Ovaj članak nastao je u suradnji s 24sata.

U današnjem digitalnom dobu, bez obzira na dob, susretanje s lažnim vijestima postaje sve učestalije. Prema dostupnim podacima, više od 70% Europljana izjavilo je da redovito nailazi na "fake news", a zbog svojeg potencijala da utječu na način na koji razmišljamo, kako glasamo i u što vjerujemo, lažne vijesti postale su važan problem u društvu.

Kako se šire lažne vijesti?

Dezinformacije i lažne vijesti najlakše se šire putem društvenih mreža jer se povećava broj ljudi koji vide određeni sadržaj svaki put kad neki korisnik na svojim profilima podijeli lažni sadržaj. Kako bismo znali suočiti se s lažnim vijestima, važno je razumjeti kako one funkcioniraju, točnije - kako funkcionira naše pamćenje. 

- Kad iz više izvora pročitamo istu vijest u relativno kratkom roku, dolazi do usvajanja te vijesti kao istine. Ako je poznato, onda je i istinito, zar ne? Znamo da smo informaciju negdje pročitali ili čuli, no ne znamo točno gdje. Ponavljano izlaganje lažnoj vijesti pojačava doživljaj da je informacija istinita. Također, iako usvajamo informacije koje su u skladu s našim mišljenjem, usvajamo i oprečne informacije. To radimo jer želimo obraniti svoj stav - ističe sociologinja Ana Veočić iz Centra za sigurniji internet.

Lažne vijesti često sadrže informacije koje se ne mogu lako provjeriti ili uz njih nisu navedeni relevantni izvori, a većinom su te informacije izmišljene ili preuveličane kako bi pobudile određene emocije kod čitatelja. Lažne vijesti najučestalije su, prema istraživanju Statiste iz 2020., u Španjolskoj, a najmanje ih je u Finskoj. 

- Najosjetljivije su, naravno, one lažne vijesti koje uključuju informacije o djeci, odnosno bilo kakve informacije o maloljetnim osobama. Prema istraživanju Eurobarometra iz 2018., 83% ispitanika smatra da lažne vijesti predstavljaju opasnost za demokraciju. Posebno su zabrinuti zbog namjerne dezinformacije s ciljem utjecaja na izbore i politiku useljavanja. Ispitanici smatraju da su tradicionalni mediji izvor vijesti od najvećeg povjerenja (radio 70%, TV 66%, tisak 63%), a najmanje se vjeruje internetskim izvorima vijesti i web mjestima za video hosting, sa stopama od 6% odnosno 27% - kaže Veočić. 

Što mi možemo učiniti?

Ono što je zajedničko u svim navedenim primjerima lažnih vijesti jesu senzacionalistički naslovi. Jedan od načina prepoznavanja lažnih vijesti upravo su takvi naslovi, koji ponekad mogu biti samo djelomično točni, a stvarnom se informacijom u članku manipulira. I zato je prvi korak u borbi protiv širenja dezinformacija prepoznavanje ovakvih vrsta vijesti i razvijanje kritičkog razmišljanja. 

- Razvijanje kritičkog razmišljanja jedna je od najvažnijih vještina koje su potrebne svakom pojedincu koji svoje informacije o svijetu i događajima u svijetu crpi iz različitih medija. Kritičko razmišljanje mora se primijeniti ne samo na evaluaciju izvora nego i pri traženju izvora - pojašnjava Veočić.

Kritičko razmišljanje također pridonosi prepoznavanju manipulativnih informacija i održavanju zdrave medijske pismenosti. 

- Razvijanje kritičkog razmišljanja možete vježbati tako da, kad vidite neku zanimljivu vijest, otvorite cijeli članak i provjerite autora teksta ili sadržaja. Osim toga, provjerite domenu i izgled stranice, proučite informacije o vlasnicima, uredništvu, novinarima. Obratite pažnju na datum i vrijeme objave, kao i na korištene poveznice, izvor i izvještavanje drugih medija o tom događaju. Važno je osvijestiti vlastite stavove. Ljudi su vrlo često skloni pratiti teme koje potvrđuju njihov pogled na svijet, zanemarujući drugu perspektivu. I na kraju, razmislite prije nego što nešto podijelite - savjetuje na kraju Veočić i dodaje da je Centar za sigurniji internet dostupan za sva pitanja na liniji 0800 606 606, a koja sad ima novo radno vrijeme: od 8 do 16 sati.

Foto: Shutterstock
Članak možeš pročitati i ovdje.