Ovaj članak nastao je u suradnji A1 Hrvatska i Index.hr-a te je preuzet s portala Index.hr. Izvorni autorski članak možete pronaći ovdje.

HOBI mladog Makedonca pokrenuo je lavinu koja je pravi zamah doživjela tek na drugom kontinentu. Kada je jedan mladić uoči američkih predsjedničkih izbora shvatio da može mnogo zaraditi uz pomoć lažnih vijesti i lakovjernosti nekih ljudi, svoj hobi pretvorio je u posao.

Ubrzo su ga kopirali mnogi sugrađani. Uoči američkih predsjedničkih izbora 2016. makedonski Veles zaokupio je pozornost gotovo svih zapadnih medija. U samo godinu dana pred izbore, stanovnici tog grada pokrenuli su najmanje 140 internetskih stranica uglavnom posvećenih američkim političkim temama. Na gotovo svima objavljivao se sadržaj namijenjen simpatizerima Donalda Trumpa, u to vrijeme kandidata za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

Zanimljivo je da je do tada broj pretraživanja za pojam “fake news” na svjetskoj razini bio zanemariv, što pokazuje graf izvađen iz Google Trendova. 

Pojava nije tako nova. Lažne vijesti i dezinformacije koriste se već stoljećima kako bi se obmanulo neprijatelja na vojnom frontu, zgrnulo dobit ili manipuliralo pojedincima i skupinama, a poseban uzlet doživjele su pojavom društvenih medija. Studijom objavljenom u časopisu American Political Science Review ispitivalo se koji su motivi dijeljenja takvih sadržaja. Autori su zaključili da politička pripadnost igra veliku ulogu u tome te da su konzervativne osobe sklonije dijeljenju lažnih vijesti o neistomišljenicima. 

Ljudi nasjedaju na lažne sadržaje jer se radije oslanjaju na informacije koje podupiru njihov način razmišljanja, a kad se u to umiješaju i emocije, teško je povjerovati istini. Problem nastane kad ne razmišljaju dovoljno o onome što čitaju, a posebno je došao do izražaja pojavom društvenih mreža gdje se brzo “skrola” i nailazi na šumu različitih ili oprečnih vizualno atraktivnih informacija. 

Zašto su lažne vijesti privlačne?

Pod pojmom fake news ili lažne vijesti označavaju se objave ili članci temeljeni na lažnim informacijama upakirani da izgledaju kao prava vijest. Cilj im je da namjerno zavaraju čitatelje radi financijske ili ideološke dobiti.

Kontroverzan i senzacionalistički sadržaj, onaj s elementom iznenađenja, koji potvrđuje već postojeća uvjerenja ili predrasude, potiče emocije i vizualno je upečatljiv zaokuplja ljudsku pozornost brže i lakše, navodi se na portalu medijskapismenost.hr. Takvi sadržaji često izgledaju atraktivnije od vjerodostojnih i zbog toga ih ljudi lakše zamijete i brže dijele, pa dalje dopiru, posebno u vremenu društvenih medija.

Rezultat je informacijski poremećaj zbog kojega je teško razlikovati vjerodostojnu od obmanjujuće ili lažne informacije pa takvo okruženje potiče nepovjerenje u tradicionalne medije i druge institucije. Kod značajnog broja korisnika društvenih mreža pozicionira alternativne izvore upitne vjerodostojnosti kao glasnogovornike istine.

Novac pokreće svijet lažnih vijesti

Među ljudima koji su stvarali i plasirali lažne sadržaje iz Velesa, bio je i tada 17-godišnji mladić. Računica je za njega bila jasna - od pravog posla u malom gradu koji broji oko 43.000 stanovnika, nema zarade, a od plasiranja lažnih vijesti u četiri mjeseca prikupio je 16 tisuća američkih dolara, piše Wired. Jedan od razloga zašto su birali američke teme bio je taj što je američki čitatelj oko tri puta vrjedniji od ostalih.

Glavni kanal širenja ovih lažnih vijesti bile su društvene mreže, a pogotovo Facebook. Jedan Guardianov izvor kazao je da je bio među prvima koji je monetizirao svoju stranicu te da je dnevno imao preko milijun posjeta, od čega je polovica dolazila s Facebooka. Objasnio je da mu je cilj bio utjecati na američku politiku, a sam je favorizirao republikanca Teda Cruza. Dodao je da su ga sugrađani kopirali te da je njihov glavni cilj bio zaraditi od oglasa.  

Posao se brzo širio pa je, osim kopiranja sadržaja s drugih stranica, zaposlio šaku američkih pisaca da produciraju originalni sadržaj. Drugi izvor nije otkrio koliko zarađuje, ali je kazao dovoljno da plati 15 pisaca čiji je honorar ovisio o prometu koji su generirali ti tekstovi.

Nisu sve stranice dolazile iz Velesa. U kratkom roku pojava se oduzela kontroli pa su tako dvije osobe iz San Franciska također sudjelovale u kreiranju i širenju lažnih vijesti za vrijeme predizborne kampanje. Zanimljivo je da im je 95 posto prometa dolazilo s Facebooka.

Kako prepoznati lažne vijesti?

Studija Reuters instituta Sveučilišta u Oxfordu iz 2020. godine dokazala je da većinu dezinformacija na društvenim mrežama proizvode obični ljudi, a tek 20% dolazi od poznatih javnih osoba. Među osobama koje ih stvaraju razlikuje se šest tipova - šaljivac, prevarant, političar, teoretičar urote i neimenovani “pouzdani izvor“.

Danas postoji mnogo factcheckera, alata ili stranica namijenjenih provjeravanju informacija objavljenih na internetu. 

Međutim, najbolji alat za suzbijanje lažnih vijesti je edukacija svih dobnih skupina. Platforma Bolji online nastala je s ciljem medijskog i tehnološkog opismenjavanja te čuvanja zdravlja i dobrobiti. Donosi savjete o sigurnosti na internetu, informacije o posljedicama pretjeranog korištenja tehnologije ili cyberbullyingu te o tome kako prepoznati i spriječiti širenje lažnih vijesti.

Izvori lažnih vijesti računaju na to da će čitatelji dijeliti sadržaje pa lažne vijesti mogu vrlo brzo nekontrolirano kružiti i izazvati štetne posljedice za mnoge skupine.

Pri susretu sa svakom novom informacijom ili sadržajem treba razmisliti o izvoru - je li on pouzdan, treba poručiti stranicu na kojoj je objavljen, pročitati potpun tekst i razmisliti može li se vjerovati autoru. Korisno je i provjeriti datum objave te je li se o temi već pisalo.

Foto: Shutterstock
Članak možeš pročitati i ovdje.