Popularna društvena mreža TikTok, aplikacija za dijeljenje i kreiranje kratkih videozapisa, u 2022. godini premašila je milijardu aktivnih korisnika mjesečno. TikTok je najpopularniji među generacijom Z, odnosno osobama rođenima između 1995. i 2012. godine, i oni ga sve više koriste za pretraživanje informacija umjesto klasičnih tražilica poput Googlea.

Iako starije generacije TikTok doživljavaju uglavnom kao aplikaciju s plesnim koreografijama i pop glazbom, ona je puno više od toga. Preporuke za kafiće i restorane, kao i za izložbe, filmove i koncerte, ali i korisne informacije poput recepata ili savjeta – sve to možeš pronaći na TikToku. Generacija Z tu društvenu mrežu koristi kao „one-stop shop“ za zabavu, inspiraciju, ali i informiranje. Naime, prema istraživanjima čak 40 posto pripadnika generacije Z koristi Instagram i TikTok za pretraživanje umjesto Googlea. 

Stručnjaci iz Centra za sigurniji internet otkrili su koje su prednosti, a koje su mane korištenja TikToka kao primarne internetske tražilice te kako točno funkcionira njegov čuveni algoritam.

Kako funkcionira TikTok algoritam?

Na TikToku se nalaze milijuni sati sadržaja i koliko god skrolaš, nikad nećeš doći „do kraja“. Kako onda ova društvena mreža bira što će ti pokazati? Informacije na TikToku do tebe dolaze pomoću algoritma koji personalizira sadržaj na temelju tvoje interakcije u aplikaciji. To znači da TikTok, kao i ostale društvene mreže, prati koliko vremena provodiš na nekom videozapisu, tj. temi i je li izazvao reakciju poput lajkanja i dijeljenja.

Cilj algoritma je da te što duže zadrži na TikToku, a to ne bi postigao prikazivanjem sadržaja koji te ne zanima, zar ne? Svaka For You stranica u potpunosti je jedinstvena i prilagođava se interesima korisnika.

Za generaciju Z pretraživanje na TikToku zanimljivije je od upisivanja upita na Googleu jer na taj način dobiju rezultate koje su producirale „stvarne“ osobe. Osim toga, mnogima ovaj način pretraživanja ne služi samo za traženje proizvoda ili zanimljivih mjesta i događaja, već i za pronalazak edukativnog sadržaja kojim šire svoje horizonte.

Pozitivne strane korištenja TikToka za pretraživanje:

   TikTok prikazuje videozapise u skladu sa sadržajem koji ti je zanimljiv.
 Informacije dijele stvarne osobe, a ne bezlične web stranice. Autentično se prenosi doživljeno iskustvo kroz videozapise, dok je Google ograničen na fotografije i tekst.
 Pretraživanje na TikToku često je interaktivnije od upisivanja upita na Googleu.
 Možeš pronaći razne proizvode, recepte, ideje za putovanja, naučiti kako se nešto radi i educirati se o određenoj temi gledajući videozapise kraće od minute.

Negativne strane korištenja TikToka za pretraživanje:

   Uspon TikToka kao tražilice može značiti više susreta s dezinformacijama koje bi se posljedično mogle proširiti. Zabilježeno je kako se platforma borila s moderiranjem obmanjujućeg sadržaja o izborima u više država, ratu u Ukrajini i pobačaju.
 Dolazi do iskorištavanja hashtagova, što se može vidjeti na primjeru hashtaga za “anoreksičnost”. Videozapisi s ovim hashtagom imaju više od 20 milijuna pregleda zajedno, što je istovremeno zapanjujuće i zastrašujuće. Zbog toga mnoge pogrešno napisane i problematične ključne riječi još uvijek prikupljaju milijune pregleda.
 TikTok koristi zajedničke zvukove kako bi grupirao slične videozapise. To omogućava korisnicima da lako pronađu više sadržaja koji koriste isti zvuk ili isječak pjesme pomoću tražilice. Međutim, korisnici mogu „preoteti“ određene zvukove ili isječke pjesme kako bi promovirali toksične trendove.
 TikTok algoritam zadržava korisnike i otežava napuštanje aplikacije, odnosno provjeru informacija na drugim tražilicama.


U par klikova i za nekoliko sekundi na TikToku možeš naći sve što te zanima, no postoje brojne opasnosti poput dezinformiranja i lažnih vijesti. Zato je ključno uspostaviti ravnotežu između korištenja TikToka kao alata za pretraživanje i ostalih provjerenih tražilica te se educirati o tome kako prepoznati dezinformacije.

Trebaš savjet kako to učiniti? Javi se na besplatnu i anonimnu liniju Centra za sigurniji internet 0800 606 606, svakog radnog dana između 8 i 16 sati. Za više informacija o odgovornom korištenju tehnologije posjeti web stranicu #BoljiOnline.

Foto: Getty Images i Unsplash

U sklopu ovogodišnje analize, studijima su postavljena pitanja vezana za njihove proizvodne prakse i usklađenost s UNICEF-ovim preporukama industriji za procjenu utjecaja na djecu.
Pohvalna je činjenica da su hrvatski proizvođači videoigara svjesni odgovornosti prema gejmerima jer 60 posto njih do 2026. namjerava uvesti kodeks ponašanja ili smjernice za igru, a čak 71 posto gejming studija s multiplayer igrama do tada planira implementirati mehanizme kojima igrači mogu prijaviti neprihvatljivo ponašanje.
„A1 Hrvatska već sedam godina ulaže u domaći gejming ekosustav, stoga nas posebno vesele podaci istraživanja o rastu industrije, a još smo ponosniji što je u industriji prepoznata važnost sigurnog virtualnog okruženja. Ona je dio brojnih A1 projekata, primjerice kampanje #BoljiOnline kojom u suradnji s Centrom za sigurniji internet, nastojimo internet učiniti sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve. Naravno, sigurnost ide ruku pod ruku sa zabavom i neprekinutim brzim akcijama tijekom gejmanja za što su zaslužne naše najkvalitetnije internetske usluge. Godinama kontinuirano ulažemo u promociju i širenje potencijala gejming industrije pa smo tako od ove godine krenuli i s A1 Student eChallenge esport ligom. Naš entuzijazam ponajprije dolazi od publike koju smo okupili, jer su prepoznali kvalitetu i trud koje s našim partnerima unosimo u promicanje sigurnog online okruženja i esporta. Ta nas činjenica potiče da svaku novu ligu činimo još zanimljivijom i sigurna sam kako će upravo započeta 12. sezona A1 Adria League biti najatraktivnije takvo natjecanje do sada“, naglasila je Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska.


Sjajna vijest za gejmere jest i da su ovaj tjedan započele kvalifikacije za finale 12. izdanja A1 Adria League na kojem se najbolji regionalni igrači u esportu natječu u tri glavne igre - FIFA23, CS:GO i FIFA Mobile te prvom od četiri rotirajuće League of Legends, za ukupni nagradni fond od 15.600 eura. Preostale igre iznenađenje su kojim će organizatori dodatno začiniti ionako već zanimljivo gejming natjecanje.

Ako je suditi prema podacima istraživanja, natjecanjima i optimizmu aktera, hrvatska gejming industrija u budućnosti će ostvariti još veći uspjeh, i to uz potporu regulatora, poslovnih partnera i talentiranih profesionalaca.

Cijelo istraživanje pročitajte OVDJE.

Foto: A1 Hrvatska

Prvi dani rujna u znaku su povratka u školske klupe. Početak nove školske godine nije stresan samo za školarce, već i za njihove roditelje. Osim što donosi više obveza, poput raznih izvanškolskih aktivnosti na koje ih treba razvažati, roditeljskih sastanaka i informacija, moraju voditi računa i o sigurnosti na internetu budući da mališani tamo mogu biti izloženi neprimjerenom sadržaju ili ponašanju.

Današnja djeca žive u znatno drukčijem svijetu od njihovih roditelja, posebno kada je riječ o izloženosti tehnologiji. Često se na internetu susreću sa situacijama koje stariji nisu imali prilike iskusiti na svojoj koži, što nekima predstavlja izazov pri razumijevanju, pružanju podrške i stvaranju osjećaja sigurnosti.

Upravo kako bi pomogli roditeljima i osvijestili ih o raznim izazovima u online svijetu, ali i pozvali na odgovorno korištenje tehnologije, Centar za sigurniji internet i A1 Hrvatska predstavili su brošuru Siguran početak nove školske godine. U njoj ćeš pronaći pregledne informacije za bolje razumijevanje digitalnih aktualnosti s kojima se osnovnoškolci svakodnevno susreću. Osim savjeta za djecu, donosi i brojne upute za roditelje koje će svima zajedno omogućiti bezbolnije uživanje u blagodatima tehnologije.

„Svaki je dan dobar dan za podizanje svijesti o sigurnijem korištenju modernih tehnologija. Početak školske godine mnogim roditeljima i djeci predstavlja novu stranicu koju sami pišu, a mi želimo da ista bude ispisana sigurnim i odgovornim korištenjem modernih tehnologija, kao i odnosom povjerenja na razini roditelj-dijete“, kažu Martina Nikolić, mag.psych. i Ana Veočić, mag.act.soc., iz Centra za sigurniji internet.


„Početak školske godine sam po sebi je težak svim roditeljima. Uz sve brige koje ih neizbježno čekaju, ovom brošurom htjeli smo im dati savjete za poticanje razgovora s djecom o online svijetu. Tako u njoj mogu pronaći preporuke za korištenje ekrana ovisno o dobi djeteta, kako se postaviti prema online izazovima te saznati više o samom cyberbullyingu i pronaći savjete za određene situacije“, otkrila je Marijana Zagorac, koordinatorica medijske strategije, gaminga i sponzorstva u A1 Hrvatska.

U brošuri su pokrivene razne teme koje je Centar za sigurniji internet procijenio važnima i korisnima kroz praktični rad s djecom, mladima i njihovim roditeljima. Roditelji mogu iskoristiti konkretne alate u pojedinim situacijama kojima će pridonijeti digitalnoj dobrobiti cijele obitelji. Osim toga, brošura donosi i detalje o klasifikaciji videoigara, prepoznavanju predatora i tzv. sharentingu (pretjeranom dijeljenju fotografija i podataka o djeci). Na kraju brošure nalazi se Obiteljski ugovor, odličan alat za započinjanje razgovora o sigurnom i odgovornom korištenju tehnologije s kojom svi članovi obitelji mogu postaviti jasna očekivanja i granice.

Budući da živimo u digitalnom dobu, zabrane ekrana nemaju smisla pa se preporučuje uspostavljanje zdrave ravnoteže između aktivnosti na internetu i uživo. Uz to, iznimno je važan otvoreni razgovor s djecom, kao i stvaranje sigurne okoline za izražavanje osjećaja i stavova jer će najmlađi samo tada otkriti ako ih nešto tišti.

Besplatnu brošuru možeš preuzeti OVDJE, a za više informacija o odgovornom korištenju tehnologije posjeti web stranicu #BoljiOnline.

Imaš dodatnih pitanja? Stručnjaci iz Centra za sigurniji internet dostupni su na besplatnom i anonimnom broju 0800 606 606 svaki radni dan od 8 do 16 sati.

Foto: Brošura Siguran početak nove školske godine/Getty Images

Članak je nastao u suradnji s 24sata.

Jedan od najraširenijih oblika online nasilja nad ženama je osvetnička pornografija. Ovakva vrsta nasilja na internetu utječe na mentalno zdravlje pojedinca, a za žrtvu može imati i ozbiljne posljedice, kao što su stigmatizacija, poniženje i gubitak posla

Online nasilje nad ženama sveprisutni je problem u današnjem digitalnom dobu. Uz sve veću uporabu interneta i društvenih medija žene se često suočavaju s različitim oblicima nasilja, uključujući prijetnje, uvrede, širenje lažnih informacija i objavljivanje osjetljivih materijala bez njihove dozvole. Online nasilje ne samo da utječe na mentalno i emocionalno zdravlje žrtava nego često ima i stvarne posljedice u njihovom svakodnevnom životu, kao što je gubitak posla. Istražili smo gdje se i koji oblici online nasilja najčešće pojavljuju na internetu, ali i koje su moguće štetne posljedice za žrtve.

Alarmantni podaci

Anketa zaklade World Wide Web Foundation provedena 2020. među ispitanicima iz 180 zemalja pokazuje da je 52% mladih žena i djevojaka doživjelo zlostavljanje na internetu, a 64% ispitanika reklo je da znaju nekoga tko je doživio taj oblik nasilja. Iako i muškarci mogu doživjeti incidente internetskog nasilja i zlostavljanja, vjerojatnije je da će žene biti žrtve ponavljanih i teških oblika štetnih radnji na internetu ili uz pomoć tehnologije. Prema izvješću Europskog ženskog lobija, za žene je vjerojatnost iskustva online uznemiravanja čak 27 puta veća nego za muškarce. Uz to, većina žena koje su doživjele zlostavljanje na internetu doživjele su i barem jedan oblik seksualnog i/ili fizičkog nasilja od intimnog partnera.

No prema UN-u, određena skupina žena je pod većim rizikom da će biti žrtva online nasilja. To su žene koje se bore za ljudska prava, političarke, novinarke, blogerice, mlade žene, žene koje pripadaju etničkim manjinama, lezbijke, biseksualke i transrodne osobe, žene s invaliditetom i žene iz marginaliziranih skupina. Prema njihovu izvješću, čak 73% novinarki izjavilo je da je doživjelo online nasilje tijekom svojeg radnog vijeka, a 58% političarki potvrdilo je da se susrelo s rodno uvjetovanim nasiljem putem interneta.

Važno je napomenuti i da online nasilje može biti jednako štetno kao offline nasilje, s ozbiljnim posljedicama za zdravlje, a znatno utječe na privatni i poslovni život žrtve nasilja.

Novi oblici digitalnog nasilja

Prema jednom globalnom istraživanju, koje prenosi The Guardian, napadi na žene najčešći su na Facebooku, gdje ih je 39% doživjelo uznemiravanje, zatim na Instagramu (23%), WhatsAppu (14%), Snapchatu (10%), Twitteru (9%) i TikToku (6%). Svaki peti (19%) ispitanik koji je bio izložen online nasilju značajno je smanjio korištenje društvenih medija, a svaki deseti (12%) promijenio je način na koji se izražava online.

Žene i djevojke koje su izložene online uznemiravanju mogu osjećati strah, paniku, tjeskobu i depresiju, a koje u konačnici negativno utječu na odnose žrtava s drugim ljudima, učenje, posao i društveni život. Osim uznemiravanja, zastrašivanja i uhođenja, u digitalnom svijetu stalno se pojavljuju novi oblici internetskog nasilja. Jedan od njih je "doxing". Riječ je o postupku prikupljanja nečijih osobnih podataka i informacija te njihovo objavljivanje na internetu, bez dopuštenja, čime se žrtva izlaže neugodnostima, rizicima, pa i mogućim opasnim situacijama.

Često se kao oblik internetskog nasilja, posebice kod mladih žena, pojavljuje i "sextortion". Pojam podrazumijeva svaki oblik ucjene prikupljenim seksualnim sadržajem, prijetnje i iznuđivanja novog seksualnog sadržaja preko weba. Počinitelj najčešće prijeti da će objaviti ili proslijediti seksualno eksplicitne fotografije žrtve ako se ona na neki način ne uključi u daljnje seksualne aktivnosti. Studije su pokazale da je više od polovice žena i djevojaka koje koriste internet doživjelo upravo ove oblike nasilja na internetu.

Zabrinjavajući su i podaci iz prošlogodišnjeg istraživanja DeShame koje su proveli Centar za sigurniji internet, Pravni fakultet u Zagrebu i A1 Hrvatska. Istraživanje je pokazalo da 40% srednjoškolaca ne bi prijavilo seksualno uznemiravanje školi jer se boje reakcija škole, 38% se brine da bi prijava samo pogoršala stvari, a više od 30% se brine da bi nastavnici u slučaju prijave mislili da pretjeruju ili dramatiziraju. Uz to, više od 30% navodi da njihovi vršnjaci potajno fotografiraju gole, polugole ili neprimjereno odjevene osobe za vrijeme određene seksualne radnje te ih dijele na internetu.

'Revenge porn' kao ozbiljan problem

Međutim, jedan od najraširenijih oblika online nasilja nad ženama je osvetnička pornografija ili "revenge porn". Riječ je o situaciji u kojoj, nakon što djevojka (ili dečko) prekine vezu, bivši partner bez njezina/njegova znanja i pristanka podijeli na internetu njezine/njegove (ili zajedničke) intimne fotografije i videozapise. Počinitelj je često osoba kojoj žrtva vjeruje ili kojoj je vjerovala, s kojom je dijelila intimnu vezu i/ili brak. Jedno istraživanje provedeno u Australiji pokazalo je da gotovo 10% žrtava osvetničke pornografije napušta posao zbog toga što su postale žrtve ovog oblika online nasilja.

Jedan od primjera osvetničke pornografije dogodio se prije nekoliko godina i u Hrvatskoj. Prema pisanju portala Zadarski.hr, počinitelj je u Zadru, nakon prekida ljubavne veze s djevojkom, na internetskoj stranici s pornografskim sadržajem otvorio više profila na kojima je objavio intimne fotografije svoje, tad već bivše, djevojke. Koristio se njezinim osobnim podacima koji su mu bili poznati, kao i fotografijama koje mu je poslala na njegov mobitel dok su bili u ljubavnoj vezi. Premda je naknadno priznao da je to bio "glup potez", osudili su ga na zatvorsku kaznu od godinu dana, a njegova kazna trebala bi poslužiti kao primjer drugima i podsjetiti da online zlostavljanje, jednako kao i offline, nije prihvatljivo.

Dakle, bez obzira na oblik i vrstu online nasilja, treba ga tretirati jednako ozbiljno kao nasilje u stvarnom svijetu. A kako bi se ovakvi i slični štetni online postupci smanjili, važno je stalno podizati svijest o ovom globalno rastućem problemu!

Milijarde ljudi u svijetu igraju videoigre i one su po mnogočemu izuzetno poticajne. Ali u nedostatku kontrole i razumijevanja utjecaja pretjeranog igranja djeca vrlo lako upadaju u zamku ovisnosti o njima. Što učiniti da se to izbjegne?

Vjeruje se da je prva ikad osmišljena videoigra bila "Tenis za dvoje", a kreirao ju je fizičar William Higinbotham 1958. godine u New Yorku. Bila je to igra za dva igrača koja je simulirala teniski meč - slična svjetski popularnoj igri Pong iz sedamdesetih godina. Iako je riječ o jednostavnoj igri koja se igrala na velikom analognom kompjutoru, pomoću osciloskopa, tad je to bila svojevrsna revolucija i pravi pokretač razvoja industrije videoigara kakvu poznajemo danas.

Popularnost je s godinama sve više rasla te se ukupna vrijednost globalne industrije videoigara od 2021. godine procjenjuje na više od 200 milijardi dolara, a očekuje se da će se do 2026. popeti na 321 milijardu dolara. Zapravo, trenutačno glazbena i filmska industrija zajedno zarađuju manje od tvrtki za videoigre, tvrde neke statistike.

I sve je to moguće zahvaljujući globalnom interesu ljudi. Prema Statisti, danas u svijetu ima oko 3,24 milijarde igrača, a zbog sve pametnijih telefona i nižih ulaznih cijena za neke konzole, broj ljudi koji slobodno vrijeme provode igrajući videoigre rapidno raste. Zanimljivo je istaknuti da je prosječna dob igrača videoigara 35 godina, što znači da su mnoga djeca koja su svjedočila usponu arkadnih igara, poput Nintenda i Sege, i dalje, u odrasloj dobi, aktivni igrači. Ipak, ne treba zanemariti i značajan broj novopridošlih zaljubljenika u igre, onih trenutno mlađih od 18, za koje se u Hrvatskoj, prema nekim procjenama, vjeruje da ih ima čak 90%. 

Dobre i loše strane videoigara

Međutim, velika popularnost i široka dostupnost videoigara dovela je i do nekih neželjenih posljedica. Tako je, primjerice, posljednjih nekoliko godina postalo uobičajeno čuti mnoge roditelje kako se žale da im djeca sve manje vremena provode vani, a sve više pred ekranom. Svijet ispred ekrana postao je zanimljiviji od bilo čega drugoga i, iako to ne mora nužno značiti ništa loše, do problema dolazi kada djeca stvore ovisnost. 

Da je ovisnost o videoigrama sve prisutniji problem današnjeg društva, potvrđuje i to što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2019. godine ovisnost o igrama uvrstila na popis mentalnih bolesti. Osobe koje pate od ovisnosti o videoigrama moguće je okarakterizirati kao one koje ne mogu prestati igrati unatoč tome što to ometa druga područja njihova života, kao što su obiteljski odnosi, škola, posao i spavanje. Da bi se ova ovisnost dijagnosticirala, ona mora trajati najmanje godinu dana i, uz davanje prioriteta igranju, uključivati promjene u fizičkom i psihološkom zdravlju te socijalnom funkcioniranju.

Zanimalo nas je kako na igranje igara gledaju ljudi iz branše, a odgovor smo potražili u srednjoj školi Novska, koja je ove godine upisala treću generaciju tehničara za razvoj videoigara i primila nova 24 učenika, a zainteresiranih je bilo čak 10 puta više. Također, prema riječima profesora mag. edu. inf. Josipa Džaje, zanimanje je toliko popularno da se na njega prijavljuju djeca iz svih dijelova Hrvatske, što je rezultiralo otvaranjem učeničkog doma, u kojem je trenutno smješteno 50 učenika.

- Pretjerano igranje igara može biti loše za djecu, no igre kao takve nisu loše iz nekoliko razloga. Jedan od njih je da postoji velik broj igara raznih žanrova koje djecu navode na takozvano razmišljanje izvan kutije, prilikom kojeg moraju smisliti način na koji će riješiti određeni zadatak ili što će učiniti u određenim situacijama. Isto tako, igre potiču kritičko razmišljanje kod djece, utječu na razvoj motorike i kognitivnih sposobnosti te razvijanje vještine timskog igranja, a samim time i timskog rada - opisuje naš sugovornik.

Odgovorno gejmanje umjesto zabrana

S obzirom na to da razne videoigre pozitivno utječu na koncentraciju, misaone procese i koordinaciju pokreta, jasno je da one mogu biti od velike pomoći kad je riječ o razvoju djece.

- Za primjer mogu navesti igre iz žanra akcijskih avantura koje pomažu u rješavanju problema te stvaranju brzog razmišljanja, kreativnosti i finih motoričkih sposobnosti. Super Mario 64 može poboljšati formiranje pamćenja, strateško planiranje te prostornu orijentaciju, a Minecraft, vrlo popularna igra kod tinejdžera, može pomoći u poboljšanju vještina konstrukcije i prostornog razmišljanja. Igra Minecraft, sa svojom verzijom 'Education', uz to se koristi diljem svijeta za podučavanje djece o planiranju grada, govorenju novih jezika i znanosti - ističe Džaja i dodaje:

- Moram spomenuti i strateške igre. One pomažu pri donošenju odluka i mogu poboljšati pamćenje, te simulacijske igre, koje pomažu u usavršavanju vještine upravljanja te razumijevanje raznih situacija iz stvarnog života. Primjeri dobrih simulacijskih igara su Farming simulator (igra koja igračima omogućuje da rade kao farmeri te uzgajaju stoku i prodaju uzgojene usjeve kako bi zaradili novac) i Microsoft Flight Simulator X (igra koja igračima omogućuje razumijevanje letenja avionom).

Mnogi se stručnjaci slažu s tim kako bi bilo korisno kad bi se djeci pomoglo pri odabiru videoigara i određivanju vremena koje provode ispred ekrana. Drugim riječima, kad bi im se pružile smjernice za odgovorno gejmanje. Za to se zalaže i tvrtka A1 Hrvatska, koja se tom tematikom pozabavila u okviru platforme Bolji online i koja u suradnji s Centrom za sigurniji Internet (CSI) već duže vrijeme radi na edukaciji korisnika, ali i ispravnom korištenju tehnologije te svega onog što ona donosi. Ako smatrate da vi ili vaša djeca nemate kontrolu nad vremenom koje provodite igrajući videoigre ili zbog toga zanemarujete druge obveze, nazovite CSI helpline: 080 606 606.

Interes za videoigrama u stalnom porastu

Uspostavljanje takvih smjernica i edukacija djece o njima postaju sve važniji jer interes za ovim oblikom zabave ne jenjava.

- Razvoj učenika trenutno teče odlično, a učenici s velikim zadovoljstvom ispunjavaju zadane obveze zato što je to nešto na čemu su oduvijek htjeli raditi. Pokušavamo im na što bolji način predočiti nove tehnologije i pripremiti ih za ono što će ih čekati jednog dana kad odu iz naše škole - kaže naš sugovornik.

Kao što se može i očekivati, ovaj smjer i vrsta naobrazbe "tjeraju" učenike da provode određeno vrijeme za računalima igrajući igre. Iako prema riječima profesora Džaje do sada nisu imali slučajeva ovisnosti o gejmanju kod učenika, profesori i školsko osoblje svjesni su da opasnost uvijek postoji te se iz tog razloga trude o tome otvoreno i redovito razgovarati.

- Ono što im ja, a tako i ostali kolege, savjetujem jest da nikako ne pretjeruju u igranju igara jer time zapostavljaju obaveze vezane za školu, kao što su zadaće, projekti i slično. Bit ovog smjera je razvoj videoigara, a ne igranje igara. Smatram da je edukacija ključna u borbi protiv takvih problema, i to ne samo za naše učenike nego i za svu ostalu djecu koja uživaju u igranju videoigara - zaključuje profesor.

Primjerice, prošlih je godina čak nekoliko puta bila aktualna lažna vijest o smrti američkoga glumca Morgana Freemana, a kako navodi E! News, na listi lažno preminulih u proteklih su se nekoliko godina našli i James Earl Jones, Jim Carrey, Eddie Murphy, Celine Dion i mnogi drugi. Osim pisanim vijestima i objavama, dezinformacije se šire putem fotografija, pa su tako povodom nedavnog razornog potresa koji je zahvatio Tursku i Siriju počele nicati fotografije razrušenih zgrada i spašenih pasa koje uopće nisu bile snimljene ondje, prenosi BBC. Nažalost, primjera lažnih vijesti i dezinformacija ima napretek.

Upravo zbog svega ovoga postaje sve važnije usvajanje odgovornog ponašanja u online svijetu, što velikim dijelom uključuje i prestanak širenja lažnih vijesti i informacija. Međutim, snalaženje u golemim količinama online informacija koje se neprestano i iznova dijele izazovno je čak i za stručnjake.

Kako nastaju?

Lažne informacije u online svijetu nastaju na dva načina, prenosi BBC. S jedne strane mogu početi kao dezinformacije - sadržaj koji je namjerno izmišljen i dijeljen, a s druge mogu preuzeti formu misinformacija - lažnog sadržaja koji se dijeli bez svjesnosti o tome da je zapravo lažan. 

Postoji i termin lažnih vijesti, koji je zapravo vrlo sličan značenju dezinformacija, a radi se o člancima koji se temelje na lažnim informacijama i obmanjuju čitatelje jer im se prezentiraju kao istinite vijesti. U politici je pak prisutan spin, specifična tehnika prilagođavanja negativnih informacija za javnost. To uglavnom uključuje iskrivljenje istine u korist političara, ali bez iznošenja očitih laži.

Dezinformacije i lažne vijesti mogu nastati s ciljem promicanja neke osobe, stranke i gledišta ili za prikupljanje što većeg broja klikova i zarade, a misinformacije su rezultat pogrešno protumačenih pravih vijesti ili kakvog parodijskoga komentara, no često nastaju i kad netko pogrešno čuje ili zapamti određenu informaciju.

Ako se dezinformacije podudaraju s nečijim uvjerenjima, vjerojatnije je da će ta osoba zbog pristranosti prije povjerovati u njih te ih podijeliti dalje. A ponekad je dovoljno samo da je takav sadržaj šokantan i da ima snažan utjecaj na emocije kako bi postao viralan. 

Tko ih stvara i širi?

Studija Reuters instituta Sveučilišta u Oxfordu iz 2020. godine dokazala je da većinu dezinformacija na društvenim mrežama proizvode obični ljudi, a tek 20% dolazi od poznatih javnih osoba. Međutim, iako je većina dezinformacija na društvenim mrežama došla od običnih ljudi, najviše reakcija ostvaruju objave slavnih osoba jer imaju mnogo veću publiku, pa su pritom i opasnije.

Autori studije napominju da njihovo istraživanje nije moglo obuhvatiti analizu širenja dezinformacija u privatnim grupama i aplikacijama za razmjenu poruka, ali da tu komponentu nikako ne treba zanemariti. Iako je to zbog prava na privatnost teško istražiti, vjerojatno svatko od nas može potvrditi da se lažne informacije mogu jednako brzo rasplamsati i kroz privatne kanale. Razlog tomu je da većina ljudi vjeruje objavama članova svoje obitelji ili prijatelja, što lako može postati povod za daljnje dijeljenje sadržaja. Tako se vijest počinje širiti s jedne na drugu osobu od povjerenja, a veliku pomutnju može stvoriti i kad je preuzme neki portal koji ne provjerava činjenice ili blog koji vodi nestručna osoba. 

Ponekad ovom procesu širenja dezinformacija pomažu botovi, to jest lažni online računi programirani za širenje priče što je moguće većem broju ljudi, i trolovi - pravi računi koji iz nekog razloga vole uznemiravati i zastrašivati druge ljude na mreži.

BBC je čak uspio napraviti kategorizaciju tipova osoba koje kreiraju dezinformacije i lažne vijesti te što je to što ih motivira u tom činu:

Negativan utjecaj na zdravlje i psihu

Uz sve spomenuto širenje dezinformacija potencijalno može ugroziti i zdravlje ljudi - prisjetimo se kako su se u početku pandemije mogle pronaći informacije o tome da izbjeljivač ubija virus i slično. Za WHO je prije pola godine dr. William Van Gordon, izvanredni profesor kontemplativne psihologije na Sveučilištu u Derbyju, pojasnio da, osim što lažne vijesti mogu znatno utjecati na proces donošenja odluka, može doći i do stvaranja lažnih sjećanja, razvoja tjeskobe te katastrofičnog pogleda na stvari. Tu su u posebnoj opasnosti djeca. 

Prema Istraživanju o odgovornom korištenju tehnologije među djecom od 11 do 13 godina, koje je provela agencija Kvaka za A1 Hrvatska u studenom i prosincu prošle godine, 46% djece provodi više od četiri sata na internetu svaki dan, a vikendom se taj postotak penje na 74.

Osim što provode mnogo vremena na netu - kad imaju priliku susresti se s dezinformacijama - gotovo su se svi ispitanici izjasnili da prate influencere, a više od pola, točnije 58% djece, smatra da influencerski sadržaj može utjecati na ponašanja i stavove djece. Dakle, djeca ove dobi u posebnoj su opasnosti od širenja i vjerovanja u dezinformacije koje možda dijele influenceri koje prate. 

Roditelji i zaštita

Sve to posebno zabrinjava roditelje, koji su u strahu od toga da njihovo dijete ne nauči nešto pogrešno i da ne izgradi stavove na temelju dezinformacija. Primjerice, 36% ispitanika iz Istraživanja o odgovornom korištenju tehnologije smatra kako online sadržaj djecu može potaknuti da razviju diskriminirajuće stavove prema osobama drugog spola, nacionalnosti ili seksualne orijentacije. Osim toga, zabrinjavajuće je što 69% ispitanika smatra da sadržaj na koji nailaze na internetu može potaknuti djecu na rizična ponašanja.

Kako bi se spriječio negativan utjecaj dezinformacija na djecu, najbolja zaštita sigurno je edukacija - i to ne samo djece nego i roditelja, na kojima trenutno leži najveća odgovornost. Iako pitanje odgovornoga korištenja tehnologije još nije dio formalnog obrazovanja, pozitivno je što se posljednjih godina mogu primijetiti značajne težnje u kreiranju edukacijskih promjena vezanih za medijsko i tehnološko opismenjavanje.
 

Internet je neizostavan dio našeg života. Međutim, postavlja se pitanje koja je granica kad je riječ o njegovu korištenju. Prema nedavnom anketnom istraživanju A1 Hrvatska na digitalnim platformama 24sata, čak 83% tinejdžera potvrdilo je da na dan provedu tri ili više sati online, od čega 44% provede i više od pet sati. Pritom je 64% tinejdžera svjesno da često pretjeruju s online aktivnostima, a najviše vremena odlazi na međusobnu komunikaciju (72%), skrolanje i gledanje videa (69%). Odrasli također provode tri ili više sati na dan na internetu (72%). Oni, baš kao i većina tinejdžera, smatraju kako bi bilo bolje manje koristiti društvene mreže, a više se družiti uživo.



Ovi su podaci posebno zabrinjavajući kad znamo da prekomjerna uporaba interneta može utjecati na fizičko, mentalno i emocionalno zdravlje odraslih, ali i djece. 

Utjecaj interneta na mentalno zdravlje

Internet može utjecati na naše mentalno zdravlje na mnogo načina. Jedan od njih je nedostatak sna, koji može dovesti i do poteškoća s koncentracijom, povećanog stresa i izljeva bijesa. Nedavni slučaj iz okolice Varaždina to i potvrđuje. Naime, zbog prekomjernoga korištenja interneta i igranja videoigara te premalo sna, otac je odlučio 26-godišnjem Luki isključiti internet. Kod Luke je to izazvalo bijes, koji je rezultirao vikanjem na oca pod prijetnjama da će dignuti kuću u zrak ako mu ne uključi internet. Na kraju je otac pozvao policiju, a sina su uhitili. 

Kad je riječ o društvenim mrežama, one nam nedvojbeno mogu pružiti osjećaj povezanosti s drugima, ali nas isto tako mogu dovesti u situaciju da svoj život uspoređujemo sa životom drugih ljudi u online svijetu. Naime, prema jednom istraživanju, 39% ljudi izjavilo je da osjeća zavist i ljubomoru prema životu drugih ljudi, 21% osjeća se tužno ili razočarano, a 36% ljudi koji su prekomjerno izloženi društvenim mrežama osjeća se kao "autsajderi".

Ljudi u prosjeku posežu za svojim telefonom do 58 puta na dan, a pokušate li provesti 24 sata bez pametnog telefona, možete osjetiti i sindrom koji se zove FOMO (Fear Of Missing Out). Posljedice su negativne emocija kao što su depresija, anksioznost, osjećaj niže vrijednosti i apatije.

Ne zaboravite na fizičko zdravlje 

Dugi sati sjedenja ispred računala mogu dovesti i do problema s leđima, vratom i očima. Problem s očima zbog prekomjernoga gledanja u ekrane naziva se još "sindrom računalnog vida". Simptomi uključuju naprezanje očiju, crvene oči, glavobolje, zamagljen vid, suhe oči te bol u vratu i ramenima. No, osim toga, pojavljuje se tzv. SMS vrat. Riječ je o položaju u kojem se najčešće nalazimo kad unedogled skrolamo bespućima interneta. Tako savijen vrat dugoročno opterećuje kralježnicu, a s vremenom može dovesti do većeg oštećenja i operacije. 

Kako smanjiti negativan utjecaj interneta?

No kad govorimo o prekomjernom korištenju interneta, iz Centra za sigurniji internet upozoravaju da se najčešće susreću sa sve većim brojem vršnjačkog ucjenjivanja i dijeljenjem intimnih fotografija bez pristanka. 

- Tu je i kreiranje lažnih profila koji objavljuju fotografije druge djece s ciljem izrugivanja i ismijavanja te sve veći broj slučajeva internetskog nasilja u školama. Također, mnogi su u strahu za svoju privatnost jer imaju osjećaj da ih druge osobe uhode ili kreiraju lažne profile s njihovim fotografijama, a s ciljem uznemiravanja i javnog sramoćenja - ističu iz Centra.

Međutim, dobra je vijest da postoje načini na koje možemo smanjiti negativan utjecaj interneta na naše zdravlje. Prvo i osnovno je, poručuju stručnjaci iz Centra, naučiti kako odgovorno koristiti internet. 

- Kritički promišljajte o sadržaju koji konzumirate. Dobro razmislite o tome želite li podijeliti neku fotografiju, objavu, je li to nešto što podržavate. Kreirajte sigurne lozinke i pohranite ih na sigurnome mjestu. Ako se susretnete s online nasiljem, svjedočite mu ili poznajete osobu koja je žrtva, potražite pomoć. Obratite se stručnjacima Centra za sigurniji internet i prijavite slučaj policiji. Ne čekajte da netko drugi reagira - upozoravaju iz Centra. 

Osim toga, važno je, ističu, pored online aktivnosti, pobrinuti se da u danu jednako, ili više, vremena posvetite svojim offline aktivnostima. Današnje moderne tehnologije nikad neće moći nadomjestiti kontakt uživo. 

- Druženje s obitelji, prijateljima i dragim ljudima neprocjenjiv je način 'punjenja baterija'. Važno je i druge educirati o sigurnom korištenju interneta. Svoja znanja podijelite s drugima i budite pozitivan primjer. Kreirajte pozitivan online sadržaj. Promjena dolazi od svakog od nas. Potrudite se da vi na društvenim mrežama ne širite govor mržnje, ne odgovarajte na neprimjerene komentare, ne dijelite fotografije osoba koje vam nisu za to dale pristanak, ne dijelite pretjerano fotografije djece. Društvene mreže koristite za poticanje društveno korisnog angažmana - zaključuju iz Centra za sigurniji internet. 

I na kraju, ako smo svjesni potencijalnih rizika prekomjerne uporabe interneta, vrijeme je da poduzmemo korake kako bismo osigurali da internet ostane koristan i pozitivan alat u našem životu. Dakle, ključni izazov je pronaći balans kako koristiti internet umjesto da internet koristi vas!

U ljudskoj je prirodi podijeliti ono pozitivno, a negativno zadržati za sebe. Iz tog će razloga većina ljudi na društvenim mrežama radije podijeliti detalje svog života koji su pozitivni i uzbudljiviji, fotografije s putovanja, rođendana i slično, ne nužno s namjernom lažnog prikazivanja sebe nego iz one temeljne potrebe, a to je potreba za pripadanjem – želimo živjeti u okruženju u kojem nas ljudi cijene i vole. Nažalost, ta potreba za pripadanjem često stvara kontraefekt.

- Društvene mreže imaju velik utjecaj na našu percepciju tuđih života. Uvijek mislimo da je nekom drugome bolje, zabavnije, ljepše… Tako pojedinac vrlo lako može upasti u zamku te početi uspoređivati vlastiti život sa životom drugih koje promatra na društvenim mrežama, zbog čega se osjeća manje zadovoljan svojim životom i ponašanjem - objašnjava nam socijalna radnica Ana Veočić, mag. act. soc. i predavačica u Školi odgovornog influensanja.

Kako to popraviti?

Internet i društvene mreže vrlo vjerojatno neće nestati i iako oni praktički nemaju granice, važno je da ih korisnici uspostave. S tim na umu, naša sugovornica savjetuje da, kad primijetite da se nakon pregledavanja društvenih mreža ili bivanja na internetu osjećate loše, zapitajte se: "Zašto je tako?", "Što me to najviše uznemirilo?", "Što mogu učiniti kako bih sebi pomogao/pomogla?".

- Slušajte svoje tijelo i osjećaje. Ako se osjećate uznemireno, tjeskobno ili pod stresom, vaše vam tijelo signalizira da se zaustavite i predahnete. Preusmjerite pažnju na druge aktivnosti i pokušajte se opustiti - savjetuje Ana.

Ako je riječ o djeci i tinejdžerima, za koje je istraživanje pokazalo da više od 60% njih ne mogu samostalno kontrolirati koliko vremena provedu na društvenim mrežama i koja nemaju dovoljno razvijeno kritičko razmišljanje, onda je na roditeljima i odraslima odgovornost da najmlađe poduče kako se ponašati u virtualnom svijetu.

- Roditelji, povežite se sa svojom djecom, pitajte ih o njihovim iskustvima, pitajte ih da vas nauče koristiti društvenu mrežu koju oni koriste i postavite jasna obiteljska pravila o korištenju interneta koja vrijede za sve. Stvaranje otvorenog odnosa s djetetom preduvjet je za učenje odgovornog online ponašanja, kritičkog promišljanja, ali i prevencije pogrešnih zaključaka koji dugoročno mogu štetiti djetetovu razvoju i odrastanju - objašnjava Ana Veočić.

Pozitivne promjene

Naša sugovornica ističe da se u posljednje vrijeme može primijetiti kako mnogi kreatori sadržaja sve češće, ponukani upravo problemom objavljivanja fotografija lažne stvarnosti, objavljuju sadržaj u kojem prikazuju i manje pozitivne stvari iz svog života te načine na koje su se s njima nosili. A spremni su podijeliti i savjete za svoje pratitelje te upozoriti na znakove pomoću kojih, primjerice, mogu prepoznati postojanje poteškoća mentalnog zdravlja i slično.

- Odgovorno ponašanje u online svijetu uključuje i da ne širimo i ne potičemo širenje govora mržnje u komentarima ispod različitih objava, pažljivo biramo fotografije koje objavljujemo i prepoznajemo lažne informacije ili vijesti - kaže Ana i dodaje još jedan pozitivan primjer - Školu odgovornog influensanja.

Riječ je o digitalnoj edukativnoj platformi namijenjenoj svima onima koji kreiraju i plasiraju sadržaj na društvenim mrežama. Cilj je naučiti ih kako biti odgovoran online, kako kreirati pozitivan online sadržaj, kako prepoznati i što učiniti kad saznaju da je netko žrtva nasilja na internetu. Za sada je ovu školu uspješno završilo više od 50 influencera.

- Zapamtite, društvene mreže i sav njihov sadržaj uvijek trebate promatrati s određenom dozom kritičnosti. Morate moći raspoznati što je realnost a što nije pa onda krenuti od sebe te djeci i mladima biti primjer odgovornog online ponašanja i zdravog odnosa prema modernim tehnologijama. A ako se susretnete s neprimjerenim sadržajem, ako primijetite da je netko u vašoj okolini žrtva nasilja na internetu ili jednostavno trebate preporuku kako postupiti u nekoj situaciji, nazovite besplatnu savjetodavnu liniju Centra za sigurniji internet 0800 606 606 ili posjetite službenu stranicu Centra - preporučuje za kraj Ana Veočić.