Istraživanje konzultantske kuće McKinsey pokazuje da primjena pametnih rješenja u gradovima može generirati vrijednost od gotovo 150 milijardi eura kroz benefite i uštede u potrošnji energije i gradskom prijevozu. Pametna rješenja primjenom 5G mreže mogu smanjiti ukupne ugljične emisije od grijanja prostora i vode za čak 20 posto. Istovremeno, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je trošak od preuranjenih smrti zbog onečišćenja zraka u Europi u razdoblju od 2010. do 2015. godine viši od bilijun eura.

Mnogi gradovi neće moći zadovoljiti energetske potrebe svojih stanovnika do 2025. Do kraja desetljeća potrebe za vodom nadići će kapacitete brojnih gradova u Aziji, Africi i Sjevernoj i Južnoj Americi, izvještava u najnovijoj studiji McKinsey. Analizirali su više od 2600 gradova diljem svijeta. Gradovi su istovremeno izvor 70 posto ukupnih emisija ugljičnog dioksida, a zgrade su se pokazale kao ključan sektor za optimizaciju potrošnje ograničenih prirodnih resursa.

"Kada pogledamo ukupnu potrošnju energije u gradovima, 40 posto odlazi na zgrade, 30 posto na promet i 30 posto na industriju. To je podjela u cijelom razvijenom svijetu. U Hrvatskoj je udio za zgrade još veći jer nemamo toliko razvijenu industriju kao, primjerice, Njemačka", analizira doktorica znanosti Tea Žakula, docentica na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i voditeljica Laboratorija za energetsku učinkovitost, koji se direktno suočava s izazovom energetske potrošnje zgrada i osmišljavanja pametnih rješenja.

"Laboratorij radi na optimizaciji potrošnje te razvoju niskougljičnih i pametnih zgrada. Na tome radimo kroz znanstvena istraživanja i projekte u industriji. Prilikom izrade rješenja ne mislimo isključivo na uštedu energije ili primjenu određene tehnologije, nego primarno kako osigurati adekvatne uvjete za ljude, za njihovo zdravlje i produktivnost, uz minimalnu potrošnju resursa", nastavlja dr. sc. Žakula.

Istraživanja pokazuju da ljudi u razvijenim zemljama provode i do 90 posto vremena u zatvorenim prostorima. Sve je više ljudi koji se javljaju s akutnim bolestima čiji je simptome nemoguće objasniti drugačije nego obitavanjem u određenoj zgradi. Sindrom bolesne zgrade (engl. sick building syndrome) jedna je od posljedica nedovoljnog promišljanja o zgradama kao ekosustavu. Kvaliteta i strujanje zraka, način zagrijavanja i hlađenja prostora, ventilacija i brojni drugi procesi ključni su u projektiranju kvalitetnih, održivih, a u konačnici i ugodnih zgrada i interijera.

Laboratorij za energetsku učinkovitost trenutno podiže temelje najnovijeg projekta, pametne zgrade koja će im poslužiti kao živi laboratorij. U suradnji sa Tehničkom školom "Ruđer Bošković", cilj im je razviti inteligenciju zgrade, ali i obrazovni kurikulum kojim će nove generacije educirati kako nastaviti razvijati pametna rješenja u sektoru.

"Radi se o primjeni najnovijih tehnologija koje su već dostupne na tržištu, a naš je zadatak omogućiti optimizaciju rada cijelog sustava u stvarnom vremenu. Danas se zgradama upravlja korištenjem standardnih sustava regulacije koji su još daleko od razine inteligencije koju želimo postići. Tako, primjerice, zvuči logično da poslovnu zgradu počnemo hladiti ujutro kada ljudi krenu pristizati, a prestanemo nakon njihova odlaska. Ipak, takav način upravljanja često nije optimalan ako želimo smanjiti trošak električne energije za hlađenje. Inteligencija zgrade koju razvijamo odlučit će sasvim drugačije, uzimajući u obzir vremensku prognozu, način korištenja prostora, cijenu energije i brojne druge varijable" opisuje dr. sc. Žakula te dodaje kako očekuju da će u sljedećih nekoliko godina vidjeti velik napredak kroz razvoj umjetne inteligencije, hardvera i primjenu 5G mreže.

Na samom razvoju inteligencije zgrade već radi Nikola Bađun, jedan od doktoranada u timu, dok doktorand Borut Omerzo istražuje širenje aerosola, povezano s prijenosom koronavirusa, ovisno o vrstama ventilacijskog sustava. Doktorandica Arlinda Bresa analizira u kojoj su mjeri i kako ljudi voljni surađivati s umjetnom inteligencijom u zgradi, a u tom dijelu surađuju i s Odsjekom za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 

"Danas kada predajete, svjesni ste da će svaki vaš student raditi potpuno drukčiji posao. Osim toga, tehnologija se razvija tolikom brzinom da često niti pojedina industrija nema jasnu sliku o tome kako će izgledati za pet do deset godina. Stoga smatram da je prioritet naučiti studente razmišljati, ne bojati se nepoznatog i fokusirati se na projekte kojima će riješiti konkretan izazov", smatra dr. sc. Žakula, koja je ovog semestra na Fakultetu uvela novi predmet, koji se bavi upravo razvojem niskougljičnih i pametnih zgrada.

"Kad govorimo o pametnim rješenjima u gradovima, neminovno govorimo i o rješenjima za svakodnevno poslovanje u svim industrijama, od proizvodnje do retaila. Kao kompanija i grupa, prisutni smo u svim gradovima Hrvatske i sada je već sasvim jasno da gradovima i kompanijama više nije dovoljna samo infrastruktura koju nudimo kao telekomunikacijska kompanija. Njima je potrebno savjetovanje, detektiranje problema i pronalazak state of the art rješenja. Pametni grad čini život jednostavnijim i pruža bolju uslugu svojim građanima putem digitalne transformacije u svim aspektima života. Održivi grad predvodi klimatski neutralnu ekonomiju koristeći tehnologije poput IoT-a kako bi, primjerice, putem smart-metering rješenja pratio potrošnju i gubitak vode te ih eliminirao pravovremenim sustavom upozoravanja. Zato se veselimo partnerstvima s gradovima s fokusom na dvije od nekoliko važnih smjernica inicijative EU Green Deal, a to je ulaganje u tehnologije prihvatljive za okoliš i poticanje industrija i gradova na inovacije“, pojašnjava Iva Biščanić, koordinatorica za ICT pametna rješenja u A1 Hrvatska, startup odjela za pametna rješenja, ujedno najuspješnijeg u cijeloj A1 grupi.

Cloud computing, kibernetička sigurnost, napredna analitika i umjetna inteligencija, automatizacija softvera i hardvera, digitalni asistenti i proširena ili virtualna stvarnost, sve su to tehnologije koje mnoge tvrtke poznaju, međutim, ne znaju ih implementirati u svoje poslovanje. Cilj tima za pametna ICT rješenja je iskoristiti svoju prednost kao dijela internacionalne grupacije te iskoristiti znanje i iskustva kolega diljem Europe kako bi tvrtkama i gradovima u Hrvatskoj ponudili konkretna, učinkovita i održiva rješenja koja se oslanjaju na već jaku infrastrukturu telekoma.

"Nevjerojatan je preokret tijekom implementacije takvih rješenja. Svi polaze od vrlo skeptične pozicije hoće li im se takva investicija isplatiti i kako te koliko im je ona potrebna. Na kraju se svi pozitivno iznenade i upravo je taj trenutak kad shvate sve benefite ključan za jačanje pametnih rješenja", ističe Nives Kurtušić, stručnjakinja za razvoj pametnih rješenja. Dodaje kako im se baš nedavno javio klijent koji je shvatio da sa smart metering uređajem sve podatke ima dostupne na laptopu umjesto da odlazi na teren odraditi zahtjevna mjerenja. Sada želi ugraditi još dvadesetak istih uređaja.

"Naš je zadatak detektirati stvarne okvire poslovne potrebe i ponuditi rješenje. Tako smo putem platforme i pametnih uređaja plinari u jednom gradu olakšali praćenje, potrošnju i detekciju potencijalnih problema u cijeloj distribuciji. Pametna rješenja u gradovima pitanje su zdravstva, mobilnosti, prometa i transporta, obrazovanja, zabave i održivosti cijelog sustava, od zgrada, preko kvarta, do cijelog grada i njegovog okoliša", objašnjava Berislav Lastrić, program menadžer za ICT pametna rješenja, te dodaje da primjena pametnih rješenja u pametnim zajednicama može biti i u ruralnim sredinama, poput pametne poljoprivrede i pametnih sela, ali i ostalim primarnim, sekundarnim i tercijarnim djelatnostima, te da će se efikasnost svih mreža pametnih uređaja povećati primjenom 5G mreže koja će poboljšati i olakšati komunikaciju povezanih uređaja zbog svojevrsne sposobnosti raslojavanja u segmente privatnih mreža.

"Zamislite aerodrom na kojemu je došlo do komplikacija s jednim letom i potrebno je što prije analizirati podatke s leta te pronaći rješenje. Taj će aerodrom putem 5G mreže moći sve kapacitete mreže fokusirati na tu razmjenu informacija, a mreža za korisnike aerodroma dotle će biti neometana jer će se odvojiti od mreže koju koristi stožer aerodroma za rješavanje problema", opisuje Berislav Lastrić.

Održivi grad ne može postojati bez pametnih rješenja jer samo s njima možemo najučinkovitije iskoristiti ograničene resurse urbanih područja, zaključuju. Održivost treba biti jednako važan strateški prioritet kao rast i prosperitet društva, a pametna rješenja igrat će ključnu ulogu u procesu tranzicije kroz uštedu energije i drugih resursa koji se korištenjem tehnologije kroz sustav dijeljenja mogu koristiti kao proizvod i kao usluga.

Održivošću se olakšavaju zahtjevi za kružnu ekonomiju, a primjenom pametnih rješenja u takvoj se ekonomiji i oporabi resursa ostvaruje pozitivan učinak na održivost.

OKVIR: TEHNOLOGIJE KOJE ĆE SPASITI SVIJET

Istraživanje globalne konzultantske kuće McKinsey pokazalo je kako primjenom pametnih tehnologija u gradu možemo smanjiti broj smrtnih slučajeva do 10 posto, vrijeme reakcije hitnih službi za čak 35 posto, vrijeme tranzita u gradu do 20 posto, potrošnju vode za 15 posto i količinu otpada za 25 posto. Ovakve rezultate mogu ostvariti gradovi koji postižu pametno upravljanje gradom na sljedeće tri razine.

1. Tehnološka baza: digitalna infrastruktura koja se sastoji od senzora i uređaja, širokopojasnih i bežičnih mreža i platformi na kojima se podaci mogu pohranjivati i dijeliti.

2. Aplikacije: specijalizirane aplikacije za analizu i automatizaciju procesa sustava poput reakcija i donošenja odluka na velikim udaljenostima.

3. Primjena: građani više nisu samo pasivni korisnici usluga nego postaju i aktivan dio razmjene informacija i generiranja novih i boljih potreba i rješenja.

TOP 10 NAJODRŽIVIJIH GRADOVA SVIJETA

Arcadis Sustainable Cities Index u posljednjem je izvještaju najodrživijih gradova, odabranih prema kriterijima najviše kvalitete za ljude, za okoliš i za poduzetnike, rangirao sljedeće gradove:

1. London
2. Stockholm
3. Edinburgh
4. Singapur
5. Beč
6. Zurich
7. Munchen
8. Oslo
9. Hong Kong
10. Frankfurt

INOVACIJE KOJIMA SE VESELIMO

1. Bicikl koji čisti zrak

Iako bicikliranje već jest "najzeleniji" način prijevoza na kotačima, cilj studentice industrijskog dizajna Kristine Tapping je učiniti ga još boljim za okoliš. Njezin nagrađivani dizajn bicikla Rolloe pretvara standardne kotače u pročišćivače zraka. Ideja joj je sinula dok je i sama biciklirala centrom Londona u kojemu mirisi, zagrijavanje i zagušeni promet konstantno podsjećaju na zagađenost zraka. Kristine se sjetila tijekom iste vožnje da pročišćivači zraka koriste cirkulaciju za filtriranje zraka i odlučila ih je ugraditi na vlastiti bicikl. Sa svakim kilometrom Rolloe pročisti 0,665 prostornih metara zraka, a prototip se trenutno usavršava kako bi bio spreman za serijsku proizvodnju.

2. Cigle od plastike

Prema Global Footprint Networku, prije pandemije potražnja za prirodnim resursima je bila 1,75 puta veća od kapaciteta Zemlje. Problem prevelikog korištenja resursa koji se ne mogu reciklirati motivira sve veći broj dizajnera i inženjera da pronađu alternativnu namjenu odbačenoj sirovini, primarno plastici. Brojne skupine kreativaca u svijetu već rade na izradi građevinskog materijala od korištene plastike. Ona je snažna, izdržljiva, vodootporna, lagana, laka za modeliranje i reciklabilna, što ujedno predstavlja i najbolje kvalitete građevinskog materijala. Tim znanstvenika na Sveučilištu u Belfastu već je uspio napraviti ciglu sa 25 posto plastike, koja se pokazala odličnom na testiranjima, a trenutno rade na prototipu sa 50, 75 i od 100 posto plastike.

3. Dizajn grada u Minecraftu

Neprofitna organizacija Block by Block u suradnji s Ujedinjenim narodima omogućava stanovnicima četvrti kojima je potrebna rekonstrukcija da sami dizajniraju svoj kvart u jednoj od najpoznatijih videoigara na svijetu - Minecraftu. Prvi projekt započeli su u Nairobiju prije više od pet godina, do danas su odradili projekte u više od 37 zemalja i utjecali na život gotovo 2 milijuna ljudi. Sudjelovanjem više od 25.000 ljudi u njihovim radionicama uspjeli su prepoznati potrebe marginaliziranih zajednica i djece u gradovima koje ni industrija ni akademska zajednica nisu prije uočile.

TVRTKE KOJE ČINE RAZLIKU

Najveća svjetska korporativna inicijativa za održivost

1.  Intel, top 100 najodrživijih korporacija

Industrijski lider u proizvodnji mikroprocesora i namjenskih integriranih krugova ima dugu tradiciju strateškog pristupa društveno odgovornom poslovanju. Intel je lani završio prvu desetogodišnju strategiju poslovanja u skladu s društvenim i ekološkim ciljevima. Više od 70 posto energije globalno dolazi iz obnovljivih izvora, direktne emisije ugljičnog dioksida smanjene su za 39 posto, a potrošnja vode za 38 posto. Cilj je Intela do 2030. postati lider održivog poslovanja u industriji i šire.

Ključni ciljevi: 40 posto žena na tehničkim pozicijama, 100 posto obnovljiva energija, zero waste procesi.

2. Adobe, CDP Climate A Lista

Lider kreativne industrije pridružio se borbi protiv klimatskih promjena i izgradnji nove održive ekonomije. Tri godine zaredom Adobe je jedna od šest softverskih kompanija u svijetu koje su primile Dow Jones Sustainability Index. Još 2018. potpisali su svoj prvi kolaborativni ugovor za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, čime su pokrili sve potrebe postrojenja u Kaliforniji. Od strateške im je važnosti promicati ciljeve održivog poslovanja s poslovnim partnerima, distributerima i dobavljačima kako bi zajedno pokrenuli transformaciju industrije.

Ključni ciljevi: 100 posto obnovljiva energija, LEED certificirani uredi, znanstveno utemeljeni strateški ciljevi.

3. A1 Hrvatska, član inicijative UN Global Compact

Vodeći tehnološki lider i pružatelj najbolje mobilne mreže u Hrvatskoj krajem prošle godine potpisao je UN Global Compact, najveću svjetsku korporativnu inicijativu za održivost, u kojoj je više od 12.000 kompanija iz više od 160 država diljem svijeta.

Ključni ciljevi: potpuna ugljična neutralnost do 2030., razvoj pametnih rješenja za ostvarenje zelene ekonomije, digitalizacija i edukacija djece vještinama budućnosti kao i sigurnosti u online okruženju.

U A1 Hrvatska 44 bazne stanice i odašiljači napajaju se iz alternativnih izvora: solarne energije i energije vjetra. Telekomunikacijska industrija, iako nije veliki zagađivač, veliki je potrošač električne energije. Ulaganjem u napredne sustave hlađenja (tzv. free cooling sustave) baznih stanica, kojima se smanjuje potrošnja klimatizacijskih uređaja, te ulaganjem u solare i vjetroturbine za napajanje baznih stanica A1 Hrvatska smanjuje svoj ugljični otisak za više od 840 tona godišnje. Kompanija ima certifikate za održivo poslovanje ISO 14001, 9001, 27001 i OHSAS 18001 te Izvještaj o energetskom pregledu velikih kompanija. U A1 Hrvatska posvećuju iznimnu pozornost društvenoj odgovornosti i održivom poslovanju promičući učinkovitije, prihvatljive i održivije načine rada i života i kroz svoja poslovna rješenja, a u 2021. kompanija započinje prelazak na zelenu energiju.

Održivi razvoj stvara ekonomski rast. Do čak 90% investicija potrebnih kako bismo ostvarili ciljeve zadane Pariškim sporazumom vratit će nam se u obliku novih poslova, rasta vrijednosti i štednje postojećih resursa. No, kako bismo ih ostvarili, ključnu ulogu ima primjena najnovijih tehnologija, zaključak je istraživanja Boston Consulting Grupe. Priključivanjem UN Global Compact inicijativi A1 Hrvatska prepoznaje prilike u suočavanju s klimatskim promjenama i želi pokazati da i kompanije mogu biti pokretači pozitivnih promjena. Zato se obvezao postići potpunu ugljičnu neovisnost do 2030. godine. A1 Hrvatska kao tehnološki lider želi potaknuti zelene promjene u Hrvatskoj i zato proglašava NET ZERO ERU. 

U svijetu je do sada proizvedeno 8.300 milijuna tona nove plastike, a od toga je čak 6.300 milijuna tona već završilo kao otpad. Čak 79 posto te plastike odloženo je na odlagalištima otpada. Tek je 9 posto reciklirano i 12 posto spaljeno. Jednokratna plastika danas čini više od pola otpada u morima diljem planeta te se procjenjuje da će do 2050. u morima biti više plastike nego ribe. No, najveći problem više nisu prepoznatljivi komadi plastike na dnu ili površini, već sitne čestice plastike manje od 5 milimetara koje Jadransko more čine jednim od najonečišćenijih mora u Europi.

'Mikroplastika je sveprisutna u okolišu, kako u morima i oceanima, tako i u rijekama, jezerima, otpadnim vodama, sedimentu i tlu. Trenutno je najviše istraživanja vezano uz prisutnost mikroplastike u morima i oceanima. Plastika i mikroplastika su čak 60 do 80 posto morskog otpada, u nekim područjima čak do 95 posto' objašnjava dr.sc. Dajana Kučić Grgić, docentica zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i članica znanstvenog tima koji istražuje utjecaj mikroplastike na okolišne organizme i radi na njenom uklanjanje iz okoliša.
Svatko od nas proizvede više od 400 kilograma otpada godišnje. I značajan izvor onečišćenja mikroplastikom su proizvodi koji se svakodnevno koriste za osobnu njegu. Pasta za zube, šamponi i sapuni sadrže značajan udio mikroplastike. Prošlogodišnje istraživanje pokazalo je da 1500 tona mikroplastike iz proizvoda za osobnu njegu završi u prirodi svake godine i to putem otpadnih voda. S obzirom na činjenicu da se velika količina pročišćenih, ali i nepročišćenih otpadnih voda globalno ispušta, a samo 60 % komunalnih otpadnih voda se pročišćava, velika količina mikroplastike upravo ulazi u okoliš prilikom ispuštanja komunalnih otpadnih voda.

Jadransko more je najonečišćenije u Europi, i to nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemnog i Keltskog mora. Gotovo 90 posto udjela otpada u Jadranu čini plastika. Dosadašnja ispitivanja pokazala su da su u sjevernom Jadranskom moru prisutne visoke koncentracije mikroplastike, prosječne vrijednosti od 406.000 čestica po kilometru kvadratnom.
'Istraživanja su pokazala da 160 morskih i 39 slatkovodnih organizama gutanjem mogu unijeti mikroplastiku u probavni sustav, nakon čega čestice dospijevaju i u druga tkiva i organe. Mikroplastika tijekom vremena otpušta različite aditive koji se dodaju čistim plastičnim materijalima kako bi se modificirala svojstva tijekom prerade i poboljšala svojstva gotovih plastičnih proizvoda, poput ftalata, formaldehida i bisfenola A, koji dokazano štetno djeluju po zdravlje čovjeka. Također, na mikroplastiku se mogu adsorbirati različite štetne tvari, poput pesticida, farmaceutika i teških metala koji se nalaze i u vodi i u tlu, te povećavaju njen štetni učinak, a u konačnici štetne tvari se mogu u organizmu desorbirati te imati reproduktivno toksične, kancerogene i mutagene učinke. Ona predstavlja opasnost za cijeli ekosustav' upozorava doc. dr. sc. Kučić Grgić.

Plankton će pojesti česticu mikroplastike, manja riba će pojesti plankton, veća riba će pojesti manju i onda završiti na tanjuru osobe koja je izrazito što jede ribu.. Istraživanja su već pokazala kako je mikroplastika stigla do ljudskog probavnog sustava. Najnovija studija objavljena u siječnju ove godine otkrila je pronalazak čestica mikroplastike čak i u reproduktivnom sustavu žena. Čestice veličine od 5 do 10 mikrometara nalazile su se u posteljici maternice gdje potencijalno mogu naštetiti razvoju embrija.

Od mikroplastike dodatni je izazov nanoplastika koja se odnosi na čestice manje od 1 mikrometra. 'Često je teško dokučiti da li je u uzorku vode, tla, sedimenta prisutna samo mikroplastika ili jedan dio otpada i na nanoplastiku. Međutim, sa sigurnošću možemo reći da će mikroplastika sigurno prijeći u nanoplastiku ne zbrinemo li ju u međuvremenu' pojašnjava doc. dr. sc. Kučić Grgić i dodaje da je glavni izazov nanoplastike upravo njen toksičniji učinak na organizme u odnosu na mikroplastiku.

Najnovija istraživanja njezinog tima  fokusirana su na određivanje ekotoksičnosti različitih vrsta mikroplastike na bakterije, kvasce, slatkovodne alge i zebrice. Prvi rezultati četverogodišnjeg projekta koji je započeo krajem 2019. već su poslani u međunarodno priznate časopise i prezentirani su na domaćim i međunarodnim kongresima.
'Ustanovili smo da što je manja veličina čestica u pitanju i što je veća koncentracija mikroplastike, da je veća toksičnost. Kod velikih koncentracija također dolazi do efekta zasjenjivanja kod algi što podrazumijeva slabiju propusnost sunčeve svjetlosti do algi koje onda ne mogu normalno obavljati fotosintezu i time se vode osiromašuju kisikom i ugrožava se kvaliteta okoliša' pojašnjava, i dodaje da su već krenuli s drugom fazom istraživanja
 
U drugoj fazi istraživanja cilj im je ubrzati biorazgradnju mikroplastike biostimulacijom i bioaugmentacijom autohtonih mikroorganizama u vodeni medij.
'Izolirali smo i identificirali mikroorganizme iz tri okolišna medija u kojima smo znali da ima mikroplastike, sediment rijeke Kupe, aktivni mulj iz uređaja za obradu komunalnih voda grada Vrgorca i kompost dobiven kompostiranjem aktivnog mulja i biootpada u našem Zavodu. Svaki pokus traje najmanje 45 dana i to je također vrijeme unutar kojeg smo sigurni da dolazi do biorazgradnje. Pitanje koje preostaje je kako te procese dodatno možemo ubrzati, na primjer kombinacijom fizikalno-kemijskih procesa što je i cilj treće faze istraživanja' objašnjava doc. dr. sc. Kučić Grgić čiji tim na Zavodu za industrijsku ekologiju radi na projektu paralelno s još dva tima na Fakultetu. U projektu sudjeluje više od 20 znanstvenika iz Hrvatske, Austrije i Češke. Cilj im je razviti analitičke metode za praćenje mikroplastike, odrediti njezinu ekotoksičnost i ispitati okolišno prihvatljive procese kojima se može ukloniti iz okoliša.

Recikliranje i smanjenje plastičnog otpada prioritet su u EU: članice moraju do 2025. prepoloviti upotrebu plastičnih pribora za jelo i čaša za napitke i odvojeno prikupiti 90 posto plastičnih boca za pića. U Hrvatskoj više od 12 godina funkcionira depozitni sustav povratne naknade od 0,50 kuna. Analize su pokazale da takav sustav daje najbolje rezultate uz visoku stopu prikupljanja, ali i kvalitetnu sirovinu koja se dalje može koristiti u proizvodnji. Jedan od najboljih primjera je Zlarin koji se transformira u prvi hrvatski otok bez jednokratne plastike. Inicijativu koju su pokrenule Ana Robb, Nataša Kandijaš i Ivana Kordić podržala je lokalna zajednica.

Svjetski gospodarski forum procjenjuje da kružna ekonomija predstavlja poslovni potencijal od 4,5 bilijuna dolara, no tek je 9 posto globalne ekonomije kružno. Pametna upotreba resursa i poslovni modeli koji ne ovise o ekstrakciji prirodnog kapitala predstavljaju veliko neiskorišteno područje za nove modele rasta. Novi poslovni modeli poput najma proizvoda umjesto kupovine, dakle sharing ekonomija, već je doživjela veliki uspjeh.
'Za zaokruženi sustav gospodarenja ambalažnim otpadom, potrebno je poticati inovacije i korištenje novih tehnologija koje olakšavaju recikliranje i oporabu plastike te iz plastike stvaraju vrijednost nakon njene prvotne upotrebe. ' poručuje doc. dr. sc. Kučić Grgić.

5 PRINCIPA ZERO WASTE NAČINA ŽIVOTA

Odbačena plastična boca u prirodi rekorder je s više od 400 godina potrebnih da bi se razgradila. Limenka će se razgraditi u roku od 200 godina, a metalna konzerva ili čaša od stiropora 50 godina. Da bi se razgradio filter cigarete u prirodi treba i do 5 godina, karton dva mjeseca, a papirnata maramica do mjesec dana. Zato je sve više poklonika pokreta Zero Waste sa slijedećim principima:
1. Refuse / odbiti kupiti proizvode s nepotrebnom ambalažom ili ambalažom koja se ne može reciklirati.
2. Reduce / smanjiti kupovinu stvari koje zapravo ne trebamo.
3. Reuse / ponovo iskoristiti sve što se može popraviti, prenamijeniti ili može nekome nakon nas koristiti.
5. Rot / kompostirati sav biološki otpad koji može poslužiti kao gnojivo.
4. Recycle / reciklirati ono što je ostalo nakon prva četiri principa.
 

HOW TO VODIČ: STVARI KOJE MOŽETE PROMIJENITI VEĆ DANAS

1. Vlastita termo šalica za kavu najbolji je izbor za one koji kupuju kavu na automatima ili naručuju kavu dok su u pokretu kako bi izbacili sve jednokratne plastične i papirnate čaše iz svoje svakodnevice.

2. Jednom kad ju potrošite, nemojte se vratiti na plastiku i neodržive proizvode u kuhinji. Zamijenite spužvice, četkama za pranje suđa koje su dugotrajne i zdravije. Zamijenite plastičnu i aluminijsku foliju omotom od voska. Plastične vrećice za hranu zamijenite staklenim kutijicama ili višekratnim vrećicama sa zatvaračem. Izbacite papirnate ubruse i koristite isključivo kuhinjske krpe ili ubruse od tkanine. Zaboravite na papir za pečenje i isprobajte silikonske podmetače za pečenje.

3. Isto napravite i u kupaonici. Sljedeći češalj ili četka za kosu, kao i četkica za zube neka bude od bamusa koji je biorazgradiv. Na isti način možete zamijeniti i četku za školjku. Maramice za osobnu higijenu i čišćenje zamijenite ubrusima od tkanine. I možda najvažnije, kad god možete, kupite sapun, šampon i regenerator u čvrstom obliku ili kocki bez ambalaže.

4. Zauvijek prekrižite jednokratne slamke. Dostupno je toliko alternativa, od višekratnih metalnih slamki do onih od bambusa. I zapamtite uvijek naglasiti u kafićima, barovima i restoranima, da ne želite slamku u svojem piću.

5. Jednokratne proizvode od papira koje ne možete sasvim izbaciti poput wc papira zamijenite recikliranim.

6. Vrećice za čaj se nažalost ne mogu se reciklirati pa birajte čaj u rinfuzi. Za one koji kavu vole piti iz aparata na kapsule, lako mogu zamijeniti jednokratne višekratnim kapsulama. Sve više brendova olakšalo je ovu tranziciju korisnicima i nude pakiranja mljevene kave za punjenje višekratnih kapsula.

7. U dućanima na odjelu povrća i voća možete pronaći višekratne vrećice za svježe proizvode. Uzmite pakiranje i držite te vrećice u platnenoj vrećici koju ste stavili kraj ulaza ili u torbu i zauvijek zaboravite na zelenu salatu, rajčice, jabuke i naranče u plastičnim vrećicama.

TEHNOLOGIJE KOJE ĆE SPASITI SVIJET

Svjetski gospodarski forum predviđa da će 10 područja tehnološkog napretka omogućiti transformaciju kružnog gospodarstva:
1. Infrastruktura: investicija i izgradnja izdržljivije i kvalitetnije infrastrukture, kako u fizičke tako i digitalne, nužan je temelj za održivo i cirkularno gospodarstvo.

2. Digitalne komunikacije: imati će veliku ulogu u stvaranju sigurne infrastrukture za građane i organizacije koje prelaze na nove poslovne modele kružne ekonomije.

3. Budućnost mobilnosti: svijet je već u ranoj fazi potpune transformacije mobilnosti koja će postati pametnijom, čišćom i inkluzivnijom.

4. Digitalno gospodarstvo i i kreiranje nove vrijednosti: 70% nove vrijednosti koja će nastati u sljedećem desetljeću temeljit će se na poslovnim modelima digitalnih platformi.

5. Napredna proizvodnja: sljedeća je faza proizvodnje kreiranje cjelovitih usluga, a ne proizvoda, radi ćega će novi i inovativni pristupi proizvodni sistemi koji uključuju otkrića u računarstvu, senzorici, umjetnoj inteligenciji, robotici, 3D printanju, mobilnoj povezanosti i naprednim materijalima imati sve ključniju ulogu.

6. Zrakoplovstvo: stručnjaci predviđaju sve veću integraciju dronova, koji koriste energiju iz obnovljivih izvora, u zračnom prijevozu ljudi i robe te nadzoru od poljoprivrede do znanstvenih istraživanja.

7. Četvrta industrijska revolucija: spajanje fizičkog, digitalnog i biološkog predstavlja vrijeme preispitivanja dosadašnjeg uspjeha, ali i propusta te nikad lakši pronalazak rješenja.

8. Internet of Things: povezani pametni uređaji baza su za optimizaciju procesa u svim dijelovima gospodarstva, od javnih usluga do udobnosti doma i inoviranja.

9. Umjetna inteligencija: dizajn kružnih proizvoda, komponenta i materijala i omogućavanje strukture za dinamično određivanje cijena, sustave dijeljenja usluga poput car-sharinga i detekcija potencijala za veću efikasnost.

10. Budućnost računarstva: iz velikih skladišta i soba u podrumima, računala su prešla u ruke ljudi koji sjede na kavi, hodaju ulicom, putuju vlakom, a razvojem kvantnog računarstva i umjetnih neurona računala imaju priliku postati gotovo nevidljivim i još efikasnijim dijelom naše svakodnevice.

INOVACIJE KOJIMA SE VESELIMO

TVRTKE KOJE ČINE RAZLIKU