeno utjecaja digitalne revolucije i tehnoloških promjena, na tržištu rada promjene su brže nego ikada prije. Stoga je A1 u suradnji s Ministarstvom rada, Algebrom i grupom Selectio te ekspertnim timom, u kojem je 27 znanstvenika, profesora, menadžera, stručnjaka iz različitih industrija i osnivača tehnoloških tvrtki, prvi put u Hrvatskoj predstavio listu vještina za zanimanja budućnosti u top deset industrija. Prva interaktivna mapa poslova i vještina budućnosti otkriva kojih je to 100 zanimanja budućnosti i 100 zanimanja u padu do 2025. godine u deset industrija prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma. Riječ je o bazi vještina koja je usklađena na razini Europske unije, a uz to tim stručnjaka analizirao je i opise poslova te oglase svjetskih platformi LinkedIn i Glassdoor.

Zajednica na prvom mjestu

Tea Žakula: Vratila sam se s najboljeg fakulteta na svijetu i želim hakirati obrazovni sustav

Jedna od naših najboljih znanstvenica mlađe generacije nakon doktorata na uglednom MIT-u, najboljem tehničkom sveučilištu na svijetu, odlučila se vratiti u Hrvatsku i doslovno je - hakirati.

Hakirati kao izraz potječe s MIT-a i predstavljao je nešto pozitivno. Kad smo odlazili od tamo nam je predsjednik rekao - Idite i hakirajte svijet!. Meni je osobno najveći kompliment kad mi kažu da sam ''white hat hacker''

Hakerima s bijelom kapom se smatraju oni koji pokušavaju poboljšati stvari. Nažalost takav ''hakerski'' pristup se u Hrvatskoj često doživljava kao neposluh jer ima veze s propitivanjem sustava i ustaljenih normi. To je pogotovo prisutno u Europi, dok je Amerika znatno pragmatičnija. Tamo nitko ne smatra neprimjerenim da osoba s 22 godine ravnopravno diskutira s nekim tko ima 50 godina i puno više iskustva, sa ciljem da se nešto unaprijedi.

- Zašto netko s dvadeset godina ne bi mogao imati bolje rješenje za neku situaciju - pita se dr. sc. Tea Žakula, docentica Zagrebačkog FSB-a koja je, vrativši se u Hrvatsku, dobila otvorene ruke da sama kreira nove kolegije te odlučile dobre prakse koje je vidjela na američkim i europskim sveučilištima primijeniti na svojim studentima. Pokrenula je kolegij koje se bavi niskoenergetskim i pametnim zgradama, što je njena najuža specijalizacija te drugi, koji se tiče poslovnih kompetencija, što je, kaže, slaba točka većine domaćih tehničkih fakulteta, gdje se takve stvari ne uče u dovoljnoj mjeri.

Pozitivne prakse sa svjetskih sveučilišta

- Niskoenergetske i pametne zgrade su vrlo aktualna tema, a ovo je interdisciplinarni kolegij na kojem se slušaju predavanja različitih stručnjaka i profesora s drugih fakulteta. Uz to studenti rade na konkretnom projektu, primjerice, novoj zgradi koju trebaju osmisliti da bude niskougljična i pametna ili napraviti projekt obnove za već postojeću građevinu - priča nam docentica. S obzirom da je jedan od njenih studenata i gradonačelnik Hrvatske Kostajnice, ovaj semestar su za analizu odlučili odabrati zgradu javne namjene u Hrvatskoj Kostajnici koja je u vrlo lošem stanju te su napravili projekt koji može biti od koristi kada se krene u energetsku obnovu. Na svakom projektu studenti rade timski, a ideje kroz semestar iznose interdisciplinarnom panelu stručnjaka, koji im daju povratnu informaciju o predloženim rješenjima.

- To je pristup koji je uobičajen na američkim fakultetima, pogotovo arhitektonskim, no nije toliko uobičajen kod nas. Uz to često slušamo od kolega iz industrije da su naši stručnjaci izvrsni u tehničkim vještinama, no da im nedostaju ''meke'' vještine.  Zato sam odlučila pokrenut i kolegij poslovnih kompetencija koji se bazira na komunikacijskim i  pregovaračkim vještinama te vođenju projekata i projektnih timova - kaže i dodaje da u sklopu ovog predmeta studenti imaju priliku slušati iskustva iz prakse najvećih hrvatskih i međunarodnih poslovnih stručnjaka te praktično raditi na interaktivnim studijama slučaja, odnosno tražiti rješenja za konkretne slučajeve iz poslovnog svijeta.

Učiti se ne mora samo iz knjige

Kolika je važnost učitelja i profesora zna najbolje iz vlastitog iskustva jer oni su, kaže, glavni ''krivci'' što je danas ovo što jest.

- Imala sam sreću da su profesor Pavao Petričević iz vinkovačke gimnazije i profesorica Dubravka Maričić iz osnovne škole A.G. Matoša iz Vinkovaca bili toliko veliki stručnjaci da su mi uspjeli na zabavan i jednostavan način, ne samo prenijeti ljubav prema matematici, nego razvijati i neke moje urođene talente. Matematika je malo teži predmet i ako nemate dobrog učitelja u ranim godinama, lako se dogodi da je djeca zamrze, čak i ako imaju talenta za nju. Zahvaljujući njih dvoje, ne samo da mi je matematika ostala u dobrom sjećanju, već nisam imala nikakvu bojazan kad god bi se na fakultetu našla pred nečim apstraktnijim i težim. Rekla bih samoj sebi - Mogu ja to, to nije ništa strašno - i došla do rješenja - kaže Tea, koju profesori još danas pamte po dobrim ocjenama, ali i po spremnosti da svojim talentom i inicijativom spremno predvodi. Jedan od njih je i profesor Pavao Petričević.

- Mogu se pohvaliti da sam odgojio dosta uspješnih ljudi, 50-ak doktora prirodnih i tehničkih znanosti i dva prvaka Hrvatske iz matematike. Ako bih procjenjivao tko je bio moj najbolji učenik, to bi definitivno bila Tea. Osim što je bila odlična u matematici, ali i ostalim predmetima, aktivno je nastupala u folkloru, svirala različite instrumente, pjevala, izučavala povijest glazbe te se bavila etno frizurama i manekenstvom. U prirodoslovno-matematičkom razredu sastavljenom od šest djevojaka i dvadeset pet momaka, ona je bila vođa, ali nikada predsjednik. Imala je inicijative za različite aktivnosti i izvela je do kraja čega god se prihvatila. Smetala ju je nepravda i protiv nje se žestoko borila. Tea je bila izrazito poštena i moralna. Posljednji put smo se susreli prije nekoliko godina na godišnjici mature i mislim da se ta njezina vrlina do danas nije promijenila - kaže profesor Petričević.

Osim izvrsnih profesora matematike u gimnaziji, smatra da je značajnu ulogu imala i njena prva učiteljica u osnovnoj školi, Marija Drašković.

- U to vrijeme u prvom razredu smo zahvaljujući njoj prvih nekoliko mjeseci samo crtali, odlazili na izložbe i radili kreativne stvari, što mi je stvorilo dojam da je škola zabavno i kreativno mjesto te da se učiti ne mora samo tako što se sjedi u razredu i čita, već da je i odlazak na izložbu učenje. Ta Rabuzinova izložba na koju nas je odvela je nešto što pamtim cijeli život kao jedan od najljepših događaja - prisjeća se te dodaje kako vjeruje da su učitelji i profesori nevjerojatno važni za daljnji razvoj učenika i studenata jer su oni ti koji im trebaju pokazati da učenje može biti zabavno. Taj pristup koristi ne samo sa svojim studentima, već i u životu, pa, kako kaže, danas samo prihvaća projekte u sklopu kojih se može razvijati i koji joj predstavljaju svojevrstan izazov.

Ne znači da ne može bolje

- Moji profesori matematike su me naučili da ništa nije strašno i nemoguće, a to je bitno kod izazovnih projekata. Često se nađeš u situacijama u kojima sumnjaš malo u sebe, no zahvaljujući njima uvijek se odnekud javi taj poznati osjećaj ''Mogu ja to''. Oni su imali veliku ljubav prema matematici, ali i rigorozan i strukturiran pristup. Sve mora biti jasno, na pitanje postoji točan odgovor kroz brojke. To je ono što mi puno pomaže u poslu. Energetika je vrlo konkretno područje gdje je važno kroz brojke opisati ljudima zašto neko rješenje ima ili nema smisla. Primjećujem da se oko određenih tema u energetici površno razgovara ili se provlače teze koje određeni lobiji pokušavaju nametnuti, no brojke i matematika uvijek kažu svoje i to je bit mog pristupa poslu koji mi nevjerojatno pomaže - zaključuje nekoć top hrvatska studentica, koja se, kako tvrdi, tek na MIT-u osjetila kao svoj na svome. Najbolji tehnički fakultet na svijetu sa sobom donosi puno rada i odricanja jer su tamo svi vrhunski, a na to se, kaže, ne možeš pripremiti.

- Dolaziš iz vrlo malog sustava gdje si bio dobar, u sustav koji okuplja najbolje iz svih zemalja, što je jako stresno. Istovremeno, jedino tamo sam osjetila da je to mjesto gdje u potpunosti pripadam i da ljudi razmišljaju slično kao ja. Oduvijek sam imala percepciju da se stvari mogu promijeniti i da ja kao beznačajni čovječuljak ipak mogu nešto. Odnosno da ako nešto funkcionira na jedan način posljednjih 300 godina, ne znači da ne može bolje i da se ne može promijeniti. Istovremeno, često te hrvatski sustav pokušava uvjeriti upravo suprotno – da se ništa ne može mijenjati. Tek dolaskom na MIT sam se našla na mjestu gdje svi od studenata do nobelovaca smatraju da mogu nešto pomaknuti i to mi je otvorilo oči i bilo potvrda da je moj način razmišljanja ispravan - dodaje i kako i danas kad ode tamo se osjeća kao da je došla kući.

- Živim u Hrvatskoj, tu mi je lijepo i pokušavam nešto promijeniti, ali mjesto gdje osjećam kao da najviše pripadam je tamo, ne samo zbog intelektualne izvrsnosti, već zbog pristupa životu. To je sustav koji izvuče iz tebe maksimum - zaključuje docentica, a posljedice toga najviše uživaju njeni studenti, koji tvrde da su njena dva kolegija među najkorisnijim znanjima koja su dobili u sklopu fakultetskog obrazovanja. Budući su to izborni predmeti i limitirani su na svega 15 studenata, kroz proces selekcije biraju se samo oni najbolji i najmotiviraniji.

- Broj prijava i reakcije na nove predmete su izvrsne. Studenti kolegija poslovne kompetencije su mi na kraju semestra poslali prekrasne poruke zahvale kojima su me iskreno dirnuli - priznaje te dodaje kako već  planira unapređenja kolegija za narednu godinu, čime nastavlja svoj mali osobni projekt hakiranja hrvatskog obrazovnog sustava.

Činim pravu stvar

Razvojem tehnologija i stvaranjem digitalnog društva A1 Hrvatska želi svima pružiti jednake mogućnosti učenja, stvaranja i napretka. A1 Hrvatska stvara uvjete da stečena znanja budu svima u zajednici jednako dostupna.

Uslijed je promjena vezanih uz nove načine rada zbog pandemije, lockdowna i prelaska na rad na daljinu te istovremeno utjecaja digitalne revolucije i tehnoloških promjena, na tržištu rada promjene su brže nego ikada prije. Stoga je A1 Hrvatska u suradnji s Ministarstvom rada, Algebrom i grupom Selectio te ekspertnim timom, u kojem je 27 znanstvenika, profesora, menadžera, stručnjaka iz različitih industrija i osnivača tehnoloških tvrtki, prvi put u Hrvatskoj predstavio listu vještina za zanimanja budućnosti u top deset industrija. Prva interaktivna mapa poslova i vještina budućnosti otkriva kojih je to 100 zanimanja budućnosti i 100 zanimanja u padu do 2025. godine u deset industrija prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma. Riječ je o bazi vještina koja je usklađena na razini Europske unije, a uz to tim stručnjaka analizirao je i opise poslova te oglase svjetskih platformi LinkedIn i Glassdoor. 

Zajednica na prvom mjestu

Problem: 'Djecu se pretvara u standardiziranu ciglu u zidu o kojoj pjevaju Pink Floydi'

Postoji mjesto u Hrvatskoj u kojemu je sustav vrijednosti drugačiji od onoga koji prevladava u društvu. Tamo se želi postati najbolji na svijetu i probijati granice. A evo što o tome kaže mladi biznismen Marin Trošelj.

Iako je obrazovanje djece nešto u što je većina roditelja spremno uložiti posljednje lipe i atome snage, način na koji je sustav strukturiran često je kamen spoticanja na putu prema uspjehu. S druge strane, da prepreka može postati motivator za kreiranje uspješnog poslovnog pothvata najbolji primjer je Marin Trošelj, direktor tvrtke STEMI i kreator projekta Škola budućnosti u kojem je A1 Hrvatska glavni partner. U pitanju je programa umjetne inteligencije (AI) za osnovne i srednje škole, koji je pokrenut u suradnji s Infobipom.


- Kao student pretežito sam učio samo za ocjene. Nisam znao što bi sa sobom, niti bio strastven oko ičega. Slučajno sam otišao na predavanje Korada Korlevića, poznatog astronoma i edukatora iz Višnjana. Toliko me se dojmio da sam mu odlučio poslati mail i pitati mogu li doći u Višnjan. Otišao sam na jedan, a ostao na kraju četiri dana u kampu astronomije. Već sljedeće godine ondje sam počeo raditi s klincima. Kada sam osjetio da su djeca do te mjere sretna i ispunjena time što rade da ih moram nagovarati da uzimaju pauze od rada na projektu, shvatio sam da je to ono čime se želim baviti u životu - prisjeća se Trošelj događaja koji su ne samo dali novi smisao njegovom postojanju, već posijali sjeme promjene obrazovnog sustava. Naime, proizvod njegove tvrtke je platforma za projektno učenje znanosti i tehnologije, a njihov program robotike danas se koristi i u 17 saveznih država Amerike.
 

Cool je što si geek i što si drugačiji

- Fokus naše tvrtke je dovođenje industrije u škole. Da bismo to postigli morali smo inovirati u metodici rada. Tako u našim programima nema predavanja, sve je bazirano na projektnoj i istraživačkoj nastavi, a djeca rade u timovima i oni su vođe obrazovnog procesa. Mijenjamo i ulogu učitelja. Iz predavača i prenositelja znanja učitelji se transformiraju u mentore, kojima je cilj motivirati i usmjeravati djecu. Škole povezujemo sa najboljima iz IT industrije, kao što je to primjerice Infobip, i pomažemo im da njihove učionice postanu inovacijski laboratoriji, da bi učenici znali što ih čeka nakon školovanja - priča Trošelj i naglašava kako mu je iskustvo iz Višnjana bilo ključna prekretnica u životu, ali i pristupu.

- Ondje su stvorili okruženje i atmosferu u kojoj se želi postati najbolji na svijetu i probijati postojeće granice. Postavljaju se pitanja i sve se preispituje, a sustav vrijednosti je značajno drugačiji od onoga koji prevladava u društvu. Vodi se računa o životinjama i okolišu, kao i našoj odgovornosti za društvo i svijet u kojem živimo i djelujemo. Mindset je potpuno drugačiji. Cool je što si geek i što si drugačiji. Tamo nitko ne traži od tebe da se prilagođavaš masi - kaže uspješni hrvatski inovator te dodaje kako, na primjer, za razliku od toga u srednjoj školi nije cool raspravljati o pjesmi na hrvatskom ili o fizikalnom problemu na fizici, već izlaziti, opijati se i markirati.

- Ja sam bio konformist i zatvorio sam sebe da bi me okolina prihvatila. Kada sam došao u Višnjan kao da sam se probudio. Konačno sam se osjećao svoj na svom i među ljudima koji me razumiju - kaže te naglašava kako djeca tijekom školovanja osjećaju veliki socijalni pritisak da se uklope. Stoga je na nama, smatra, da radimo na sustavu koji potiče različitosti i prilagođava se djeci umjesto da očekuje da se ona prilagode njemu.

- U "klasičnim“ školskim sustavima dijete se pokušava odgojiti za klasičnu industriju: nema kašnjenja, traži se primjerno vladanje, postoje standardizirana znanja kontrolirana kurikulumom. To znači da se djecu pretvara u standardiziranu ciglu u zidu o kojoj pjevaju Pink Floydi. Ovo što se sada pokušava osmišljavati u cijelom svijetu su paralelni edukacijski sustavi. Marin je bio mentor na našim programima i upoznao je način na koji se radi. Kako se nije našao u sustavu vrijednosti koje mi zagovaramo i provodimo, a vidio je da u obrazovanju ima komercijalnog potencijala, osnovao je svoju ekipu i krenuo u biznis. Nakon toga smo se ponekad viđali, ali nije bilo suradnje oko razvoja robota i edukacijskih metoda koje su krenuli razvijati. Ono što nas u Višnjanu zanima je da se radi s djecom koje traže pomoć i podršku, tako da i njemu i svim drugima koji pokušavaju pomoći „držimo im fige“ da uspiju - kaže nekadašnji Trošeljev mentor Korado Korlević.

Fakultet je bio čisto zadovoljavanje forme, osjećao sam se pomalo izgubljeno

- U našem obrazovnom sustavu je jako puno teorije, a malo prakse. Fakultet za mene nije bio mjesto gdje se probijaju granice i ide napraviti velike i lude stvari, već čisto zadovoljavanje forme. To nikako nije ni moglo zadovoljiti moje apetite, stoga ne čudi što nisam bio motiviran i osjećao sam se pomalo izgubljeno, odnosno bez ikakve ideje što bi trebao raditi i čime se baviti. Uz to se često događalo da dok sam pratio predavanja bi paralelno samostalno istraživao i čitao stvari s vodećih svjetskih sveučilišta jer naš sustav nije dovoljno brzo uvodio promjene koje se događaju u svijetu - kaže te dodaje i kako je upravo u Višnjanu dobio prvu priliku osmisliti edukativni proces koji ne robuje formi, već mu je cilj izvesti do kraja projekt i u tjedan dana pomaknuti granice, kako one osobne, tako i one tehnološke.

Upravo je zahvaljujući karizmatičnom Korleviću koji je također kao učitelj tehničkog odgoja bio nezadovoljan sustavom te je odlučio koristiti astronomiju i zvjezdarnicu da bi motivirao djecu da se počnu baviti znanošću, shvatio što želi raditi u životu. Korlevićeva metodologija rada, drugačiji sustav vrijednosti i način na koji stvara motivaciju ono je što je objeručke prigrlio u svom radu i životu.
- Da ga nisam upoznao vjerojatno bi danas radio kao programer u nekoj tvrtki, no ne bi definitivno imao ovakvih ambicija, kao ni razinu strasti prema stvarima kojima se bavim. U to vrijeme sam jako puno vremena provodio igrajući igrice, baš kao i mnogi drugi mladi, jer mi ništa drugo nije pružalo sličan užitak. Funkcionirao sam klasično konzumeristički i nisam bio svjestan da trebam, ali i da mogu mijenjati stvari - kaže te priznaje da ga to nezadovoljstvo sustavom kroz koji je i sam prošao motivira da popravi situaciju. Baš kao i u kampu u Višnjanu, za zadatak kojeg je Trošelj stavio pred sebe se ne zna rješenje što ga čini dodatno uzbudljivim.

Biti učitelj treba biti čast

- Trenutačno je sustav posložen onako kako je dizajniran prije više od 200 godina, kad je trebalo osposobiti velik broj radnike za efikasan rad u tvornicama. Obrazovni sustav se od tada suštinski nije mijenjao, no sve ostalo se itekako promijenilo. Posljedica toga je da umjesto da rasplamsava strast i potiče inovativnost, znatiželju i kritičko mišljenje, naše obrazovanje sustavno guši djecu. Osobno mi je to jako smetalo pa sam odlučio posvetiti život da pokušam unaprijediti stvari - objašnjava.

Kroz projekt Škola budućnosti odlučio se za strategiju od dna prema gore, odnosno na promjeni raditi kroz učitelje jer kako kaže, sustav i škole nisu zgrade, oprema, kurikulumi, već ljudi i ključ promjena, naglašava, leži u osnaživanju učitelja i njihovom rasterećenju razne birokracije koja je često sama sebi svrha.
 
- Biti učitelj treba biti čast u društvu. Potrebno je učiteljima pokazati, ali i dozvoliti, drugačije načine rada i tada će se dogoditi prava promjena - zaključuje.

Upravo to mu je i pošlo za rukom u pilotu projekta Škola budućnosti, koji je trenutačno u završnoj fazi. Djeca su kroz pokušaj da doskoče problemima u zajednici učila tehnologiju i razvijala samostalne projekte. Odnosno rješenja u obliku chatbotova baziranih na umjetnoj inteligenciji za neke od 17 UN-ovih ciljeva održivosti.

Razvojem chatbotova, odnosno računalnih programa za komuniciranje bavi se upravo Infobip, koji svoje znanje i iskustvo želio podijeliti i sa školarcima kroz mentorstvo svojih inženjera i stručnjaka.

U tijeku je i priprema nastavka projekta, u kojem žele proširiti broj uključenih škola. Kako bi primjena ovakvog pristupa bila brža, trenutačno se razvijaju i dodatne edukacije za škole zahvaljujući kojima će moći samostalno pokretati tehnološke projekte i korištenjem tehnologije rješavati globalne i lokalne problem te pripremiti učenike za tehnološku budućnost.

- U Hrvatskoj i EU je financijski vrlo teško spojiti biznis i edukaciju, no to ne znači da ne treba pokušavati. Marin i ekipa oko njega to pokušavaju i ne znači da je nemoguće. Držim im fige da izdrže i ne odustanu jer tek su na početku i čeka ih puno posla. Kad se krene raditi sa djecom, odgovara se njima, roditeljima i zajednici, neuspjeh je 'nedozvoljiv', nema odustajanja. Prošla godina nije mjerodavna ni usporediva s prijašnjim periodom tako da im treba jedna normalna godina da vidimo do kuda se taj program može protegnuti - napominje Korado Korlević.

- Digitalizacija transformira društvo i poslovanje, a u posljednje vrijeme je nezaobilazna okosnica svake industrije. Zbog toga je potrebno djecu učiti naprednim vještinama poput umjetne inteligencije, kako bi od rane dobi bili aktivni pripadnici digitalne generacije, spremni na nove poslove koji ih čekaju u budućnosti. U A1 Hrvatska smo oduvijek bili fokusirani na razvoj digitalnih vještina i novih zanimanja poput data analitičara, specijalista za AI i strojno učenje, stručnjaka za robotizaciju i ta znanja i te vještine želimo dijeliti i sa zajednicom - pojasnio je Jiri Dvorjančansky, predsjednik Uprave A1 Hrvatska, razloge uključivanja A1 Hrvatska u projekt STEMI.
 

Mentorstvo prije svega

Osim kroz rad na projektima iznimno ga veseli mentorstvo jer želi mladima dati ono što je dobio od Korlevića, a njemu je bilo od presudne važnosti.

- Nakon što je V. gimnazija u Zagrebu uvela program robotike s našim robotima, nekoliko učenika nas je kontaktiralo i predstavilo ideju za svoj projekt te zatražilo da dolaze kod nas kako bismo im pomogli da ga razviju. Mi smo pristali, a rezultat je da su, prije nego što su i završili srednju školu, već napravili svoju tvrtku, proveli i Kickstarter kampanju, a trenutačno su u završnoj fazi rada na proizvodu s kojim uskoro kreću na tržište. Naravno, u cijelom procesu su stekli iznimnu količinu znanja i to je upravo ono što želimo. Naša teza je da kad se radi projektno i kad djeca nađu prijatelje koje imaju slične interese, mogu enormno puno toga naučiti i savladati, a posljedično i mijenjati svijet na bolje - zaključak je ovog mladog obrazovnog inovatora, čiji je napredni STEM program robotike i inženjerstva u Americi vrlo cijenjen izvozni hrvatski proizvod. Koliku će učinkovit biti u transformaciji hrvatskog obrazovnog sustava, ali i života mladih ljudi, vrijeme će tek pokazati.
 

Činim pravu stvar - održivo poslovanje u A1 Hrvatska 

Razvojem tehnologija i stvaranjem digitalnog društva A1 Hrvatska želi svima pružiti jednake mogućnosti učenja, stvaranja i napretka. A1 Hrvatska stvara uvjete da stečena znanja budu svima u zajednici jednako dostupna.

Uslijed promjena vezanih uz nove načine rada zbog pandemije, lockdowna i prelaska na rad na daljinu te istovremeno utjecaja digitalne revolucije i tehnoloških promjena, na tržištu rada promjene su brže nego ikada prije. Stoga je A1 Hrvatska u suradnji s Ministarstvom rada, Algebrom i grupom Selectio te ekspertnim timom, u kojem je 27 znanstvenika, profesora, menadžera, stručnjaka iz različitih industrija i osnivača tehnoloških tvrtki, prvi put u Hrvatskoj predstavio listu vještina za zanimanja budućnosti u top deset industrija. Prva interaktivna mapa poslova i vještina budućnosti otkriva kojih je to 100 zanimanja budućnosti i 100 zanimanja u padu do 2025. godine u deset industrija prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma. Riječ je o bazi vještina koja je usklađena na razini Europske unije, a uz to tim stručnjaka analizirao je i opise poslova te oglase svjetskih platformi LinkedIn i Glassdoor.

 

Zajednica na prvom mjestu

Tržištu iz godine u godinu nedostaje kvalitetan tehnološki kadar, poglavito iz sfere umjetne inteligencije

Tržište rada sada već iz godine u godinu bilježi osjetan manjak kvalitetnog tehnološkog kadra. Školski sustav, pak, teško sa svojim programom, može pratiti ubrzani tehnološki razvoj. Zadnjih godina svjedoci smo i ubrzanog razvoja tehnologije umjetne inteligencije, koja predstavlja malu tehnološku revoluciju, a koja će zasigurno donijeti mnoge promjene u raznim sektorima.

Umjetna inteligencija predstavlja granu u računalnim znanostima, koja se temelji na pametnim strojevima koje, baš poput ljudi, uče. Na primjer, te mašine uče prepoznavati govor, rješavanje problema ili planiranje, a mnoga od tih rješenja već jesu u masovnoj upotrebi npr. Alexa i Siri.

Ekonomski potencijali primjene takve tehnologije su ogromni, pa u nadolazećim vremenima možemo očekivati sve veći rast AI proizvoda ili aplikacija, što kazuju i donji brojevi:

- 2014. godine u AI pokretanje uloženo je više od 300 milijuna dolara, što pokazuje porast od 300% u odnosu na prethodnu godinu
- Do kraja 2018. godine, „digitalni asistenti“ prepoznat će kupce licem i glasom
- Umjetna inteligencija zamijenit će 16% američkih poslova do kraja desetljeća
- 15% korisnika Apple telefona koristi Sirijeve mogućnosti prepoznavanja glasa

Aco Momčilović, HR i poslovni konzultant bavi se istraživanjem položaja Hrvatske u AI edukaciji, smatra kako država ne ulaže gotovo ništa ili vrlo malo u edukaciju budućeg kadra. Momčilović napominje kako u cijelom svijetu postoji deficit kvalitetnog STEM kadra, pa tako i AI stručnjaka. Prije nekoliko godina, Algebra je radila istraživanje u kojem su ustanovili da u zemlji godišnje nedostaje između 1 i 2 tisuće inženjera. Uspoređivali su potražnju kroz oglase, i ukupan broj mladih stručnjaka koji su izlazili s fakulteta. Naravno tu je i značajan gubitak zbog odlaska dijela najboljih u strane zemlje.

AI tržište ne traži samo programere, već i stručnjake iz humanističkih znanosti, za pitanja etike
Neka istraživanja pokazuju da je broj otvorenih pozicija tri puta veći od broja ljudi na tržištu. Ono što je također zanimljivo je da nisu samo inženjerske struke te koje nedostaju. Postoji i velika potražnja za etičarima u AI području i drugim funkcijama koje obavljaju stručnjaci iz humanističkih znanosti.

Obzirom na rastuću potrebu za poslovnim kadrom koji će moći odgovoriti na zahtjeve tržišta, postavlja se pitanje može li naše školstvo pratiti taj trend i valjano pripremiti učenike na tržište rada. Upravo iz tog razloga naše uspješne, istaknute tvrtke koje u svom poslovanju koriste AI tehnologiju, Infobip i STEMI te uz podršku A1 Hrvatska, pokrenule su projekt Škola budućnosti. Radi se o platformi kroz koju će 40 škola koje se prijave, dobiti detaljan kurikulum čiji je cilj educirati učenike o AI tehnologiji.

Jedna od škola koja se prijavila na program „Škola budućnosti“ je Srednja škola Zvane Črnje Rovinj.

Moramo se zapitati što će se na tržištu rada tražiti 2024. godine
„Moramo imati na umu da će učenici koji su ove godine upisali prvi razred srednje škole maturirati sredinom 2024. godine. Velika većina njih će upisati neki od tehničkih fakulteta, što znači da će s formalnim obrazovanjem završiti za osam do deset godina. Sustav koji danas postoji osmišljen je za obrazovanje za industrijsko doba prošlog stoljeća, ne za današnje doba, a najmanje za budućnost. Imam sreću da radim u školi u kojoj se puno ulaže u razvoj budućeg tehnološkog kadra, od osiguravanja tehničkih uvjeta do ulaganja u kontinuirano obrazovanje nastavnika u strukovnom i u pedagoškom području.“, rekao je Lovro Šverko, profesor pedagogije i informatike.


Šverko napominje kako mnogi njegovi učenici više ne žive u Hrvatskoj te mnogi odlaze van potvrđujući trend odljeva IT stručnjaka. Unatoč tome, hrvatski IT sektor bilježi rast iz godine u godinu.

„Kada bi imali više tvrtki i pojedinaca koje se bave umjetnom inteligencijom, vjerojatno bi imali mnoge oblike umjetne inteligencije koji nam pomažu u svakodnevnom životu, od umjetne inteligencije u zdravstvu, prijevozu, trgovinama, preko sustava pametnih gradova i sustava koji upravljaju energijom pa sve do umjetne inteligencije u agronomiji, marikulturi i industriji. Nažalost, čini mi se da ćemo morati pričekati još neko vrijeme da dosegnemo tu razinu tehnologije u našem društvu.“


Škola budućnosti je projekt pod pokroviteljstvom A1 Hrvatska, pokrenut od strane tvrtke STEMI i Infobipa. Pomno složen kurikulum namijenjen je srednjim školama, a bazira se na praktičkom radu kroz koji učenici uče o umjetnoj inteligenciji. Odgovor je to privatnog sektora na manjak kvalitetnog tehnološkog kadra, koji je prisutan u Hrvatskoj i svijetu. Po završetku edukacije 40 škola će pokazati svoje projekte – komunikacijske chatbotove. A1 unazad nekoliko godina ulaže u tehnologiju baziranu na umjetnoj inteligenciji, u želji da svojim korisnicima, pruži što bolju usluge te uvodi radna mjesta i zapošljava stručnjake koji već sada rade poslove budućnosti, a svoja znanja žele dijeliti i izvan kompanije. Više informacija potražite na službenim stranicama:
skolabuducnosti.stemi.education

   

Zajednica na prvom mjestu

Naše vodeće tehnološke kompanije osmislile program za edukaciju srednjoškolaca i osnovnoškolaca o umjetnoj inteligenciji

Pametni automobil koji vozi sam, bez vozača, prije par desetljeća činio se kao nemoguća misija ili u najboljem slučaju vrlo daleka budućnost. Danas to više nije slučaj. Sve više u naš život penetrira tehnologija koja nam olakšava svakodnevnicu i koja će u budućnosti imati i širu primjenu u raznim sektorima, od medicine, medija, do prava.
Jasno je da već odavno postoji realna potreba tržišta za jakim tehnološkim kadrom koji će odgovoriti na potrebe budućnosti. S druge strane obrazovni sustav teško može dati adekvatan odgovor na ubrzani tehnološki razvoj kojem smo svjedoci. No, kada kurikulum dođe od strane konkretnih kompanija, jasno je da se radi o vrlo praktičnom i vrijednom znanju za buduće naraštaje. 

Škola budućnosti kao odgovor za manjak AI kadra na potrebe tržišta
Škola budućnosti je upravo takav projekt. Pokrenuta je u suradnju tvrtke STEMI i Infobipa te uz potporu A1 Hrvatska, glavnog partnera. Radi se o programu koji je kreiran za edukaciju srednješkolaca o umjetnoj inteligenciji na njima zabavan način, a kroz koju će 40 škola, dobiti sve potrebne edukativne materijale. Po završetku edukacije škole će predstaviti svoje projekte - AI komunikacijske chatbotove.
Tvrtka STEMI koja stoji iza ovog projekta nastala je u Višnjanu gdje je njezin tvorac Marin Tošelj više od 10 godina kao mentor sudjelovao u ljetnim kampovima znanosti za školarce. Danas je STEMI vrlo ozbiljan igrač na svjetskoj sceni u domeni edukacije novih tehnologija.
Tošelj ističe kako su djeca posebno zainteresirana za robotiku jer žele napraviti nešto „cool“, a roboti su zabavni, opipljivi i interaktivni. Usto, robotika je pogodna za učenje jer spaja više različitih disciplina, od programiranja, elektronike, mehanike pa sve do dizajna i 3D modeliranja i upravo je zato robotika sjajan način za ući u STEM područje i za steći razne tehničke vještine potrebne za industriju 4.0. 

STEMI-jev Hexapod, robot-učitelj koristi se diljem svijeta u svrhu edukacije
S tom premisom STEMI je napravio Hexapod, robota-učitelja koji dolazi u dijelovima, pa dijete ima priliku samo ga sastaviti i pri tome dosta naučiti.

„Danas STEMI primarno radi s obrazovnim ustanovama, više od 90% prihoda ostvarujemo kroz izvoz i trenutno smo prisutni u 13 saveznih država SAD-a, a pripremamo pilote u državama Europe i Japanu.“ 
Unazad par godina i A1 koristi tehnologiju baziranu na umjetnoj inteligenciji
Potporu je projektu dala i A1 tvrtka u koji su, kažu, ušli upravo zato jer su i sami uvidjeli kako je teško naći ljude s kompetencijama u sferi umjetne inteligencije. I sami posljednjih nekoliko godina koriste rješenja bazirana na umjetnoj inteligenciji i to u različitim sferama tvrtke, tvrdi Andrea Pirša Ilić, Cognitive Computing menadžerica.

„Rješenja zasnovana na strojnom učenju i umjetnoj inteligenciji koristimo u sustavima za osiguravanje kvalitete mreže, u pronalasku anomalija ponašanja naših aplikacija, u prodajnim procesima i u korisničkoj službi. Posebno su zanimljiva rješenja koja pomažu da ubrzamo interne procese, a samim time i povećamo zadovoljstvo krajnjih korisnika.“
Iako u Hrvatskoj ne postoji mnogo ljudi koji se bave umjetnom inteligencijom duži niz godina, smatra kako u zadnje vrijeme Hrvatska ipak prepoznaje važnost kadra AI stručnjaka i zadnje strategije to pokazuju. 
Infobip ima chatbota koji prepoznaje raspoloženje i zadovoljstvo klijenta
Tvrtka Infobip koja je nedavno povukla preko 200 milijuna dolara investicije, aktivno je sudjelovala u stvaranju programa za Školu budućnosti.
„Tehnološka rješenja bazirana na umjetnoj inteligenciji koristimo unutar naše Answers platforme za izradu chatbotova i unutar rješenja kontakt centra. Kroz chatbota smo kreirali inteligentnog virtualnog asistenta koji koristi AI kako bi prepoznao stvarnu namjeru korisnika koji mu se obrati, a nakon čega mu može pomoći. U našem kontakt centru AI služi kako bi prepoznao razinu raspoloženja i zadovoljstva klijenta koji kontaktira službu za korisnike te prati kako se to raspoloženje mijenja i razvija kroz razgovor s agentom.“, rekao je s Ante Stjepanović, Product Marketing menadžer u Infobipu.

Chatbotovi imaju primjenu u raznim industrijama, poput financijske industrije, turizma, maloprodaje ili ecommercea, a upravo će svoj prototip u sklopu Škole budućnosti napraviti svaka od 40 prijavljenih škola.
Odziv škola je ogroman, ali budući planovi će uključiti sve zainteresirane u projekt
Odaziv je, kažu u STEMI-ju, fenomenalan te su već sada blizu brojke od 200 prijava.
„Nažalost, u pilot nećemo moći sve uključiti jer želimo pružiti vrhunsku i kvalitetnu uslugu školama te još moramo dosta stvari testirati prije nego program može ići u širu primjenu. No svakako ćemo tražiti načine da na jesen, kada program bude ispoliran i dovršen, uključimo sve prijavljene škole te su naša vrata otvorena svim organizacijama i pojedincima koji nam žele pomoći u tome.“, rekao je Tošelj.


„Ono što je World Economic Forum definirao kao ključne vještine i kompetencije za 21 stoljeće u Višnjanu se rade i provode već desetljećima. Tamo sam dobio slobodu da testiram i različite obrazovne pristupe i vrlo brzo sam uvidio da su djeca puno motiviranija i mogu brzo usvojiti puno toga kada je pristup projektni i istraživački. Zadao sam si životnu misiju da iskustvo koje mladi imaju u Višnjanu skaliram na što veći broj djece diljem svijeta.“

Andrea Pirša Ilić, voditeljica cognitive tima u A1 Hrvatska

Zajednica na prvom mjestu

Osnovnoškolci postaju inženjeri umjetne inteligencije: ‘Napretka se ne trebamo bojati‘

Digitalizacija i digitalna transformacija već su nekoliko godina nezaobilazni pojmovi, a njihov utjecaj nemoguće je izbjeći bez obzira o kojim se segmentima naših poslovnih ili privatnih života radi. Neke kompanije i pojedinci su pomoć i koristi naprednih digitalnih tehnologija objeručke prihvatili, a oni koji su oklijevali  do sada bili su primorani to učiniti ove godine. Ako bismo morali navesti bar jednu dobru stvar koju je globalna pandemija novog koronavirusa izazvala, to bi definitivno bilo nevjerojatno ubrzanje primjene digitalizacije i digitalnih rješenja zahvaljujući kojima su se poslovanje i funkcioniranje društva prilagodili 'new normal' uvjetima. Bilo da je riječ o promjenama u medicini, prijevozu, bankarstvu, proizvodnji, trgovini ili novim načinima na koje većina od nas trenutno obavlja poslove, educira se i komunicira s drugim ljudima, u pozadini svega stoje milijarde povezanih uređaja, kompleksne računalne mreže te tehnološka rješenja i alati. Svi oni nam olakšavaju život, unapređuju naša iskustva, ali i stvaraju nove kompetencije za vrijeme koje tek dolazi.

Upravo je razvoj vještina budućnosti ključan kako bi kompanije ostale konkurente, stvarale nove vrijednosti i rasle u digitalnom dobu. Neupitno je da će ključna tehnička znanja kao što su programiranje, matematika ili statistika i dalje biti iznimno važne, ali će kritičko razmišljanje, dobre komunikacijske sposobnosti te strukturirani pristup rješavanju etičkih dilema ili samouvjerenost biti itekako poželjne vještine i karakteristike pojedinca na tržištu rada.

A1 Hrvatska je kompanija u kojoj se oduvijek naglasak stavljao na razvoj naprednih vještina njenih zaposlenika, uz snažno poticanje kulture znanja i neprestanog učenja. Tako je u posljednjih 12 mjeseci gotovo 90% zaposlenika A1 prošlo barem jedan oblik edukacije u svrhu osobnog ili profesionalnog razvoja, a u njihovim redovima danas rade ljudi sa zanimanjima koja donedavno nisu postojala: data analitičari, dizajneri korisničkog iskustva, specijalisti za robotizaciju te AI i strojno učenje. Jedna od njih je Cognitive Computing Manager Andrea Pirša Ilić, voditeljica projekta čiji je krajnji rezultat bio chatbot Bob Rock.

Bob može na temelju korisničkog inputa u prirodnom jeziku prepoznati o kakvom je problemu riječ te pronaći rješenje i ponuditi ga korisniku. Iza razvoja ovog rješenja temeljenog na umjetnoj inteligenciji (AI) krije se zahtjevan proces kojim se od velikog skupa nestrukturiranih podataka koje A1 posjeduje primjenom strojnog učenja i NLP (natural language processing) algoritama došlo do nove vrijednosti za korisnike i samu kompaniju.

Uz ulaganja u tehnologiju i inovacije te razvoj svojih zaposlenika, u A1 inzistiraju na dijeljenju znanja unutar zajednice, a time posljedično i na razvoj digitalnog društva u Hrvatskoj. Pritom posebnu pažnju posvećuju onima na kojima taj budući digitalni svijet „ostaje“. Naravno, govorimo o djeci i školarcima koji su već itekako predisponirani na brže i lakše usvajanje vještina budućnosti. Osim podizanja svijesti o važnosti sigurnosti na internetu te nužnosti odgovornog korištenja novih tehnologija kod djece, A1 Hrvatska se u ulozi glavnog partnera uključio i u jedinstven edukativni projekt Škola budućnosti kojeg su pokrenuli STEMI i Infobip.

Glavni cilj projekta je otvoriti osnovnoškolcima prozor u tehnološku budućnost na način da se djeci kroz praktičan rad približi svijet umjetne inteligencije. Želja svih uključenih partnera je zapravo osnažiti vezu između ICT sektora i obrazovanja, ali i postaviti Hrvatsku među predvodnike u učenju umjetne inteligencije kod mladih te ih potaknuti na inovativnost i poduzetništvo. Učenici će u sklopu projekta u svojim školama najprije formirati razvojne timove. Nakon toga će istražiti UN-ove ciljeve održivosti, zatim odabrati jedan od navedenih ciljeva i detektirati problem koji mogu riješiti izradom chatbota, uz pomoć inženjera tvrtki STEMI i Infobip. Oni će za učenike razviti edukacijske materijale te programersko okruženje putem kojih će prenijeti vlastito industrijsko iskustvo i znanje u razvijanju tehnoloških radova.

A1 Hrvatska velikom podrškom i ovom projektu pokazuje da je umjetna inteligencija nešto čega se uistinu ne trebamo bojati, što nas neće učiniti manje humanima niti nam oduzeti radna mjesta. Ona već sad postaje neizostavan alat i tehnološki smjer u transformaciji budućnosti u kojoj će nam svakodnevni život biti lakši i kvalitetniji.

Zajednica na prvom mjestu

Jeste li znali da roboti imaju pravo na državljanstvo?


Saudijska Arabija dala je državljanstvo socijalnom humanoidnom robotu. "Sophia" je tako postala prvi robot koji je ikad dobio državljanstvo bilo koje zemlje na svijetu. Ona ili ono također je prva neljudska osoba kojoj je dodijeljen bilo koji naslov Ujedinjenih naroda – prvak u inovacijama. Humanoid Sophia predstavljen je na konferenciji u Rijadu, a tom prilikom Sophia je rekla: "Ponosna sam. Ovo je povijesni trenutak jer sam prvi robot koji je prepoznat kao građanin neke zemlje.".

Umjetna inteligencija (AI) danas iz puno razloga privlači veliku pažnju investitora. To je tehnologija s potencijalom da transformira sve, od prijevoza do računalstva u oblaku. Mnoge se tvrtke klade da će AI utjecati ne samo na njihove proizvode i usluge, već i na gotovo svaki aspekt njihova poslovanja. Ljudi su za sada pametniji od bilo koje vrste AI-a, ali neki istraživači očekuju da će do 2035. sustavi umjetne inteligencije biti jednu desetinu pametni poput ljudske rase. Ali stvari mogu početi postajati pomalo neugodne oko 2060. kada bi AI mogao početi obavljati gotovo sve zadatke koje ljudi rade pa čak i puno bolje. AI – tehnologija koja transformira svaki sloj života Umjetna inteligencija (AI) funkcionira po principu učenja iz iskustva, gdje se strojevi prilagođavaju novim ulazima i izvršavanju zadataka sličnih čovjeku. Većina primjera AI-a o kojima danas čujete - od računala koja igraju šah do automobila koji se samostalno voze - oslanjaju se uvelike na duboko učenje i obradu prirodnog jezika. Korištenjem ovih tehnologija računala se mogu osposobiti za izvršavanje određenih zadataka obrađivanjem velikih količina podataka i prepoznavanjem obrazaca u podacima. Svojim procesima rada umjetna inteligencija može prikupiti ogromnu količinu podataka, u stvarnom vremenu, koje će uspješno implementirati u vlastite aktivnosti. Kada se algoritmi samostalno uče, sami podaci mogu postati intelektualno vlasništvo. Na bilo koje pitanje, odgovor se može pronaći u njima, a sve što se treba učiniti jest primijeniti AI da ih izvuče i od njih stvori smislenu cjelinu. Isto tako AI postiže nevjerojatnu točnost dubokim neuronskim mrežama, što je prije bilo nemoguće. Važnost umjetne inteligencije pokazuje se u primjeni tehnike iz dubokog učenja, klasifikacije slika i prepoznavanja objekata koji se mogu koristiti za pronalaženje raka na MRI-ima s istom točnošću kao i visoko obučeni radiolozi.

AI nije futuristička vizija, već nešto što je danas ovdje i što je integrirano i raspoređeno u razne sektore. To uključuje područja poput financija, nacionalne sigurnosti, zdravstvene zaštite, kaznenog pravosuđa, prijevoza i pametnih gradova. Brojni su primjeri kada AI već utječe na svijet i na značajne načine povećava ljudske sposobnosti. U financijskim sustavima AI može imati jedinstven način primjene kod otkrivanja prijevara. Prijevarne aktivnosti ponekad je preteško uočiti kada je riječ o velikim organizacijama. No AI s tim abnormalnostima, odstupanjima i devijantnim slučajevima, koji zahtijevaju detaljnu i dodatnu istragu, nema problema te ih s lakoćom može prepoznati. Takva primjena umjetne inteligencije pomaže menadžerima da pronađu probleme na početku ciklusa, prije nego što dosegnu opasnu razinu. Budućnost leži u umjetnoj inteligenciji Osim pozitivnih učinaka na industrije, umjetna inteligencija utjecat će na promjenu strukture poslova kakve danas poznajemo. Poznati svjetski fizičar Stephen Hawking izrazio je svoj stav o AI-u. Jedan je od mnogih dubokih mislilaca koji vjeruju da će AI sustavi eliminirati mnoga radna mjesta, a neće stvoriti dovoljno da ih zamijene. Konkretno, rekao je: „Automatizacija tvornica već je desetkovala radna mjesta u tradicionalnoj proizvodnji, a porast umjetne inteligencije vjerojatno će proširiti to uništavanje poslova duboko u srednju klasu, a preostat će samo brižne, kreativne ili nadzorne uloge." U svojim pogledima nije jedini koji tako misli. PwC kaže da će 38% američkih poslova biti osjetljivo na AI tijekom sljedećih 15 godina. Kao pravi primjer uspješne implementacije AI-a u raznovrsne industrijske grane pokazuju rezultati natjecanja koje se provelo 2017. godine između programa umjetne inteligencije nazvanog Case Cruncher Alpha i preko 100 odvjetnika iz mnogih najuzvišenijih londonskih tvrtki. I ljudi i AI dobili su osnovne činjenice o stotinama slučajeva PPI-a (osiguranje zaštite plaćanja) koji se krivo prodaju i od njih se zatražilo da predvide hoće li financijski pučki pravobranitelj dopustiti zahtjev. Ukupno su predali 775 predviđanja i računalo je pobijedilo i ostvario stopu točnosti 86,6%, u usporedbi s 66,3% za odvjetnike.

Iako se ovim zadnjim primjerom pokazuje uspješnost i kvaliteta AI-a, također se može vidjeti kako mnoga zanimanja, bez obzira na razinu obrazovanja, mogu biti ugrožena. Ono što se do sada pokazalo točnim jest da se gubitkom određenih poslova, radi potrebe AI-a stvaraju nova radna mjesta. Npr. prije su ljudi kopali vlastitim rukama, a sada za to postoje strojevi, no netko te strojeve mora održavati pa se tako gubitkom jednog radnog mjesta, stvorilo novo koje do izuma stroja nije postojalo. Zato se vjeruje kako će u budućnosti postojati radna mjesta koja danas ne možemo zamisliti, a sva će uglavnom biti vezana uz naprednu tehnologiju, inovacije i umjetnu inteligenciju. Jedan od razloga sve veće uloge AI su ogromne mogućnosti za gospodarski razvoj koje ona predstavlja. Projekt koji je poduzeo PriceWaterhouseCoopers procijenio je da bi tehnologije umjetne inteligencije mogle povećati globalni BDP za 15,7 bilijuna dolara, punih 14%, do 2030. godine. Tu važnost prepoznao je A1 Hrvatska i tako postao glavni partner Škole budućnosti, zajedničkog projekta STEMI-ja i Infobipa u kojem je glavni cilj otvoriti polaznicima osnovnih škola prozor u tehnološku budućnost na način da se djeci kroz praktičan rad približi svijet umjetne inteligencije.

Kroz ovaj projekt želi se osnažiti veza između IT sektora i obrazovanja i time postaviti Hrvatsku među predvodnike u učenju umjetne inteligencije kod mladih te ih potaknuti na inovativnost i poduzetništvo. „Vizija nam je transformirati mlade iz konzumenata tehnologije u tehnološke stvaratelje. Želimo da posve razumiju tehnologiju kojom su okruženi te da kroz nju kreiraju i inoviraju.“, ​poručio je Marin Trošelj, direktor tvrtke STEMI. Za uspješnu provedbu ovog projekta potrebno je razumijevanje važnosti koje nosi umjetna inteligencija i moderna tehnologija od strane učitelja i profesora. Oni moraju voditi i poticati djecu u tom smjeru kako bi se ona kroz školu počela pripremati za nove izazove koji će ih čekati jednog dana kada stupe na tržište rada. Time će se uspješno usmjeriti prema poslovima u kojima leži budućnosti i tako potaknuti razvoj IT sektora u Hrvatskoj. Na mladima ostaje svijet, a njihova budućnost leži u umjetnoj inteligenciji i naprednoj tehnologiji.

dr.sc. Renata Jukić, Filozofski fakultet u Osijeku

Zajednica na prvom mjestu

Oni su najbolje tehnološki potkovana i najobrazovanija generacija ikada. Upoznajte Gen Alfa

Pedagoginja Renata Jukić objasnila nam je što možemo očekivati od djece rođene između 2010. i 2025.

Trenutno se nalazimo na generacijskoj prekretnici. Generacija Z, koja je najdigitalnija generacija do sada, sprema se za svoje prve poslove, a sljedeća generacija, Alfa, prolazi školovanje. No, što je uopće generacija Alfa? Riječ je o djeci pripadnika generacije Y (rođeni između 1981. i 1996. godine), a često su to i mlađi braća i sestre generacije Z (rođeni između 1997. i 2010. godine). Trenutno ih se preko 2,5 milijuna rađa svaki tjedan, a njihov broj do kraja njihove generacije 2025. godine trebao premašiti dvije milijarde – najveći broj pripadnika bilo koje generacije do sada.

Oko specifičnih karakteristika, potreba, te obrazovanja generacije Alfa, digitalnije generacije od bilo koje do sada, popričali smo s Renatom Jukić, doktoricom znanosti iz područja pedagogije te sadašnjom prodekanicom za nastavu i studente Filozofskog fakulteta u Osijeku. Jukić nam tako objašnjava kako su pripadnici generacije Alfa najbolje tehnološki potkovana i najobrazovanija generacija ikada.

“Sociolozi, pedagozi, psiholozi sve više promišljaju obilježja Alfa generacije, djece rođene između 2010. i 2025., djece koja odrastaju s internetom, društvenim mrežama, pametnim telefonima, aplikacijama koje prate njihovo kretanje, zdravstveno stanje, unos nutrijenata, to su djeca koja preferiraju virtualni svijet nad fizičkim, djeca kojima je tehnologija utkana u genetski kod. Za Alfe društvene mreže nisu alat, već način života. Tehnologija ih prati, oblikuje i obilježava, oni su izvorni govornici jezika budućnosti”, kaže nam Jukić.

Svaka generacija je odraz društva u kakvom raste
No, Jukić također naglašava kako je svaka generacija odraz društva iz kojega izrasta, te koje ju ustvari oblikuje i obilježava. Premda se osobine koje definiraju generacije često ne počinju očitovati do adolescencije, kaže kako je već sada moguće identificirati određene značajke generacije Alfa. “Stručnjaci upozoravaju da će Alfa generaciju u odrastanju karakterizirati izrazita nestrpljivost jer će odrastati uz tehnologiju koja vrlo brzo reagira na njihove želje. Sve naprednija tehnološka povezanost sa sobom donosi i naličje u obliku opasnosti od socijalne izolacije te se postavlja pitanje koliko će ova generacija biti socijalizirana, društveno “uklopljiva”, u kojoj će mjeri naučiti rješavati sukobe, pregovarati, izražavati osjećaje, sve ono što se uči u neposrednom kontaktu u procesu odrastanja”, priča nam Jukić.

Tumači kako Alfe uživaju u trenutnim zadovoljstvima i čestim nagradama, te da informacije primaju ubrzano, pa ih moraju i brže selektirati i paralelno obrađivati. Privatnost na koju smo mi iz starijih generacija navikli, oni jednostavno neće poznavati, pa će je ustvari zamijeniti takozvana svojevoljna izloženost. Njihovi roditelji će češće putovati i češće mijenjati zanimanja i karijere, a sve više će i živjeti u urbanim sredinama. “McCrindle, tvorac naziva Alfa generacija vjeruje da će se djeca iz generacije Alfa duže obrazovati, početi zarađivati ​​kasnije i duže živjeti u kućanstvu s roditeljima”, dodaje Jukić.

Mladima je iznimno bitna komunikacija
Jukić nije protiv tehnologije, e-učenja i nastave na daljinu, ali se ne slaže s premisom da će online nastava postati budućnost obrazovanja. “Moramo biti jako oprezni, kako u doziranju, tako i u načinima izvođenja online nastave. Kod online nastave učenje i poučavanje u potpunosti se odvijaju uz pomoć ICT-a. Stoga mislim da bi škola budućnosti ipak morala zadržati neki od mješovitih oblika, kombinacije klasične nastave i nastave podržane ICT-om”, objašnjava.

Jukić ističe da je djeci i mladima iznimno bitna i međusobna komunikacija, pri čemu ipak ne misli na komunikaciju preko društvenih mreža i ostalih digitalnih oblika komunikacije. Kaže kako je iznimno bitno i zdravo se socijalizirati. “Bojim se da se u ovom trenutku na svim razinama zaboravlja odgojna uloga škole u online okruženju. Nikako ne smijemo zaboraviti da škola nema samo obrazovnu funkciju, već jednako važnu – odgojnu. Usvajanje sustava vrijednosti na individualnoj, ali i društvenoj razini prevažno je za cijelo društvo, a da ga sustavno ne promišljamo”, kaže.

Tehnologija je dio njihovog identiteta
Budući da je trenutno riječ o djeci od maksimalno deset godina, teško je pretpostaviti što oni očekuju od života. No, ono što je sigurno već sada je to da sve očekuju u kratkom roku. Što se tiče obrazovanja, Jukić tumači kako generacija Alfa priželjkuje da obrazovanje bude atraktivno, zabavno, aktivno i interaktivno, da je tehnologija integrirana u nastavni proces.

“Alfe će u školi očekivati proaktivna, responzivna iskustva, nastavu koja će biti orijentirana na njih i njihove potrebe. Oni razumiju i očekuju personalizaciju nastave. Navikli su da im se nude sadržaji koji bi im se mogli svidjeti na temelju videozapisa koje gledaju, igara koje igraju, sadržaja koje pretražuju. To su djeca koja vrijeme provode za računalima, tabletima, pametnim telefonima. Sveprisutnost tehnologije u tim godinama dovodi do povećane digitalne pismenosti i gamifikacije učenja. Tehnologija je produžetak njihove svijesti i dio identiteta. Nastava to mora prihvatiti i uvažiti”, objašnjava Jukić.



Prema mišljenju Jukić, jedan dio nastavnika će tu novu djecu i njihove navike protumačiti kao prijetnju sustavu i vrijednostima za koje se zalažu, dok će ih drugi dio nastavnika vidjeti kao izazov kojem se treba posvetiti i prilagoditi, te učiti zajedno s njima. “Današnja djeca, kao uostalom i cijelo društvo, manje poštuju autoritete. Smatraju se ravnopravnima odraslima, lakše i spremnije izražavaju svoje mišljenje i stavove te očekuju da ih se sasluša i uvaži. Neki će nastavnici, eventualno, takva ponašanja pripisati neodgoju, bahatosti, generacijskom jazu, ali, ponavljam, djeca su odraz društva i promjena u njemu te ih kao takve moramo i sagledati”, objašnjava Jukić.

Izazovi s kojima će se pedagozi sretati s generacijom Alfa, prema mišljenju Jukić, su u adaptaciji načina interakcije i komunikacije. “Krajnje je vrijeme da počnemo učiti ubrzano i prihvatimo koliko možemo, način razmišljanja i učenja generacije koja dolazi. Procjenjivati nove generacije kriterijima vremena koje prolazi i logikom sustava koji je na izdisaju, u najmanju je ruku promašeno”, dodaje.

Nastavnici moraju biti spremni na generaciju Alfa
Kada se razgovara o izazovima u obrazovanju generacije Alfa, Jukić kaže da se treba više nego ikada razmišljati o učenju u internetskom okruženju. “Prije svega, nastavnici moraju ‘naučiti jezik interneta’ i iz perspektive djeteta, pratiti ga, razumjeti, biti prilagodljivi, približiti se djeci i mladima kroz njega. Internet je fenomenalan izum, više nitko od nas ne može zamisliti život prije mreže svih mreža, no također sa sobom nosi izazove kojih moramo biti svjesni”, objašnjava Jukić.

Internet, koji je glavi medij generacije Alfa, nametnuo je potrebu razvoja medijske pismenosti i kritičnosti kod mladih, a Jukić tumači kako teorijski razvitak medijske pedagogije još nije, a niti nikada neće biti zaokružen. Riječ je o multidisciplinarnoj i interdisciplinarnoj znanosti koja mora uputiti kako se snalaziti u digitalnom okruženju te kako naučiti djecu i mlade kako se snalaziti u toliko golemoj količini informacija koje su im dostupne.

“Djeca interneta traže brzu komunikaciju, interaktivnu nastavu, stalne podražaje, poticajnu aktivnost. S predavačke nastave u kojoj dominiraju verbalne metode te vizualne bazirane na slikama trebamo prijeći na videozapise, praktične metode, povezati učenike u vještinama zajedničkog rješavanja problema, poticati peer-to-peer učenje, umjesto udžbenika koristiti tablet uređaje na kojima će se nalaziti nastavni sadržaji, ali koji će biti i stalno sredstvo komunikacije s nastavnikom i učenika međusobno”, objašnjava Jukić.

AI je od rođenja sastavi dio života generacije Alfa
Umjetna inteligencija već od rođenja postaje sastavni dio života generacije Alfa, koja se kroz nju i s njom zabavlja, uči i komunicira. Primjerice, mogu i komunicirati kroz glasovne asistente pogonjene umjetnom inteligencijom, Siri i Alexom. “I to je tek početak, svjedoci smo razvoja opće (one koja će nadmašiti čovjeka u nekom specifičnom zadatku), ali i super umjetne inteligencije koja će nadmašiti ljude u apsolutno svakom kognitivnom zadatku, koja je budućnost u koju mi možda sumnjamo, ali Alfe ne. Oni će očekivati da delegiraju poslove svojim digitalnim suradnicima kako bi se mogli posvetiti onome što im je zabavnije ili unosnije. Dolazi nam generacija koja nema strah od tehnologije i možda je pravo vrijeme da se kod svih stručnjaka koji se bave razvojem djece otvore pitanja o transhumanizmu kao mogućem scenariju budućnosti”, misli Jukić.

Generacija Alfa će preuzeti poslove i zanimanja koja praktički još ne postoje, pa se postavlja pitanje kako uopće tu djecu pripremiti na izazove zanimanja budućnosti. “Alfama se predviđa najduži životni vijek, najduže će biti u sustavu obrazovanja, tijekom života će promijeniti najviše radnih mjesta. Koncepti poput outsourcinga i freelancinga prevladavat i u njima će opstajati i dobro kotirati najprilagodljiviji i najkreativniji. Za Alfa generaciju cjeloživotno će učenje biti imperativ opstanka. Možda ne znamo koja su to zanimanja budućnosti, ali znamo da kod djece moramo razvijati kompetencije koje će Alfama u budućnosti pomoći da se prilagode različitim zanimanjima i radnim mjestima. Možemo očekivati da im jedno zanimanje neće dostajati za cijeli radni vijek”, kaže Jukić.

“Pripadnici Alfa generacije rođeni su u svijetu bez digitalnih granica, od informacija su udaljeni samo klikovima miša, ako to spojimo s ljudskim potencijalom, maštom i neukroćenom ambicijom, dobili smo super generaciju sposobnu za sve”, zaključuje Jukić.



Učenici diljem Hrvatske postat će inženjeri umjetne inteligencije u sklopu projekta Škola budućnosti, zajedničkog projekta STEMI-ja i Infobipa kojeg u ulozi glavnog partnera podržava A1 Hrvatska.
Glavni cilj projekta je otvoriti polaznicima osnovnih i srednjih škola prozor u tehnološku budućnost na način da se djeci kroz praktičan rad približi svijet umjetne inteligencije.

crowdfunding

Zajednica na prvom mjestu

Važnost crowdfundinga u vrijeme pandemije COVID-19

Pandemija virusa COVID-19 utjecala je na sve aspekte naših života, pa tako i na neprofitne udruge i njihovo financiranje.

U vrijeme kad je praktički nemoguće baviti se aktivizmom uživo, sve je veća važnost crowdfundinga odnosno prikupljanje donacija putem interneta. Udruge sve više pristupaju potencijalnim donatorima putem digitalnih platformi, kao što je Čini Pravu Stvar, koje u ovo „novo normalno“ doba zamjenjuju događanja za prikupljanje sredstava.

Važnost udruga i društvene solidarnosti također je naglašena u vrijeme povećane ekonomske i socijalne nesigurnosti. Aktivnosti udruga i filantropske akcije kakve se javljaju na ovom portalu potiču ljude na povezivanje u vrijeme kada su mnogi izolirani, doprinose rješavanju lokalnih problema, potiču javnu raspravu i pomažu najpotrebitijima u društvu. Stoga crowdfunding spada i u domenu društveno osjetljivog poduzetništva.

Crowdfunding kao model financiranja temelji se na prikupljanju sredstava od velikog broja ljudi, koji pojedinačno doniraju male količine novca. Crowdfunding se temeljno razlikuje od tradicionalnog načina prikupljanja sredstava utoliko što ne cilja na mali broj investitora, već na veliki broj ljudi koji su spremni pomoći mikrodonacijama. Takve kampanje uvelike ovise o kvalitetnoj komunikaciji kampanje što većem broju ljudi, u čemu su se posebno vrijednima pokazale crowdfunding platforme.

Preventivne mjere donesene uslijed pandemije virusa COVID-19 ograničile su mogućnosti skupljanja sredstava u filantropske ciljeve, te kampanje preselile u digitalni prostor. Uključite se stoga u kampanje dostupne na platformi Čini Pravu Stvar i pomozite udrugama koje skrbe o ranjivim skupinama unutar našeg društva!

Važnost udruga i društvene solidarnosti također je naglašena u vrijeme povećane ekonomske i socijalne nesigurnosti.

Crowdfunding kao model financiranja temelji se na prikupljanju sredstava od velikog broja ljudi, koji pojedinačno doniraju male količine novca. Crowdfunding se temeljno razlikuje od tradicionalnog načina prikupljanja sredstava utoliko što ne cilja na mali broj investitora, već na veliki broj ljudi koji su spremni pomoći mikrodonacijama. Takve kampanje uvelike ovise o kvalitetnoj komunikaciji kampanje što većem broju ljudi, u čemu su se posebno vrijednima pokazale crowdfunding platforme.

Preventivne mjere donesene uslijed pandemije virusa COVID-19 ograničile su mogućnosti skupljanja sredstava u filantropske ciljeve, te kampanje preselile u digitalni prostor. Uključite se stoga u kampanje dostupne na platformi Čini Pravu Stvar i pomozite udrugama koje skrbe o ranjivim skupinama unutar našeg društva!

Crowdfunding kao model financiranja temelji se na prikupljanju sredstava od velikog broja ljudi, koji pojedinačno doniraju male količine novca. Crowdfunding se temeljno razlikuje od tradicionalnog načina prikupljanja sredstava utoliko što ne cilja na mali broj investitora, već na veliki broj ljudi koji su spremni pomoći mikrodonacijama. Takve kampanje uvelike ovise o kvalitetnoj komunikaciji kampanje što većem broju ljudi, u čemu su se posebno vrijednima pokazale crowdfunding platforme.

Preventivne mjere donesene uslijed pandemije virusa COVID-19 ograničile su mogućnosti skupljanja sredstava u filantropske ciljeve, te kampanje preselile u digitalni prostor. Uključite se stoga u kampanje dostupne na platformi Čini Pravu Stvar i pomozite udrugama koje skrbe o ranjivim skupinama unutar našeg društva!