Daleko su dani kada smo za plaćanje koristili samo gotovinu i kartice. Danas postoje mnogi novi načini plaćanja, kako uživo, tako i online, a plaćanje jednim klikom u webshopovima jedno je od njih.

A1 je prošle godine postao prvi telekom u svijetu koji je dodao mogućnost plaćanja Revolut Payem u svojem webshopu te prvi telekom u Hrvatskoj koji je svojim korisnicima omogućio plaćanje KEKS Pay aplikacijom. 

A odnedavno korisnici mogu kupovati i A1 bonove uz KEKS Pay. Nastavkom suradnje s najpopularnijim hrvatskim fintech servisom iza kojeg stoji Erste banka, A1 Hrvatska je još jednom potvrdila status tržišnog inovatora koji neprekidno ulaže u poboljšanje korisničkog iskustva.

Dok se u nekim webshopovima korisnici susreću s kompliciranim sustavima plaćanja, koji uključuju preusmjeravanje na stranicu kartičnog poslužitelja i autorizaciju transakcije tokenom u aplikaciji banke, u A1 webshopu svoj bon možeš platiti u nekoliko klikova. Dakle, plaćaš bez unošenja podataka s kartice i dodatnih autorizacija, a transakcija se odvija putem KEKS Pay aplikacije.

Direktnom integracijom ove usluge u A1 webshop, omogućena je brza, jednostavna i sigurna kupnja za manje od 30 sekundi. Plaćanje se u cijelosti odvija unutar A1 webshopa, bez nepotrebnih koraka i preusmjeravanja na vanjsku stranicu kao kod plaćanja na većini drugih online trgovina.

„Implementacija novih metoda plaćanja kao što je KEKS Pay na naš webshop nije samo pokazatelj kvalitete našeg webshopa, već i dokaz stručnosti našeg tima koji neprestano radi na unaprjeđenju sustava. Sav razvoj koji radimo ima za krajnji cilj poboljšati korisničko iskustvo. Omogućavanjem raznovrsnih metoda plaćanja kao što je KEKS Pay, želimo olakšati proces kupnje našim korisnicima i omogućiti im da obave narudžbe brzo i jednostavno, bilo kad i bilo gdje. Ovo je samo dio našeg truda da budemo korak ispred konkurencije i da pružimo najbolje moguće iskustvo našim kupcima. Korisnici to prepoznaju i vjerujem da je to jedna od stvari koja nas diferencira na tržištu“, izjavila je Tereza Benčić, product ownerica za portal i webshop iz A1 Hrvatska.

Kako izgleda plaćanje bonova KEKS Payem?

Najprije odaberi bon u željenom iznosu na A1 webshopu. Upiši broj koji želiš nadoplatiti i svoju e-mail adresu. Klikni na "Plati" i odaberi KEKS Pay kao način plaćanja.

Ako kupuješ bon putem mobitela na kojem imaš instaliranu KEKS Pay aplikaciju, iz A1 webshopa ćemo te preusmjeriti u KEKS Pay aplikaciju u kojoj ćeš potvrditi kupnju. Nakon toga dobit ćeš potvrdu o uspješnoj kupnji bona.

Ako kupuješ bon preko računala, odaberi KEKS Pay platnu metodu. Na ekranu će ti se pojaviti QR kod koji je potrebno skenirati Keks Pay aplikacijom na mobitelu. Plaćanje je potpuno besplatno i nisu uključene nikakve dodatne naknade.

Foto: Getty Images

Uskoro ti istječe ugovor za mobilnu tarifu, a razmatraš kupnju novog iPhonea ili Samsunga? Znaš li da svoj A1 ugovor možeš produljiti iz udobnosti svoga doma, i to u nekoliko koraka.

Uštedi vrijeme i produlji svoj ugovor za mobilnu tarifu na A1 webu već danas i zgrabi najbolju ponudu. U nastavku ti donosimo detaljni vodič koji će ti olakšati cijeli proces.

Prije svega posjeti a1.hr i odaberi svoj novi mobitel. Nakon toga odaberi tarifu na pretplatu koja najbolje odgovara tvojim potrebama. Ako želiš, na ovom koraku možeš osigurati ekran svog novog mobitela i odabrati dodatnu uslugu Osiguranje ekrana, čija se cijena kreće već od 1,40 € mjesečno, ovisno o modelu mobitela.

Nakon toga odaberi opciju „Imam svoj broj“ te unesi svoj OIB i šifru korisnika koju možeš naći na svom mjesečnom A1 računu ili se prijavi sa svojim brojem mobitela. Nakon što se ulogiraš, prikazat će ti se tvoja personalizirana cijena mobitela i tarife. Na ovom koraku možeš odabrati i dodatni uređaj po super cijeni.
Nakon što uneseš preostale podatke, upiši i adresu za dostavu, odaberi način plaćanja i završi narudžbu.

OVDJE provjeri najveću ponudu i najbolju cijenu mobitela na pretplatu. 

Ako zapneš na jednom od koraka, tu je i naš video vodič koji će ti olakšati cijeli proces.


Foto: Getty Images

Zahvaljujući tehnološkom napretku sve se više briše granica između digitalne i fizičke kupnje. Još brži razvoj e-trgovine dogodio se zbog pandemije koronavirusa, a brendovi su se preko noći suočili s novim zahtjevima potrošača pa su morali prihvatiti inovacije ako su željeli preživjeti. 

Međutim, unatoč pandemiji, trgovci kontinuiramo posežu za novim metodama i trendovima kako bi se približili svojim novim i postojećim kupcima. Mnogi od njih usvajaju napredne tehnologije, kao umjetnu inteligenciju (AI), proširenu stvarnost (AR) i streamanje uživo iz fizičke trgovine. Na ovaj način stvara se sasvim drugačije iskustvo kupnje, što omogućuje povezivanje s kupcima na dosad neviđene načine, stvarajući dublje odnose i potičući na dugoročnu vjernost.

Tehnologija danas donosi prednosti kupnje u fizičkoj trgovini u digitalni svijet. Jedan primjer definitivno su virtualni shopovi zahvaljujući kojima možeš uživo komunicirati s prodajnim predstavnicima u trgovini, postavljati im pitanja te još bolje upoznati proizvod budući da ga možeš vidjeti mimo fotografija na web stranici.


Ovu je inovativnu uslugu na hrvatskom tržištu prvi predstavio A1, još na jesen 2019. godine, a danas tim čini 11 stručnjaka koji su uvijek spremni pronaći najbolje rješenje za korisnika.

A1 virtualni shop je digitalna platforma koja ti omogućuje da uživo putem video poziva razgovaraš s našim djelatnikom iz shopa i na taj način dobiješ sve informacije o A1 ponudi, a ako želiš - obaviš kupnju proizvoda i usluga. Dakle, možeš kupovati iz udobnosti svoga doma, bez čekanja u redu na prodajnom mjestu. Na taj način se ljudsko djelovanje i tehnologija međusobno nadopunjuju, donoseći korisniku najbolje od oba svijeta.

Kako funkcionira A1 virtualni shop?

Ako želiš isprobati ovaj način kupnje, na našoj web stranici pronađi ikonu A1 savjetnika virtualnog shopa i klikni na nju. Zatim ostavi svoj broj mobitela na koji će te savjetnik odmah nazvati putem video poziva, omogućujući ti iskustvo fizičke trgovine, ali s lokacije koja tebi odgovara. Pritom je video komunikacija jednosmjerna jer ćeš ti vidjeti agenta i trgovinu, ali on će tebe samo čuti. Uživo će ti pokazati ponudu iz A1 trgovine i predstaviti usluge, provesti te kroz shop i objasniti sve što te zanima. Dakle, cijeli je proces kupnje brži i jednostavniji jer ne moraš trošiti vrijeme na pretraživanje A1 ponude, već će to za tebe učiniti savjetnik.

A1 virtualni shop objedinjuje video poziv i slanje poruka u stvarnom vremenu, kao i glasovnu komunikaciju i chatbot funkcionalnosti. 

Dojmovi korisnika

„Od samog početka razgovora imamo pozitivne komentare i reakcije korisnika na ovaj način kupnje. Uglavnom hvale efikasnost i jednostavnost te to što nema čekanja. Strah ne postoji jer korisnici kroz opušteni razgovor s agentom otklone svaku eventualnu sumnju o kupnji digitalnim putem“, rekao je Mihael Marković, menadžer A1 virtualnih shopova.


Porast interesa za ovakav način kupnje pripisuje digitalnoj educiranosti korisnika koji sve češće koriste slične platforme i prepoznaju njihove prednosti. Kupci najčešće žele saznati najbolju ponudu za određene proizvode i usluge, usporediti performanse uređaja te zatražiti savjet za svoje potrebe kada je riječ o telekomunikacijskim uslugama.

„Iz godine u godinu možemo se pohvaliti kako rastom kvalitete, tako i ukupnim brojem transakcija u virtualnom shopu. U ukupnom broju core transakcija rasli smo za 2 posto u odnosu na prethodnu godinu, a pozitivan trend prati povećan udio razgovora, ali i ukupno zadovoljstvo korisnika“, zaključio je Marković.

Dakle, ako si želiš olakšati kupnju, izbjeći čekanje u redovima i dobiti najbolju ponudu za svoje telekomunikacijske potrebe, A1 virtualni shop definitivno je rješenje za tebe.

Foto: A1 Hrvatska

Danas je lakše nego ikad prije gledati svoj omiljeni TV sadržaj gdje god se nalaziš, kad god poželiš i s bilo kojeg uređaja. Dok je gledanje televizije nekoć bilo sinonim za izležavanje na kauču ispred TV-a, sada serije i filmove pratiš gdje i kad god ti odgovara – u redu u trgovini, u kadi, u javnom prijevozu, dok jedeš ili kuhaš.

Ako želiš još jednostavnije gledati svoj omiljeni TV sadržaj, i to bez dodatnih uređaja, instalacija i suvišnih daljinskih upravljača, A1 TV idealan je izbor za tebe. Preuzmi A1 Xplore TV aplikaciju i gledaj A1 TV putem smart TV-a, Android TV boxa ili samo pokreni omiljenu seriju na svom mobitelu, tabletu ili računalu.

U nastavku otkrij kako u nekoliko koraka pokrenuti A1 Xplore TV aplikaciju na smart TV-u (Android TV) i Android TV boxu (A1 Smart box).

A1 Smart box

A1 Smart box je Android TV box i idealno je rješenje kada nemaš smart TV na kojem je moguće instalirati A1 Xplore TV aplikaciju. Osim toga, na A1 Smart box možeš instalirati i druge aplikacije koje će tvoj TV pretvoriti u smart TV, sve što trebaš učiniti jest osigurati stabilnu internet vezu.

Maksimalno iskoristi funkcionalnosti A1 Smart boxa i ulogiraj se na uređaj sa svojim Google mail računom i pristupi Google Play trgovini u kojoj se nalazi mnoštvo aplikacija, uključujući A1 Xplore TV.

Najprije uključi A1 Smart Box u struju i poveži ga s TV-om pomoću HDMI kabela i internetom preko LAN kabela. Nakon toga pokreni uslugu na TV-u, a imaj na umu da kod prvog pokretanja treba upariti daljinski upravljač s uređajem i spojiti se na svoj Google račun.

U videu pogledaj detaljne upute za pokretanje A1 Xplore TV aplikacije na A1 Smart boxu.

A1 Smart box po potrebi možeš seliti iz sobe u sobu, na vikendicu ili gdje god želiš i tako bezbrižno pratiti svoj omiljeni TV sadržaj. A1 Xplore TV aplkacija nudi mnoštvo sadržaja, ali i mogućnost gledanja sadržaja iz prošlosti do 7 dana unatrag. Ne propusti omiljeni TV sadržaj, snimi ga i pogledaj kasnije. Isto tako, ako ti zatreba kratki odmor od gledanja, stisni pauzu i nastavi kasnije.

Android TV

Android TV zapravo je vrsta smart TV-a. Njime se možeš spojiti na internet i instalirati razne aplikacije iz Google Play trgovine, baš kao što radiš sa svojim pametnim telefonom s Android operativnim sustavom. 

Nakon što se spojiš na internet, u Google Play trgovini pronađi A1 Xplore TV aplikaciju, a detaljne upute pogledaj u video tutorijalu.

Foto: Getty Images

Vjerojatno je svima, onima koji se koriste, ali i onima koji se ne koriste mobitelom ili računalom, potpuno jasno da se tehnologija sve više i brže razvija, gotovo na dnevnoj bazi. Mladima je danas većinom nezamisliv život bez mobitela i niza mobilnih aplikacija, no s brzim razvojem tehnologija i digitalnog tržišta razvijaju se i nove prijetnje korisnicima takvih usluga, a zlonamjerne osobe zarađuju milijune na štetu korisnika. Upravo smo zato provjerili što je to trenutno najopasnije prilikom upotrebe mobitela i računala.

Malware, ili zlonamjerni kod, prijetnja je računalima i njihovoj sigurnosti, koju ugrožavaju računalni špijuni (eng. spyware), virusi, računalni crvi, trojanci i botovi. To su vrlo rašireni programi koji mogu evidentirati sve što utipkate na računalu ili mobitelu, napraviti snimke ekrana, ukrasti dokumente i datoteke ili otvoriti skrivena posljednja vrata do vašeg računala. Te se informacije zatim šalju osobi koja je instalirala neki od navedenih programa.

- Koristeći se različitim aplikacijama i internetom, koji često olakšavaju život, na internetskim stranicama ostavljamo velik broj osobnih podataka, a nerijetko i podatake o našim bankovnim karticama. Najveći je izazov što je u moru takvih stranica i velik broj onih koje su lažne ili kompromitirane. Na njima se naizgled prodaju proizvodi ili usluge po nerealno niskim cijenama, a nude se i druge posebne povlastice. Međutim, korisnici umjesto legitimnih transakcija zapravo na njima ostavljaju podatke koje kriminalci ukradu pa dalje iskorištavaju - istaknuo je Alen Delić, konzultant za informacijsku sigurnost i potpredsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti.

Malware može instalirati svatko tko ima pristup računalu ili može biti skriven u "bezopasnom" prilogu poslanom e-mailom. Prema načinu djelovanja i cilju zloćudne programe dijelimo na špijunske programe, oglašivačke programe, fork bombe, ucjenjivački softver (softver koji traži otkupninu) i brojne druge. Najčešći znakovi zaraženosti vašeg računala zlonamjernim softverom su usporenost računala, preusmjeravanje preglednika (kada vas vaš mrežni preglednik dovodi na stranice koje niste namjeravali posjetiti), upozorenja na zaraženost koja su često popraćena zahtjevima da kupite nekakva rješenja, česti skočni oglasi i problemi pri isključivanju ili pokretanju računala. Što je više tih uobičajenih simptoma, to je veća vjerojatnost da je vaše računalo zaraženo zlonamjernim softverom.

Kibernetički zločinci njime se obično koriste za izvlačenje podataka s kojima od žrtava mogu izvući financijsku korist. Podatci mogu obuhvaćati sve od financijskih podataka, zdravstvenih zapisa do e-pošte i lozinki – mogućnosti koje se sve vrste podataka mogu kompromitirati postale su beskrajne. Na primjer, u internet-bankarstvu malware može evidentirati lozinku bankovnog računa korisnika i ta informacija može biti zloupotrijebljena tako što će novac nestati s računa.

- S porastom korištenja kriptovaluta sve je više prijevara vezanih uz lažne stranice na kojima građani imaju dojam da ulažu, a zapravo njihov novac odlazi direktno u ruke kriminalaca. Žrtva toga bila je nedavno i 51-godišnja hrvatska državljanka iz Slavonije, s kojom je nepoznati počinitelj preko internetske aplikacije stupio u kontakt te se lažno predstavio kao broker. Nakon toga prevarant je savjetovao 51-godišnjakinju oko ulaganja na burzama kriptovaluta preko internetske aplikacije i lažnih stranica. Prema dobivenim uputama, 51-godišnjakinja je u više navrata uplatila više stotina tisuća kuna na dobivenu adresu elektroničkog novčanika. Nakon što je htjela povući svoj ulog, prikazan kao dobit, prevarant joj se više nije javio. Jednako opasne su i lažne poruke elektroničke pošte, takozvane phishing poruke, koje ljude "pecaju" kako bi se na njihovo računalo poslao neki štetan program. Takvi programi vrlo često zaključaju podatke na računalu i od korisnika traže otkupninu kako bi ih otključali. Radi se, dakle, o čistoj ucjeni, u kojoj korisnici ne mogu doći do svojih vrijednih podataka - dodao je Delić.

Vrijeme je, dakle, da se svi zajedno informiramo o aktualnim prijetnjama, budemo oprezniji dok se koristimo mobitelom i računalom te da ih zaštitimo na što je moguće više načina.

MALI RJEČNIK KLJUČNIH POJMOVA
PHISHING – mrežna krađa identiteta; lažni e-mailovi/web-stranice koje za cilj imaju prikupiti osobne podatke
MALWARE – zlonamjerni softver; svaki softver koji ima za cilj nanijeti štetu računalu ili mreži
SPYWARE - vrsta malicioznog programa čija je namjena skupljanje informacija i preuzimanje kontrole rada na računalu korisnika bez njegova znanja ili dozvole
SPAM MAIL - spam e-mail; lažne ponude poznatih brendova ili lažne web-stranice s ciljem da izvuku osobne podatke
KOMPROMITIRANE STRANICE – hakirane stranice; web-stranice koje su hakirane zbog nedovoljne razine zaštite, njihov izgled se ne mijenja, ali koriste se u zlonamjene svrhe
MINING – kriptorudarenje; zlonamjerni softver koji se napadnutim računalom koristi za proizvodnju kriptovaluta
BOTNET – mreža komprimitiranih valuta; skup zaraženih računala koji ima za cilj onesposobiti cijelu mrežu, ne samo jedan uređaj

Foto: Getty Images
Članak možeš pročitati i ovdje.

Kao što smo spomenuli, djeci treba često objašnjavati kako sve što rade na internetu ostavlja trag te da mogu slučajno previše otkriti o sebi, ali i o obitelji. Zbog toga je dobro da proučite pravila korištenja aplikacija na kojima su vaša djeca kako biste znali tko i što se radi s podacima koje vaša djeca ostavljaju. Isto tako, skinite aplikacije koje oni koriste, naučite kako radi TikTok ili Snapchat, zapratite svoju djecu da vidite što rade na svojim profilima. I gdje god je moguće, postavite da su im ti profili privatni kako ih ne bi svatko mogao pratiti, ali i pristupati njihovim objavama.
Kako bi roditelji osvijestili opasnost koja vreba online te kako bi djecu i mlade na nju primjereno upozorili, stručnjaci iz A1 Hrvatska, u suradnji s Centrom za sigurniji internet, razvijaju zaštitu na internetu, kreiraju sigurniju online okolinu, ali i educiraju roditelje o odgovornom ponašanju u online okruženju. Svi zainteresirani na edukativnim online radionicama mogu doznati odgovore na pitanja koriste li djeca tehnologiju na siguran način, kako i s kim komuniciraju, koje su potencijalne opasnosti i kako ih zaštititi.

Pametno upravljajte uređajima i aplikacijama

Iako mnogo toga možete riješiti razgovorom i pravilima koja ste postavili, tehnologija je tu i kako bi vam pomogla kontrolirati tehnologiju. Roditeljske kontrole u računalima, tražilicama, raznim aplikacijama i drugim uređajima omogućuju vam vrlo obuhvatnu kontrolu i filtriranje neprimjerenog sadržaja, ali i određivanje vremena korištenja tih uređaja. Tako na razini cijelih Windowsa na računalima možete postaviti dječje profile i odrediti koji sadržaj i aplikacije su dostupni djeci. Microsoftovo rješenje Family Safety također omogućuje da odredite koliko djeca smiju koristiti uređaje, ali i da vidite gdje se nalaze i pratite aktivnost. Isto tako na Appleovim računalima možete limitirati stranice kojima djeca smiju pristupiti kad uključite roditeljske kontrole.

No činjenica je da su djeca danas mnogo češće na mobilnim uređajima, a kako su veći izgledi da koriste Android, treba istaknuti Family Link. Ovo Googleovo rješenje radi u pozadini cijelog uređaja i ovisno o dobi ograničit će pristup aplikacijama. Tako djeca mlađa od 13 godina neće moći na uređaju s Family Linkom ni instalirati običan YouTube nego YouTube Kids. Djeca za svaku aplikaciju koju žele instalirati trebaju vašu dozvolu, a vi im vrlo jednostavno možete odrediti kojim danom i koliko smiju biti na uređajima. Isto tako im, kad prođe dopušteno vrijeme, možete i produljiti. Vrlo lako ćete vidjeti koliko je dijete provelo vremena na kojoj aplikaciji te gdje se trenutno nalazi. Treba istaknuti i da Family Link radi na Chromebook uređajima, a njegova glavna prednost je što je besplatan.

Qustodio je također jedno od boljih rješenja, ali se neke mogućnosti u aplikaciji plaćaju. To je aplikacija koja želi biti jednostavni kontrolni centar, pa izgleda poput raznih alata za praćenje aktivnosti, kao što je Google Analytics. Ovdje imate sve aktivnosti za povezane uređaje i možete vidjeti odmah koliko je dijete vremena provelo na kojem servisu, a s istog mjesta možete mijenjati limite za aplikacije ili igre, pratiti poruke i pozive te filtrirati sporne stranice. On je dostupan i za Mac, Android, iOS, Kindle i Nook. No cijena od 55 dolara za zaštitu pet uređaja za godinu dana mogla bi odvratiti mnoge korisnike.

KidLogger je još jedno rješenje s mogućnostima koje su dostupne besplatno, ali su ograničene na samo jedan uređaj i nedostaju neke napredne opcije. Ovo je rješenje koje prati što vaše dijete tipka i stranice koje posjećuje, ali i prati programe koje koristi te ako je snimao određene slike. Imate li starije dijete, neke od tih opcija možete isključiti ako želite. Ovo se rješenje plaća 29 dolara za godinu i omogućuje praćenje pet uređaja.

Kaspersky Safe Kids dostupan je za Windows, macOS, Android i iOS uređaje te ima besplatnu i verziju koja se naplaćuje. Besplatna verzija omogućuje da blokirate neprimjereni sadržaj, ali i upravljate aplikacijama prema vremenu, dobnim ograničenjima ili kategorijama. Odlično ako želite postaviti da nema videoigara tijekom tjedna. Možete vidjeti i vrijeme korištenja. Plaćena verzija dodaje mobilne značajke, poput stanja baterije na telefonu djeteta, lokacije, korištenja društvenih mreža i alarma u stvarnom vremenu u slučaju da su posjetili zabranjene stranice ili napustili područje koje ste odredili kao "sigurno".

Ovaj članak nastao je u suradnji A1 Hrvatska i Index.hr-a te je preuzet s portala Index.hr. Izvorni autorski članak možete pronaći ovdje.

PREMA podacima s portala Statista za 2021., čak 74.2% Hrvata koji koriste mobitele preko njih se spajaju na internet. Ono što su nekad bila računala danas sve više postaju mobiteli. Upotrebljavamo ih za online kupnju, koristimo mobilno bankarstvo i brojne druge aplikacije koje od nas zahtijevaju osobne podatke.

Zato i ne čudi da su korisnici pametnih mobitela sve više na meti hakera. Stručnjaci kažu da više nije upitno hoće li svatko od nas postati meta napada, već kad će se to dogoditi. Zato smo razgovarali s jednim od vodećih stručnjaka za online sigurnost u Hrvatskoj i potpredsjednikom Hrvatske udruge menadžera sigurnosti Alenom Delićem. Evo što trebate, a što nikako ne smijete činiti ako se želite zaštititi dok surfate internetom.

Više od trećine napada vezano je uz malware. Znate li što je to?

Za početak, naš sugovornik nam je pojasnio pojam malware koji se često spominje u ovom kontekstu. "To su zlonamjerni programi koji dolaze na računalo bez znanja njihovih korisnika", objašnjava Delić.

Uz računala, malware može zaraziti i mobitele koje danas većina ljudi koristi za pristup internetu, a ispričao nam je i koliko su ovakve vrste napada učestale: "Izvještaji relevantnih hrvatskih institucija, ali i neovisnog privatnog sektora ukazuju na to da je barem više od trećine incidenata direktno ili indirektno vezano uz neki oblik zlonamjernih programa."

Ističe i da se bilježi porast ovakvih prijetnji: "Ono što također pokazuju izvještaji je i da se u prošloj godini značajno povećao broj poveznica koje vode do mrežnih stranica preko kojih se isporučuju zlonamjerni programi."

Ovo su neke od najčešćih vrsta malwarea, evo kakvu štetu nanose

Svi smo vjerojatno čuli za viruse, no to je samo jedna vrsta malwarea. Naš sugovornik opisao nam je još jednu učestalu vrstu, tzv. ransomware: "Mnogi su se u proteklom razdoblju možda susreli s ovim zlonamjernim programima koji su im onemogućili rad na računalu ili, kako to često ljudi vole reći, netko im je "zaključao dokumente". U takvim situacijama napadači često traže otkupninu od osoba koje su napali", priča nam. 

Spominje i još jednu vrstu malwarea: "U posljednje vrijeme u medijima čitamo i o aferama sa spyware programima, kojima je zapravo cilj prikupljanje različitih informacija s računala, pa ih zato i nazivamo programima za špijuniranje."

Postoji i tzv. scareware, a Alen nam opisuje kako to izgleda. "Pojednostavljeno, na legitimnim stranicama napadači postavljaju oglase koji straše korisnike porukama kako je njihov uređaj zaražen te nude instalaciju programa koji će im pomoći, a koji su zapravo zlonamjerni sami po sebi. Najjednostavnije je ignorirati sve oglase koji nam govore kako su nam računala zaražena."

Kako najčešće unesemo malware na mobitel?

Pitali smo ga i kako zapravo unesemo te zlonamjerne programe. "Najčešće tako da ne brinemo o osnovnoj sigurnosnoj higijeni, kao što je ažuriranje, kako operativnog sustava tako i pojedinih aplikacija", ističe. Spominje i drugi kanal kojim otvaramo put zlonamjernim programima: "Posjećujemo neprovjerene ili kompromitirane mrežne stranice, preuzimamo različite neprovjerene aplikacije, pristupamo neprovjerenim i potencijalno opasnim bežičnim mrežama i slično." 

Kako bismo se zaštitili od virusa, trebamo biti oprezni i prilikom instalacije mobilnih aplikacija, kojima često dajemo pristup korištenju raznih podataka na svojim uređajima. Hakeri su uspjeli napraviti određene aplikacije koje mogu zaraziti vaš mobitel zlonamjernim programima.

Kako bismo bili sigurni da s aplikacijom nećemo preuzeti i malware, Delić upozorava: "Najosnovnije je pravilo preuzimati programe s ovlaštenih mjesta (Apple, Android) te paziti da ne preuzimamo aplikacije koje mogu izgledom ili nazivom biti slične originalnim aplikacijama."

Opasnosti vrebaju i na društvenim mrežama

Hakeri često vrebaju i na društvenim mrežama. Primjerice, možda vam je u skorije vrijeme netko od prijatelja poslao poruku sadržaja: "Jesi li to ti na ovoj slici?", uz link. Ljudi često iz neznanja i znatiželje kliknu, a Delić objašnjava kako je to klasični primjer koji za početak napada koristi phishing, odnosno prevaru koja vas nastoji upecati da ostavite podatke, poput korisničkog imena i šifre.

Kaže da se na različitim mrežnim stranicama vaš uređaj može zaraziti različitim zlonamjernim programima: "Često se u posljednje vrijeme radi upravo o ransomwareima, ali i o drugim programima, ovisno o tome što su napadačima ciljevi. Ponekad se radi i o bezopasnim širenjima poruka ili pak samo prikupljanju podataka, poput adresa elektroničke pošte ili osobnih podataka."

Što ako smo kliknuli i ostavili podatke? "Kao korisnici se možemo informirati o tome koji se potencijalno napadi trenutno događaju, kontaktirati svoje kontakte kako bismo ih obavijestili o potencijalnoj šteti za njih te provesti osnovne mjere zaštite, poput uklanjanja nepoznatih programa i skeniranja uređaja antivirus/antimalware programima", savjetuje.

Preporučuje i promijeniti šifre koje koristimo za pristup određenim aplikacijama, programima elektroničke pošte ili samom uređaju: "Ovo je, dakako, niz aktivnosti koje ne moraju biti direktno povezane s određenim napadima, no ne koštaju nas novca, tek malo vremena", dodaje.

Kako prepoznati da na mobitelu imate malware i što poduzeti?

Našeg sugovornika upitali smo koji su znakovi da je naš mobitel možda već zaražen. "Tek u ponekim slučajevima možemo prepoznati 'čudno' ponašanje mobitela, kao što je to prikazivanje velikog broja promidžbenih poruka koje iskaču, prikazivanje nepoznatih aktivnosti u kalendaru ili pak ako prepoznamo nove bankovne transakcije koje dolaze s mobitela. Mobitel, dakako, možemo i skenirati dostupnim programima kako bi se izvršila provjera", ističe.

Kad shvatimo da na mobitelu stvarno imamo malware, preporučuje sljedeće postupke: "U idealnom scenariju postaviti mobitel na tvorničke postavke i prilagoditi ga svim postavkama koje nam odgovaraju. Postoje programi koji nam mogu pomoći i u uklanjanju programa ako su oni takve naravi. U svim ozbiljnim situacijama, u kojima nam je nastala šteta, kao što je to na primjer financijska šteta, to treba prijaviti nadležnim institucijama."

Što trebamo raditi u svrhu prevencije?

Pitali smo Alena i koje su preporuke kojih se trebamo držati ako želimo ubuduće spriječiti prodor malwarea u svoje uređaje. "Prije svega, moramo biti svjesni prijetnji i opasnosti i biti oprezni. Ne smijemo vjerovati svakoj poruci ili oglasu, a posebno ne neprovjerenim mrežnim stranicama ili porukama gdje nam se nudi nešto što nije realno."

"Dodatno, trebamo primijeniti osnovne mehanizme zaštite, poput ažuriranja operativnih sustava i aplikacija, te biti oprezni prilikom korištenja elektroničke pošte", zaključuje.

Ako želite sigurno surfati internetom, važno je dobro se informirati i znati prepoznati opasnosti koje vrebaju. Zato smo u nastavku pripremili i mali rječnik ključnih pojmova vezanih uz sigurnost za internetu. 

Mali rječnik ključnih pojmova

Malware - zlonamjerni softver; svaki softver koji ima za cilj nanijeti štetu računalu ili mreži

Phishing - mrežna krađa identiteta; lažni e-mailovi/web stranice koje imaju za cilj prikupiti osobne podatke

Phishing URL - poveznica do lažne internetske stranice na kompromitiranom web sjedištu čija je svrha krađa povjerljivih podataka

Spam mail - lažne ponude poznatih brendova ili lažne web stranice s ciljem da izvuku osobne podatke

Virus - računalni program koji svojom reprodukcijom može zaraziti računala tako da bez dopuštenja ili znanja korisnika kopira samog sebe u datotečni sustav ili memoriju ciljanog računalnog sustava

Trojanski konj - oblik zlonamjernog softvera koji se lažno predstavlja kao neki koristan softver kako bi ga korisnik izvršio, odnosno dozvolio mu instalaciju.

Ransomware - naziv za skup zlonamjernih programa koji korisniku onemogućuju korištenje računala. Nakon zaraze ransomware može šifrirati datoteke ili onemogućiti korištenje tako da se pojavi početni ekran s određenom porukom koju nije moguće maknuti. Od korisnika čije je računalo zaraženo traži se otkupnina u zamjenu za daljnje normalno korištenje računala

Crv (engl. Worm) - zlonamjerni ili nepoželjni računalni program koji sam sebe umnožava i širi se putem računalne mreže

Adware - reklamni ili oglašivački softver koji automatski prikazuje ili preuzima oglase na računala nakon što je instaliran neki softver ili nakon korištenja neke aplikacije

Antivirus/ Antispyware / Antimalware - sigurnosna rješenja za prepoznavanje i zaustavljanje aktivnosti zlonamjernog sadržaja na uređaju

Prije nego krenete u raspravu s korisničkom podrškom oko sporog interneta provjerite možete li problem riješiti sami.
Malo koji internetski problem može se usporediti s mukom dial-up-a s početka 2000-ih i onog zaglušujućeg skvičanja, odnosno škripanja modema koje već na sam spomen budi sjećanja na stres i viku: 'Skidaj se s interneta, moram telefonirati!'

Srećom, od tada je internet itekako napredovao i postao je sveprisutan u našim životima. Danas gotovo pet milijardi ljudi ima pristup internetu. No, to ne znači da svi imaju dobar internet.

Pikselizirani zaslon, videozapisi koji trokiraju ili se satima učitavaju, web stranice kojima treba predugo da se otvore... Činjenica je da i danas mnogi gube živce zbog sporog interneta. Štoviše, problem je postao još izraženiji otkad je, kao jedna od posljedica pandemije, rad od kuće postao više-manje normalna stvar.

Mailovi, chatovi, Zoom konferencije, slanje velikih datoteka... Tko god je barem jednom radio od kuće zna da je dobra internetska povezanost za to apsolutno ključan faktor. A ako imate fiksni internet, već u startu imate prednost, evo i zašto.

Na fiksni se internet spajamo putem parice, koaksijalnog kabla ili optike, a upravo to nam omogućuje stabilnost i brzinu. S druge strane, mobilni internet ne treba žicu za prijenos signala, nego SIM karticu i mobitel ili tablet, ali nije toliko stabilan kao fiksni internet, a i brzina ovisi o jačini signala. Zato mnogi za kućne potrebe kao što su spajanje laptopa, pametnog televizora, mobitela i drugih uređaja odabiru upravo fiksni internet. Međutim, jedna od najvećih mana takvog načina spajanja za mnoge operatore je nedostupnost infrastrukture.

Stoga, ako još ne uživate u bezbrižnosti koju nosi fiksni internet, najbolje je prvo provjeriti je li dostupan na vašoj lokaciji, odnosno koliku brzinu veze možete postići.

Ako, pak, već imate fiksni internet, ali se i dalje mučite, možda se ipak ne radi o nerješivoj situaciji. Postoji nekoliko trikova koje možete učiniti i sami, prije nego krenete u raspravu s korisničkom podrškom, no prvo valja ustanoviti u čemu je problem – što to usporava internet u vašem kućanstvu?

1. Šteka vam wireless veza
Uz sav napredak bežične tehnologije, ponekad je pametno uređaj direktno spojiti mrežnim kablom kako biste imali bolje performanse. To će često poboljšati mrežu jer su žice pouzdane, radi se o zatvorenom sustavu u kojem se varijable mogu kontrolirati, dok je, s druge strane, bežična veza otvoren sustav pa se okruženje i performanse stalno mijenjaju.

2. Možda je vrijeme za resetiranje
Već ste izgubili sate i sate pokušavajući otkriti što usporava vaš internet jer ponekad je zbilja teško otkriti zašto veza nije brza koliko bi trebala biti. No, prije nego što izgubite vrijeme, ali i živce, resetirajte svoje računalo, a potom isto napravite i da routerom. Često će resetiranje riješiti spor internet, i vratiti brzinu.

3. Ne znate svoju brzinu interneta
Ponekad sporo učitavanje digitalnog sadržaja može imati veze s propusnošću podataka. Kako bi otkrili trenutnu brzinu internetske veze najbolje je posjetiti stranicu speedtest.net. Putem ove stranice pritiskom na oznaku GO, u svega nekoliko trenutaka dobit će te detaljnu analizu mreže. Speed Test, kako mu i samo ime govori, zapravo mjeri brzinu internetskog prometa. Preciznije rečene, stranica mjeri tri parametra. Ping odnosno latenciju, točnije brzinu komunikacije računala sa serverom i obratno, te brzinu downloada i uploada podataka. Ako su vrijednosti ta tri parametra donekle u okvirima plana kojeg ste dogovorili s operatorom, brzina vašeg interneta nije problem, već se radi o nekim drugim smetnjama.

4. Imate nedovoljnu ugovorenu internetsku brzinu
Prilikom sklapanja ugovora s operatorom određuje se minimalna brzina interneta i brzinu prijenosa podataka, no s vremenom situacija se može promijeniti. Ako su se povećale vaše potrebe (primjerice, vaše kućanstvo se proširilo ili povećalo, kvadraturom ili brojem osoba, a možda ste, pak, nabavili više modernih uređaja koje spajate na internet) prethodno dogovoreni plan s operatorom možda vam više nije dostatan. Zato možda nije loša ideja nazvati operatora i raspitati se o svom statusu. Ako dugo niste mijenjali svoj internet paket, provjerite i je li na vašoj lokaciji danas dostupna neka novija tehnologija, poput VDSLa ili optike, koji mogu ponuditi mnogo veće brzine od ADSL interneta.

5. Previše je uređaja koji su spojeni u isto vrijeme
Svaki modem ograničen je na određeni broj uređaja koji se na njega mogu spojiti pa ako vaše kućanstvo sada broji više članova ili ste povećali broj uređaja koji su spojeni na Wi-Fi, moguće je da ćete osjetiti smetnje na mreži. Zato, ili odaberite bolji i brži internet paket ili uvedite restrikcije i raspored korištenja interneta u svom domu.

6. Imate nepozvanog gosta na kućnoj mreži
Ako vaše kućanstvo ne broji više članova, a vi pazite koje uređaje i kada spajate na Wi-Fi, no internet vam je i dalje prezakrčen – možda vam se netko drugi spaja na mrežu. Naime, u gusto naseljenim područjima može doći do preklapanja kanala, a neki noviji routeri automatski biraju slobodne kanale. Zato je važno imati kompliciranu lozinku za svoj Wi-Fi, koju nije loše ni mijenjati par puta godišnje, a s vremena na vrijeme provjerite posuđuje li netko vaš signal.

7. Router je loše pozicioniran
Udaljenost između routera i računala uvelike može utjecati na brzinu prijenosa podataka kada je riječ o bežičnoj mreži. Što je router udaljeniji od računala to će brzina i signal biti slabiji. Router postavite na središnje mjestu u domu, kako bi ravnomjerno slao signale. Također, bolje ga je staviti na policu nego u ormar jer što je više prepreka poput vrata i zidova, signal će biti lošiji.

8. Smetnje zapravo dolaze od drugih uređaja
Router nije jedini uređaj koji odašilje radio frekvencijske signale. Oni dolaze od električnih uređaja, drugih routera, satelita, odašiljača i sličnih uređaja. Premda Wi-Fi obično radi na drugim frekvencijama, ponekad ipak može doći do određenih smetnji. Primjerice, najčešća je greška stavljanje routera iza televizora koji će blokirati signal, starijem tipu routera može smetati rad mikrovalne pećnice, a sličnu prepreku signalu može stvoriti i bluetooth signal. Stoga je ovakve uređaje najbolje držati podalje od routera.

9. Problem je u arhitekturi
Bilo da je riječ o armiranom betonu koji ne propušta radiofrekvencijske valove, velikom broju zidova, interijerima s velikom kvadraturom ili više katova, objekt u kojem ste spojeni na fiksnu mrežu uvelike ima utjecaja na brzinu interneta. Većina routera isprogramirana je da pokriva manje prostore ispod 100 kvadratnih metara, stoga oni veći ili na više katova neće svugdje imati brz internet, odnosno nastat će tzv. 'mrtve zone'. Naime, bez obzira na materijal od kojeg su napravljeni zidovi, ako radiofrekventni val prolazi kroz više prepreka sasvim je prirodno da će što ide dalje biti slabiji. Zato je u ovim slučajevima pametno nabaviti pojačivače Wi-Fi signala koji će 'srušiti' smetnje koje ne dopuštaju signalu da dođe do uređaja.

Foto: Getty Images
Članak možeš pročitati i ovdje.