Problem kod lažnih vijesti je što su potrebne godine da se suočimo sami sa sobom i prihvatimo da smo neke informacije krivo shvatili te da ispravimo svoje stajalište o njima, naglašava urednik portala Srednja.hr Marko Matijević

Čitanje s razumijevanjem, i to knjiga, ne društvenih mreža, propitivanje točnosti informacija, provjera izvora, provjera citata, osoba koje prenose određene informacije, provjera vjerodostojnosti medija s kojeg se informacije čitaju – sve su to načini na koje se, kako mladi tako i odrasli, mogu i trebaju boriti protiv lažnih vijesti i dezinformacija. I nije to tek floskula jer ta je borba danas jedna od ključnih, neophodna u obrazovnom i cjeloživotnom sustavu obrazovanja, neophodna uostalom za funkcioniranje društva u cjelini. Hrvatski obrazovni sustav tek odnedavno, od izmjene kurikuluma, pridaje veću važnost medijskoj pismenosti kao ključnoj, ali i dalje je to daleko od stvarnih potreba mladih koji tek, u moru informacija, moraju prepoznati onu točnu.

Za 5 godina od sada, vjerojatno ćete poželjeti da ste uložili u ovih 10 dionicaZa 5 godina od sada, vjerojatno ćete poželjeti da ste uložili u ovih 10 dionica

Hrvatska u kurikulume tek uvodi načine na koje bi učenike podučila kako prepoznavati lažne vijesti, koliko je zapravo neophodno informacije shvatiti u cijelosti, a ne iz konteksta, koliko i kako društvene mreže mogu utjecati na mentalno zdravlje i upravo stoga pitali smo Marka Matijevića, glavnog urednika portala Srednja.hr, kako mladima pomoći da u mnoštvu informacija u digitalnom svijetu nauče razlikovati kvalitetan sadržaj od lažnih vijesti.

- Pomoć im prvenstveno treba doći od školskog sustava. Svi moramo inzistirati na tome da se školski sustav treba konstantno mijenjati i da se od učenika ne traži puko ponavljanje informacija, nego njihovo razumijevanje. S druge strane, medijska pismenost dolazi od kuće. Ako roditelji čitaju novine, komentiraju vijesti i propitkuju ih, za očekivati je da će i mladi prihvatiti takav odnos prema medijima. Pitanje je kako pomoći onim mladima koji niti od školskog sustava niti od obitelji ne dobivaju alate koji će im pomoći u snalaženju u medijskom svijetu. Ponekad se pitam jesmo li i mi mediji, uključujući moj, u iluziji da bi naši čitatelji jednostavno trebali razumjeti sadržaj koji čitaju, a da im se u tome ne pomogne – kaže Matijević. Kako je istaknuo, nema druge nego čitati, jer kaže, ne možemo očekivati medijsku pismenost, bez čitanja, i to čitanja s razumijevanjem.

Kritika kao obrana od fake newsa

- Od fake newsa možemo se obraniti razvojem kritike. Zvuči li ova informacija točno? Tko je izvor, koliko je vjerodostojan, koja je alternativa, čega u tekstu nema? Uglavnom, fake news ne dolazi od medija, nego od interpretacija vijesti ljudi koji žele birati svoju istinu, bez obzira na činjenično stanje. Pazite kakve ljude pratite i uvijek provjerite njihove informacije ako vam se čine sumnjivima. Nemojte uzimati zdravo za gotovo informacije, kao što niti ne uzimate savjete od brokera – jasan je glavni urednik portala Srednja.hr, Marko Matijević.

Kako kaže ni sam još ne može preboljeti činjenicu da postoji velik dio populacije koji, čitajući digitalne medije, radi screenshotove informacija koje su njima važne te ih prosljeđuje dalje, bez linka na tekst.

- Često me u društvu prijatelja pogađa kada čujem netočne informacije o nekoj aktualnoj temi. Često njihovo ponavljanje nije proizvod fake newsa, nego nedostatka vremena za praćenje detalja neke određene teme. Zbog nedostatka vremena, pamte se najbitnije stavke, gube detalji, a detalji su upravo temelj novinarstva i točnih informacija. Primjećujem posljednjih godina napad na medije od kojih se traže da sve informacije daju u naslovu, pratitelji na društvenim mrežama komentiraju samo na temelju naslova i kreiraju paralelna tumačenja, koja nisu temelj novinarskog rada, nego su reakcija na fragment medijskog rada. Prije deset godina sam mislio kako će velike tehnološke platforme omogućiti komentiranje samo za one koji su pročitali tekst jer je problem već tada bio očit, ali takvi modeli nisu išli u korist njihovih poslovnih modela – objašnjava Matijević.

Kad upadnemo u vrtlog netočnih informacija

Dobar je model pitati bliske osobe koja je teorija zavjere u koju vjeruju i na temelju čega. 

- Ponekad se čovjek iznenadi koliko je moćan Internet kada netko upadne u loophole (vrtlog) netočnih informacija koje mu formiraju stavove. Iznenađenje bude još veće kada je u pitanju vama bliska osoba, za koju nikada ne biste posumnjali da vjeruje u nebulozne teorije zavjere. Jedan video prati drugi preporučeni i tako ukrug dok mainstream vijesti ne počnu zaudarati, a Zemlja postaje sve ravnija ploča – kaže Matijević. 

Ističe najvažniju stvar – informacije kreiraju našu stvarnost, bile one točne ili lažne. 

- Problem kod lažnih je što su potrebne godine da se suočimo sami sa sobom i prihvatimo da smo neke informacije krivo shvatili te da ispravimo svoje stajalište o njima. To vrijeme, koje se provode u iluziji stvarnih informacija, može biti vrlo toksično i štetno po mladu osobu i njezinu okolinu – zaključuje urednik portala Srednja.hr.

Foto: Shutterstock
Članak možeš pročitati i ovdje.