Pozitivne i negativne strane gaminga: Sve što trebaš znati o videoigrama na jednom mjestu

#Pretjerano korištenje tehnologije #BoljiOnline
  • Autor Centar za sigurniji internet i A1 Hrvatska
  • Datum 06.02.2024.
Djeca i gejmanje

Utorak u drugom tjednu veljače rezerviran je za Dan sigurnijeg interneta, jedan od najvažnijih dana kada je riječ o online sigurnosti i odgovornosti.

Ove godine obilježava se 6. veljače, i to pod sloganom „Gejmaj sigurno – zajedno za bolji internet“. Osim javne tribine Osijeku, tematskih radionica, online kvizova s vrijednim nagradama i javljanja stručnjaka, Centar za sigurniji internet pripremio je i publikaciju o sigurnom gejmanju „Sve što želite i trebate znati o videoigrama“ koju možeš besplatno preuzeti OVDJE.

„Tijekom svakodnevnog rada s djecom kao i tijekom održavanja raznih preventivnih aktivnosti za djecu u školama diljem Hrvatske tema igranja videoigara kod djece pokazala se kao ona koja je bliska i atraktivna djeci i mladima koja provode velik dio svog slobodnog vremena igrajući ih. S druge strane, roditeljsko razumijevanje samog koncepta te mogućnost educiranja stručnjaka i roditelja o tome što su zapravo videoigre, koje su prednosti, koji nedostaci, koja je uloga roditelja u postavljanju granica, koje vrste videoigara postoje, kako znati da je određena primjerena za djecu, nisu široko dostupni. Stoga nam je cilj ovom javnom tribinom upoznati i osvijestiti stručnjake koji rade s djecom o stavovima same djece i mladih o videoigrama kao i pružiti dublji uvid u razne sustave kroz koje se ova tema provlači“, ističu stručnjaci Centra za sigurniji internet.



Saznaj zašto mladi toliko vole taj oblik razonode, ali i koje rizike nosi višesatno igranje videoigara. Stručnjaci iz Centra za sigurniji internet otkrili su najnovije preporuke i smjernice za gejmanje.

Mladi i gejmanje

Videoigre su nesumnjivo neizostavan dio života mnogih mladih, ali i odraslih osoba diljem svijeta. Bez obzira na dob, spol ili kulturnu pripadnost, milijuni ljudi se svakodnevno posvećuju raznim igrama na računalu, konzolama, mobilnim uređajima pa čak i u virtualnoj stvarnosti.

Upravo zato videoigre dijelu roditelja, ali i stručnjacima koji rade s djecom predstavljaju izazov koji otvara brojna pitanja, poput sigurnosti, posljedica, rizika i prevencije

Roditeljima i svima koji rade s djecom može biti teško pratiti sve novosti u digitalnom svijetu, pogotovo zato što se trendovi stalno mijenjaju, a svakim danom izlazi sve više novih videoigara. Iako videoigre nisu namijenjene samo djeci, većina odraslih ne igra videoigre i zato im nije jasno što je djeci toliko privlačno u njima.

Međutim, djeca su zbog videoigara spremna zanemariti hobije, sport i druženja pa je korisno barem pokušati sagledati stvari iz njihove perspektive.

Pozitivne strane gejmanja

Videoigre jedan su od najzastupljenijih oblika zabave i razonode, osobito kod mladih. Dok s jedne strane postoje upozorenja o razvoju ovisnosti i zanemarivanju društvenog života, s druge strane istraživanja potvrđuju da videoigre poboljšavaju kognitivne sposobnosti.



Ako se videoigre igraju u kraćim intervalima i na odgovoran način, mogu imati pozitivne učinke, a ovo su neki koja su dokazale studije:

-    Igranje videoigara ima društvenu komponentu - može pomoći djeci i adolescentima stvarati prijateljstva u digitalnom okruženju, što im može pomoći kod upoznavanja novih prijatelja u offline svijetu.
-    Igranje može pomoći u razvoju kognitivnih sposobnosti - može pomoći boljoj koncentraciji, orijentaciji i snalaženju u prostoru te boljoj organizaciji vremena.
-    Jedan sat igranja videoigara poboljšava selektivnu pažnju.
-    Određene videoigre poboljšavaju raspoloženje.
-    Videoigre koje iziskuju planiranje i traženje strategije mogu potaknuti razvoj kritičkog mišljenja kod djece.
-    Ako videoigra traži suradnju među igračima kako bi se došlo do cilja, one mogu poticati sposobnosti timskog rada i suradnje kod djece.
-    Igranje videoigara u ograničenoj mjeri pomaže u razvoju natjecateljskog duha.

Negativne strane gejmanja

Međutim, višesatno gejmanje može imati negativne posljedice, rizike i opasnosti. Centar za sigurniji internet u svojoj publikaciji „Sve što želite i trebate znati o videoigrama“ upozorio je na samo neke od njih.

Negativne posljedice koje se najčešće spominju su teškoće s pažnjom, nedostatak samokontrole, pojava agresivnog ponašanja, teškoće u ispunjavanju školskih obveza i komunikacije s vršnjacima.

Ostale negativne posljedice prekomjernog gejmanja uključuju:
-    Gubitak interesa za druge životne aktivnosti, a smanjenje društvene i socijalne aktivnosti dovode do niže socijalne inteligencije.
-    Gubitak pravih prijateljstava, depresija i anksioznost.
-    Veća impulzivnost kod djece te teškoće sa spavanjem.
-    Teže nošenje s porazima u digitalnom i stvarnom svijetu.

Sve je u ravnoteži

Pravilo koje primjenjujemo općenito na sigurnost na internetu vrijedi i ovdje - umjerenost igra veliku ulogu. Ako ne pretjeruju u igranju videoigara, one na djecu, mlade, ali i odrasle mogu imati pozitivan učinak.

Više informacija pronađi u publikaciji „Sve što želite i trebate znati o videoigrama“.

Foto: Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
Korištenje mobitela tijekom noći

Sve teme

Korištenje ekrana usred noći: Kako se oduprijeti buđenju zbog provjeravanja notifikacija na mobitelu?

U današnje digitalno doba teško je zamisliti dan bez mobitela. Vjerojatno je uvijek uz tebe, što god radiš i gdje se god nalaziš. Problem može nastati kada korištenje mobitela postane prekomjerno i kada te stalna želja za provjeravanjem mobitela ometa u obavljanju određenih aktivnosti, na primjer u spavanju.

Istraživanje neprofitne organizacije Common Sense Media pokazalo je da gotovo 60 posto mladih ostavlja svoje mobitele blizu sebe tijekom spavanja. Ako je mobitel stalno pokraj tebe, možeš biti u konstantnom iskušenju za  provjeravanjem obavijesti koje dobivaš u noćnim satima. Zapravo, vjerojatno imaš tendenciju provjeriti kakva ti je notifikacija stigla kada ti mobitel zasvijetli ili proizvede zvuk obavijesti. Ako to činiš u vrijeme kada pokušavaš zaspati, problem je što često odgađaš san zbog scrollanja iako ti je početna ideja bila samo pogledati notifikaciju.



Postoji nekoliko mogućih razloga zašto se budiš tijekom noći zbog provjeravanja mobitela:

- FOMO (eng. fear of missing out), odnosno strah od propuštanja. FOMO je zapravo fenomen koji predstavlja stalno provjeravanje notifikacija i obavijesti koje dolaze na komunikacijske grupe ili profile radi straha od propuštanja određenog događaja. 

- Želiš biti u toku s onime što tvoji prijatelji rade u tom trenutku i informirati se.

- Obavijesti nisu utišane pa te bude.

Kako do boljeg sna?

Korištenje mobitela prije spavanja (i buđenje radi provjeravanja mobitela) može imati brojne negativne utjecaje na tvoj san. Može utjecati na kvalitetu sna, što posljedično može dovesti do slabljenja određenih kognitivnih funkcija poput koncentracije i pamćenja. Plavo svjetlo koje emitiraju ekrani mozgu može otežati oslobađanje hormona koji nas čini umornima – melatonina. Manjak sna zbog provjeravanja mobitela može povećati i rizik od pojave depresije i anksioznosti

U nastavku ti donosimo nekoliko prijedloga za bolji san, zbog čega ćeš bolje funkcionirati tijekom dana i staviti upotrebu mobitela pod kontrolu:

- Ne koristi mobitel i ostale digitalne tehnologije najmanje 90 minuta prije odlaska u krevet

- Ako ostavljaš mobitel na punjaču tijekom noći, prikopčaj ga na punjač u drugoj prostoriji jer tako eliminiraš iskušenje, odnosno korištenje mobitela.

- Koristi aplikacije pomoću kojih možeš pratiti svoje vrijeme provedeno na mobitelu te pratiti napredak u postizanju vremenskog cilja koji si odrediš. 

- Svakoga dana postavi podsjetnik za ostavljanje mobitela sa strane (gdje neće privlačiti tvoju pažnju) nekoliko sati prije spavanja te posveti to vrijeme osobnoj higijeni, čitanju knjige ili drugim sličnim aktivnostima. 


Važno je shvatiti koliko je dobar i kvalitetan san važan za svakodnevno funkcioniranje, koji su negativni utjecaji korištenja mobitela u kasnim satima te kako manjak sna ili loša kvaliteta sna utječu na tebe i tvoje svakodnevno funkcioniranje.

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 08 do 16 sati. Osim toga, na stranici #BoljiOnline pronađi više sličnih tema i educiraj se o sigurnosti na internetu, odgovornom korištenju tehnologije, sprječavanju cyberbullyinga i lažnim vijestima.

Foto: Getty Images

Dijete i prvi mobitel

Pretjerano korištenje tehnologije

Kupnja prvog mobitela: Otkrivamo kako zaštititi djecu i paziti na njihove prve samostalne online korake

Jedan od vrlo popularnih poklona za blagdane razni su digitalni uređaji. Tijekom cijele godine, a posebno u vrijeme blagdana kada su djeca na zimskim praznicima, važno je podsjetiti se važnosti roditeljskog nadzora u prevenciji nasilja i zlostavljanja putem interneta

Krajnji je cilj ukloniti svaki sadržaj sa seksualnim zlostavljanjem i iskorištavanjem djece, a osim reakcije na takav materijal, potrebno je učiniti sve što možeš da do samog zlostavljanja ni ne dođe.

Prevencija kroz nadzor

Prevencija postoji u raznim oblicima te osobe u izravnom kontaktu s djecom imaju različite razine odgovornosti kod korištenja preventivnih mjera. Često se oslanjamo na web aplikacije koje postavljaju mjere zaštite korisnika, osobito kada se radi o maloljetnim korisnicima. Online platforme imaju veliku odgovornost i utjecaj na online sigurnost. Unatoč tomu, roditelji i skrbnici prva su točka kontakta s djetetom i njegovim korištenjem interneta i ekrana te kao takvi imaju najveći utjecaj na njegovu okolinu i snalaženje u online prostoru.

Iako aplikacije nude razne mogućnosti očuvanja sigurnosti, korisnici ih uglavnom ne koriste. Razlog tome može biti slaba osviještenost o potrebi čuvanja sigurnosti, ali i neznanje. Platforme koje su primjerene za djecu kod kreiranja sadržaja trebaju uzeti u obzir ulogu roditelja u korisničkom iskustvu djeteta. Zato skrbnicima i roditeljima trebaju osigurati lako razumljive resurse o najnovijim značajkama, ažuriranjima te pitanjima privatnosti jer oni mogu proaktivno primijeniti zaštitne mjere koje mladi mogu zanemariti.



Roditeljski nadzor ključan je za očuvanje sigurnosti mladih korisnika. Istraživanja pokazuju da čak i najmanji oblik uključenosti roditelja u digitalni svijet djece može utjecati na povećanje sigurnosti djece na internetu.

Aktivni i pasivni nadzor

Aktivni nadzor odnosi se na promatranje svakodnevnog korištenja digitalnih uređaja kod djece. Roditelji na taj način mogu osigurati da je sadržaj koji djeca konzumiraju primjeren za njihovu dob te mogu biti uključeni u online aktivnost svoga djeteta. Pasivni nadzor odnosi se na jednostavne radnje – na primjer da su roditelji prisutni u istoj prostoriji u kojoj dijete koristi internet (kada ga koristi).

Značajan utjecaj na online sigurnost djece može se ostvariti i određivanjem gdje se u kući ili stanu koriste koji digitalni uređaji (npr. računalo se koristiti samo u dnevnom boravku).
Potencijalni kontakti online predatora usmjereni prema djeci na taj se način mogu smanjiti jer oni prisutnost roditelja smatraju rizikom za otkrivanje njihovih namjera.

Istraživanja pokazuju da roditeljski nadzor predstavlja veliki zaštitni faktor kod digitalne dobrobiti djece. Naime, djeca čije su aktivnosti pod nadzorom roditelja u manjem su riziku od online predatora. Informacija da je roditelj u blizini najčešće će u potpunosti obeshrabriti napadača.

Kako zadržati sigurnost djeteta pri korištenju prvih digitalnih uređaja?
-    Dogovori se s djecom da mobilne uređaje koriste dok si u istoj prostoriji s njima.
-    Dopusti korištenje računala samo u zajedničkim prostorijama.
-    Ograniči korištenje kamere i mikrofona na društvenim mrežama.

Tijekom školskih praznika djeca imaju više slobodnog vremena i posebno je važno da roditelji i skrbnici reduciraju vrijeme koje njihova djeca provode pred ekranima. Smanjenje vremena provedenog pred ekranima može imati brojne zdravstvene prednosti, poput smanjenja pretilosti, poboljšanja tjelesnoga zdravlja, ali i povećanja vremena za aktivnosti u stvarnome životu koje su dobre za zdravlje djece.

Postoje brojne preporuke za provođenje vremena pred ekranima s obzirom na dob. Američka akademija pedijatara tako preporučuje da djeca od 18. do 24. mjeseca života uopće ne koriste ekrane (osim za video pozive), dok se djeci u dobi od 2. do 5. godine preporuča da provode najviše sat vremena dnevno pred ekranom. 

Svjetska zdravstvena organizacija u svojim smjernicama o tjelesnoj aktivnosti, spavanju i sjedilačkom ponašanju za malu djecu preporučuje slično: djeca mlađa od 2 godine ne bi trebala koristiti ekrane, dok bi djeca od 2. do 5. godine ekrane trebala koristiti manje od sat vremena dnevno. Ipak, važno je naglasiti da je ključna kvaliteta sadržaja i je li primjeren određenom uzrastu djeteta jer je korištenje ekrana za edukativne svrhe potpuno različito od igranja videoigara s nasilnim sadržajem.

Kako reducirati vrijeme koje djeca provode pred ekranima?

Uključi se u život djece

Provodi slobodno vrijeme s djecom, daj im pažnju te im osiguraj zabavne aktivnosti kako ne bi imali potrebu koristiti ekrane iz dosade. Poželjno je da svi zajedno provodite vrijeme na otvorenome i da za to vrijeme ostavite mobitele po strani jer to može povećati endorfine i pružiti osjećaj sreće, ali i poboljšati raspoloženje.

Ako tvoja djeca prekomjerno koriste ekrane, počni postavljati manje ciljeve koji su ostvarivi. Umjesto da odmah prijeđu na preporučeno dnevno vrijeme korištenja ekrana, počni napola smanjivati njihovo trenutno vrijeme pred ekranima.

Postavi pravila

Možeš iskoristiti Obiteljski ugovor s kojim cijela obitelj dogovara pravila oko sigurnog i odgovornog korištenja interneta.

Odredi vrijeme bez ekrana

Tijekom vremena za koje se dogovorite da nećete koristiti ekrane, iznesite uređaje iz prostorije kako vam ne bi privlačili pažnju. Možete se dogovoriti i za mjesta u kući na kojima nećete koristiti ekrane – na primjer za blagovaonskim stolom.

Ključno je razumjeti kako provođenje vremena na internetu nosi rizike, osobito za mlade osobe. To ne znači da je provođenje vremena online u potpunosti nesigurno. Postoje brojni načini na koje je moguće osigurati da svi korisnici interneta, a osobito djeca, budu sigurni online. Roditelji mogu pomoći zaštititi sigurnost svoje djece na internetu tako što će njih, ali i sebe opremiti prikladnim resursima, najboljom praksom i potrebnim informacijama.

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati. Osim toga, na stranici #BoljiOnline pronađi više sličnih tema i educiraj se o sigurnosti na internetu, odgovornom korištenju tehnologije, sprječavanju cyberbullyinga i lažnim vijestima.

Foto: Getty Images