U tek oslobođeni gradić u Srbiji dolazi mlad učitelj, partizan. Njegova ratna, partizanska "pedagogija" sudara se sa starim metodama rada u školi. Djeca su, naravno, uvijek uz svog učitelja, iskrenog druga. Priča je, u stvari, dječje sjećanje i pamćenje jednog vremena koje je ostavilo duboke tragove u ranjivim mladim dušama čitavih generacija.
Ostatak razbijenog partizanskog odreda skreće na sebe pažnju četnika koji kreću u hajku na ranjene, gladne i slabo naoružane partizane skrivene po zemunicama. Ljudi postaju progonjene zvijeri i zvijeri koje progone...
Mladić iz radniče klase i djevojka iz dobrostojeće obitelji nastoje spojiti dva nespojiva svijeta. Ova rado gledana drama Gorana Paskaljevića osvojila je na Filmskom festivalu u Puli 1976. godine Zlatnu arenu za najbolju režiju a iste je godine film bio nominiran za nagradu Zlatni medvjed Filmskog festivala u Berlinu, da bi dobio nagradu C.I.D.A.L.C. - Specijalnu nagradu žirija.
Neuspjeli pokušaj jednog usamljenika da izmjeni svoj sivi i besmisleni život. Tragajući za poslom i novcem, zaljubljuje se u nepoznatu djevojku za koju vjeruje da predstavlja prekretnicu u njegovom dotadašnjem življenju. I baš kada njegova iluzija o sreći dostigne vrhunac, nepoznata krišom odlazi sa njegovim, od poznanika dobijenim novcem, ostavljajući ga razočaranog i prevarenog tamo gdje je bio prije ovog susreta.
Doktor Ilić radi u bolnici za prisilno liječenje alkoholičara. Provodeći svoj "poseban tretman" sastavljen od fizičkih vježbi, dijete jabukama, iscjeliteljskog djelovanja Wagnerove muzike i psihodrame, on s grupom od šest pacijenata odlazi u posjetu pivovari u kojoj je veliki problem alkoholizam na radnom mjestu.
Mika, djevojka osuđena na zatvor zbog sitnog šverca bježi iz vozila kojim transportiraju osuđenice na prisilni rad. Ona se želi pod svaku cijenu dokopati Pariza. Bez novca i indentiteta, prisiljena je prihvatiti pomoć bivšeg filmskog kaskadera koji putuje provincijom u kaubojskoj opremi s konjima i magarcem, prikazujući primitivne rodeo priredbe sa scenama iz vestern filmova.
Radnja se odvija u malom rudarskom mjestu u Srbiji i obuhvaća predratni, ratni i poslijeratni period. Priča o tragičnom životnom putu nepismene žene sa sela, o njenom životu s trojicom ljudi koje je voljela. Njezin životni put pun trpljenja, samoće, razočaranja, nadanja i ljubavi, prerasta u simbol čovjekove pobjede. Kao literarna potka poslužili su motivi iz istoimenog djela Dragoslava Mihajlovića.
Dan uoči njemačkog napada na Jugoslaviju, dotrajalim autobusom firme Krstić, za Beograd kreće grupa ljudi. Putovanje se zbog nepredviđenih zbivanja odužilo na dvadeset i četiri sata, iako je polazna stanica od Beograda udaljena jedva stotinjak kilometara. Usput, pod utiskom rata u Europi, putnici se svađaju i sukobljavaju. U Beograd stižu šestog travnja ujutro gdje ih dočeka prvi nalet njemačkih aviona.
Dva stara prijatelja, vozača, odlaze u mirovinu. Nakon mnogih godina napornog rada jedva čekaju dan kada će moći ostvariti svoje snove: Paja - život u čamcu na Savi, a Jare - čeprkanje u vrtu iza kuće. Ali, snovi su jedno, a stvarnost, kao i uvijek, nešto sasvim drugo...
U obitelji Topalović, koju sačinjava pet generacija muškaraca -- najmlađi ima 25 godina a najstariji 120 -- dolazi do velikih sukoba, jer se mladi potomak ne želi baviti pogrebničkim zanatom, koji desetljećima, s koljena na koljeno, drži njegova porodica.
Kraj djetinjstva, prva ljubav i nesporazumi koji izgledaju neriješivi. Komična priča o šesnaestogodišnjem dječaku kojem se čini da se sve urotilo protiv njegovih snova - i porodica, i prijatelji, i svijet iz samoposluge u kojoj je zaposlen. Sam sebi liči na leptira koji bježi pred teškim kišnim oblakom.
Ekranizacija Čehovljeve novele o liječniku u provincijskoj bolnici carističke Rusije koji besciljno provodi dane izgubivši volju i za svoj redovni posao.
"Neposredno poslije rata, u jednom selu negdje u Srbiji, predsjednik narodnog odbora, zajedno sa seljacima, smišlja na razne načine kako da izbjegne obavezni otkup žita i druge državne poreze. Zato odlučuju da ga smjene, ali se on nekako izvuče. Loveći ribu eksplozivom, on nastrada. Prema nepisanom pravilu - o pokojniku sve najljepše - seoska škola dobija njegovo ime. Novi predsjednik želi da selo izvuče iz zaostalosti i da ga uključi u proces industrijalizacije. Nailazi na žestok otpor, ali pridržavajuć...
U seoskom mlinu, sa svega nekoliko radnika, živi stariji poslovođa sa mladom ženom. Ona ga napušta i odlazi u grad tražiti vozača, koji je poslom svratio u selo, unio nemir među supružnike, a u mladoj ženi probudio ljubav. Tragajući za njim upoznala je svijet periferije i, ponižena, ponovo se vraća mužu.
U istarskom selu žive samo starci i djeca. Oni sposobni otišli su u gradove ili na privremeni rad u inozemstvo. Na seoskim imanjima ostala su njihova maloljetna djeca i djedovi i bake koji su više teret nego pomoć ovim malim ljudima, prinuđenim da održavaju domaćinstvo. U jednoj takvoj obitelji drama nastaje u trenutku kada djed primi pismo od sina u kojem mu javlja o razvodu i namjeri da se više ne vraća kući. On krije tu surovu istinu od svojih unučića, uvjeren da nadanja i snovi pomažu da se živi.
Dvanaestogodišnji dječak razvedenih roditelja živi u naselju nebodera, ali sivilo njegovog urbanog življenja razbija blizina hipodroma i ergela. Dječakov ljubimac je nekadašnji prvak, konj Zimzelen, kojeg je uprava ergele odlučila prodati klaonici. Nakon uzaludnog pokušaja da upravu odvrate od odluke, djeca ukradu konja.
Cijenjeni film "crnog talasa" govori o sudbini 18-godišnjeg Dalmatinca koji, izgubivši roditelje u ratu, dolazi u Srbiju da bi se hrabro borio protiv četnika i doživio tragičnu sudbinu.
Banija, početak Drugog svjetskog rata. U trima susjednim selima žive ljudi različitih nacionalnosti i vjeroispovijesti koje je rat odmah uspio posvađati. Kako nesuglasice među lokalnim Hrvatima, Srbima i Muslimanima ometaju organiziranje ozbiljnijeg otpora neprijatelju, iz Zagreba stiže partizanski komesar (Boris Buzančić) koji bi trebao srediti situaciju. Komesar ubrzo otkriva kako se njegovo viđenje revolucije uvelike razlikuje od situacije na terenu.
U jesen 1941., grupa ilegalaca spašava iz logora uhapšene komuniste Tomu i Pavla. Ilegalac Petar treba ih prebaciti do partizanskih jedinica, ali ih putem presreće ustaška patrola, koja sprovodi u grad uhapšenog partizana Krileta. Patrola je savladana, Krile oslobođen, a Petar se odvaja od njih i ugovara sastanak kod obližnjeg šumskog gradilišta, gdje ih čeka "veza" za partizane. Na dogovorenom mjestu Tomo i njegova grupa ne nalaze ni Petra ni "vezu". Unatoč tome što je na tjeralici, Tomo odlazi u obližnju krčmu, ne bi li doznao što se dogodilo. Vlasnik krčme Marko prepoznaje Tomu i prijavljuje ga ustaškom funkcionaru Krešimiru Liscu, koji je odsjeo kod njega. Lisac hapsi Tomu i pokušava ga prebaciti u grad, međutim, Pavle i Krile su u zasjedu i onemogućuju bilo kome da napusti krčmu. U krčmi napetost raste: Marko prisiljava svog pomoćnika Malog da pomogne Liscu, što konobarica Marija ne odobrava. Tu je i zagonetni Dugi, za kojeg se ne zna na čijoj je strani.
Djed i unuk odlaze na sajam prodati konja. Na povratku, prate ih lugar i njegov podmukli kompanjon Matijević s namjerom da ih opljačkaju. U šikari dođe do obračuna.
