Budućnost na prvom mjestu

Ana Radišić i Tomislav Ramljak

A1 svijet

Tomislav Ramljak iz Centra za sigurniji internet: „Moramo pustiti djecu da nas uče o digitalnom svijetu“

Nije tajna da današnja djeca žive u znatno drukčijem svijetu od njihovih roditelja, posebno kada je riječ o korištenju tehnologije. Najmlađi se na internetu suočavaju sa situacijama s kojima se stariji nisu imali prilike susresti, što predstavlja jedan od većih izazova u roditeljstvu.

Kako razgovarati s djecom o tehnologiji i pripremiti ih za suživot s ekranima, zašto zabrane nisu rješenje, kako osvijestiti influencere o važnosti odgovornog ponašanja u online svijetu te kako prepoznati da je dijete žrtva cyberbullyinga, u podcastu Ane Radišić otkrio je Tomislav Ramljak, voditelj i jedan od osnivača Centra za nestalu i zlostavljanu djecu pod čijim je vodstvom nastao i program Centar za sigurniji internet.

U svojem radu nastoji senzibilizirati, informirati i educirati javnost o sigurnosti i odgovornom ponašanju na internetu. U poslu koji nema radno vrijeme i nerijetko zahtijeva putovanje s jednog kraja države na drugi, Ramljak i njegovi kolege preventivnim i edukativnim aktivnostima jačaju digitalne kompetencije u području sigurnosti i zaštite u online svijetu kako djece i mladih, tako i roditelja.

Djeca uče iz primjera

Najmlađi danas uz pametne telefone, računala, televizore i gejming konzole uče, povezuju se i razvijaju maštu. Kada se tehnologija koristi odgovorno, ima potencijal potaknuti kreativnost i širiti vidike, no surova stvarnost nosi mnoge ozbiljne rizike, a ne postoji univerzalni odgovor kako im doskočiti.

„Djeca ne uzimaju sama ekrane, roditelji im ih stavljaju u ruke jer je tako jednostavnije. Telefoni i ekrani su digitalne dadilje koji roditeljima omogućuju 5 minuta mira jer je dijete tada zaokupljeno. Međutim, nismo ni svjesni utjecaja koji tehnologija ima na našu djecu. Neka recentna istraživanja pokazuju povećan broj ADHD-a, slabiju motoriku, smanjenu koncentraciju“, izjavio je Tomislav Ramljak u podcastu Ane Radišić.


Ukazao je na dvostruka mjerila poput roditeljske zabrane korištenja ekrana, dok oni istovremeno vise na pametnim telefonima zbog posla ili drugih obveza.

„Djeca uče iz primjera, a roditelji ili skrbnici su im primjer i trebaju savladati tu odgovornost. Puno je jednostavnije dati im mobitel u ruke, nego prošetati, odigrati društvenu igru ili porazgovarati“, dodao je voditelj Centra za sigurniji internet.

Ramljak se osvrnuo na zabrane korištenja mobitela u školama i tvrdi kako je takvo što dvosjekli mač jer bi se energija trebala ulagati u učenje odgovornog korištenja tehnologije i razvoj kritičkog razmišljanja.

Digitalna džungla

Odrasli se trebaju zainteresirati za digitalni svijet djece jer djeca danas provode puno više vremena tamo nego u stvarnom. Internet njima nije samo zabava, njima je internet sve – prijateljstva, ljubavne veze, školska zadaća“, tvrdi Ramljak i poziva roditelje da provjere koje aplikacije njihova djeca koriste.

Online svijet nazvao je „digitalnom džunglom“ koju su kreirali odrasli i pustili djecu unutra. „U toj džungli postoje predatori koji vrbuju našu djecu“, upozorio je.



Usporedio je statistike iz 2013. godine kada je u Hrvatskoj zabilježeno 40-ak slučajeva iskorištavanja djece za pornografiju, dok se prošle godine ta brojka popela na čak 422 slučaja.

Međutim, to je samo santa leda i broj poznatih kaznenih djela, dok se ne zna koliko je djece žrtava budući da predatori na internetu obično ne vrebaju jednu osobu, već više njih.

Uloga roditelja u prevenciji cyberbullyinga

Kako prepoznati da je dijete žrtva cyberbullyinga? Ramljakov odgovor je jasan – svaki roditelj koji ima izgrađen odnos sa svojim djetetom to će lako prepoznati. 

„Promjena ponašanja uvijek je najbolji pokazatelj. Dijete se zatvara, povlači u sobu, odbija ići u školu ili jesti, gubi interes za hobijima. Nesvjesno traže pomoć i to se vidi. Roditelji moraju upoznati svoje dijete, razgovarati i poslušati ga. Važnije je pitati kako se osjeća, nego kako je bilo u školi. Pitanje je kvalitete zajedničkog vremena, a ne kvantitete. Moramo se fokusirati na dijete i dati mu priliku da ga zaista saslušamo i uvažavamo, bez pametovanja i zvocanja, kako bismo ga pustili da nas uči o sebi i digitalnom svijetu“, smatra voditelj Centra za sigurniji internet.

Po njemu, izgrađen odnos s djecom je najbolja prevencija, a ne zabrana ekrana koja dovodi do izoliranja u društvu. Taj se odnos ne smije temeljiti na strahu jer se dijete onda zatvara u sebe. Iznimno je važan otvoreni razgovor s djecom, kao i stvaranje sigurne okoline za izražavanje osjećaja i stavova jer će najmlađi samo tada otkriti ako ih nešto tišti.

Odgovornost influencera

Živimo u vremenu kada će se dijete prije povezati s influencerom, nego s roditeljem. Nerijetko će osjetiti potrebu povjeriti mu se, a kreatori sadržaja pritom ne znaju kako im odgovoriti, što može biti opasno. 

Upravo je to jedan od razloga zašto je Centar za sigurniji internet u suradnji s A1 Hrvatska pokrenuo
Školu odgovornog influensanja. Cilj ove online Škole jest osvijestiti influencere i kreatore sadržaja o važnosti odgovornog ponašanja u online svijetu, podići svijest o važnosti prepoznavanja i prijave neprimjerenog sadržaja na internetu kao i načinu prijave istog, te prepoznati važnost kreiranja pozitivnog online sadržaja i stvaranja pozitivnog utjecaja.

„Ako su im već djeca publika, moraju biti svjesni svojih riječi. Bitno je da znaju koliku moć imaju nad najmlađima“, smatra Ramljak. 

Sretna djeca za sretniju budućnost

Društvo je odgovorno za trajno ulaganje u djecu i njihovu dobrobit, dok se u praksi uglavnom reagira nakon velikih tragedija. Veliki se naglasak mora staviti na roditelje kojima je potrebno osvijestiti probleme u online svijetu, ali i pozvati ih da budu dio rješenja.

Misliš da je nešto s interneta neprikladno, opasno ili uznemirujuće? Stručnjaci iz Centra dostupni su na besplatnom i anonimnom broju 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati.

Više informacija o odgovornom korištenju tehnologije pronađi na web stranici Bolji online.

Foto: Podcast Ana Radišić

Halloween filmovi

A1 svijet

Neka zagrijavanje za Noć vještica započne: Najstrašnija zabava čeka te uz A1 TV sadržaj

Još malo brojimo do ovogodišnje Noći vještica, a to je znak da odgledate sve prikladne filmove koji će vas atmosferom uvesti u najstrašniju noć u godini. 

Dobar filmski maraton podjednako je bitan kao biranje kostima ili ukrašavanje doma, a postoji pregršt opcija koje možete odabrati – od obiteljskih filmova do kultnih hororaca.

Korisnici
A1 Filmskog paketa mogu uživati u 11 besplatnih filmova iz novog filmskog kataloga Moviemix. Samo klikni na gumb VOD na daljinskom upravljaču i odaberi Moviemix jer te tamo povodom Halloweena čekaju horor hitovi poput „Noć vještica 2“, „Sirovo“, „Jessabelle“ i mnogi drugi.

Noć vještica 2

U „Noći vještica 2“ („Halloween 2“) Michael Myers je još uvijek na slobodi i opasniji nego ikada prije, dok za njim i dalje traga dr. Sam Loomis. Michaelova sestra Laurie Strode liječi se u bolnici od rana koje joj je brat nanio samo nekoliko sati prije. Međutim, Michael je blizu i nastavit će sa svojim ubilačkim pohodom sve dok se ne dočepa Laurie.

 


Sirovo

Ovaj francusko-belgijsko-talijanski horor prati studenticu veterine Justine. Mlada vegetarijanka prvi je put okusila sirovo meso i njoj se probudila ubojita glad. Iako se isprva opire, želja za kanibalizmom u njoj sve više jača. „Sirovo“ je na Filmskom festivalu u Cannesu 2016. nagrađen uglednim priznanjem internacionalnih filmskih kritičara - FIPRESCI.


Jessabelle

U ovom hororu iz 2014. naslovna junakinja Jessabelle vraća se u svoj dom iz djetinjstva kako bi se oporavila od teške prometne nesreće. Pritom se suočava i s duhom žene koja je vapila za njezinim povratkom i neće joj dopustiti da pobjegne. U glavnoj je ulozi australska glumica Sarah Snook koju ste imali prilike gledati u nagrađivanoj seriji „Succession“ („Nasljeđe“).


Osim toga, izdvojili smo i spooky sadržaj za sve uzraste s televizijskih kanala uključenih u Filmski paket, među kojima su neki recentni horor hitovi i remakeovi klasika.

Stranci (Noćni plijen)

U nastavku uspješnog hororca „Stranci“ pratimo četveročlanu obitelj koja se zbog financija seli u izoliranu kuću. Ubrzo nakon preseljenja počinju ih maltretirati nepoznati ljudi, što se u konačnici pretvara u borbu za goli život.

Film „Stranci (Noćni plijen)“ pogledaj u subotu, 28.10., u 20:30 sati na kanalu CineStar FANTASY.

Vještica iz Blaira

Pogledajte remake kultnog niskobudžetnog horora koji je zaludio svijet. Film prati troje studenata filmaša koji u šumi snimaju dokumentarac o vještici koja je prije 200 godina navodno skrivila niz ubojstava.

Film „Vještica iz Blaira“ pogledaj u nedjelju, 29.10., u 20:30 sati na kanalu CineStar FANTASY.

Glas smrti

Nakon iznenadnog nestanka i smrti supruge Anne, shrvani Jonathan (Michael Keaton) upušta se u paranormalne aktivnosti. Uspijeva komunicirati s preminulom Anne koja mu poručuje da spasi buduće žrtve psihopata koji ju je ubio. Međutim, Jonathan nije svjestan koliko će mu opasnosti donijeti komuniciranje sa svijetom mrtvih.

Film „Glas smrti“ pogledaj u ponedjeljak, 30.10., u 20:30 sati na kanalu CineStar FANTASY.


Osim toga, najmlađi će uoči Halloweena i na sami 31. listopad moći uživati u specijalima s crtićima i dječjim emisijama na kanalima Da Vinci i Nick Toons.

Ako se ipak odlučiš za kostimiranu zabavu umjesto uživanja pred televizorom uz navedene filmove, ne brini jer propušteni sadržaj možeš pogledati i do 7 dana unatrag.

Foto: Getty Images


 
Gledanje televizije

A1 svijet

Od pozornog praćenja programa do multiscreeninga: Kako su se promijenile navike gledanja TV-a

Način na koji gledamo televiziju uvelike se promijenio, ponajprije zbog razvoja tehnologije i platformi za streaming. Dok je gledanje televizije nekoć bilo sinonim za izležavanje na kauču ispred TV-a, sada omiljene serije i filmove pratimo gdje i kad god želimo – u redu u trgovini, u javnom prijevozu, dok jedemo i kuhamo.

U eri streaminga promijenila su se mjesta, navike i načini na koji gledamo TV. Današnji mladi su digitalni urođenici koji su rođeni uz tehnologiju i primarno konzumiraju TV sadržaj putem interneta, pa samim time nisu vezani za točan termin i lokaciju gledanja.

Međutim, trend streaminga nije zaobišao ni starije generacije. Prema
Forbesu, gledatelji u dobi od 15 do 29 godina provode 22 posto svog slobodnog vremena streamajući, dok osobe starije od 60 godina provode 14 posto svog vremena uz takve usluge.



Postoje i novi načini konzumiranja TV sadržaja pa tako s pojavom streaming servisa sve više bingeamo, odnosno gledamo više epizoda određene serije u jednom dahu. Tradicionalno gledanje sadržaja uživo ili kada se emitira na televiziji, obično jednom tjedno, uglavnom je postalo stvar prošlosti. Međutim, prema istraživanjima danas dominira serijsko gledanje TV-a koje se odnosi na gledanje (nekoliko sezona) serije vlastitim tempom tijekom nekoliko dana, tjedana ili mjeseci.

Učestalost bingeanja i serijskog gledanja TV-a porasla je u razdoblju od 2015. do 2020. godine, a prvenstveno se radi o gledanju sadržaja na televizoru u dnevnoj sobi, a ne na računalu ili mobitelu.

Zašto gledamo TV i što radimo dok „gledamo“?

Tijekom pandemije provodili smo puno više vremena kod kuće, a samim time pred televizijom. Međutim, znači li to da smo je zaista gledali? 

Istraživanja su pokazala da televiziju više gledamo pasivno, primarno je koristeći za pozadinsku buku, ali i da nam pravi društvo. Ignoriranje TV-a postalo je uobičajeno, kao i spavanje i objedovanje uz omiljene serije i filmove. Dakle, gledatelji više nisu prikovani uz televizor u dnevnoj sobi, već TV sadržaj prate na drugim uređajima poput laptopa, tableta ili pametnog telefona. Fenomen višeekranskog gledanja, odnosno multiscreeninga porastao je s popularnošću pametnih telefona, čime se raspršuje fokus s primarnog sadržaja u korist skrolanja društvenim mrežama ili neke druge aktivnosti. 



Što „televizija“ znači različitim generacijama? Umjesto tradicionalnih TV kanala, ogroman broj mladih daje prednost svojoj omiljenoj streaming platformi. Gledatelji u dobi od 16 do 24 godine provedu u prosjeku samo 53 minute dnevno gledajući tradicionalne kanale, što je pad od dvije trećine u odnosu na prethodno desetljeće i također sedam puta manje u usporedbi s gledateljima starijima od 65 godina.

Međutim, ukupno gledajući, više vremena provodimo gledajući sadržaj. Djeca u prosjeku gledaju TV pet sati dnevno, što je povećanje od 7 posto u odnosu na 2018. godinu. Općenito je količina vremena koju provedemo s upaljenim TV-om od 10 do 17 sati porasla za 77 posto.

Iako su se stilovi gledanja, aktivnosti i navike publike promijenili posljednjih nekoliko godina (i vjerojatno će se nastaviti mijenjati), neke stvari ostaju iste. Najviše streamamo sadržaj petkom, subotom i nedjeljom, dok je udarni termin i dalje najvažniji dio dana za one koji prate TV program uživo.



Kako se mijenjaju korisničke potrebe i navike, tako raste potražnja za praktičnim rješenjima koja im olakšavaju život. Uz A1 TV od sada još jednostavnije prati omiljeni TV sadržaj, i to bez dodatnih uređaja, instalacija i suvišnih daljinskih upravljača.

Gledaj A1 TV na smart TV-u, putem A1 digitalnog TV prijamnika ili A1 Smart boxa. Instaliraj A1 Xplore TV aplikaciju na uređaj po želji i prati omiljeni TV sadržaj gdje god se nalaziš. Osim toga, do 24. listopada uz novi A1 internet paket odaberi sjajni Samsung smart TV po odličnoj cijeni od 10 € (75,35 kn) mjesečno. Više detalja saznaj OVDJE.

Foto: Getty Images

Damir Buljan

A1 svijet

Stručnjak za cyber sigurnost upozorava: „Postoji raskorak između svijesti o rizicima i onoga što napadači mogu napraviti“

U Europskoj uniji već 11. godinu zaredom listopad se obilježava kao europski mjesec kibernetičke sigurnosti. Zemlje članice tim povodom organiziraju razne edukacije i kampanje kojima je cilj podići svijest o kibernetičkoj sigurnosti među građanima, ali i poslovnim subjektima.

Dnevno se bilježi i do sedam milijuna kibernetičkih napada koji sežu od jednostavnijih, poput probijanja nečije lozinke do sofisticiranijih, kao što je hakerski napad na sustav neke institucije ili tvrtke. Kako online napadi postaju sve češći i uvjerljiviji, teže je prepoznati opasnosti i zato se važno educirati o potencijalnim kibernetičkim prijetnjama.

Damir Bujan, konzultant za informacijsku i kibernetičku sigurnost u A1 Hrvatska, podijelio je nekoliko savjeta koji će ti pomoći da što sigurnije navigiraš online svijetom, a otkrio je i koji su najveći cyber security izazovi u bližoj budućnosti.

Kako je izgledao tvoj karijerni put i profesionalni razvoj u A1 Hrvatska?

Došao sam u A1 Hrvatska prije skoro tri godine, početkom 2021. godine. Primarno sam zaposlen kao ICT Presales za DC usluge (usluge podatkovnog centra poput kolokacije). U to vrijeme A1 je završavao izgradnju svog novog podatkovnog centra u Zagrebu pa sam dosta vremena provodio ondje. Nakon što je DC otvoren krajem 2021., počeli smo dovoditi potencijalne korisnike u obilazak nove zgrade, što je rezultiralo povećanom prodajom usluge kolokacije (oprema korisnika smještena u A1 podatkovnom centru).

Tijekom 2022. godine naglasak na informacijsku i kibernetičku sigurnost postajao je sve veći jer su upiti korisnika na tu temu postali učestaliji. Sukladno tome, fokus A1 ICT odjela također je pojačan u tom segmentu pa sam preuzeo ulogu konzultanta za informacijsku i kibernetičku sigurnost. Zapravo, postao sam svojevrsni „prevoditelj“ tehničkog jezika kojim govore tehničari, inženjeri i ostali IT stručnjaci na jezik koji je razumljiv direktorima, upravama i osobama koje moraju donositi bitne strateške odluke.

Kako izgleda radni dan u životu konzultanta za informacijsku i kibernetičku sigurnost?

Tipičan radni dan u životu konzultanta za informacijsku i kibernetičku sigurnost sastoji se od dosta čitanja i proučavanja novih kibernetičkih prijetnji te stalnog usavršavanja u domeni koja je kao živi organizam i podložna stalnim promjenama. Tu je i dosta sastanaka i dijeljenja informacija s kolegama, „brainstorminga“ oko strategije i pristupa određenom korisniku kako bismo mu pomogli riješiti određeni problem. Također, tu su i sastanci kod korisnika koji su sve samo ne dosadni kad je kibernetička sigurnost u pitanju.

cyber security

Phishing napadi kojima smo izloženi na privatnim e-mail adresama postaju sve uvjerljiviji, a njima smo izloženi i na poslu. Možeš li ukratko opisati što je whaling i kako ne nasjesti na takve napade?

Whaling napad zapravo je ciljani phishing napad. Dok se klasičnim phishingom cilja jako veliki segment korisnika (pa tko se ulovi, ulovio se), whaling napadom ciljamo točno određenog pojedinca. To je obično C-level direktor u nekoj tvrtki i u većini slučajeva osoba koja ima pristup financijama te tvrtke. Najbolja prevencija od whaling i phishing napada jest stalno biti na oprezu i kritički razmišljati o svemu što radiš na internetu.

Stalno moraš imati na umu: ako nešto zvuči predobro da bi bilo istinito, to je u 99,9 posto slučajeva alarm za uzbunu i sigurno je neka vrsta prijevare u pitanju. To nije nimalo jednostavno, a kriminalci na internetu su sve domišljatiji u kreiranju uvjerljivih phishing kampanja. Danas su jako popularne lažne internet stranice banaka koje te mame da klikneš na link i uneseš svoje podatke s kartica, tekućih računa, osobne podatke i slično.

Na što se raspodjeljuje i troši novac koji tvrtke odvajaju za kibernetičku sigurnost?

Većina novca koji tvrtke troše na kibernetičku sigurnost odlazi na kupnju sofisticiranih alata kako bi se rizik od prijetnji s interneta smanjio na najmanju moguću mjeru. Manji dio novca odlazi na edukaciju korisnika. Smatram da bi se trebao smanjiti broj alata i tehnologija koje prosječna tvrtka koristi kao zaštitu od kibernetičkih napada, a da bi se trebali povećati budžeti za edukaciju korisnika. Naime, kompletna zaštita od kibernetičkih napada pada u vodu ako imamo korisnike koji nisu educirani o tome kako se trebaju ponašati na internetu.

cyber security

Koliko su ljudi danas svjesni izloženosti kibernetičkim napadima? Kako odabrati dobru i neprobojnu lozinku?

Svjesnost o izloženosti kibernetičkim napadima sve je veća, ali isto tako maliciozni napadači svakim su danom sve vještiji. Sukladno tome, stalno postoji određeni raskorak između naše svijesti o rizicima i onoga što napadači mogu napraviti.

Savjet vezan uz lozinke je sljedeći: ne trebaju ti kratke i složene lozinke, već relativno dugačke, ali jednostavne. Na primjer, lozinka „banana-jabuka_ananas“ puno je bolja od lozinke „211?eu)Lwm“. Naime, prvu ćeš puno lakše zapamtiti od druge. Također, lozinku od 20 znakova značajno je teže probiti posebnim alatima nego ovu od 10 znakova.

Još jedan vrlo bitan savjet: nikako ne koristi istu lozinku za više ključnih stvari poput poslovnog korisničkog računa, Gmaila, Facebooka i slično. Kompromitiranjem lozinke svi tvoji računi na kojima koristiš istu lozinku bit će nepovratno izgubljeni.

Koji su najveći cyber security izazovi koji nas očekuju u idućih nekoliko mjeseci?

U sljedećih šest do 12 mjeseci glavni izazovi u EU bit će stupanje na snagu NIS2 (Network and Information Security) direktive. Cilj NIS2 direktive jest uspostaviti standardnu razinu kibernetičke sigurnosti u svim državama članicama uvođenjem standardiziranih zahtjeva i mjera te zakonskog okvira.

Uspostavom sigurnosnih zahtjeva, obvezom izvještavanja, provedbom mjera i sankcija, NIS2 nastoji zaštititi ključnu infrastrukturu Europske unije i sve njezine građane od utjecaja kibernetičkih napada na IT sustave tvrtki koje pružaju usluge od iznimne važnosti za svakodnevni život (vodovod, distribucija električne energije, plinovod, željeznica, proizvodnja hrane i slično). Dakle, tri su primarna cilja uvođenja NIS2 direktive:

- Povećati otpornost na kibernetičke napade među ključnim pružateljima usluga u EU.
- Pojednostavniti otpornost na kibernetičke napade strožim sigurnosnim zahtjevima i kaznama za njihovo kršenje.
- Poboljšati spremnost EU za suočavanje s kibernetičkim napadima.

Internet je prostor svakodnevnog funkcioniranja digitalnog društva, a najučinkovitija obrana od svih vrsta cyber napada je prevencija, odnosno edukacija i informiranje građana. Kibernetička sigurnost je zajednički napor koji zahtijeva predanost pojedinaca, organizacija i društva u cjelini, a uz određene mjere opreza internet možemo učiniti sigurnijim za sve.

Foto: Zvonimir Raspudić/Getty Images

Obnovljeni mobiteli

A1 svijet

Dobri za okoliš i vlastiti džep: Otkrivamo ti sve prednosti korištenja obnovljenog mobitela

Klimatske promjene definitivno su jedan od najozbiljnijih izazova današnjice, primarno zbog zabrinjavajućih i sve izraženijih učinaka na cijeli svijet. U svakodnevnom životu sve si češće postavljamo pitanje kako možemo doprinijeti borbi za očuvanje okoliša. Održivi izbori i produljenje životnog vijeka postojećim proizvodima definitivno su prvi korak na tom putu.

Kako tehnologija napreduje, mnogima od nas je primamljiva ideja o kupnji najnovijeg modela pametnog telefona. Međutim, znaš li da 80% ugljičnog otiska mobitela dolazi od njegove proizvodnje, a ne od svakodnevne upotrebe?

Budući da proizvodnja i distribucija tehnologije ostavljaju svoj trag na okoliš, mnogima je privlačnija i etičnija ideja o kupnji obnovljenih uređaja. Na taj način jedan uređaj manje završi na otpadu, čime se izravno smanjuje količina elektroničkog otpada.

Iako na prvu može zvučati kao da se radi o uređajima s greškom ili pokvarenim mobitelima koji su samo „zakrpani“, zapravo se radi o izvrsnoj alternativi skupljim i novim uređajima.

obnovljeni mobiteliŠto su uopće obnovljeni mobiteli?

Ne radi se o klasičnim polovnim proizvodima, već o potpuno funkcionalnim, najsuvremenijim uređajima koji su prošli razna ispitivanja kvalitete, a ponekad i popravak. Svoj primjerak možeš nabaviti po značajno nižoj cijeni od novog, dok su izbrisani svi podaci prijašnjeg vlasnika pa je odmah spreman za upotrebu.

Ovo su prednosti korištenja obnovljenog mobitela:

⇒ Niža cijena
Kupnjom obnovljenog mobitela možeš uštedjeti stotine eura u usporedbi s kupnjom novog mobitela.

⇒Testirana ispravnost
Svi obnovljeni uređaji prolaze kroz nekoliko kontrola provjere ispravnosti, a kvarovi se popravljaju prije izlaska u prodaju. Obnovljeni mobiteli izgledaju i rade kao novi jer zadovoljavaju najviše standarde očuvanosti i funkcionalnosti. Informacije dijele stvarne osobe, a ne bezlične web stranice. Autentično se prenosi doživljeno iskustvo kroz videozapise, dok je Google ograničen na fotografije i tekst.

⇒ Eco friendly opcija
Kupnjom obnovljenog uređaja pridonosiš očuvanju okoliša jer jedan uređaj manje završi na otpadu, čime se direktno smanjuje količina elektroničkog otpada.

⇒ Izgledaju i rade kao novi
Teško je pronaći razliku između novog i obnovljenog mobitela jer obnovljeni izgledaju i rade kao novi, a obično dolaze s jamstvom na koje se možeš pozvati u slučaju da imaš nekakvih problema s uređajem.

Obnovljeni mobiteli iz A1 ponude imaju jamstveni rok od 12 mjeseci i prošli su strogu kontrolu provjere ispravnosti. Sve funkcionalnosti testirane su raznim dijagnostičkim postupcima pa dobivaš ispravan uređaj, kako bi iskustvo korištenja obnovljenog uređaja bilo jednako iskustvu korištenja novog uređaja.
Osim Zoot iPhonea koji ulazi u najvišu kategoriju očuvanosti i funkcionalnosti, odnosno izgleda i radi kao novi, u A1 ponudi obnovljenih mobitela pronaći ćeš i A1 Alpha Eco koji je izrađen od recikliranog materijala, tj. uz manju emisiju CO2 plinova. Svoj obnovljeni uređaj možeš naručiti putem
webshopa ili kupiti na A1 prodajnim mjestima.

obnovljeni mobiteli

Reciklaža starih uređaja

Na A1 prodajnim mjestima možeš i reciklirati svoje stare elektroničke uređaje, bilo da se radi o mobitelu, satu, tabletu, laptopu, bateriji ili punjaču. Sve što trebaš učiniti jest odložiti svoj stari uređaj u posebni spremnik, a na poklon ćeš dobiti platnenu eco friendly vrećicu.

Reciklažom starog mobitela možeš uštedjeti na kupnji novoga, a pritom uređaj ne mora biti kupljen u A1. Donesi svoj rabljeni uređaj na procjenu i dobit ćeš vaučer u iznosu otkupljene vrijednosti uređaja koji možeš iskoristiti za kupnju novog uređaja iz naše ponude. Popis uređaja koje možeš donijeti na procjenu i ostvariti uštedu možeš provjeriti ovdje.

obnovljeni mobiteli
Ako se i dalje premišljaš oko reciklaže, možda te potakne podatak da recikliranjem jednog mobitela štedimo dovoljno energije za napajanje laptopa na čak 44 sata.

Primjenom održivog razvoja i čistije proizvodnje uz očuvanje sirovina te smanjenjem stvaranja otpada A1 Hrvatska daje svoj doprinos zaštiti okoliša. Zbog toga je od 2015. do danas produljen životni vijek više od 420.000 uređaja, čime je smanjena emisija ugljičnog dioksida i gomilanje elektroničkog otpada, bez žrtvovanja kvalitete proizvoda.

Foto: Getty Images i A1 Hrvatska

A1 svijet

U kinima su novi „Plaćenici“ i „Poslije svega“: Za zagrijavanje pogledaj prethodne nastavke ovih filmskih hitova

U hrvatska kina nedavno su stigla dva hit naslova popularnih filmskih franšiza koje su milijuni obožavatelja nestrpljivo iščekivali. Radi se o četvrtom nastavku akcijskog spektakla „Plaćenici“ i petom, ujedno posljednjem nastavku romantične drame „Poslije svega“.

„Plaćenike“ smo prvi put na velikim ekranima gledali 2010., a radi se o filmskoj franšizi s najviše akcijskih zvijezda koje predvode Sylvester Stallone (Barney Ross), Jason Statham (Lee Christmas) i Dolph Lundgren (Gunner Jensen). U najnovijem nastavku glumačkoj postavi pridružila su se i neka nova lica poput Megan Fox, repera 50 Centa i filmske legende Andyja Garcije. U „Plaćenicima 4“ ne nedostaje spektakularnih scena borbi i eksplozija, kao i kaskaderskih akrobacija i neočekivanih preokreta, po čemu je franšiza i poznata.

 

Ranije ove godine Arnold Schwarzenegger potvrdio je da se neće pojaviti u novim „Plaćenicima“, dok će četvrti nastavak biti posljednji za Sylvestera Stallonea. Upravo zato obožavatelji nagađaju da se radi o kraju franšize, dok se o snimanju novih nastavaka zasad ništa ne zna.

Osim „Plaćenika“, franšiza koja već godinama privlači domaću publiku u kinodvorane je i „Poslije svega“. Trenutačno se prikazuje peti, ujedno i posljednji nastavak koji donosi zaključak dramatične ljubavne priče Tesse i Hardina. Ni ovoga puta neće nedostajati strasti, iznenađujućih zapleta i turbulencija koji protagoniste prate od njihova prvog susreta.

Iznimno popularna filmska franšiza nastala je prema književnom predlošku Anne Todd, a inspiracija za turbulentnu vezu glavnih junaka bila joj je glazba boy benda One Direction, dok je lik Hardina nadahnut Harryjem Stylesom. Navedeni sastojci zaslužni su za globalnu senzaciju koja se može mjeriti s uspjesima „Sumrak“ sage i franšize „Pedeset nijansi sive“.

Prijedlog za vikend bingeanje

Kao zagrijavanje za ova dva kino hita predlažemo ti da pogledaš prethodne nastavke „Plaćenika“ i „Poslije svega“. Pronaći ćeš ih u našoj Videoteci, točnije u katalogu „Uoči novih premijera u kinu“ do kojeg možeš doći u samo nekoliko klikova na svom daljinskom upravljaču.

Osim ove dvije franšize, u Videoteci te čeka pregršt drugih hit naslova koje možeš posuditi po super cijenama, od najnovijih blockbustera do vječnih klasika. Svatko će naći nešto za sebe, a od vrhunske zabave dijeli te doslovce jedan klik. Zato se zavali u kauč, pritisni gumb „VOD“ na svom daljinskom upravljaču i neka bingeanje započne.

Foto: Poslije svega: Sudar (After we colided) - ©2020 AFTER WE COLLIDED, LLC. ALL RIGHTS RESERVED/Plaćenici 2 (EXPENDABLES 2) - MOTION PICTURE ARTWORK © 2012 LIONS GATE ENTERTAINMENT INC. ALL RIGHTS RESERVED.

TikTok

A1 svijet

Mladi sve više koriste TikTok kao tražilicu: Koliko je pouzdan i na što sve trebaš pripaziti prilikom pretraživanja?

Popularna društvena mreža TikTok, aplikacija za dijeljenje i kreiranje kratkih videozapisa, u 2022. godini premašila je milijardu aktivnih korisnika mjesečno. TikTok je najpopularniji među generacijom Z, odnosno osobama rođenima između 1995. i 2012. godine, i oni ga sve više koriste za pretraživanje informacija umjesto klasičnih tražilica poput Googlea.

Iako starije generacije TikTok doživljavaju uglavnom kao aplikaciju s plesnim koreografijama i pop glazbom, ona je puno više od toga. Preporuke za kafiće i restorane, kao i za izložbe, filmove i koncerte, ali i korisne informacije poput recepata ili savjeta – sve to možeš pronaći na TikToku. Generacija Z tu društvenu mrežu koristi kao „one-stop shop“ za zabavu, inspiraciju, ali i informiranje. Naime,
prema istraživanjima čak 40 posto pripadnika generacije Z koristi Instagram i TikTok za pretraživanje umjesto Googlea. 

Stručnjaci iz Centra za sigurniji internet otkrili su koje su prednosti, a koje su mane korištenja TikToka kao primarne internetske tražilice te kako točno funkcionira njegov čuveni algoritam.

tik tok

Kako funkcionira TikTok algoritam?

Na TikToku se nalaze milijuni sati sadržaja i koliko god skrolaš, nikad nećeš doći „do kraja“. Kako onda ova društvena mreža bira što će ti pokazati? Informacije na TikToku do tebe dolaze pomoću algoritma koji personalizira sadržaj na temelju tvoje interakcije u aplikaciji. To znači da TikTok, kao i ostale društvene mreže, prati koliko vremena provodiš na nekom videozapisu, tj. temi i je li izazvao reakciju poput lajkanja i dijeljenja.

Cilj algoritma je da te što duže zadrži na TikToku, a to ne bi postigao prikazivanjem sadržaja koji te ne zanima, zar ne? Svaka For You stranica u potpunosti je jedinstvena i prilagođava se interesima korisnika.

Za generaciju Z pretraživanje na TikToku zanimljivije je od upisivanja upita na Googleu jer na taj način dobiju rezultate koje su producirale „stvarne“ osobe. Osim toga, mnogima ovaj način pretraživanja ne služi samo za traženje proizvoda ili zanimljivih mjesta i događaja, već i za pronalazak edukativnog sadržaja kojim šire svoje horizonte.
 

Pozitivne strane korištenja TikToka za pretraživanje:

   TikTok prikazuje videozapise u skladu sa sadržajem koji ti je zanimljiv.
 Informacije dijele stvarne osobe, a ne bezlične web stranice. Autentično se prenosi doživljeno iskustvo kroz videozapise, dok je Google ograničen na fotografije i tekst.
 Pretraživanje na TikToku često je interaktivnije od upisivanja upita na Googleu.
 Možeš pronaći razne proizvode, recepte, ideje za putovanja, naučiti kako se nešto radi i educirati se o određenoj temi gledajući videozapise kraće od minute.

Negativne strane korištenja TikToka za pretraživanje:

   Uspon TikToka kao tražilice može značiti više susreta s dezinformacijama koje bi se posljedično mogle proširiti. Zabilježeno je kako se platforma borila s moderiranjem obmanjujućeg sadržaja o izborima u više država, ratu u Ukrajini i pobačaju.
 Dolazi do iskorištavanja hashtagova, što se može vidjeti na primjeru hashtaga za “anoreksičnost”. Videozapisi s ovim hashtagom imaju više od 20 milijuna pregleda zajedno, što je istovremeno zapanjujuće i zastrašujuće. Zbog toga mnoge pogrešno napisane i problematične ključne riječi još uvijek prikupljaju milijune pregleda.
 TikTok koristi zajedničke zvukove kako bi grupirao slične videozapise. To omogućava korisnicima da lako pronađu više sadržaja koji koriste isti zvuk ili isječak pjesme pomoću tražilice. Međutim, korisnici mogu „preoteti“ određene zvukove ili isječke pjesme kako bi promovirali toksične trendove.
 TikTok algoritam zadržava korisnike i otežava napuštanje aplikacije, odnosno provjeru informacija na drugim tražilicama.

tik tok
U par klikova i za nekoliko sekundi na TikToku možeš naći sve što te zanima, no postoje brojne opasnosti poput dezinformiranja i lažnih vijesti. Zato je ključno uspostaviti ravnotežu između korištenja TikToka kao alata za pretraživanje i ostalih provjerenih tražilica te se educirati o tome kako prepoznati dezinformacije.

Trebaš savjet kako to učiniti? Javi se na besplatnu i anonimnu liniju Centra za sigurniji internet 0800 606 606, svakog radnog dana između 8 i 16 sati. Za više informacija o odgovornom korištenju tehnologije posjeti web stranicu #BoljiOnline.

Foto: Getty Images i Unsplash

A1 svijet

Vodimo vas iza kulisa snimanja TV reklame „Sve što želim je sve“

Čak 158 članova ekipe, osam lokacija, pet dana snimanja, jedan rock klasik iz 1989. i uvjerljiva preobrazba 22-godišnjakinje u baku bili su potrebni da se napravi TV reklama pod sloganom „Sve što želim je sve“ koja ti sigurno nije promakla.

 

Tako veliki projekt zaslužuje poseban tretman i zato te u ovom članku vodimo iza kulisa snimanja reklame te otkrivamo neke dosad nepoznate detalje o njezinu nastanku.

Mnogima je za oko zapela „baka skejterica“, iza čije se vješto izrađene maske krije 22-godišnja djevojka. Za njezinu je nevjerojatnu preobrazbu bio zadužen tim vizažista, protetičara i kostimografa.

Sve što želim je sve
Vizualno je dojmljiva i scena uzdizanja motoristice tijekom vožnje motocikla. Kaskaderka je na statičnom setu nosila pojas pričvršćen za žice koje su visjele s dizalice, a kako bi scena uzleta izgledala što realističnije, žice i pojas uklonjeni su u postprodukciji.

Sve što želim je sve

Kako je nevrijeme pomrsilo dio planova

Ali što je jedno snimanje bez nepredviđenih situacija? Ovoga puta svim će akterima u pamćenju ostati nezapamćeno ljetno nevrijeme koje je narušilo dio originalnih planova produkcije. Međutim, to nikoga nije pokolebalo, a timski duh i snalažljivost otvorili su nove prilike za snimanje.

 

Snimanje ću pamtiti po prekrasnoj atmosferi i energiji, ali i hrpi nepredviđenih situacija koje su nas svakoga dana 'izuvale iz cipela', no nisu uspjele narušiti entuzijazam sudionika“, otkrila je Ana Ključević, stručnjakinja za marketinške komunikacije iz A1 Hrvatska.

Sve što želim je sve
Zbog posljedica nevremena otkazano je snimanje scene s jednorogom u šumi koja je prvotno zamišljena kao jedna od lokacija. A dok je produkcija provjeravala štetu, lokalci su drugim članovima ekipe priuštili prizor koji oživljava duh nekih prošlih vremena.

"Jedno jutro smo pokraj lokalne mljekare čekali redatelja i produkciju da se vrate s provjere terena dok su mještani donosili svježe mlijeko. Večer prije produkcija je tabala zemlju i izravnavala teren. Ujutro je drveće bilo slomljeno i bilo je blata do koljena pa je ta lokacija nepovratno otkazana, ali smo zato izbrojali litre i litre mlijeka“, prisjetila se Iva Šimunović, Marketing Communications Principal u A1 Hrvatska.

Koja je ideja iza kampanje „Sve što želim je sve“?

Mjeseci pripreme, kao i maksimalno iskorišteni dani na setu rezultirali su reklamom na koju su ponosni svi akteri, no koja se poruka krije iza nje?

Uz inspirativne kadrove, slogan „Sve što želim je sve“ i prigodnu glazbenu podlogu – Queenov hit „I Want It All“, A1 Hrvatska želi poručiti korisnicima da vjeruje u mogućnosti, a ne ograničenja, što je vidljivo iz
trenutačne ponude. Kako se korisničke potrebe stalno mijenjaju, raste potražnja za praktičnim rješenjima koja olakšavaju i obogaćuju život. Zato im A1 pruža sve što traže od svog teleoperatera, ali i puno više – na jednom mjestu.



Kampanjom „Sve što želim je sve“ predstavljene su inovativne usluge i proizvodi koji odgovaraju trenutačnim potrebama i očekivanjima korisnika, kao što su sloboda, fleksibilnost i olakšavanje svakodnevice. Osim većih brzina interneta do 2 Gbit/s i premium opremu koju čine WiFi 6 router i mesh uređaj, tu je i A1 TV koji je od sada dostupan na svim ekranima i u svim prostorijama. Mobilni korisnici odnedavno mogu uzeti ili pokloniti 24 sata neograničenog interneta korisnicima pretplate ili bonova.

Osim toga, predstavljena je nadograđena i pojednostavljena Moj A1 aplikacija, kao i tarife na bonove koje od sada možeš platiti 3 ili 6 mjeseci unaprijed. Uz to, naše dodatne usluge Osiguranje ekrana, A1 Xplore Music by Deezer, A1 SafeNet, A1 Internet zaštita i A1 Pomoć u kući možeš aktivirati i besplatno isprobati do 3 mjeseca.

Foto: Brand Vision

A1 svijet

Hrvatska gejming industrija raste: Osim dobiti, povećali su se i napori za sigurnije virtualno okruženje

Iako domaća gejming industrija nije velika, posljednji rezultati pokazuju da svakako postoji razlog za optimizam budući da iz godine u godinu raste.
Ovoga tjedna predstavljeni su podaci najnovijeg istraživanja o hrvatskoj gejming industriji u 2022. godini koje je proveo Klaster hrvatskih proizvođača računalnih igara u suradnji s A1 Hrvatska. Drugo po redu istraživanje ovoga je puta uključilo više od 50 obrta, kao i poduzeća iz jedinog domaćeg gejming inkubatora PISMO powered by A1 iz Novske.


Rezultati dokazuju da je pred industrijom blistava budućnost jer su gotovo svi pokazatelji uspješnosti u porastu u odnosu na 2021. godinu. Tako je 2022. zaposlenost u hrvatskom gejmingu porasla za 17 posto, ukupna dobit je 10 posto viša u usporedbi s prethodnom godinom i iznosi više od 60 milijuna eura, dok je u industriji zaposleno 30 posto žena, što je više od europskog prosjeka od 24 posto iz 2021. godine. Za neprogramerskim zanimanjima (crtači, animatori i sl.), koja čine oko 75 posto industrije, i dalje postoji podjednaka potražnja. Optimistične su prognoze i za 2023. godinu budući da industrija očekuje porast do 30 posto.


„Hrvatska gejming industrija nastavila je rasti i u 2022. zahvaljujući kreativnosti i inovativnosti talentiranih profesionalaca te sve većem broju domaćih razvojnih timova koji osvajaju pozornost publike diljem svijeta. Veseli nas činjenica da je Hrvatski audiovizualni centar od 2021. pokrenuo javno financiranje videoigara, posebno kada znamo da se time može pohvaliti još samo devet članica Europske unije. Naime, smatramo kako proizvodnja videoigara treba dobiti vlastiti podrazred u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, čime će se olakšati buduće analize i unaprijediti donošenje relevantnih politika za daljnji poticaj industrije“, istaknuo je Vladimir Bogdanić, član Odbora Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara.
Osim toga, proizvodnja videoigara uskoro će dobiti vlastiti podrazred u Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, što jasno pokazuje predanost prepoznavanju gejming industrije kao značajnog sektora u gospodarstvu. Na taj se način dodatno podiže konkurentnost i potiču inovacije na hrvatskoj gejming sceni, privlačeći pažnju investitora koji prepoznaju potencijal ove rastuće industrije.

Osviještenost o potrebi za sigurnijim virtualnim okruženjem

U sklopu ovogodišnje analize, studijima su postavljena pitanja vezana za njihove proizvodne prakse i usklađenost s UNICEF-ovim preporukama industriji za procjenu utjecaja na djecu.
Pohvalna je činjenica da su hrvatski proizvođači videoigara svjesni odgovornosti prema gejmerima jer 60 posto njih do 2026. namjerava uvesti kodeks ponašanja ili smjernice za igru, a čak 71 posto gejming studija s multiplayer igrama do tada planira implementirati mehanizme kojima igrači mogu prijaviti neprihvatljivo ponašanje.
„A1 Hrvatska već sedam godina ulaže u domaći gejming ekosustav, stoga nas posebno vesele podaci istraživanja o rastu industrije, a još smo ponosniji što je u industriji prepoznata važnost sigurnog virtualnog okruženja. Ona je dio brojnih A1 projekata, primjerice kampanje #BoljiOnline kojom u suradnji s Centrom za sigurniji internet, nastojimo internet učiniti sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve. Naravno, sigurnost ide ruku pod ruku sa zabavom i neprekinutim brzim akcijama tijekom gejmanja za što su zaslužne naše najkvalitetnije internetske usluge. Godinama kontinuirano ulažemo u promociju i širenje potencijala gejming industrije pa smo tako od ove godine krenuli i s A1 Student eChallenge esport ligom. Naš entuzijazam ponajprije dolazi od publike koju smo okupili, jer su prepoznali kvalitetu i trud koje s našim partnerima unosimo u promicanje sigurnog online okruženja i esporta. Ta nas činjenica potiče da svaku novu ligu činimo još zanimljivijom i sigurna sam kako će upravo započeta 12. sezona A1 Adria League biti najatraktivnije takvo natjecanje do sada“, naglasila je Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska.


Sjajna vijest za gejmere jest i da su ovaj tjedan započele kvalifikacije za finale 12. izdanja A1 Adria League na kojem se najbolji regionalni igrači u esportu natječu u tri glavne igre - FIFA23, CS:GO i FIFA Mobile te prvom od četiri rotirajuće League of Legends, za ukupni nagradni fond od 15.600 eura. Preostale igre iznenađenje su kojim će organizatori dodatno začiniti ionako već zanimljivo gejming natjecanje.

Ako je suditi prema podacima istraživanja, natjecanjima i optimizmu aktera, hrvatska gejming industrija u budućnosti će ostvariti još veći uspjeh, i to uz potporu regulatora, poslovnih partnera i talentiranih profesionalaca.

Cijelo istraživanje pročitajte
OVDJE.

Foto: A1 Hrvatska

A1 svijet

Frižider šalje popis za kupnju, a pećnica predlaže recepte: Evo kako pametni uređaji štede vrijeme i novac

Ovaj članak nastao je u suradnji s Večernjim listom.

Pametni uređaji uskoro će postati dio naše svakodnevice: Procjenjuje se da će broj kućanstava na globalnom tržištu pametnih kuća dosegnuti gotovo 700 milijuna u naredne četiri godine..

Ubrzani razvoj tehnologije i njezina primjena u svakodnevici čine suvremeni život lakšim i jednostavnijim. Postalo nam je nezamislivo funkcionirati, kako privatno tako i poslovno, bez raznih uređaja poput mobitela, računala, pametnih satova i drugih modernih pomagala. Primjena smart gadgeta unapređuje životni standard, a danas su nam na raspolaganju čitavi sustavi uređaja pomoću kojih je moguće kontrolirati gotovo sve uvjete boravka u objektu, od svjetla i temperature, do sigurnosnih i kućanskih uređaja.

Domovi diljem svijeta postaju sve pametniji. Predviđa se da će se broj kućanstava na globalnom tržištu pametnih kuća kontinuirano povećavati između 2023. i 2027. za ukupno 311,9 milijuna kućanstava (+86,47 posto). Nakon četvrte uzastopne godine porasta, procjenjuje se da će broj kućanstava dosegnuti 672,57 milijuna kućanstava i stoga novi vrhunac u 2027.

Danas postoji pametna verzija gotovo svakog kućanskog uređaja koji su povezani s internetom kako bi mogli primati naredbe i slati informacije drugim uređajima i aplikacijama. Da bi to povezivanje bilo što brže i učinkovitije, ključna je
dobra optička mreža i WiFi koja će vam osigurati besprijekorno iskustvo korištenja i maksimalnu udobnost vašeg pametnog doma. Izdvojili smo nekoliko impresivnih pametnih uređaja koji su dostupni na tržištu i, iako nam još danas većina njih zvuči nevjerojatno, vrlo brzo će postati cjenovno prihvatljivi i široko dostupni te biti uobičajeni dio naše svakodnevice.

Među najzanimljivijima svakako su pametni frižideri opremljeni kamerama kojima možete poslati poruku iz trgovine i dobiti fotografiju na kojoj ćete vidjeti što sve imate od hrane i pića te znati što je potrebno kupiti. Također vas upozoravaju na istek roka trajanja proizvoda, a mogu vam pomoći i u planiranju obroka predlaganjem recepata na temelju namirnica koje imate u frižideru ili naručiti dostavu hrane putem interneta. Prate potrošnju energije s ciljem smanjenja troškova, a neki imaju i ugrađene sustave za filtriranje vode, funkcije za održavanje svježine hrane te osvjetljenje koje se prilagođava uvjetima u prostoriji.

Rublje i posuđe može vas dočekati oprano prilikom dolaska kući jer je pametne perilice moguće aktivirati kad god i gdje god želite putem aplikacija na pametnom telefonu ili tabletu. Više nećete morati razmišljati niti o doziranju sredstava za pranje, praćenju opterećenja prilikom punjenja ili namještanju programa jer i to perilice automatski obavljaju umjesto vas. Osim što vam štede vrijeme i novac, koriste umjetnu inteligenciju za pružanje optimalnih preporuka produljujući životni vijek uređaja.

Nove recepte za ukusne gastro specijalitete više nećete morati osmišljavati ili tražiti sami jer će vam u tome pomagati vaše pametne pećnice. Uz već ugrađene recepte, mogu vas povezati s online bazom recepata te automatski podesiti temperaturu i vrijeme pečenja prema receptu koji odaberete.

Aplikacije na pametnim uređajima već danas omogućavaju daljinsko upravljanje kućanskim uređajima poput grijanja, klimatizacije ili svjetla. Tako primjerice grijanje i klimatizaciju možete postaviti na željenu temperaturu i osigurati da se automatski isključe kada niste kod kuće, što će vam smanjiti račune, kao i kontrola osvjetljenja putem pametnih utičnica.

Pametni uređaji poput rasvjete ili zvučnika jednostavno se mogu povezati s pametnim televizorima koji kombiniraju TV, internet i aplikacije, omogućavajući korisnicima pristup različitim vrstama sadržaja i mogućnosti. Osim streaminga popularnih platformi poput Netflixa ili HBO-a, olakšavaju pretraživanje interneta putem ugrađenih web preglednika, podržavaju video pozive i igranje video igara te preporučuju personalizirani sadržaj na temelju prethodnih pregleda za bolje korisničko iskustvo.

Da biste mogli u potpunosti iskoristiti sve prednosti pametnih uređaja koji vam mogu uvelike olakšati život, ključno je da ste spojeni na dobru optičku mrežu. Uz A1 možete biti sigurni da ćete streamati u HD i 4K rezoluciji, gejmati bez lagova, downloadati i uploadati bez poteškoća te neometano uživati u svim benefitima pametnog doma.

Kompanija A1 Hrvatska nastavlja s ubrzanom izgradnjom i modernizacijom najveće gigabitne fiksne mreže u Hrvatskoj te će 2025. povezati čak milijun kućanstava, odnosno njih 70 posto. Također, A1 optička mreža već je sada u stanju podržati kapacitet od 50 Gbps i spremna je za potrebe korisnika u budućnosti.

Kompanija je već započela s ambicioznim planom prema kojem svake godine povezuje novih 150 tisuća kućanstava gigabitnom fiksnom mrežom. Sada već 672 tisuće kućanstava ima mogućnost spajanja na najmoderniju fiksnu mrežu nove generacije čime je obuhvaćeno više od milijun i 800 tisuća ljudi, a krajem godine bit će dostupna u čak 800 tisuća kućanstava diljem Hrvatske.

A1 Hrvatska također je pokrenuo novu, inovativnu i jedinstvenu uslugu na domaćem tržištu – Rent a NET. Usluga je kreirana primarno prema potrebama korisnika koji putuju na odmor u vlastitu nekretninu ili domaćine koji su itekako svjesni da je kvalitetna internetska veza postala jedan od glavnih preduvjeta onoga što se smatra dobrim smještajem. Fiksni paket dostupan je na A1 infrastrukturi koji omogućuje kroz Moj A1 aplikaciju biranje dva modela rada – u punoj brzini i standby za primjerice period izvan sezone. Usluga ostaje cijelo vrijeme aktivna pa je izvan sezone osigurana povezivost IoT uređaja poput smart home senzora ili nadzornih kamera. Kod kuće ili na odmoru, prednosti kvalitetne optičke mreže omogućit će vam neometano uživanje i odmor uz omiljene pametne uređaje.

Foto: Getty Images
Članak možeš pročitati i ovdje.

A1 svijet

Dolazi AI generacija ljudi: U potpunosti se mijenjaju radni uvjeti?

Ovaj članak nastao je u suradnji A1 Hrvatska i Index.hr-a te je preuzet s portala Index.hr. Izvorni autorski članak možete pronaći ovdje.

ARTIFICIAL INTELLIGENCE, skraćeno AI ili u prijevodu umjetna inteligencija. Pojam je to koji je zasigurno donio mnoga pitanja o poslovnom i privatnom svijetu, ali i budućnosti. Ne može se ni pretpostaviti koliko danas postoji dostupnih alata s umjetnom inteligencijom, ali sasvim je sigurno da njihov broj svakim danom eksponencijalno raste.

Tako uz samo par naredbi na internetu AI već može ubrzati procese rada ili generirati djela poput vrhunske fotografije. Može napraviti internetsku stranicu, napisati esej, novinski članak, ali i diplomski rad. Ovdje su uključene i zahtjevnije forme sadržaja poput generiranja videoformata, a uz dobre naredbe čak i glazbe. 

Novi poslovi, ali i ekonomski rast

Prema Sortlistovoj studiji, već sad 72 posto menadžera smatra da je ChatGPT kao program umjetne inteligencije 500 puta moćniji od svojih prethodnika. Naime, u samo pet dana svog postojanja ChatGPT premašio je milijun aktivnih korisnika, a prema istraživanjima koriste ga najviše osobe od 25 do 34 godine. 

Do 2030. godine digitalna ekonomija mogla bi činiti 15 posto hrvatskog BDP-a, pokazalo je McKinseyjevo recentno istraživanje. S obzirom na ove podatke, sve se više smatra da nova generacija zaposlenika, generacija Z, treba drukčije kompetencije koje će promijeniti trenutnu listu traženih poslova na tržištu rada. 

Statistički podaci pokazuju i da će pojavom umjetne inteligencije nestati 83 milijuna radnih mjesta, ali će zato nastati 69 milijuna novih. Podaci koje je objavio Svjetski ekonomski forum u izvještaju Future of Jobs Report 2023 potvrđuju da će se dogoditi transformacija globalnog tržišta. 

Konkretna predviđanja odnose se na razdoblje do 2027. godine, i to pod utjecajem AI i smart tehnologije. Naime, bankovni i poštanski službenici, radnici na šalterima, blagajnici i specijalisti za prijenos podataka s papira na računala bit će među zanimanjima koja će najbrže nestajati, a smanjit će se barem za trećinu. 

S druge strane, među vodećim zanimanjima budućnosti bit će primjerice specijalist za umjetnu inteligenciju, analitičar podataka, specijalist za digitalnu transformaciju te inženjer robotike. 

A1 Hrvatska je s partnerima (STEMI škola budućnosti, Algebra, Infobip i grupa SELECTIO) i 30 stručnjaka analizirao ove ključne vještine i poslove koji će definirati i transformirati tržište rada, a sve pod utjecajem umjetne inteligencije. 

Napravio je prvu hrvatsku interaktivnu mapu sa 100 poslova budućnosti i više od 3 tisuće potrebnih vještina koje će zahvatiti generaciju Z. Projekt interaktivne mape poslova i vještina budućnosti A1 Hrvatska pokrenuo je kao dio programa održivosti kroz koje se zalaže za napredno digitalno društvo i cjeloživotno obrazovanje uz odgovorno korištenje tehnologija. Mapa je ujedno i središnji hub u Hrvatskoj za vještine i poslove budućnosti te donosi detaljan izvještaj o promjenama na tržištu rada kad je u pitanju AI revolucija te o potrebama generacije Z.

Pokazalo se kako tehnološki napredak doista daje genzerima nove alate. Od budućih radnika tako se očekuju ključne vještine kao što su kreativno i analitičko razmišljanje te želja za cjeloživotnim obrazovanjem, a među važnijim vještinama bit će i tehnološka pismenost. Bitno je i da budu prilagodljivi te mogu analizirati velike podatke. No važne su i meke vještine poput motivacije, samosvjesnosti, empatije i svjesnosti društvenog utjecaja.

Na tržište dolazi ''Me'' generacija

Generacija Z točno zna po kojim kriterijima bira i zadržava svog poslodavca, a mijenjanje poslova ne vidi kao problem. Naime, potvrđeno je i kako kompanije novim generacijama trebaju nuditi daleko više. 

To potvrđuje i 12. Deloitteovo istraživanje generacije Z i milenijalaca u 2023. godini. Na globalnoj razini ispitano je preko 22.000 pripadnika najmlađih generacija te je zaključeno kako su prepoznati pomaci poslodavaca nabolje i zadovoljniji su balansom privatnog i poslovnog.

A1 Hrvatska je u suradnji s HumanActom, agencijom za bihevioralni dizajn, detaljno analizirao i navike generacije Z na poslovima. Ispitali su 426 pripadnika koristeći kvantitativne metode i fokus grupe. Pokazalo se da na prvo mjesto u svom odabiru posla mlade generacije stavljaju zadovoljstvo i lojalnost među zaposlenicima, i to njih 85 posto. Žele raditi u okruženju koje ih motivira i pruža im mogućnost dodatne edukacije, što je izjavilo 83 posto ispitanika. 82 posto ispitanika kaže da im je važno da se kompanije u budućnosti fokusiraju na njih i njihov osobni razvoj, a uz sve to motivira ih rad s naprednom tehnologijom i alatima, kako tvrdi njih 81 posto.

Poslovi koje donosi umjetna inteligencija

O tome koliko će AI revolucija i vještine budućnosti doista utjecati na tržište rada i što to znači za najmlađu generaciju raspravljalo se na panel-raspravi u Algebri u svibnju 2023. U njoj su sudjelovali Ivan Skender iz A1 Hrvatska, Hrvoje Josip Balen iz Algebre, Dario Bojanjac s FER-a, Marin Trošelj iz STEMI-ja, Ana Burica iz Infobipa te Nikola Dujmović iz Spana. Zaključili su kako se tehnologija brzo mijenja i ne mogu ni idejno pretpostaviti koje će poslove raditi nove generacije, ali je hitno potreban obrazovni sustav koji je u koraku s vremenom.
Neka od zanimanja budućnosti danas još uvijek nisu javnosti toliko poznata, no pretpostavlja se da će biti tražena na tržištu rada, prema A1 mapi poslova. 

Među njih stotinu u deset kategorija za koje se pretpostavlja da će definirati budućnost postoji i solidna lista poslova iz područja umjetne inteligencije koji su već u 2023. godini vrlo traženi.
U prvom redu tu je AI produkt menadžer. To je osoba koja će proizvode i usluge prilagoditi umjetnoj inteligenciji, a bit će joj potrebno iskustvo projektnog menadžmenta. Njegov zadatak bit će prilagodba mogućnosti umjetne inteligencije kako bi se uz njenu pomoć klijentima mogli dostaviti vrhunski proizvodi.

S produkt menadžerima će surađivati AI direktori prodaje, čiji će zadatak biti te usluge prodati klijentima i pokazati njihove prednosti. Za to će im biti potrebne vještine u marketingu i prodaji. Direktori prodaje, ali i menadžeri trebat će osobu koja će im davati savjete o tome kako unaprijediti usluge umjetne inteligencije i integrirati poslovanje u nove trendove. Bit će to AI konzultanti, od kojih se traži kreativno razmišljanje.

Iako se uz umjetnu inteligenciju već sada može dizajnirati mnogo proizvoda, zanimanja poput grafičara, dizajnera i kreativaca bit će prijeko potrebna. Upravo ti stručnjaci radit će na razvoju korisničkog iskustva, odnosno unapređenju AI aplikacija i softwarea. Lingvisti će dobro doći na tržištu u budućnosti jer se mogu usmjeriti ka NLP specijalistima. NLP je kratica za Natural Language Processing, a oni će učiti umjetnu inteligenciju da razumije prirodan, ljudski jezik u smislu izvršavanja naredbi i lakše komunikacije s naprednim tehnologijama.

Naposljetku, uvijek će biti potrebni programeri, odnosno AI software inženjeri koji će graditi umjetnu inteligenciju da bude efikasnija, brža i dostupnija, a za takva istraživanja pobrinut će se AI istraživački znanstvenici.

Foto: Getty Images
Članak možeš pročitati i ovdje.