Prema obuhvatu mjera i visini intervencije šesti smo u Uniji, a zahvaljujući poticajima, nezaposlenost je u travnju u odnosu na lanjski travanj porasla samo 1,6%. Informer istražuje kako stojimo u odnosu na druge. Još malo mjerenja. Svaki put kada netko anketno mjeri korupciju, uvijek smo u vrhu. To nimalo ne čudi, jer još od vremena Gucića, Kutle ili Sanadera, pa sve do Josipe Rimac, znamo da sve padne u pravnome procesu i da osude uglavnom izostaju. A ukradeni se novac nikada ne oduzme. Pa zdrav razum ...
Što god mislili o američkim prosvjedima koji se šire i po Europi, jedno se pitanje opet nameće samo od sebe: zašto su Hrvati jaki na jeziku, ali u praksi potpuno anemični? Okupiti više od tisuću ljudi koji glasno traže ono što zdrav razum nalaže uglavnom je nemoguća misija. Je li stvar u glavi, naslijeđu, prevelikoj politiziranosti ili nečemu četvrtome? Svi su se digli na noge zbog urušavanja turizma koji čini oko 20% BDP-a. Nitko ni glasa nije pustio zbog ostalih 80% gospodarstva u kojemu pretežu proizv...
Kažu da papir sve podnosi. Na papiru su tako brojke financijske pomoći i ukupnih kredita respektabilne. No, prema običaju, u praksi uvijek nešto škripi. Tako je od velike najave silnih milijarda kuna pomoći tek dio realiziran, najmanje preko poslovnih banaka. Dio zapinje na ukupnome portfelju koji je brzo dosegnuo limit, ali veći dio zapinje na administraciji i provjerama koje mnogi neće preživjeti. Teško je biti optimističan ako su nam jasni razmjeri ekonomskih posljedica korone. Pri tome ne samo da sad...
Globalnu ekonomiju pokreće potrošnja. A temelj je svake potrošnje mali čovjek, kupac, o kojemu su pametne države poput Njemačke ili Danske itekako vodile računa. Hrvatska se njima posvećuje tek posredno, preko pomoći poduzetnicima. No, ako obični ljudi nemaju čime kupovati, a uskoro neće imati, ugasit će se i ponuda, dakle tvrtke, usluge i proizvodnja. Ako su poduzetnici zadovoljni državnom pomoći kako tek stoje zaposlenici? Nimalo neizvjesno osiromašenje društava nakon pandemije, ali i sve veći jaz izme...
Dok se vlast sprema na ranije izbore, tobože zbog epidemije, gospodarstvo je ostavila na suhome. Drugi krug mjera niti je dovoljan niti je dugoročniji, što pokazuje da Vlada doista ne razumije što stiže. Trenutno najglasnija poduzetnička udruga Glas poduzetnika pokušava dobiti odgovore ili barem znakove što vlada kani s mjerama kako bi se donekle pripremili za jesen, no odgovora zasad nema. Zbog globalnog zaključavanja ekonomije najviše su stradala najrazvijenija tržišta, ona Amerike i Europe, što će sig...
Dva Hrvata, najmanje tri ekonomske teorije. No, s jednim se zdravorazumskim stavom teško ne složiti – kada prijeti recesija nije vrijeme za štednju. A Vlada je očito odabrala upravo to, pa među ostalim, štedi i na javnim nabavama. Dio su procesa javnih poziva i nabava i EU natječaji. Informer istražuje jesmo li si zabili autogol i blokirali nužno potrebna sredstva.Potrošnja je u svakoj recesiji ključna aktivnost, jer ako se ne troši nema nikakva razloga za otvaranje ili očuvanje radnih mjesta. I dok smo ...
Vječita dilema – treba li u krizi štedjeti ili trošiti, pri čemu se to pitanje prije svega odnosi na državu, dobilo je odgovor. Kako zahtjevi poduzetnika za reformiranjem i štednjom države ne jenjavaju, ekipa sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta odlučila je analizirati nekoliko situacija koje pokazuju utjecaj štednje i potrošnje na rupu u proračunu i BDP. Rasta potrošnje zaposlenih u privatnome sektoru baš i nema, mnogima je plaća srezana ili su dobili otkaze. Oni koji nisu ovih se dana trebaju prisjetiti...
Iako je Vlada u dva navrata donijela mjere za spas gospodarstva, dojam da stvarno zna koji je cilj i na što bi se trebalo fokusirati uporno izostaje. Štoviše, čini se kao da nitko u Vladi ne razumije da već sada imamo najmanje tri šoka koji egzistiraju istodobno – šok ponude, šok potražnje i šok negativnih očekivanja. Vladimir Čavrak, profesor s Ekonomskog fakulteta upozorava da nije vrijeme za štednju i da bi, ovisno o dubini i dužini trajanja krize, moglo trebati dvostruko više novca od Vladine ponude....
Još od vremena bivše države u domaćoj se poljoprivredi ne događa ništa dobra. Proizvodnja pada, uvoz raste i tako već tri desetljeća. Dio je problema i u činjenici da je samostalna država uništila velike kombinate i ostavila poljoprivredu rascjepkanom. U njoj danas dominiraju OPG-ovi. No, pandemija nas upozorava da bismo u poljoprivredi ne samo mogli nego i morali biti samodostatni, inače bismo mogli ostati gladni. Zatvaranje tržnica činilo se poput smrtne presude malim poljoprivrednim proizvođačima. Tek...
Već je neko vrijeme posve jasno da od turističke sezone ne možemo očekivati gotovo ništa i da je vrijeme rekordnih zarada prošlost. Ne samo da ćemo imati priličnu rupu u državnoj blagajni, nego je pitanje i što s planiranim ili započetim investicijama u turizmu jednom kada virus popusti. Jer, ne zna se hoće li se turizam ikada više vratiti na predvirusne razine. Nestašice uglavnom vežemo uz bivšu državu, no jedan je maleni virus otkrio sve rupe u domaćoj proizvodnji, odnosno u njenome nepostojanju. Odjed...
Kada je postalo jasno da će se privatni sektor potopiti u korona krizi glasnije nego ikada prije traži se rezanje plaća u javnome sektoru. Dio ekonomista uvjerava da bi to potopilo BDP koji će se ionako sunovratiti zbog gašenja ekonomije. Informer istražuje je li ovo prilika da napravimo rezove koje se nijedna vlada nije usudila učiniti gotovo 30 godina. Zaštita zaposlenih bit će također ključni zadatak u krizi. Prije svega su ugroženi oni iz realnoga sektora koji se ili otpuštaju ili im se smanjuju plać...
Možda netko i misli da otprilike znamo što nas čeka u borbi protiv korone, no posve sigurno nemamo pojma što nas čeka u ekonomskoj stvarnosti jednom kada ta borba završi. Poduzetnici već sada plešu po rubu, a potraje li karantena do lipnja, armagedon će se tek dogoditi. Informer donosi priču s poduzetničkih terena. Od trenutka kada je postalo jasno da se ekonomija stopira, počela je licitacija brojkama. No, čini se da su i ekonomisti optimisti, jer gospodarski pad od 3 ili 5 posto nije razlog panike, dož...
Dok njemačka vlada najavljuje paket pomoći realnome sektoru težak 750 milijardi eura, s ključnom porukom: „Važno je djelovati brzo i nebirokratski“, hrvatska je Vlada ostala vjerna sebi – pomoći će, ali malo, sporo i uz tisuću papira dokaza da je pomoć u doba korone doista potrebna. Poduzetnici su se okupili oko inicijative Glas poduzetnika s kojom traže otpis, ne odgodu, a Informer otkriva što o državnome paketu pomoći misle ekonomisti.Nakon smirivanja panike zbog potresa vratili smo se onoj dugotrajnij...
Koronavirus još nije dosegnuo svoj maksimum, a način na koji smo navikli živjeti ruši nam se pred očima. Sve što smo mislili da znamo o krizama postaje nedostatno za misaono stvaranje sutrašnjice. Privatni je sektor u panici, prihoda neće biti, jer će svijet, čini se, stati. Na dan, tjedan, mjesec ili više, svejedno je. Ekonomija traži vječiti rast kroz vječitu potrošnju. Smeće je vrijedna sirovina, govore to barem jedno desetljeće. To je bio i glavni argument odvajanja otpada, no nekako je ispalo da što...
Iako je ta vrsta rada u padu i više ne čini četvrtinu tržišta, u planu je Nacionalni program za suzbijanje neprijavljenoga rada koji bi onda poslužio kao podloga za izradu zakona. No, obrtnici se pitaju čemu novi zakon ako takav već postoji? O spoju plave i zelene Hrvatske na razini teorije priča se od 90ih. Sve što smo zaključili iz želje da se one spoje jest da plava Hrvatska više voli uvoz nego domaće zeleno. Domaći se proizvođači žale kako se teško uspijevaju probiti do hotelske ponude, no praksa ip...
Prijevare s platnim karticama nekada su se događale samo na fizičkoj razini, netko ih je jednostavno ukrao. No, s razvojem tehnologije, internet trgovine i praktički zamjenom gotovine plastikom, hakiranja i slične prijevare sve su češće, čak i ako plaćamo preko provjerenih globalnih platnih sustava. Ako je nešto svojstveno kapitalizmu onda su to zahtjevi za deregulacijom i slobodom kretanja privatnoga kapitala. Kako živimo u zemlji carstva birokracije mislimo da je drugdje trava zelenija i da reguliranja...
Četiri kruga porezne reforme državu su stajala oko 9 milijardi kuna, za koliko je olakšan stisak poreznih obveznika. O tome što o tim krugovima i samoj brojci misle stručnjaci i poslovna zajednica saznajte u emisiji – s naglaskom da su svi složni kako problem nikada nije bio u prihodima, osim u vrijeme krize, nego u rashodovnoj strani koja raskošno raste svih ovih desetljeća, u potpunome neskladu sa stvarnošću. Kažu da trenutno u jednoj godini potrošimo resursa za gotovo dvije planete. Nema sumnje da pre...
Kada se kaže da treba smanjiti udio države u gospodarstvu, onda to ponajprije znači smanjiti broj poduzeća pod državnom kapom. Desetljećima ih je više od tisuću, u mnogima od njih država je vlasnik manje od 25%. Sve su vlade radile nekakve planove privatizacije i restrukturiranja, od kojih je ostala tek prašina. Istraživanja pokazuju da je modna industrija drugi najveći zagađivač u svijetu. Kupujemo čak pet stotina puta više odjeće nego prije dvadeset godina, pa nije čudo što ne znamo kuda bismo sa svim ...
Od stotinjak tisuća europskih poduzeća upravo je vlasnik jedne hrvatske tvrtke proglašen europskim poduzetnikom godine. Najbolji je među najboljima Stjepan Šafran. S malom je radionicom krenuo još u bivšoj državi, a danas kao etablirana metalska tvrtka izvozna tržišta osvaja kvalitetom. Bez obzira na poslovnu negostoljubivost, u Hrvatskoj nesumnjivo ima sjajnih primjera uspjeha. Što bi tek bilo da vlast sasluša prijedloge kakve primjerice ima Centar za javne politike i ekonomske analize koji zagovara mje...
