Još malo brojimo do ovogodišnje Noći vještica, a to je znak da odgledate sve prikladne filmove koji će vas atmosferom uvesti u najstrašniju noć u godini. 

Dobar filmski maraton podjednako je bitan kao biranje kostima ili ukrašavanje doma, a postoji pregršt opcija koje možete odabrati – od obiteljskih filmova do kultnih hororaca.

Korisnici A1 Filmskog paketa mogu uživati u 11 besplatnih filmova iz novog filmskog kataloga Moviemix. Samo klikni na gumb VOD na daljinskom upravljaču i odaberi Moviemix jer te tamo povodom Halloweena čekaju horor hitovi poput „Noć vještica 2“, „Sirovo“, „Jessabelle“ i mnogi drugi.

Noć vještica 2

U „Noći vještica 2“ („Halloween 2“) Michael Myers je još uvijek na slobodi i opasniji nego ikada prije, dok za njim i dalje traga dr. Sam Loomis. Michaelova sestra Laurie Strode liječi se u bolnici od rana koje joj je brat nanio samo nekoliko sati prije. Međutim, Michael je blizu i nastavit će sa svojim ubilačkim pohodom sve dok se ne dočepa Laurie.

Sirovo

Ovaj francusko-belgijsko-talijanski horor prati studenticu veterine Justine. Mlada vegetarijanka prvi je put okusila sirovo meso i njoj se probudila ubojita glad. Iako se isprva opire, želja za kanibalizmom u njoj sve više jača. „Sirovo“ je na Filmskom festivalu u Cannesu 2016. nagrađen uglednim priznanjem internacionalnih filmskih kritičara - FIPRESCI.

Jessabelle

U ovom hororu iz 2014. naslovna junakinja Jessabelle vraća se u svoj dom iz djetinjstva kako bi se oporavila od teške prometne nesreće. Pritom se suočava i s duhom žene koja je vapila za njezinim povratkom i neće joj dopustiti da pobjegne. U glavnoj je ulozi australska glumica Sarah Snook koju ste imali prilike gledati u nagrađivanoj seriji „Succession“ („Nasljeđe“).

Osim toga, izdvojili smo i spooky sadržaj za sve uzraste s televizijskih kanala uključenih u Filmski paket, među kojima su neki recentni horor hitovi i remakeovi klasika.

Stranci (Noćni plijen)

U nastavku uspješnog hororca „Stranci“ pratimo četveročlanu obitelj koja se zbog financija seli u izoliranu kuću. Ubrzo nakon preseljenja počinju ih maltretirati nepoznati ljudi, što se u konačnici pretvara u borbu za goli život.

Film „Stranci (Noćni plijen)“ pogledaj u subotu, 28.10., u 20:30 sati na kanalu CineStar FANTASY.

Vještica iz Blaira

Pogledajte remake kultnog niskobudžetnog horora koji je zaludio svijet. Film prati troje studenata filmaša koji u šumi snimaju dokumentarac o vještici koja je prije 200 godina navodno skrivila niz ubojstava.

Film „Vještica iz Blaira“ pogledaj u nedjelju, 29.10., u 20:30 sati na kanalu CineStar FANTASY.

Glas smrti

Nakon iznenadnog nestanka i smrti supruge Anne, shrvani Jonathan (Michael Keaton) upušta se u paranormalne aktivnosti. Uspijeva komunicirati s preminulom Anne koja mu poručuje da spasi buduće žrtve psihopata koji ju je ubio. Međutim, Jonathan nije svjestan koliko će mu opasnosti donijeti komuniciranje sa svijetom mrtvih.

Film „Glas smrti“ pogledaj u ponedjeljak, 30.10., u 20:30 sati na kanalu CineStar FANTASY.

Osim toga, najmlađi će uoči Halloweena i na sami 31. listopad moći uživati u specijalima s crtićima i dječjim emisijama na kanalima Da Vinci i Nick Toons.

Ako se ipak odlučiš za kostimiranu zabavu umjesto uživanja pred televizorom uz navedene filmove, ne brini jer propušteni sadržaj možeš pogledati i do 7 dana unatrag.

Foto: Getty Images

Bliži nam se najstrašnija i ujedno jedna od najzabavnijih noći u godini – Noć vještica! Od dekoracije do društvenih igara, svaki detalj zahtijeva pomno planiranje, a jedna stvar ih najbolje povezuje - prikladna playlista.

Bilo da ideš na kostimirani party ili organiziraš kućno druženje, na tebi je da se baciš samo na osmišljavanje kostima jer ti mi donosimo popis najboljih pjesama za Noć vještica. U playlisti „Halloween party“ pronaći ćeš najspooky hitove i plesne klasike, od legendarnog „Thrillera“ Michaela Jacksona do Olivije Rodrigo i singla „Vampire“.



Osim toga, na Deezeru možeš pronaći više od 120 milijuna pjesama iz cijelog svijeta. Omiljena glazba prati te bilo gdje i na bilo kojem uređaju, čak i kada si offline. Uz personalizirane preporuke slušaj i otkrivaj glazbu po svome ukusu, a možeš pronaći i idealnu playlistu za svaku priliku. Uživaj u glazbi bez ikakvih ometanja i reklama, uz najbolju kvalitetu zvuka.

Foto: Getty Images

 

Način na koji gledamo televiziju uvelike se promijenio, ponajprije zbog razvoja tehnologije i platformi za streaming. Dok je gledanje televizije nekoć bilo sinonim za izležavanje na kauču ispred TV-a, sada omiljene serije i filmove pratimo gdje i kad god želimo – u redu u trgovini, u javnom prijevozu, dok jedemo i kuhamo.

U eri streaminga promijenila su se mjesta, navike i načini na koji gledamo TV. Današnji mladi su digitalni urođenici koji su rođeni uz tehnologiju i primarno konzumiraju TV sadržaj putem interneta, pa samim time nisu vezani za točan termin i lokaciju gledanja.

Međutim, trend streaminga nije zaobišao ni starije generacije. Prema Forbesu, gledatelji u dobi od 15 do 29 godina provode 22 posto svog slobodnog vremena streamajući, dok osobe starije od 60 godina provode 14 posto svog vremena uz takve usluge.



Postoje i novi načini konzumiranja TV sadržaja pa tako s pojavom streaming servisa sve više bingeamo, odnosno gledamo više epizoda određene serije u jednom dahu. Tradicionalno gledanje sadržaja uživo ili kada se emitira na televiziji, obično jednom tjedno, uglavnom je postalo stvar prošlosti. Međutim, prema istraživanjima danas dominira serijsko gledanje TV-a koje se odnosi na gledanje (nekoliko sezona) serije vlastitim tempom tijekom nekoliko dana, tjedana ili mjeseci.

Učestalost bingeanja i serijskog gledanja TV-a porasla je u razdoblju od 2015. do 2020. godine, a prvenstveno se radi o gledanju sadržaja na televizoru u dnevnoj sobi, a ne na računalu ili mobitelu.

Zašto gledamo TV i što radimo dok „gledamo“?

Tijekom pandemije provodili smo puno više vremena kod kuće, a samim time pred televizijom. Međutim, znači li to da smo je zaista gledali? 

Istraživanja su pokazala da televiziju više gledamo pasivno, primarno je koristeći za pozadinsku buku, ali i da nam pravi društvo. Ignoriranje TV-a postalo je uobičajeno, kao i spavanje i objedovanje uz omiljene serije i filmove. Dakle, gledatelji više nisu prikovani uz televizor u dnevnoj sobi, već TV sadržaj prate na drugim uređajima poput laptopa, tableta ili pametnog telefona. Fenomen višeekranskog gledanja, odnosno multiscreeninga porastao je s popularnošću pametnih telefona, čime se raspršuje fokus s primarnog sadržaja u korist skrolanja društvenim mrežama ili neke druge aktivnosti. 



Što „televizija“ znači različitim generacijama? Umjesto tradicionalnih TV kanala, ogroman broj mladih daje prednost svojoj omiljenoj streaming platformi. Gledatelji u dobi od 16 do 24 godine provedu u prosjeku samo 53 minute dnevno gledajući tradicionalne kanale, što je pad od dvije trećine u odnosu na prethodno desetljeće i također sedam puta manje u usporedbi s gledateljima starijima od 65 godina.

Međutim, ukupno gledajući, više vremena provodimo gledajući sadržaj. Djeca u prosjeku gledaju TV pet sati dnevno, što je povećanje od 7 posto u odnosu na 2018. godinu. Općenito je količina vremena koju provedemo s upaljenim TV-om od 10 do 17 sati porasla za 77 posto.

Iako su se stilovi gledanja, aktivnosti i navike publike promijenili posljednjih nekoliko godina (i vjerojatno će se nastaviti mijenjati), neke stvari ostaju iste. Najviše streamamo sadržaj petkom, subotom i nedjeljom, dok je udarni termin i dalje najvažniji dio dana za one koji prate TV program uživo.



Kako se mijenjaju korisničke potrebe i navike, tako raste potražnja za praktičnim rješenjima koja im olakšavaju život. Uz A1 TV od sada još jednostavnije prati omiljeni TV sadržaj, i to bez dodatnih uređaja, instalacija i suvišnih daljinskih upravljača.

Gledaj A1 TV na smart TV-u, putem A1 digitalnog TV prijamnika ili A1 Smart boxa. Instaliraj A1 Xplore TV aplikaciju na uređaj po želji i prati omiljeni TV sadržaj gdje god se nalaziš. Osim toga, do 24. listopada uz novi A1 internet paket odaberi sjajni Samsung smart TV po odličnoj cijeni od 10 € (75,35 kn) mjesečno. Više detalja saznaj OVDJE.

Foto: Getty Images

Odlična kamera oduvijek je jedna od glavnih odlika iPhone modela, a ova serija nije izuzetak. Sada glavna kamera snima u super-visokoj razlučivosti pa je još lakše snimiti izvanredne fotografije s nevjerojatnim detaljima — od brzih fotografija do zapanjujućih krajolika. Kod ovogodišnjih modela fokus je na portretima pa tako novi iPhone 15 automatski detektira kada uključiti portretni način fotografiranja. Osim toga, poboljšano je noćno i HDR fotografiranje. 



Ovoga puta modeli Pro i Pro Max mogu se pohvaliti kamerom od 48 megapiksela, baš kao iPhone 15 i iPhone 15 Plus, ali dolaze s većim senzorom koji propušta više svjetla, novim „čarobnjakom“ za uređivanje fotografija, kao i optičkim zumom od 5x na iPhoneu 15 Pro Max i 3x optičkim zumom na iPhoneu 15 Pro, što znači da možeš snimiti detaljnije fotografije izdaleka i/ili izrezati fotografiju i zumirati je bez velikog gubitka kvalitete.



Ako želiš znati više, pogledaj recenziju iz A1 centra u kojoj naš voditeljski dvojac recenzira novi iPhone 15.



Ako želiš iPhone 15 ili iPhone 15 Plus, provjeri A1 ponudu OVDJE i uživaj u još boljoj kameri i sjajnim novim funkcionalnostima.

Foto: Unsplash/Apple

Došao sam u A1 Hrvatska prije skoro tri godine, početkom 2021. godine. Primarno sam zaposlen kao ICT Presales za DC usluge (usluge podatkovnog centra poput kolokacije). U to vrijeme A1 je završavao izgradnju svog novog podatkovnog centra u Zagrebu pa sam dosta vremena provodio ondje. Nakon što je DC otvoren krajem 2021., počeli smo dovoditi potencijalne korisnike u obilazak nove zgrade, što je rezultiralo povećanom prodajom usluge kolokacije (oprema korisnika smještena u A1 podatkovnom centru).

Tijekom 2022. godine naglasak na informacijsku i kibernetičku sigurnost postajao je sve veći jer su upiti korisnika na tu temu postali učestaliji. Sukladno tome, fokus A1 ICT odjela također je pojačan u tom segmentu pa sam preuzeo ulogu konzultanta za informacijsku i kibernetičku sigurnost. Zapravo, postao sam svojevrsni „prevoditelj“ tehničkog jezika kojim govore tehničari, inženjeri i ostali IT stručnjaci na jezik koji je razumljiv direktorima, upravama i osobama koje moraju donositi bitne strateške odluke.

Kako izgleda radni dan u životu konzultanta za informacijsku i kibernetičku sigurnost?

Tipičan radni dan u životu konzultanta za informacijsku i kibernetičku sigurnost sastoji se od dosta čitanja i proučavanja novih kibernetičkih prijetnji te stalnog usavršavanja u domeni koja je kao živi organizam i podložna stalnim promjenama. Tu je i dosta sastanaka i dijeljenja informacija s kolegama, „brainstorminga“ oko strategije i pristupa određenom korisniku kako bismo mu pomogli riješiti određeni problem. Također, tu su i sastanci kod korisnika koji su sve samo ne dosadni kad je kibernetička sigurnost u pitanju.

Phishing napadi kojima smo izloženi na privatnim e-mail adresama postaju sve uvjerljiviji, a njima smo izloženi i na poslu. Možeš li ukratko opisati što je whaling i kako ne nasjesti na takve napade?

Whaling napad zapravo je ciljani phishing napad. Dok se klasičnim phishingom cilja jako veliki segment korisnika (pa tko se ulovi, ulovio se), whaling napadom ciljamo točno određenog pojedinca. To je obično C-level direktor u nekoj tvrtki i u većini slučajeva osoba koja ima pristup financijama te tvrtke. Najbolja prevencija od whaling i phishing napada jest stalno biti na oprezu i kritički razmišljati o svemu što radiš na internetu.

Stalno moraš imati na umu: ako nešto zvuči predobro da bi bilo istinito, to je u 99,9 posto slučajeva alarm za uzbunu i sigurno je neka vrsta prijevare u pitanju. To nije nimalo jednostavno, a kriminalci na internetu su sve domišljatiji u kreiranju uvjerljivih phishing kampanja. Danas su jako popularne lažne internet stranice banaka koje te mame da klikneš na link i uneseš svoje podatke s kartica, tekućih računa, osobne podatke i slično.

Na što se raspodjeljuje i troši novac koji tvrtke odvajaju za kibernetičku sigurnost?

Većina novca koji tvrtke troše na kibernetičku sigurnost odlazi na kupnju sofisticiranih alata kako bi se rizik od prijetnji s interneta smanjio na najmanju moguću mjeru. Manji dio novca odlazi na edukaciju korisnika. Smatram da bi se trebao smanjiti broj alata i tehnologija koje prosječna tvrtka koristi kao zaštitu od kibernetičkih napada, a da bi se trebali povećati budžeti za edukaciju korisnika. Naime, kompletna zaštita od kibernetičkih napada pada u vodu ako imamo korisnike koji nisu educirani o tome kako se trebaju ponašati na internetu.

Koliko su ljudi danas svjesni izloženosti kibernetičkim napadima? Kako odabrati dobru i neprobojnu lozinku?

Svjesnost o izloženosti kibernetičkim napadima sve je veća, ali isto tako maliciozni napadači svakim su danom sve vještiji. Sukladno tome, stalno postoji određeni raskorak između naše svijesti o rizicima i onoga što napadači mogu napraviti.

Savjet vezan uz lozinke je sljedeći: ne trebaju ti kratke i složene lozinke, već relativno dugačke, ali jednostavne. Na primjer, lozinka „banana-jabuka_ananas“ puno je bolja od lozinke „211?eu)Lwm“. Naime, prvu ćeš puno lakše zapamtiti od druge. Također, lozinku od 20 znakova značajno je teže probiti posebnim alatima nego ovu od 10 znakova.

Još jedan vrlo bitan savjet: nikako ne koristi istu lozinku za više ključnih stvari poput poslovnog korisničkog računa, Gmaila, Facebooka i slično. Kompromitiranjem lozinke svi tvoji računi na kojima koristiš istu lozinku bit će nepovratno izgubljeni.

Koji su najveći cyber security izazovi koji nas očekuju u idućih nekoliko mjeseci?

U sljedećih šest do 12 mjeseci glavni izazovi u EU bit će stupanje na snagu NIS2 (Network and Information Security) direktive. Cilj NIS2 direktive jest uspostaviti standardnu razinu kibernetičke sigurnosti u svim državama članicama uvođenjem standardiziranih zahtjeva i mjera te zakonskog okvira.

Uspostavom sigurnosnih zahtjeva, obvezom izvještavanja, provedbom mjera i sankcija, NIS2 nastoji zaštititi ključnu infrastrukturu Europske unije i sve njezine građane od utjecaja kibernetičkih napada na IT sustave tvrtki koje pružaju usluge od iznimne važnosti za svakodnevni život (vodovod, distribucija električne energije, plinovod, željeznica, proizvodnja hrane i slično). Dakle, tri su primarna cilja uvođenja NIS2 direktive:

- Povećati otpornost na kibernetičke napade među ključnim pružateljima usluga u EU.
- Pojednostavniti otpornost na kibernetičke napade strožim sigurnosnim zahtjevima i kaznama za njihovo kršenje.
- Poboljšati spremnost EU za suočavanje s kibernetičkim napadima.

Internet je prostor svakodnevnog funkcioniranja digitalnog društva, a najučinkovitija obrana od svih vrsta cyber napada je prevencija, odnosno edukacija i informiranje građana. Kibernetička sigurnost je zajednički napor koji zahtijeva predanost pojedinaca, organizacija i društva u cjelini, a uz određene mjere opreza internet možemo učiniti sigurnijim za sve.

Foto: Zvonimir Raspudić/Getty Images

Obnovljeni mobiteli iz A1 ponude imaju jamstveni rok od 12 mjeseci i prošli su strogu kontrolu provjere ispravnosti. Sve funkcionalnosti testirane su raznim dijagnostičkim postupcima pa dobivaš ispravan uređaj, kako bi iskustvo korištenja obnovljenog uređaja bilo jednako iskustvu korištenja novog uređaja.
Osim Zoot iPhonea koji ulazi u najvišu kategoriju očuvanosti i funkcionalnosti, odnosno izgleda i radi kao novi, u A1 ponudi obnovljenih mobitela pronaći ćeš i A1 Alpha Eco koji je izrađen od recikliranog materijala, tj. uz manju emisiju CO2 plinova. Svoj obnovljeni uređaj možeš naručiti putem webshopa ili kupiti na A1 prodajnim mjestima.

Reciklaža starih uređaja

Na A1 prodajnim mjestima možeš i reciklirati svoje stare elektroničke uređaje, bilo da se radi o mobitelu, satu, tabletu, laptopu, bateriji ili punjaču. Sve što trebaš učiniti jest odložiti svoj stari uređaj u posebni spremnik, a na poklon ćeš dobiti platnenu eco friendly vrećicu.

Reciklažom starog mobitela možeš uštedjeti na kupnji novoga, a pritom uređaj ne mora biti kupljen u A1. Donesi svoj rabljeni uređaj na procjenu i dobit ćeš vaučer u iznosu otkupljene vrijednosti uređaja koji možeš iskoristiti za kupnju novog uređaja iz naše ponude. Popis uređaja koje možeš donijeti na procjenu i ostvariti uštedu možeš provjeriti ovdje.


Ako se i dalje premišljaš oko reciklaže, možda te potakne podatak da recikliranjem jednog mobitela štedimo dovoljno energije za napajanje laptopa na čak 44 sata.

Primjenom održivog razvoja i čistije proizvodnje uz očuvanje sirovina te smanjenjem stvaranja otpada A1 Hrvatska daje svoj doprinos zaštiti okoliša. Zbog toga je od 2015. do danas produljen životni vijek više od 420.000 uređaja, čime je smanjena emisija ugljičnog dioksida i gomilanje elektroničkog otpada, bez žrtvovanja kvalitete proizvoda.

Foto: Getty Images i A1 Hrvatska

Popularna društvena mreža TikTok, aplikacija za dijeljenje i kreiranje kratkih videozapisa, u 2022. godini premašila je milijardu aktivnih korisnika mjesečno. TikTok je najpopularniji među generacijom Z, odnosno osobama rođenima između 1995. i 2012. godine, i oni ga sve više koriste za pretraživanje informacija umjesto klasičnih tražilica poput Googlea.

Iako starije generacije TikTok doživljavaju uglavnom kao aplikaciju s plesnim koreografijama i pop glazbom, ona je puno više od toga. Preporuke za kafiće i restorane, kao i za izložbe, filmove i koncerte, ali i korisne informacije poput recepata ili savjeta – sve to možeš pronaći na TikToku. Generacija Z tu društvenu mrežu koristi kao „one-stop shop“ za zabavu, inspiraciju, ali i informiranje. Naime, prema istraživanjima čak 40 posto pripadnika generacije Z koristi Instagram i TikTok za pretraživanje umjesto Googlea. 

Stručnjaci iz Centra za sigurniji internet otkrili su koje su prednosti, a koje su mane korištenja TikToka kao primarne internetske tražilice te kako točno funkcionira njegov čuveni algoritam.

Kako funkcionira TikTok algoritam?

Na TikToku se nalaze milijuni sati sadržaja i koliko god skrolaš, nikad nećeš doći „do kraja“. Kako onda ova društvena mreža bira što će ti pokazati? Informacije na TikToku do tebe dolaze pomoću algoritma koji personalizira sadržaj na temelju tvoje interakcije u aplikaciji. To znači da TikTok, kao i ostale društvene mreže, prati koliko vremena provodiš na nekom videozapisu, tj. temi i je li izazvao reakciju poput lajkanja i dijeljenja.

Cilj algoritma je da te što duže zadrži na TikToku, a to ne bi postigao prikazivanjem sadržaja koji te ne zanima, zar ne? Svaka For You stranica u potpunosti je jedinstvena i prilagođava se interesima korisnika.

Za generaciju Z pretraživanje na TikToku zanimljivije je od upisivanja upita na Googleu jer na taj način dobiju rezultate koje su producirale „stvarne“ osobe. Osim toga, mnogima ovaj način pretraživanja ne služi samo za traženje proizvoda ili zanimljivih mjesta i događaja, već i za pronalazak edukativnog sadržaja kojim šire svoje horizonte.
 

Pozitivne strane korištenja TikToka za pretraživanje:

   TikTok prikazuje videozapise u skladu sa sadržajem koji ti je zanimljiv.
 Informacije dijele stvarne osobe, a ne bezlične web stranice. Autentično se prenosi doživljeno iskustvo kroz videozapise, dok je Google ograničen na fotografije i tekst.
 Pretraživanje na TikToku često je interaktivnije od upisivanja upita na Googleu.
 Možeš pronaći razne proizvode, recepte, ideje za putovanja, naučiti kako se nešto radi i educirati se o određenoj temi gledajući videozapise kraće od minute.

Negativne strane korištenja TikToka za pretraživanje:

   Uspon TikToka kao tražilice može značiti više susreta s dezinformacijama koje bi se posljedično mogle proširiti. Zabilježeno je kako se platforma borila s moderiranjem obmanjujućeg sadržaja o izborima u više država, ratu u Ukrajini i pobačaju.
 Dolazi do iskorištavanja hashtagova, što se može vidjeti na primjeru hashtaga za “anoreksičnost”. Videozapisi s ovim hashtagom imaju više od 20 milijuna pregleda zajedno, što je istovremeno zapanjujuće i zastrašujuće. Zbog toga mnoge pogrešno napisane i problematične ključne riječi još uvijek prikupljaju milijune pregleda.
 TikTok koristi zajedničke zvukove kako bi grupirao slične videozapise. To omogućava korisnicima da lako pronađu više sadržaja koji koriste isti zvuk ili isječak pjesme pomoću tražilice. Međutim, korisnici mogu „preoteti“ određene zvukove ili isječke pjesme kako bi promovirali toksične trendove.
 TikTok algoritam zadržava korisnike i otežava napuštanje aplikacije, odnosno provjeru informacija na drugim tražilicama.


U par klikova i za nekoliko sekundi na TikToku možeš naći sve što te zanima, no postoje brojne opasnosti poput dezinformiranja i lažnih vijesti. Zato je ključno uspostaviti ravnotežu između korištenja TikToka kao alata za pretraživanje i ostalih provjerenih tražilica te se educirati o tome kako prepoznati dezinformacije.

Trebaš savjet kako to učiniti? Javi se na besplatnu i anonimnu liniju Centra za sigurniji internet 0800 606 606, svakog radnog dana između 8 i 16 sati. Za više informacija o odgovornom korištenju tehnologije posjeti web stranicu #BoljiOnline.

Foto: Getty Images i Unsplash

U sklopu ovogodišnje analize, studijima su postavljena pitanja vezana za njihove proizvodne prakse i usklađenost s UNICEF-ovim preporukama industriji za procjenu utjecaja na djecu.
Pohvalna je činjenica da su hrvatski proizvođači videoigara svjesni odgovornosti prema gejmerima jer 60 posto njih do 2026. namjerava uvesti kodeks ponašanja ili smjernice za igru, a čak 71 posto gejming studija s multiplayer igrama do tada planira implementirati mehanizme kojima igrači mogu prijaviti neprihvatljivo ponašanje.
„A1 Hrvatska već sedam godina ulaže u domaći gejming ekosustav, stoga nas posebno vesele podaci istraživanja o rastu industrije, a još smo ponosniji što je u industriji prepoznata važnost sigurnog virtualnog okruženja. Ona je dio brojnih A1 projekata, primjerice kampanje #BoljiOnline kojom u suradnji s Centrom za sigurniji internet, nastojimo internet učiniti sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve. Naravno, sigurnost ide ruku pod ruku sa zabavom i neprekinutim brzim akcijama tijekom gejmanja za što su zaslužne naše najkvalitetnije internetske usluge. Godinama kontinuirano ulažemo u promociju i širenje potencijala gejming industrije pa smo tako od ove godine krenuli i s A1 Student eChallenge esport ligom. Naš entuzijazam ponajprije dolazi od publike koju smo okupili, jer su prepoznali kvalitetu i trud koje s našim partnerima unosimo u promicanje sigurnog online okruženja i esporta. Ta nas činjenica potiče da svaku novu ligu činimo još zanimljivijom i sigurna sam kako će upravo započeta 12. sezona A1 Adria League biti najatraktivnije takvo natjecanje do sada“, naglasila je Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska.


Sjajna vijest za gejmere jest i da su ovaj tjedan započele kvalifikacije za finale 12. izdanja A1 Adria League na kojem se najbolji regionalni igrači u esportu natječu u tri glavne igre - FIFA23, CS:GO i FIFA Mobile te prvom od četiri rotirajuće League of Legends, za ukupni nagradni fond od 15.600 eura. Preostale igre iznenađenje su kojim će organizatori dodatno začiniti ionako već zanimljivo gejming natjecanje.

Ako je suditi prema podacima istraživanja, natjecanjima i optimizmu aktera, hrvatska gejming industrija u budućnosti će ostvariti još veći uspjeh, i to uz potporu regulatora, poslovnih partnera i talentiranih profesionalaca.

Cijelo istraživanje pročitajte OVDJE.

Foto: A1 Hrvatska

Prvi dani rujna u znaku su povratka u školske klupe. Početak nove školske godine nije stresan samo za školarce, već i za njihove roditelje. Osim što donosi više obveza, poput raznih izvanškolskih aktivnosti na koje ih treba razvažati, roditeljskih sastanaka i informacija, moraju voditi računa i o sigurnosti na internetu budući da mališani tamo mogu biti izloženi neprimjerenom sadržaju ili ponašanju.

Današnja djeca žive u znatno drukčijem svijetu od njihovih roditelja, posebno kada je riječ o izloženosti tehnologiji. Često se na internetu susreću sa situacijama koje stariji nisu imali prilike iskusiti na svojoj koži, što nekima predstavlja izazov pri razumijevanju, pružanju podrške i stvaranju osjećaja sigurnosti.

Upravo kako bi pomogli roditeljima i osvijestili ih o raznim izazovima u online svijetu, ali i pozvali na odgovorno korištenje tehnologije, Centar za sigurniji internet i A1 Hrvatska predstavili su brošuru Siguran početak nove školske godine. U njoj ćeš pronaći pregledne informacije za bolje razumijevanje digitalnih aktualnosti s kojima se osnovnoškolci svakodnevno susreću. Osim savjeta za djecu, donosi i brojne upute za roditelje koje će svima zajedno omogućiti bezbolnije uživanje u blagodatima tehnologije.

„Svaki je dan dobar dan za podizanje svijesti o sigurnijem korištenju modernih tehnologija. Početak školske godine mnogim roditeljima i djeci predstavlja novu stranicu koju sami pišu, a mi želimo da ista bude ispisana sigurnim i odgovornim korištenjem modernih tehnologija, kao i odnosom povjerenja na razini roditelj-dijete“, kažu Martina Nikolić, mag.psych. i Ana Veočić, mag.act.soc., iz Centra za sigurniji internet.


„Početak školske godine sam po sebi je težak svim roditeljima. Uz sve brige koje ih neizbježno čekaju, ovom brošurom htjeli smo im dati savjete za poticanje razgovora s djecom o online svijetu. Tako u njoj mogu pronaći preporuke za korištenje ekrana ovisno o dobi djeteta, kako se postaviti prema online izazovima te saznati više o samom cyberbullyingu i pronaći savjete za određene situacije“, otkrila je Marijana Zagorac, koordinatorica medijske strategije, gaminga i sponzorstva u A1 Hrvatska.

U brošuri su pokrivene razne teme koje je Centar za sigurniji internet procijenio važnima i korisnima kroz praktični rad s djecom, mladima i njihovim roditeljima. Roditelji mogu iskoristiti konkretne alate u pojedinim situacijama kojima će pridonijeti digitalnoj dobrobiti cijele obitelji. Osim toga, brošura donosi i detalje o klasifikaciji videoigara, prepoznavanju predatora i tzv. sharentingu (pretjeranom dijeljenju fotografija i podataka o djeci). Na kraju brošure nalazi se Obiteljski ugovor, odličan alat za započinjanje razgovora o sigurnom i odgovornom korištenju tehnologije s kojom svi članovi obitelji mogu postaviti jasna očekivanja i granice.

Budući da živimo u digitalnom dobu, zabrane ekrana nemaju smisla pa se preporučuje uspostavljanje zdrave ravnoteže između aktivnosti na internetu i uživo. Uz to, iznimno je važan otvoreni razgovor s djecom, kao i stvaranje sigurne okoline za izražavanje osjećaja i stavova jer će najmlađi samo tada otkriti ako ih nešto tišti.

Besplatnu brošuru možeš preuzeti OVDJE, a za više informacija o odgovornom korištenju tehnologije posjeti web stranicu #BoljiOnline.

Imaš dodatnih pitanja? Stručnjaci iz Centra za sigurniji internet dostupni su na besplatnom i anonimnom broju 0800 606 606 svaki radni dan od 8 do 16 sati.

Foto: Brošura Siguran početak nove školske godine/Getty Images

Prema procjenama Ericssona do kraja 2026. broj korisnika 5G-a globalno će dosegnuti 3,5 milijardi, a globalni prihodi 5G tehnologije 2025. će, prema analizi Europske komisije, premašiti 225 milijardi eura. Od lipnja 2021. godine u 58 zemalja u svijetu korisnicima je dostupna 5G mreža, a gigabitne brzine 5G mreže danas su stvarnost i u Hrvatskoj, što znači da korisnici već surfaju na 5G mreži u Zagrebu, Dubrovniku, Šibeniku, Splitu, Trogiru, Zadru ili Puli i drugdje. Stručnjaci su složni kako će 5G tehnologija otvoriti vrata novoj tehnološkoj revoluciji, no ne smijemo zaboraviti da od mreže pete generacije profitiraju i obični korisnici, a ne samo industrije.

5G tehnologija mijenja svijet. Ovo je tvrdnja s kojom se slažu brojni domaći i svjetski znanstvenici te inovatori jer se radi o sustavu koji može pomaknuti granice medicine, znanosti, obrazovanja te skoro svih industrija. Operacije na daljinu, samovozeći automobili, semafori koji se sami prilagođavaju prometu… ovo su samo neke od inovacija koje su moguće zahvaljujući 5G mreži. Nažalost, morat ćemo još pričekati da spomenuti noviteti postanu dio svakodnevice, ali postoje već sada određeni benefiti 5G mreže koji su odmah dostupni, pogotovo za obične građane. Upravo zato namjeravamo kroz ovaj tekst pokazati što se sve promijenilo za korisnike telekomunikacijskih mreža.

5G mreža dostupna je od lipnja 2021. u 58 zemalja i procjenjuje se da će dosegnuti milijardu korisnika u tri i pol godine od lansiranja. Usporedbe radi, 4G mreži su trebale četiri godine da dosegne tu brojku, dok je 3G čekala čak 12 godina da premaši tu magičnu barijeru od milijardu korisnika. Gigabitne brzine 5G mreže danas su, također, stvarnost i u Hrvatskoj. A1 Hrvatska prva je započela 12. kolovoza 2021. s pružanjem usluga na pravoj, gigabitnoj 5G mreži, a signal je dostupan u Zagrebu, Dubrovniku, Šibeniku, Splitu, Trogiru, Zadru, Puli te drugim gradovima.

Brže preuzimanje sadržaja

- Za korisnike, 5G mreža znači gigabitno iskustvo bilo kada i bilo gdje, što znači da sada u pokretu mogu imati doživljaj dostupnosti, pouzdanosti i sigurnosti koji su prije imali s fiksnim mrežama, uz dugoročno četiri do pet puta veće brzine u odnosu na mreže četvrte generacije – pojasnio nam je još 2021. Tomislav Makar, tadašnji glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije A1 Hrvatska.

Danas ste već i sami svjesni o kakvim brzinama se radi - film se učitava 85 posto brže, za skidanje mobilne igre treba vam samo 17 sekundi, dok je prije prosjek bio gotovo dvije minute. Za preuzimanje omiljenog glazbenog albuma potrebno je svega deset sekundi umjesto jedne minute, a za, primjerice, 10.000 e-mailova treba vam samo minuta u odnosu na gotovo sedam minuta na 4G mreži. Naravno, potencijal slanja velikih datoteka je puno veći za liječnike i znanstvenike koji na taj način razmjenjuju ogromne količine podataka, ali ne škodi i kao opcija za prosječnog korisnika telekomunikacijske mreže.

Sljedeća bitna prednost 5G mreže jest niska latencija. Ona označava kašnjenje u prijenosu podatka, a izražava se najčešće u milisekundama. Manje kašnjenje u prijenosu podataka znači, naravno, bržu i bolju komunikaciju. Latencija od nekoliko desetaka milisekundi u 4G mreži u 5G-u se smanjuje na samo nekoliko milisekundi.

- Upravo ovaj nevjerojatni iskorak najviše utječe na tehnološku transformaciju u industrijama i brojnim novim uslugama za korisnike. 5G mreža omogućava masovnu komunikaciju uređaja i stvari, nove oblike zabave putem virtualne stvarnosti, bolje korisničko iskustvo u gamingu, znatan napredak u medicini, modernizaciju proizvodnje te potpuno oslanjanje na tehnologije u oblaku. Sve to omogućit će, pak, rast industrije, prihoda i gospodarski razvoj – ističe Makar.

Veliki potencijal za gaming industriju

Niska latencija izuzetno je bitna za pojedince koji za život zarađuju streamanjem sadržaja. To su prvenstveno gameri te influenceri, ali i svi drugi pripadnici industrije koji žele, recimo, izravno prenositi sportska natjecanja ili modne revije.

Konkretne pomake možemo objasniti na videoigrama. 5G mreža omogućuje streamanje igara bez imalo poteškoća na tablete ili mobitele dok su dosad gameri bili vezani za uređaje koji su imali fiksnu poziciju poput računala i konzola. To je izuzetno bitna vijest za industriju koja bi, prema izvješću Juniper Researcha, u 2025. godini mogla vrijediti 3,5 milijardi dolara, što je 1,4 milijarde dolara više nego što sada vrijedi.

Velika brzina prijenosa podataka, kao i niska latencija, bitni su i za još jedan segment svakodnevnog života – učenje i rad na daljinu. Pandemija koronavirusa prisilila je učenike da dio svog školovanja provedu pred laptopom na online nastavi, što nije jednostavan zadatak ako se radi o udaljenom otoku ili zabačenom selu s izuzetno slabim signalom. Isti problem vrijedi i za zaposlene osobe koje bi htjele iskoristiti mogućnost rada na daljinu, no ne mogu zbog ograničenja postojeće mreže. S 5G tehnologijom ove prepreke više ne postoje.

- Korisnici i tržište posljednjih su godina pokazali veliki interes i potrebu za fiksnim internetom preko mobilne mreže. Nadogradnja pružanja te usluge s 4G na 5G mrežu je logičan, ali i nužan korak za ubrzanjem dostupnosti kvalitetnog širokopojasnog interneta s brzinama većim od 100 Mbps po korisniku, pogotovo u područjima s neadekvatnom infrastrukturom poput zastarjelih bakrenih parica. To će omogućiti ravnomjeran razvoj i jednake prilike za poslovanje, edukaciju i kvalitetu življenja na nekom od otoka, slavonskom selu ili velikom gradu. Upravo je zato razvijen fiksni pristup internetu preko 5G-a koji je dostupan korisnicima.

Povezivanje hrvatskih otoka

Daljnja izgradnja i razvoj 5G mrežne infrastrukture u Hrvatskoj smanjit će potrebu za optikom ili drugim oblikom prijenosa interneta do bazne stanice, što će bitno utjecati na kvalitetnu internetsku mrežu i na otocima. Ne zaboravimo da Hrvatska ima vrlo razvedenu obalu s više od 1200 otoka, otočića i hridi, a kvalitetna pokrivenost od izuzetnog je značenja za podizanje turističkog potencijala jer u drugim državama 5G revolucija ide nekoliko koraka brže nego kod nas zbog čega će turisti očekivati jednaku uslugu kao i u svojim matičnim zemljama.

Ostaje još samo pitanje – što će budućnost donijeti korisnicima 5G mreže?

- Kao prvo, trebamo pojasniti tko su danas sve korisnici? To su ljudi, dakle naši korisnici, ali to su sve više i uređaji, roboti i senzori u industriji. 5G omogućava da se za svaki uređaj i senzor iskoriste prednosti interneta i da zaista sve što je povezivo i bude povezano. Vizija nas u A1 jest da će Hrvatska u sljedećih pet do deset godina imati 100 milijuna povezanih uređaja. Za to su potrebni ogromni kapaciteti, to nije moguće bez 5G-a. 5G će ubrzati modernizaciju i digitalizaciju društva. Prelazak na 5G nije promijenio samo simbol u gornjem kutu zaslona našeg mobitela. Radi se o iznimno važnoj transformaciji u modernoj komunikaciji i ključnom koraku četvrte industrijske revolucije koji će omogućiti eksponencijalni razvoj tehnologije i svjetske ekonomije – zaključio je Makar.

Foto: Getty Images
Članak možeš pročitati i ovdje.