Možda ne znaš što je phubbing, ali svi smo ga barem jednom doživjeli ili prakticirali. O čemu je riječ?

Riječ „phubbing“ kombinacija je riječi telefon (phone) te odbijanje (snubbing), a vrlo se jednostavno može objasniti kao ignoriranje druge osobe u korist korištenja pametnog telefona. Primjerice, phubbing je ako na kavi zanemaruješ društvo i umjesto toga provjeravaš poruke, skrolaš Instagramom ili igraš igrice.

Već smo pisali o učestalom posezanju za mobitelom kod mladih, čak i tijekom noći, ali jesu li odrasli išta bolji?

Što je sve phubbing?

Kad vodiš dva razgovora odjednom, jedan online, a drugi uživo.

Kad tijekom druženja s prijateljima stavljaš mobitel na vidljivo mjesto, tako da pratiš sve notifikacije koje ti pristižu.

Osjećaš strah od propuštanja (FOMO) ako je mobitel daleko od tebe, utišan ili s ugašenim obavijestima.

Zašto je phubbing štetan?

Osim ignoriranja prijatelja, partnera ili djece, istraživanja su pokazala da phubbing doprinosi manjem zadovoljstvu odnosom.

Osoba koju ignoriraš zbog mobitela može se osjećati izolirano, odbačeno i nevažno. Kako bi se nosila s tim emocijama, ona može i sama posegnuti za svojim mobitelom i tako započeti začarani krug phubbinga.

Kada je riječ o djeci, ona uče iz primjera. Možeš li onda očekivati njihovu punu pažnju ako im je ne pružaš? Djeci je vrlo važno reći, ali i pokazati što je to odgovorno korištenje tehnologije.

Phubbing kod roditelja je fenomen koji je povezan sa svim opasnostima s kojima se dijete može susresti, online ili offline. Zainteresiranost, razgovor i povjerenje ključ su odnosa s najmlađima. Ako želiš da ti se dijete povjeri o opasnostima i rizicima s kojima se susrelo, važno je biti prisutan, bez ikakvih distrakcija.

Kako se riješiti phubbinga?

Prvi je korak osvijestiti phubbing u društvenim situacijama. A što nakon toga?

Promjena bilo kojeg ponašanja zahtjevan je zadatak, a ova navika nije iznimka. Prije svega, potrebno ti je puno strpljenja, mali koraci i razumijevanje prema sebi.

U nastavku saznaj kako se možeš riješiti phubbinga u svom kućanstvu.

Zajednički objed bez tehnologije
Objedi su jedni od rijetkih trenutaka kada je cijela obitelj na okupu. Pobrini se da to dragocjeno vrijeme iskoristite kvalitetno, odnosno bez tehnologije. Dogovori se s drugim članovima obitelji da ostavite mobitele u drugoj prostoriji i isključite televiziju.

Isplaniraj offline aktivnosti
Nema potrebe da objed bude jedini trenutak kada obitelj provodi vrijeme zajedno. S članovima obitelji isplaniraj i uvedi u raspored vrijeme kada ćete se družiti uživo i bez tehnologije.

Ugasi obavijesti na mobitelu
Gašenje obavijesti može ti pomoći da prestaneš s phubbingom, ali i da smanjiš vrijeme provedeno pred ekranom. Ovaj korak može biti izazovan zbog straha od propuštanja (FOMO), no za razbijanje stalne potrebe za provjeravanjem mobitela važno je da informacije primaš svjesno i namjerno, točnije kada se za to odlučiš, a ne kada ti stigne notifikacija.

Osvijesti svoje navike
Probaj osvijestiti svoje navike korištenja tehnologije. Kada posegneš za svojim uređajem, zapitaj se zašto to radiš. Razlozi mogu biti različiti, poput dosade, straha od propuštanja ili čak bijega od neugodnih emocija. Razjašnjavanje tog pitanja pomoći će ti u stjecanju kontrole nad svojim ponašanjem, a ako ti je za to potrebna stručna pomoć, nemoj se ustručavati i potraži je.

Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE. Na obje adrese predviđeni su termini u trajanju od sat vremena.

Foto: Getty Images

Korištenje mobitela uzrok je svake treće prometne nesreće na hrvatskim cestama, bilo da se radi o vozačima automobila, biciklistima ili pješacima.

Samo je sekunda nepažnje dovoljna za nesreću, a korištenje mobitela u prometu uspori vozačevu reakciju za čak dvije i pol sekunde. Takva je distrakcija jednaka reakciji osobe koja je u sebe unijela jedan promil alkohola.

Dan bez mobitela u prometu ove se godine održava 2. travnja, uz poruku: „Svaki dan bez mobitela u prometu je dobar dan“. Kampanju provodi Hrvatska udruga menadžera sigurnosti, a sufinancira je Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa.

Iako prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama vozači ne smiju koristiti mobitele ili druge uređaje koji na bilo koji način umanjuju mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom, u Hrvatskoj se prema policijskim statistikama uhvati više od 50.000 prekršitelja godišnje. 

Prema podacima američkog i britanskog Nacionalnog vijeća za sigurnost, korištenje mobitela tijekom vožnje svake godine dovodi do otprilike 1,6 milijuna prometnih nesreća diljem svijeta.

Opasnosti korištenja mobitela tijekom vožnje

U sklopu ovogodišnje kampanje Dan bez mobitela u prometu utvrđeno je da čak 73 % vozača koristi mobitel tijekom vožnje, kao i 21,4 % biciklista te 65,5 % pješaka pri prelasku pješačkih prijelaza.

Utvrđeno je i da vozači koji tipkaju ili pretražuju po ekranu tijekom vožnje reagiraju čak tri puta sporije od vozača koji ne drže mobitel u rukama. Pri brzini od 50 km/h vozilo je bez kontrole čak 70 metara, što je dužina 12 pješačkih prijelaza.

Vožnja je složena radnja koji zahtijeva tvoju punu pozornost jer svaki pogrešan potez može biti koban. Ako koristiš mobitel tijekom vožnje, bilo u rukama ili hands-free, imaš četiri puta veće izglede da ćeš doživjeti nesreću koja će rezultirati ozljedama. 


Primarna smetnja s kojom se vozač suočava dok koristi mobitel je mentalna distrakcija od vožnje. Neke su studije pokazale i da nakon korištenja mobitela može proći čak pola minute da vozač postane potpuno koncentriran na vožnju.

Svaka distrakcija koja skreće pogled vozača s ceste ili ruke s volana, primjerice za provjeru poruka ili traženje pjesama, potencijalno je smrtonosna.

Što je s hands-free funkcijom u vožnji?

Ako koristiš hands-free funkciju dok razgovaraš na mobitel i voziš, imaj na umu da je rizik sličan kao i dok držiš mobitel na uhu dok voziš. Budući da je mentalna rastresenost glavna smetnja kod korištenja mobitela za volanom, vozači koji koriste mobitel bez ruku također mogu iskusiti „sljepilo zbog nepažnje“, odnosno vidjeti opasnost, ali je ne registrirati.

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, u Hrvatskoj je dopušteno korištenje mobitela bez upotrebe ruku. Međutim, imaj na umu da je takva vožnja podjednako opasna kao standardni telefonski razgovor u vožnji.

Foto: Getty Images

Ako redovito daješ djetetu mobitel ili tablet dok nešto radiš, rezultati nove studije o utjecaju ekrana na najmlađe mogli bi te uvjeriti da prestaneš s tom praksom. 

Naime, australski znanstvenici povezali su prekomjerno vrijeme pred ekranom u prvoj godini djetetova života sa smanjenim kognitivnim sposobnostima kasnije u životu. Prema istraživanju koje je objavljeno početkom 2023. u časopisu JAMA Pediatrics, djeca koja su koristila ekrane prosječno dva sata dnevno pokazala su kašnjenje u razvoju, prvenstveno u komunikacijskim vještinama i vještinama rješavanja problema.

Primjerice, jednogodišnjaci koji su provodili do dva sata pred ekranima imali su 61 posto veću vjerojatnost za kašnjenje u razvoju komunikacijskih vještina, nego ona djeca koja su provodila manje od jedan sat dnevno pred ekranom. Rizik je bio gotovo pet puta veći za one koji su provodili četiri ili više sati dnevno uz zaslone.


Dok provode vrijeme pred ekranima, djeca propuštaju presudne trenutke za razvoj svojih jezičnih vještina, tvrde znanstvenici. Manje komuniciraju s bližnjima, ne usvajaju manje riječi od roditelja i ne slušaju razgovore, a upravo je razgovor ključan element pri izgradnji jezičnih vještina. Više je studija dokazalo povezanost komuniciranja kod kuće s usvajanjem jezičnih vještina i zdravog socijalno-emotivnog razvoja.

Osim toga, studija objavljena u časopisu JAMA Pediatrics pokazala je i da je vrijeme pred ekranima povezano s kašnjenjima u razvoju socijalnih i motoričkih vještina, kao što su pokreti tijela, ruku i prstiju.

Što se događa u bebinu mozgu kada koristi ekrane?

Na kognitivne funkcije koje se razvijaju rano u djetinjstvu lako utječe okolina, posebno ekrani. Kada je beba izložena ekranu, pred njom je izazov procesuiranja informacija koje vidi na ekranu, što je inače namijenjeno naprednijim mozgovima starije djece i odraslih. Spomenuto procesuiranje informacija u tako ranoj dobi utječe na senzorne putove u mozgu, zbog čega kasnije dolazi do manjka tih istih senzornih putova.

Stručnjaci za zdravlje djece potiču fizičku aktivnost i interakcije licem u lice, umjesto provođenja vremena pred ekranima. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) „sjedenje pred ekranima“ ne preporučuje se za dojenčad i trebalo bi ga ograničiti na maksimalno sat vremena dnevno za dvogodišnjake. Ista preporuka vrijedi za djecu u dobi od tri do pet godina. Za šestogodišnjake i stariju djecu bitno je poticati umjerenu upotrebu ekrana i usmjeravati ih na edukativan sadržaj.

Foto: Getty Images

Internet je vrlo vjerojatno sastavni dio tvog poslovnog, ali i privatnog života. Neka istraživanja pokazuju da u prosjeku provedemo 11 sati dnevno pred ekranima. Upravo zato stručnjaci su sve zabrinutiji zbog relativno novog koncepta ovisnosti o internetu i apeliraju da je se tretira kao i druge vrste ovisnosti.

Iako ovisnost o internetu još uvijek nije službeno priznata kao mentalni poremećaj, to ne umanjuje njezinu ozbiljnost. Ovisnost ne uključuje samo unos kemijskih ili psihoaktivnih tvari u organizam, već se može razviti iz aktivnosti ili ponašanja koje postaju navika ili nužnost.

Kao i kod drugih vrsta ovisnosti, ne postoji jedan uzrok ovisnosti o internetu, već se oni razlikuju od osobe do osobe.

Ovisnost ili navika?

Ako tvoje navike nisu štetne po nikoga, onda nemaš razloga za brigu. Primjerice, višesatno igranje videoigara vikendom ne znači da patiš od ovisnosti o videoigrama.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2018. godine službeno je priznala gaming disorder kao bolest i smjestila ga u područje bolesti ovisnosti. Ova se dijagnoza odnosi samo na prekomjerno igranje videoigara, a ne na korištenje interneta.


Kada je riječ o internetu, određivanje granice između navike i ovisnosti poprilično je izazovno.

Navika je ponašanje koje redovito ponavljaš, dio tvoje svakodnevne rutine. Može biti dobra, kao npr. usisavanje, ili loša poput grickanja noktiju kad si pod stresom.

S druge strane, ovisnost uključuje ponašanje ili konzumaciju supstanci jer se osjećaš nagrađeno za to. U tom slučaju može ti biti teško spoznati da je nešto štetno za tebe, ali ne možeš prestati.

Naprimjer, navika je skrolanje Instagramom uz jutarnju kavu, a ako se ne možeš zaustaviti nakon kave i zbog toga kasniš na posao ili s važnim zadacima, vjerojatno se radi o ovisnosti.

Simptomi ovisnosti o internetu

Izazovno je precizirati točne simptome ove ovisnosti, ali provedena su brojna istraživanja na tu temu koja su precizirala neke znakove.

Prema studiji iz 2012., patiš od ovisnosti o internetu ako provodiš veći dio dana online radeći nešto navezano uz posao (igranje videoigara ili pregledavanje interneta) i primjećuješ jedan od ovih simptoma:

-    nagle promjene raspoloženja
-    intenzivna briga o tome što se događa na internetu kada nisi online
-    nemogućnost kontroliranja vremena provedenog online
-    provođenje više vremena online da osjetiš određenu emociju ili raspoloženje
-    simptomi odvikavanja, kao što su razdražljivost, fizički bolovi i depresija, kada ne provedeš „dovoljno“ vremena na internetu
-    provođenje vremena na internetu unatoč sukobu s voljenima, na poslu ili u školi.

Što uzrokuje ovisnost o internetu?

Kao što smo već naveli, ne postoji jedinstveni uzrok ovisnosti o internetu. Uključeno je nekoliko faktora, poput genetike, mentalnog zdravlja i okolišnih čimbenika.

Dio stručnjaka smatra i da su neki pojedinci skloniji ovisnostima jer nemaju dovoljno dopaminskih receptora u mozgu ili nemaju pravilnu ravnotežu serotonina i dopamina.

Kako ograničiti vrijeme na internetu?

Ako te brine koliko vremena provodiš online, postoje neke stvari koje možeš poduzeti prije pronalaska profesionalne pomoći.

Postavi tajmer na mobitelu i računalu
Većina pametnih telefona ima ugrađene postavke s kojima možeš ograničiti svoje vrijeme na određenim aplikacijama. Primjerice, ako provodiš četiri sata dnevno na TikToku, postavi tajmer i zaustavi korištenje nakon određenog trenutka u danu.

Poveži se sa svojom okolinom
Ako si puno na internetu jer se osjećaš usamljeno ili isključeno, idealan je trenutak da se pridružiš nekoj volonterskoj grupi ili npr. književnom klubu u kvartu. Tako ćeš upoznati nove ljude i zaokupiti se nekoliko sati tjedno, što ti može pomoći da se ne osjećaš toliko izolirano.

Meditiraj
Višesatno surfanje ili gejmanje može umoriti tvoj mozak. Odmori se i resetiraj glavu uz meditaciju koja će ti oduzeti samo nekoliko minuta dnevno. Na raznim streaming servisima pronaći ćeš mnogo besplatnih vođenih meditacija.

Kako izgleda liječenje od ovisnosti o internetu?

Postoji više vrsta stručne pomoći koju možeš odabrati ili preporučiti voljenoj osobi.

Individualna terapija
Razgovor jedan na jedan s terapeutom podrazumijeva redovite sastanke na kojoj ćeš razgovarati o svojoj ovisnosti i procesu oporavka, ponavljajućim emocijama i navikama te ciljevima koje si postaviš na putu oporavka.

Grupna terapija
Odlaskom na grupnu terapiju povezat ćeš se i razgovarati s ljudima koji imaju iste probleme kao i ti.

Bolničko i izvanbolničko liječenje
Mnoge klinike za poremećaje ovisnosti nude programe za ovisnost o internetu. Primjerice, u Psihijatrijskoj bolnici sv. Ivan u zagrebačkom Jankomiru postoji dnevna bolnica za ovisnost o internetu i videoigrama.

Unatoč dostupnim rješenjima, mali broj ovisnika odlučuje se na liječenje. Razlozi su razni, od nedostatka informiranosti i neprepoznavanja problema do straha od osuđivanja i općoj društvenoj prihvaćenosti takvog ponašanja. Naime, ovisnost o internetu razlikuje se od drugih oblika ovisnosti jer je internet sastavni dio naše svakodnevice. Zato nije moguće inzistirati na potpunoj apstinenciji jer većina nas radi uredske poslove i ne može izbjeći računala.

Foto: Getty Images

Bliže se školski praznici, vrijeme kada roditelji užurbano planiraju obiteljska putovanja i posjete najmilijima. Upravo u toj gužvi lako je propustiti stvari koje inače ne bi, kao što je vrijeme koje tvoja djeca provode pred ekranima. Naime, dok su stariji zauzeti žongliranjem raznih obveza, djecu je najjednostavnije zaokupiti pametnim telefonom kako bi si donekle olakšali posao.

Međutim, dok su školarci na praznicima, a roditelji se bave drugim stvarima, uobičajenih pola sata na tabletu lako se može pretvoriti u višesatno skrolanje i igranje videoigara ako se ne postave jasne granice oko korištenja tehnologije. S druge strane, živimo u digitalnom svijetu i stoga je zabrana ekrana potpuno besmislena, a može dovesti i do društvene izolacije djeteta.

Prema istraživanju koje je provela agencija Kvaka za A1 Hrvatska u studenom i prosincu 2022., čak 46 posto djece u dobi od 11 do 13 godina radnim danom provodi više od četiri sata na internetu, dok se vikendom ova brojka penje na čak 74 posto. Budući da se bliže školski praznici, roditelji moraju promisliti o postavljanju jasnih granica kada je riječ o screen timeu.

Kako s djecom razgovarati o screen timeu?

Tijekom školskih praznika najveća zamka oko screen timea je nedostatak komunikacije i jasnoće između roditelja i djeteta. Stručnjaci savjetuju da stariji ukućani prvo utvrde svoje granice i očekivanja kako bi se svi na vrijeme pripremili i prilagodili.

Roditelji mogu zapisati pravila na komad papira ili ploču i postaviti ih na mjesto gdje ih svi mogu vidjeti, primjerice na hladnjak ili iznad radnog stola. Naime, vizualni podsjetnici i smjernice djeci pomažu da osjete kontrolu i na taj način zadržavaju informacije u svojim glavama.


Pitanje regulacije vremena ispred ekrana je problem koji bi roditelji trebali pokušati riješiti zajedno s djecom. Važno je da roditelji upamte da u moru sadržaja postoji i pregršt edukativnih i zanimljivih aplikacija i igara koje će proširiti vidike najmlađih.

Savjeti za vrijeme pred ekranima ovih praznika

Unaprijed definiraj granice
Kao što smo već napisali, djeca vole jasnoću pa je dobro unaprijed definirati koliko vremena smiju koristiti ekrane na praznicima. Ako tvoje dijete ima vlastiti pametni telefon, može se naučiti samostalnosti i samostalno istraživati, bez osjećaja da mu roditelji prate svaki korak. Uz roditeljski nadzor na uređaju možeš mu osigurati najbolje digitalno iskustvo i pojednostavniti limitiranje vremena pred ekranom.

Potakni učenje pred ekranima
Roditelji mogu pronaći smislene i promišljene načine za uključivanje tehnologije u dječju svakodnevicu. Možeš postaviti ciljeve koje trebaju ispuniti, poput čitanja ili gledanja edukativnih videozapisa, a nakon toga ih možeš nagraditi zabavom, odnosno serijama ili videoigrama.


Očekuj ispade 
Budimo realni, ograničavanje vremena pred ekranima može dovesti i do sukoba s djecom, a priprema i prihvaćanje takvog scenarija pola je posla. Kada zacrtano vrijeme pred ekranom završi, važno je ostati smiren, koristiti samouvjeren i nepopustljiv ton, ali i izraziti empatiju prema djetetu. Postavi vrijeme do kojeg je korištenje laptopa ili pametnog mobitela dopušteno ili stavi podsjetnik na mobitelu kako bi školarci znali da je njihovo vrijeme pred ekranima za određeni dan isteklo.

Želiš znati više o ovoj i sličnim temama? Pogledaj podcast Centra za sigurniji internet u kojem, između ostaloga, stručnjakinje otkrivaju kako roditelji mogu pridonijeti sigurnosti djece u digitalnom okruženju tijekom blagdana te kada je vrijeme za kupnju prvog mobitela.


Osim toga, na stranici #BoljiOnline saznaj sve o sigurnosti na internetu, odgovornom korištenju tehnologije, sprječavanju cyberbullyinga, lažnim vijestima i brojnim drugim aktualnostima.

Foto: Getty Images

Utorak u drugom tjednu veljače rezerviran je za Dan sigurnijeg interneta, jedan od najvažnijih dana kada je riječ o online sigurnosti i odgovornosti.

Ove godine obilježava se 6. veljače, i to pod sloganom „Gejmaj sigurno – zajedno za bolji internet“. Osim javne tribine Osijeku, tematskih radionica, online kvizova s vrijednim nagradama i javljanja stručnjaka, Centar za sigurniji internet pripremio je i publikaciju o sigurnom gejmanju „Sve što želite i trebate znati o videoigrama“ koju možeš besplatno preuzeti OVDJE.

„Tijekom svakodnevnog rada s djecom kao i tijekom održavanja raznih preventivnih aktivnosti za djecu u školama diljem Hrvatske tema igranja videoigara kod djece pokazala se kao ona koja je bliska i atraktivna djeci i mladima koja provode velik dio svog slobodnog vremena igrajući ih. S druge strane, roditeljsko razumijevanje samog koncepta te mogućnost educiranja stručnjaka i roditelja o tome što su zapravo videoigre, koje su prednosti, koji nedostaci, koja je uloga roditelja u postavljanju granica, koje vrste videoigara postoje, kako znati da je određena primjerena za djecu, nisu široko dostupni. Stoga nam je cilj ovom javnom tribinom upoznati i osvijestiti stručnjake koji rade s djecom o stavovima same djece i mladih o videoigrama kao i pružiti dublji uvid u razne sustave kroz koje se ova tema provlači“, ističu stručnjaci Centra za sigurniji internet.



Saznaj zašto mladi toliko vole taj oblik razonode, ali i koje rizike nosi višesatno igranje videoigara. Stručnjaci iz Centra za sigurniji internet otkrili su najnovije preporuke i smjernice za gejmanje.

Mladi i gejmanje

Videoigre su nesumnjivo neizostavan dio života mnogih mladih, ali i odraslih osoba diljem svijeta. Bez obzira na dob, spol ili kulturnu pripadnost, milijuni ljudi se svakodnevno posvećuju raznim igrama na računalu, konzolama, mobilnim uređajima pa čak i u virtualnoj stvarnosti.

Upravo zato videoigre dijelu roditelja, ali i stručnjacima koji rade s djecom predstavljaju izazov koji otvara brojna pitanja, poput sigurnosti, posljedica, rizika i prevencije. 

Roditeljima i svima koji rade s djecom može biti teško pratiti sve novosti u digitalnom svijetu, pogotovo zato što se trendovi stalno mijenjaju, a svakim danom izlazi sve više novih videoigara. Iako videoigre nisu namijenjene samo djeci, većina odraslih ne igra videoigre i zato im nije jasno što je djeci toliko privlačno u njima.

Međutim, djeca su zbog videoigara spremna zanemariti hobije, sport i druženja pa je korisno barem pokušati sagledati stvari iz njihove perspektive.

Pozitivne strane gejmanja

Videoigre jedan su od najzastupljenijih oblika zabave i razonode, osobito kod mladih. Dok s jedne strane postoje upozorenja o razvoju ovisnosti i zanemarivanju društvenog života, s druge strane istraživanja potvrđuju da videoigre poboljšavaju kognitivne sposobnosti.



Ako se videoigre igraju u kraćim intervalima i na odgovoran način, mogu imati pozitivne učinke, a ovo su neki koja su dokazale studije:

-    Igranje videoigara ima društvenu komponentu - može pomoći djeci i adolescentima stvarati prijateljstva u digitalnom okruženju, što im može pomoći kod upoznavanja novih prijatelja u offline svijetu.
-    Igranje može pomoći u razvoju kognitivnih sposobnosti - može pomoći boljoj koncentraciji, orijentaciji i snalaženju u prostoru te boljoj organizaciji vremena.
-    Jedan sat igranja videoigara poboljšava selektivnu pažnju.
-    Određene videoigre poboljšavaju raspoloženje.
-    Videoigre koje iziskuju planiranje i traženje strategije mogu potaknuti razvoj kritičkog mišljenja kod djece.
-    Ako videoigra traži suradnju među igračima kako bi se došlo do cilja, one mogu poticati sposobnosti timskog rada i suradnje kod djece.
-    Igranje videoigara u ograničenoj mjeri pomaže u razvoju natjecateljskog duha.

Negativne strane gejmanja

Međutim, višesatno gejmanje može imati negativne posljedice, rizike i opasnosti. Centar za sigurniji internet u svojoj publikaciji „Sve što želite i trebate znati o videoigrama“ upozorio je na samo neke od njih.

Negativne posljedice koje se najčešće spominju su teškoće s pažnjom, nedostatak samokontrole, pojava agresivnog ponašanja, teškoće u ispunjavanju školskih obveza i komunikacije s vršnjacima.

Ostale negativne posljedice prekomjernog gejmanja uključuju:
-    Gubitak interesa za druge životne aktivnosti, a smanjenje društvene i socijalne aktivnosti dovode do niže socijalne inteligencije.
-    Gubitak pravih prijateljstava, depresija i anksioznost.
-    Veća impulzivnost kod djece te teškoće sa spavanjem.
-    Teže nošenje s porazima u digitalnom i stvarnom svijetu.

Sve je u ravnoteži

Pravilo koje primjenjujemo općenito na sigurnost na internetu vrijedi i ovdje - umjerenost igra veliku ulogu. Ako ne pretjeruju u igranju videoigara, one na djecu, mlade, ali i odrasle mogu imati pozitivan učinak.

Više informacija pronađi u publikaciji „Sve što želite i trebate znati o videoigrama“.

Foto: Getty Images

Generacija Alfa prva je generacija koja je u potpunosti rođena u 21. stoljeću, točnije između 2010. i 2025. godine. Radi se o generaciji na koju tehnologija ima najviše utjecaja jer su rođeni okruženi njome i zbog čega se nazivaju i iGeneration.

Oni ne znaju za svijet bez društvenih mreža i interneta, a koliko god im njihovi roditelji milenijalci nastojali ograničiti vrijeme koje provode uz ekrane, činjenica je da će se s tehnologijom snalaziti bolje od svih generacija dosad. Naravno, to mijenja način na koji se socijaliziraju, uče, konzumiraju video sadržaj, slušaju glazbu, itd.

Iako najstariji pripadnici ove generacije trenutačno imaju samo 14 godina, njihov žargon, sleng i smisao za humor već zbunjuju starije. Velik dio njihova internetskog slenga nastao je pod utjecajem prethodnika, generacije Z i milenijalaca, a budući da je neizbježan na društvenim mrežama, rijetko tko se nije susreo s njime u online svijetu.


Izrazi kojima se koristi generacija Alfa stalno se mijenjaju i razvijaju pod utjecajem videoigara, influencera i platformi za streaming.
U nastavku ti donosimo neke od najpopularnijih izraza koje koristi ova generacija, kao i njihova objašnjenja.

Rizz

Oxford University Press krajem 2023. proglasio je „rizz“ riječju godine. Skraćena verzija riječi karizma koristi se da pri opisivanju nečijeg šarma ili sposobnosti privlačenja druge osobe. „Rizzler“ se koristi kada netko ima poveću količinu „rizza“, a "rizz" se može koristiti i kao glagol, npr. kao „rizz up“, što znači privući osobu. Važan je i kontekst korištenja riječi pa „W rizz“ znači da netko ima puno „rizza“, dok „L rizz“ znači suprotno.

Sus

Izraz "sus" skraćenica je engleske riječi „suspicious“, odnosno "sumnjiv" ili "osumnjičen", a koristi se prozivanje nekoga tko se ponaša sumnjivo ili nepouzdano.
Riječ je popularizirala globalno popularna videoigra „Among Us“ u kojoj igrači pokušavaju identificirati varalicu koja sabotira njihovu misiju.

Bet

Generacija Alfa koristi riječ „bet“ umjesto „OK“. Popularizirali su je tinejdžeri u SAD-u u 90-ima, no trenutačno je vrlo popularna među mladima. Obično se izgovara s uzbuđenjem i koristi kao afirmacija.

Lore

Ova riječ označava pozadinske informacije o nečemu ili nekome. Dakle, ako te netko pita da im podijeliš „lore“ o sebi, traže od tebe da im otkriješ svoju pozadinsku priču, a ako te pita za „lore“ o nekome drugome, žele da podijeliš sve što znaš o toj osobi.

Cap/No cap

„Cap“ znači da je nešto laž ili nategnuta verzija istine. Dakle, ako ti netko dobaci „cap“ usred rečenice, želi sugerirati da lažeš ili pretjeruješ. 
S druge strane, „no cap“ bi značilo da nešto definitivno nije laž. Ovaj je izraz star najmanje 10 godina i koristi se kada želiš naglasiti da je nešto potpuna istina. Dodatno je populariziran 2017. kada su reperi Young Thug i Future izbacili istoimenu pjesmu.

Skibidi

Ovaj izraz je izveden iz animirane serije „Skibidi Toilet“ koju generacija Alfa religiozno prati na YouTubeu i TikToku. Koristi se za opisivanje nekoga tko je zao ili loš.

Period(t)

Ova riječ ima doslovno značenje – točka. Zato se koristi kao dramatični zaključak rečenice, kada više nemaš što dodati.


Generacija Alfa polako nas uvodi u novu eru komunikacije koja je pod velikim utjecajem digitalnog svijeta u kojem odrastaju. Njihov vokabular vrvi izrazima koji su odraz njihova odrastanja u digitalnom dobu. Dok pokušavamo dešifrirati jezik generacije Alfa, jedno je jasno – evolucija jezika je prirodna i uzbudljiva stvar koja povezuje generacije i s kojom pokušavamo navigirati online svijetom.

Foto: Getty Images

U današnje digitalno doba teško je zamisliti dan bez mobitela. Vjerojatno je uvijek uz tebe, što god radiš i gdje se god nalaziš. Problem može nastati kada korištenje mobitela postane prekomjerno i kada te stalna želja za provjeravanjem mobitela ometa u obavljanju određenih aktivnosti, na primjer u spavanju.

Istraživanje neprofitne organizacije Common Sense Media pokazalo je da gotovo 60 posto mladih ostavlja svoje mobitele blizu sebe tijekom spavanja. Ako je mobitel stalno pokraj tebe, možeš biti u konstantnom iskušenju za  provjeravanjem obavijesti koje dobivaš u noćnim satima. Zapravo, vjerojatno imaš tendenciju provjeriti kakva ti je notifikacija stigla kada ti mobitel zasvijetli ili proizvede zvuk obavijesti. Ako to činiš u vrijeme kada pokušavaš zaspati, problem je što često odgađaš san zbog scrollanja iako ti je početna ideja bila samo pogledati notifikaciju.



Postoji nekoliko mogućih razloga zašto se budiš tijekom noći zbog provjeravanja mobitela:

- FOMO (eng. fear of missing out), odnosno strah od propuštanja. FOMO je zapravo fenomen koji predstavlja stalno provjeravanje notifikacija i obavijesti koje dolaze na komunikacijske grupe ili profile radi straha od propuštanja određenog događaja. 

- Želiš biti u toku s onime što tvoji prijatelji rade u tom trenutku i informirati se.

- Obavijesti nisu utišane pa te bude.

Kako do boljeg sna?

Korištenje mobitela prije spavanja (i buđenje radi provjeravanja mobitela) može imati brojne negativne utjecaje na tvoj san. Može utjecati na kvalitetu sna, što posljedično može dovesti do slabljenja određenih kognitivnih funkcija poput koncentracije i pamćenja. Plavo svjetlo koje emitiraju ekrani mozgu može otežati oslobađanje hormona koji nas čini umornima – melatonina. Manjak sna zbog provjeravanja mobitela može povećati i rizik od pojave depresije i anksioznosti. 

U nastavku ti donosimo nekoliko prijedloga za bolji san, zbog čega ćeš bolje funkcionirati tijekom dana i staviti upotrebu mobitela pod kontrolu:

- Ne koristi mobitel i ostale digitalne tehnologije najmanje 90 minuta prije odlaska u krevet. 

- Ako ostavljaš mobitel na punjaču tijekom noći, prikopčaj ga na punjač u drugoj prostoriji jer tako eliminiraš iskušenje, odnosno korištenje mobitela.

- Koristi aplikacije pomoću kojih možeš pratiti svoje vrijeme provedeno na mobitelu te pratiti napredak u postizanju vremenskog cilja koji si odrediš. 

- Svakoga dana postavi podsjetnik za ostavljanje mobitela sa strane (gdje neće privlačiti tvoju pažnju) nekoliko sati prije spavanja te posveti to vrijeme osobnoj higijeni, čitanju knjige ili drugim sličnim aktivnostima. 


Važno je shvatiti koliko je dobar i kvalitetan san važan za svakodnevno funkcioniranje, koji su negativni utjecaji korištenja mobitela u kasnim satima te kako manjak sna ili loša kvaliteta sna utječu na tebe i tvoje svakodnevno funkcioniranje.

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 08 do 16 sati. Osim toga, na stranici #BoljiOnline pronađi više sličnih tema i educiraj se o sigurnosti na internetu, odgovornom korištenju tehnologije, sprječavanju cyberbullyinga i lažnim vijestima.

Foto: Getty Images

Uključi se u život djece

Provodi slobodno vrijeme s djecom, daj im pažnju te im osiguraj zabavne aktivnosti kako ne bi imali potrebu koristiti ekrane iz dosade. Poželjno je da svi zajedno provodite vrijeme na otvorenome i da za to vrijeme ostavite mobitele po strani jer to može povećati endorfine i pružiti osjećaj sreće, ali i poboljšati raspoloženje.

Ako tvoja djeca prekomjerno koriste ekrane, počni postavljati manje ciljeve koji su ostvarivi. Umjesto da odmah prijeđu na preporučeno dnevno vrijeme korištenja ekrana, počni napola smanjivati njihovo trenutno vrijeme pred ekranima.

Postavi pravila

Možeš iskoristiti Obiteljski ugovor s kojim cijela obitelj dogovara pravila oko sigurnog i odgovornog korištenja interneta.

Odredi vrijeme bez ekrana

Tijekom vremena za koje se dogovorite da nećete koristiti ekrane, iznesite uređaje iz prostorije kako vam ne bi privlačili pažnju. Možete se dogovoriti i za mjesta u kući na kojima nećete koristiti ekrane – na primjer za blagovaonskim stolom.

Ključno je razumjeti kako provođenje vremena na internetu nosi rizike, osobito za mlade osobe. To ne znači da je provođenje vremena online u potpunosti nesigurno. Postoje brojni načini na koje je moguće osigurati da svi korisnici interneta, a osobito djeca, budu sigurni online. Roditelji mogu pomoći zaštititi sigurnost svoje djece na internetu tako što će njih, ali i sebe opremiti prikladnim resursima, najboljom praksom i potrebnim informacijama.

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati. Osim toga, na stranici #BoljiOnline pronađi više sličnih tema i educiraj se o sigurnosti na internetu, odgovornom korištenju tehnologije, sprječavanju cyberbullyinga i lažnim vijestima.

Foto: Getty Images

Kako bi se smanjio negativan utjecaj influencera na djecu i mlade, vrlo je važno da se mlade što više educira o važnosti kritičkog razmišljanja te da se što više razgovara o razlikama između stvarnog i virtualnog svijeta. Nužno je poticanje influencera da sadržaji koje objavljuju budu primjereni, da naglase ako uljepšavaju svoje fotografije i videozapise te da stvaraju sadržaje koji potiču zdrav način života.

Želiš biti dio promjene i naučiti više o ovoj temi? Priključi se u online besplatnu Školu odgovornog influensanja. Cilj Škole je osvijestiti influencere i kreatore sadržaja o tome koliko je važno odgovorno ponašanje u online svijetu te koliko je važno kreirati pozitivan online sadžaj. Ambasadori škole su influenceri čiji je sadržaj pregledan i odobren od strane Centra za sigurniji internet. Po pregledavanju, tj. odslušanim svim modulima i uspješno riješenim provjerama znanja, sudionici na mail primaju potvrdu/certifikat od strane Centra za sigurniji internet. Škola nije namijenjena samo influencerima, nego svakome tko želi naučiti više o ovoj temi i utjecati na promjenu.

Ranije spomenutu Školu odgovornog influensanja uspješno su položili i neki hrvatski influenceri čiji su sadržaji provjereni i odobreni od strane Centra za sigurniji internet kao primjereni:

Ana Radišić – voditeljica, urednica, podcasterica i influencerica
Domagoj Jakopović Ribafish – kolumnist, novinar, gastro bloger, profesor geografije
Slađana Ostić (slakipalaki) – influencerica
Miro Čabraja – glumac i influencer

Kod praćenja influencera, obrati pozornost na sljedeće:
Prepoznajte prikriveno oglašavanje: Važno je imati na umu da influenceri ponekad zarađuju od promocije određenih proizvoda te da je moguće da reklamiraju određene proizvode samo zbog toga što su plaćeni za to, a u stvarnosti ih možda ni oni sami ne koriste. Nije svaka reklama označena kao plaćeni oglas, no trebaš osvijestiti da se ponekad koristi i prikriveno oglašavanje. Prikriveno oglašavanje je zakonski zabranjeno u tradicionalnim medijima, no na društvenim mrežama još nije regulirano.

Ne dopusti da te preuzme strah od propuštanja (FOMO): FOMO je sve češći fenomen koji dovodi do toga da osoba učestalo provjerava novosti na društvenim mrežama. Ako se osjećaš razdražljivo i tjeskobno dok mobitel nije uz tebe, moguće je da i ti doživljavaš FOMO. Provjeri koliko vremena provodiš na društvenim mrežama, ostavi mobitel sa strane dok si u društvu, odredi si vrijeme bez ekrana te postavi ograničenja za korištenje društvenih mreža.

Sve što vidiš na društvenim mrežama nije stvarno: Kako većina ljudi na društvenim mrežama bira istaknuti one najljepše dijelove svoga života te prikazati uljepšanu verziju sebe, ne čudi da to čine i influenceri. To može dovodi do toga da se njihovi pratitelji uspoređuju s njima, a posljedično do manjka samopouzdanja i negativnih osjećaja. Sljedeći put kada se odlučiš uspoređivati s fotografijama na društvenim mrežama, sjeti se da to vrlo vjerojatno nisu stvarne nego dorađene fotografije, te da je potpuno normalno i prirodno imati određene “mane”.
Također, imaj na umu da objave influencera često nisu vjeran prikaz svakodnevnice i da svatko ponekad ima loše dane.

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet ti stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 08:00 do 16:00 sati. Osim toga, na stranici #BoljiOnline saznaj sve o prednostima i opasnostima tehnologije te kako je koristiti odgovorno i sačuvati zdravlje i povezanost s onima koji su ti bitni.

Foto: Getty Images

Živimo u vremenu kada će se dijete prije povezati s influencerom, nego s roditeljem. Nerijetko će osjetiti potrebu povjeriti mu se, a kreatori sadržaja pritom ne znaju kako im odgovoriti, što može biti opasno. 

Upravo je to jedan od razloga zašto je Centar za sigurniji internet u suradnji s A1 Hrvatska pokrenuo Školu odgovornog influensanja. Cilj ove online Škole jest osvijestiti influencere i kreatore sadržaja o važnosti odgovornog ponašanja u online svijetu, podići svijest o važnosti prepoznavanja i prijave neprimjerenog sadržaja na internetu kao i načinu prijave istog, te prepoznati važnost kreiranja pozitivnog online sadržaja i stvaranja pozitivnog utjecaja.

„Ako su im već djeca publika, moraju biti svjesni svojih riječi. Bitno je da znaju koliku moć imaju nad najmlađima“, smatra Ramljak. 

Sretna djeca za sretniju budućnost

Društvo je odgovorno za trajno ulaganje u djecu i njihovu dobrobit, dok se u praksi uglavnom reagira nakon velikih tragedija. Veliki se naglasak mora staviti na roditelje kojima je potrebno osvijestiti probleme u online svijetu, ali i pozvati ih da budu dio rješenja.

Misliš da je nešto s interneta neprikladno, opasno ili uznemirujuće? Stručnjaci iz Centra dostupni su na besplatnom i anonimnom broju 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati.

Više informacija o odgovornom korištenju tehnologije pronađi na web stranici Bolji online.

Foto: Podcast Ana Radišić