Danas su igračke i druženja uživo često zamijenjena provođenjem vremena na društvenim mrežama, igranjem videoigara te virtualnim druženjima, odnosno modernim tehnologijama kojima su djeca često okružena još od najranije dobi. 

Društvene mreže i aplikacije sve više plijene pažnju djece, a potencijalnih opasnosti na platformama sve je više. Poseban rizik za postati žrtva cyberbullyinga imaju ona djeca čiji roditelji ne vrše nadzor nad korištenjem društvenih mreža svoje djece. Iz tog razloga, važno je da roditelji budu upućeni u to koje društvene mreže njihova djeca koriste te koje su moguće opasnosti na internetu.

Iako popularnost pojedinih aplikacija varira iz dana u dan, u nastavku otkrij neke od mogućih opasnosti.

TikTok

TikTok je jedna od najpopularnijih aplikacija na svijetu, s oko 1,5 milijardi aktivnih korisnika mjesečno. Predviđa se da će dosegnuti dvije milijarde mjesečno aktivnih korisnika do kraja 2024. godine. 

Ova je aplikacija puno više od plesa i usklađenih koreografija. Neprimjeren jezik i sadržaji poput nasilja, vulgarnosti i seksualnih tema, ali i zarazni trendovi i izazovi koji djecu mogu dovesti u fizičku opasnost, samo su neke od njegovih negativnih strana i mogućih opasnosti.

Donja dobna granica za kreiranje računa na ovoj društvenoj mreži je 13 godina. Ipak, kako navode i iz samog TikToka, sadržaje mogu gledati i mlađi od 13 godina. Unutar TikToka za mlađe korisnike, korisnicima je onemogućeno dijeljenje osobnih podataka, a postavljena su i opsežna ograničenja na sadržaj i interakciju s korisnikom. 

U ovom ekosustavu korisnici ne mogu dijeliti svoje videozapise, komentirati tuđe videozapise, razmjenjivati poruke s korisnicima ili održavati profil ili pratitelje. Međutim, mogu uživati u odabranom sadržaju i eksperimentirati s TikTokovim jedinstvenim, fantastičnim i izražajnim značajkama. 

Za primanje izravnih poruka moraš imati više od 16 godina, a više od 18 ako želiš snimiti video uživo, slati darove kreatoru sadržaja ili koristiti značajke unovčavanja.

Snapchat

Veliku popularnost među aplikacijama ima i Snapchat, i to s oko 750 milijuna aktivnih korisnika mjesečno. Poznat je po tzv. nestajućim porukama, točnije brisanju razmijenjenih poruka, fotografija i videozapisa. No, činjenica je da sve što je jednom došlo na društvene mreže ostavlja svoj digitalni otisak. 

Djeca često misle da je ono što pošalju na Snapchatu potpuno sigurno jer se poslane poruke automatski brišu, no primatelji mogu screenshotati zaslon mobitela i tako zadržati primljeni sadržaj.

Iako roditelji možda u dogovoru s djetetom prate upotrebu aplikacije, oni nemaju uvid u to što je poslano ili objavljeno putem aplikacije.

Snapchat ima funkcionalnost „Snap Map” koji može otkriti točnu lokaciju korisnika ako mu je uključena navedena opcija. Iako je ova aplikacija sve popularnija kod tinejdžera, koriste je i druge generacije među kojima se mogu naći i potencijalni predatori koji mogu doći u kontakt s djecom i iskoristiti ih na različite načine. 

Instagram 

Instagram koristi više od dvije milijarde korisnika mjesečno, koji također mogu biti izloženi različitim neprimjerenim sadržajima i elektroničkom nasilju. Svakodnevnim gledanjem savršeno uređenih fotografija, filtriranih trenutaka i idealiziranih životnih stilova korisnici mogu doživjeti pad samopouzdanja, nezadovoljstvo vlastitim životom, brojne nesigurnosti te imati nerealna očekivanja o životu. 

Na Instagramu su česte i lažne nagradne igre, a kreatori tih igara ponekad mogu tražiti ljude da im pošalju svoje osobne podatke kako bi im poslali nagradu, zbog čega može posljedično doći do krađe identiteta i drugih iskorištavanja. Kao i na većini društvenih mreža, opasnost i na ovoj aplikaciji predstavljaju predatori.

X (bivši Twitter)

Negativni komentari, verbalni napadi i pornografija prevladavaju na X-u. Danas se ne smatra „modernim“ pa ga mnogi roditelji ne smatraju opasnim. Za njega čak nije potrebna niti prijava pa mnogi maloljetnici sadržaju pristupaju anonimno.

Telegram

Osim Snapchata, nestajuće poruke nudi i Telegram, koji broji oko 700 milijuna korisnika mjesečno. Zbog toga zlonamjerni pojedinci mogu koristiti privatnu komunikaciju kako bi provodili nezakonite aktivnosti.

Kako roditelji mogu pomoći djeci?

Iako su osmišljene za komunikaciju, ove su aplikacije postale žarište elektroničkog nasilja. Mnogi ih, neovisno o svojoj dobi i spolu, koriste za uznemiravanje drugih putem izravnih poruka ili javnih objava koje žrtve mogu dovesti do tjeskobe i depresije, a koje, nažalost, mogu imati i tragičan završetak.

Također, mogu izazvati i ovisnost koja se negativno odražava na društveni i emocionalni razvoj korisnika, razne aspekte, odluke i kvalitetu života. Prevencija i ovoga puta leži u edukaciji i otvorenom razgovoru.

Uistinu je važno da roditelji ozbiljno shvate potencijalne rizike na društvenim mrežama, da se adekvatno educiraju te prenesu to znanje svojoj djeci. Nadzor i razgovor s djecom o sigurnom korištenju interneta od ključne su važnosti za zaštitu djece od elektroničkog nasilja i izlaganja neprimjerenim sadržajima.

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati.

Foto: Getty Images

Sigurno ti se nekada dogodilo da ti se nakon razgovora o određenom proizvodu, upravo taj proizvod počeo prikazivati na oglasima na društvenim mrežama. U takvim situacijama vjerojatno se zapitaš – prisluškuje li me mobitel?

Ako se pitaš radi li se samo o slučajnosti, stručnjaci iz Centra za sigurniji internet tvrde da nas pametni telefoni „slušaju“ u određenoj mjeri.

Aplikacije za virtualne asistente poput Siri daju odgovore na tvoja pitanja, a svaka aplikacija koja ima pristup tvome mikrofonu može te slušati ako joj to dopustiš. Sljedeći put kada kažeš “Hey Siri” ili “Hey Google”, imaj na umu da je to slično otvaranju prozora internet preglednika. Ali zašto nas uopće mobitel “sluša”?

Odgovor je - uglavnom zbog ciljanih oglasa. Google i druge tražilice prate tvoju povijest pretraživanja kako bi online oglasi koji ti se prikazuju bili relevantni za tvoje posebne interese, a isto tako se koriste i glasovni podaci. To oglašivačima pomaže da bolje iskoriste sredstva svojih klijenata i izbjegnu ulaganje u neučinkovite oglase.

Psihološki fenomen ili stvarna prijetnja?

Dio informatičkih stručnjaka tvrdi da se ciljani oglasi pojavljuju samo ako ih pretražuješ na internetu i sve pripisuju psihološkom fenomenu. Smatraju da ciljane oglase primjećuješ tek kada proizvod spomeneš drugoj osobi, a ne pamtiš pretraživanje na internetu ili zadržavanje pogleda na određenoj reklami. Osim toga, uređaji ne moraju prisluškivati razgovore jer ni ne trebaju. Naime, velika je vjerojatnost da su već dobili sve potrebne podatke od tebe zbog dopuštanja "kolačićima" da prate tvoje aktivnosti na internetu.

Drugi tvrde da mobitel skuplja podatke dok god radi. Iako direktno prisluškivanje nije dokazano, definitivno nije nemoguće.

Važno je znati da često daješ pristanak mobitelu da te “sluša” kada prihvaćaš uvjete i odredbe koje najčešće niti ne pročitaš i samo klikneš “Prihvaćam”, a tada te mobitel zapravo potpuno legalno sluša. Važno je spomenuti da mobiteli mogu i nelegalno slušati, odnosno to čine bez tvoga pristanka. To se često događa putem zlonamjernih softvera koji zaraze pametne telefone ili špijunskih programa. Zbog toga je dobro ograničiti dozvole koje daješ aplikacijama te čitati uvjete i odredbe novih programa koji traže pristup mikrofonu.

Ako se pitaš sluša li te mobitel u svakom trenutku, odgovor je također – da. Uređaj mora stalno prisluškivati kako bi prepoznao glasovne naredbe za virtualne asistente, no svakako ne ignorira sve ostalo što govoriš. Iako obično ovo nije zlonamjerno, logično je da svejedno brineš oko svoje privatnosti. Na primjer, na iPhone uređajima Siri stalno sluša što govoriš kako bi čula kada joj se obratiš, a iPhone nasumično odabire dijelove razgovora koje je snimila Siri kako bi utvrdio kako može poboljšati svoju uslugu.

Kako da te mobitel "ne prisluškuje"?

Pregledaj dopuštenja za mikrofon dodijeljena različitim aplikacijama i onemogući virtualne asistente. Virtualne asistente onemogući ovako:

iPhone uređaji: Otvori postavke, klikni na Siri i pretraživanje, zatim isključi sljedeće opcije. Pritisni bočni gumb za Siri i „Dopusti Siri“ kada je uređaj zaključan. Kada vam se pojavi skočni prozor, klikni na „Isključi Siri“.

Android uređaji: Otvori postavke, zatim klikni na „Google – Račun i usluge“, zatim „Pretraga“, „Pomoćnik i glas“. Zatim izaberi „Podudaranje glasa“ i isključi opciju „Hey Google”.

Za isključivanje pristupa mikrofonu za određene aplikacije otvori Postavke, zatim određenu aplikaciju i klikni na opciju isključivanja mikrofona.

Donosimo ti i savjete za zaštitu privatnosti na pametnim telefonima:
-    Pregledaj dozvole aplikacija i odluči treba li im zaista pristup mikrofonu i tvojim razgovorima.
-    Preuzimaj aplikacije iz službenih trgovina.
-    Izbriši povijest glasovnih zahtjeva na Google asistentu kako tvoji osjetljivi podaci ne bi bili ugroženi.
-    Koristi VPN za zaštitu svoje privatnosti.

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati.

Osim toga, na stranici #BoljiOnline saznaj kako koristiti tehnologiju odgovorno te učiniti internet sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve.

Foto: Getty Images

Računala, tableti i pametni telefoni koji imaju stari softver su ranjivi. Iako možda ne želiš čekati 10-minutno ažuriranje smartphonea, to ti donosi zaštitu jer hakeri iskorištavaju slabe točke u operativnim sustavima uređaja. Ažuriranje donosi zakrpe za dotad poznate ranjivosti, smanjujući rizik od krađe podataka. Obavezno instaliraj sva ažuriranja na uređaju prije nego što ga koristiš za online kupnju.

U nastavku možeš poslušati savjete stručnjakinja iz Centra za sigurniji internet koje su u svome podcastu razgovarale o sigurnom online shoppingu.


Želiš znati više o sigurnosti na internetu? U Priručniku za BoljiOnline pronađi slične teme i saznaj kako svojim djelima možemo učiniti internet sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve.

Foto: Getty Images

Kada su prošle godine A1 Hrvatska i Centar za sigurniji Internet (CSI) pokrenuli Školu odgovornog influensanja, znali su kako pokreću edukativan projekt kojim će influencere educirati i osvijestiti o važnosti kreiranja odgovornog online sadržaja. No, sigurno nisu ni pomislili kako će ta platforma u samo godinu dana postati dijelom uglednog društva europskih inicijativa koje brinu o sigurnom internetu.

Što je zapravo Škola odgovornog influensanja?

Ideja Škole vrlo je jednostavna – podići svijest o važnosti prepoznavanja i prijavljivanja neprimjerenog online sadržaja te stvaranje onog koji će pozitivno utjecati na korisnike, posebno djecu i mlade. Kao što ime kaže, ona je prvenstveno namijenjena onima koji svojim sadržajem predstavljaju uzore većem broju korisnika, no ne moraš nužno biti influencer ili kreator sadržaja za prijavu u slušanje modula. Važno je samo u sebi posjedovati strast i želju za izgradnjom boljeg i sigurnijeg online svijeta.

Priznata na europskoj razini

Škola je do sada privukla brojne influencere i kreatore sadržaja koji su kroz njene module osvijestili na koji način svaki pojedinac može i mora doprinijeti stvaranju pozitivnog virtualnog okruženja. No, nije samo privukla pozornost modernih online uzora. S projektom Škola odgovornog influensanja, CSI i A1 Hrvatska sudjelovali su na međunarodnom Safer Internet Forumu (SIF) 2023. u organizaciji European Schoolneta u ime Europske komisije. Tema ovogodišnjeg foruma bila je digitalno osnaživanje mladih pa su se u njegovom programu predstavile inicijative čiji je cilj razvoj digitalnih vještina djece, mladih, roditelja i učitelja.

Ana Radišić – polaznica Škole i hrvatska predstavnica

A tko bi mogao bolje predstaviti Školu odgovornog influencanja od polaznice koja je marljivo prošla sve module i zaslužila svoj certifikat odgovornog influencera. Nakon što je na SIF-u predstavila Školu odgovornog influensanja, ambasadorica ovog pozitivnog projekta, Ana Radišić, podcasterica i TV voditeljica, sudjelovala je na online panelu gdje je s ostalim sudionicima – Steven Vosloo, UNICEF Innocenti, Steve Muller, Ministarstvo gospodarstva Luksemburg, te Amanda Timberg, Google, raspravljala o vještinama koje djeca i mladi trebaju razviti kako bi prilikom gledanja, ali i stvaranja sadržaja, imali sigurna te zdrava online iskustva. 

 

„Ne samo da mi je bila čast, nego sam uistinu uživala predstavljati ovako pozitivan projekt kao što je Škola odgovornog influensanja. Istaknula bih kako se ne radi o tek jednom u nizu „tečaja“ koji položite kako biste ga uvrstili u svoj životopis, već o projektu koji me je osvijestio i dodatno usmjerio na važnost uloge koju moj posao predstavlja u online svijetu. Ova platforma zaista pruža jasne činjenice i konkretne korake za izgradnju boljeg interneta“, istaknula je Radišić. 

A1 Hrvatska i CSI – tandem koji zna što radi

Škola odgovornog influensanja jedan od je od projekata proizašao iz dugogodišnje uspješne suradnje A1 Hrvatska i CSI-a. Stoga njen uspjeh ne iznenađuje, ali prepoznatljivost na razini EK-a ipak laska, a to je potvrdio i Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu u sklopu kojeg djeluje Centar za sigurniji internet. „Škola odgovornog influensanja sada je i službeno postala dijelom uglednog društva europskih inicijativa kojima se sustavno promiče važnost sigurnosti korisnika prilikom korištenja interneta, ali i odgovornosti onih koji stvaraju online sadržaj“, naglasio je Ramljak.

Veliki uspjeh Škole ponosno je istaknula i Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska. „Kao šećer na kraju godine stiglo je ovo zaista veliko priznanje Europske komisije. Iznimno sam ponosna što je tako kvalitetan i pozitivan projekt prepoznat na europskoj razini i to nam je dodatna motivacija da nastavimo još ustrajnije graditi našu #BoljiOnline priču.

Kako se prijaviti u Školu odgovornog influensanja?

Želiš influensati odgovorno i preuzeti odgovornost u kreiranju sigurnijeg online okruženja svima? Prijavi se u Školu odgovornog influensanja putem LINKA, a nakon provjere podataka od strane Centra za sigurniji internet ulaziš u proces certificiranja.

Nisi influenser, ali želiš steći nova znanja o sigurnosti na internetu? Ispuni obrazac na LINKU, a nakon odlušanih edukacijskih modula dobit ćeš Diplomu Centra za sigurniji internet o položenoj Školi odgovornog influensanja.

Foto: A1 Hrvatska

Živimo u vremenu kada će se dijete prije povezati s influencerom, nego s roditeljem. Nerijetko će osjetiti potrebu povjeriti mu se, a kreatori sadržaja pritom ne znaju kako im odgovoriti, što može biti opasno. 

Upravo je to jedan od razloga zašto je Centar za sigurniji internet u suradnji s A1 Hrvatska pokrenuo Školu odgovornog influensanja. Cilj ove online Škole jest osvijestiti influencere i kreatore sadržaja o važnosti odgovornog ponašanja u online svijetu, podići svijest o važnosti prepoznavanja i prijave neprimjerenog sadržaja na internetu kao i načinu prijave istog, te prepoznati važnost kreiranja pozitivnog online sadržaja i stvaranja pozitivnog utjecaja.

„Ako su im već djeca publika, moraju biti svjesni svojih riječi. Bitno je da znaju koliku moć imaju nad najmlađima“, smatra Ramljak. 

Sretna djeca za sretniju budućnost

Društvo je odgovorno za trajno ulaganje u djecu i njihovu dobrobit, dok se u praksi uglavnom reagira nakon velikih tragedija. Veliki se naglasak mora staviti na roditelje kojima je potrebno osvijestiti probleme u online svijetu, ali i pozvati ih da budu dio rješenja.

Misliš da je nešto s interneta neprikladno, opasno ili uznemirujuće? Stručnjaci iz Centra dostupni su na besplatnom i anonimnom broju 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati.

Više informacija o odgovornom korištenju tehnologije pronađi na web stranici Bolji online.

Foto: Podcast Ana Radišić

Popularna društvena mreža TikTok, aplikacija za dijeljenje i kreiranje kratkih videozapisa, u 2022. godini premašila je milijardu aktivnih korisnika mjesečno. TikTok je najpopularniji među generacijom Z, odnosno osobama rođenima između 1995. i 2012. godine, i oni ga sve više koriste za pretraživanje informacija umjesto klasičnih tražilica poput Googlea.

Iako starije generacije TikTok doživljavaju uglavnom kao aplikaciju s plesnim koreografijama i pop glazbom, ona je puno više od toga. Preporuke za kafiće i restorane, kao i za izložbe, filmove i koncerte, ali i korisne informacije poput recepata ili savjeta – sve to možeš pronaći na TikToku. Generacija Z tu društvenu mrežu koristi kao „one-stop shop“ za zabavu, inspiraciju, ali i informiranje. Naime, prema istraživanjima čak 40 posto pripadnika generacije Z koristi Instagram i TikTok za pretraživanje umjesto Googlea. 

Stručnjaci iz Centra za sigurniji internet otkrili su koje su prednosti, a koje su mane korištenja TikToka kao primarne internetske tražilice te kako točno funkcionira njegov čuveni algoritam.

Kako funkcionira TikTok algoritam?

Na TikToku se nalaze milijuni sati sadržaja i koliko god skrolaš, nikad nećeš doći „do kraja“. Kako onda ova društvena mreža bira što će ti pokazati? Informacije na TikToku do tebe dolaze pomoću algoritma koji personalizira sadržaj na temelju tvoje interakcije u aplikaciji. To znači da TikTok, kao i ostale društvene mreže, prati koliko vremena provodiš na nekom videozapisu, tj. temi i je li izazvao reakciju poput lajkanja i dijeljenja.

Cilj algoritma je da te što duže zadrži na TikToku, a to ne bi postigao prikazivanjem sadržaja koji te ne zanima, zar ne? Svaka For You stranica u potpunosti je jedinstvena i prilagođava se interesima korisnika.

Za generaciju Z pretraživanje na TikToku zanimljivije je od upisivanja upita na Googleu jer na taj način dobiju rezultate koje su producirale „stvarne“ osobe. Osim toga, mnogima ovaj način pretraživanja ne služi samo za traženje proizvoda ili zanimljivih mjesta i događaja, već i za pronalazak edukativnog sadržaja kojim šire svoje horizonte.
 

Pozitivne strane korištenja TikToka za pretraživanje:

   TikTok prikazuje videozapise u skladu sa sadržajem koji ti je zanimljiv.
 Informacije dijele stvarne osobe, a ne bezlične web stranice. Autentično se prenosi doživljeno iskustvo kroz videozapise, dok je Google ograničen na fotografije i tekst.
 Pretraživanje na TikToku često je interaktivnije od upisivanja upita na Googleu.
 Možeš pronaći razne proizvode, recepte, ideje za putovanja, naučiti kako se nešto radi i educirati se o određenoj temi gledajući videozapise kraće od minute.

Negativne strane korištenja TikToka za pretraživanje:

   Uspon TikToka kao tražilice može značiti više susreta s dezinformacijama koje bi se posljedično mogle proširiti. Zabilježeno je kako se platforma borila s moderiranjem obmanjujućeg sadržaja o izborima u više država, ratu u Ukrajini i pobačaju.
 Dolazi do iskorištavanja hashtagova, što se može vidjeti na primjeru hashtaga za “anoreksičnost”. Videozapisi s ovim hashtagom imaju više od 20 milijuna pregleda zajedno, što je istovremeno zapanjujuće i zastrašujuće. Zbog toga mnoge pogrešno napisane i problematične ključne riječi još uvijek prikupljaju milijune pregleda.
 TikTok koristi zajedničke zvukove kako bi grupirao slične videozapise. To omogućava korisnicima da lako pronađu više sadržaja koji koriste isti zvuk ili isječak pjesme pomoću tražilice. Međutim, korisnici mogu „preoteti“ određene zvukove ili isječke pjesme kako bi promovirali toksične trendove.
 TikTok algoritam zadržava korisnike i otežava napuštanje aplikacije, odnosno provjeru informacija na drugim tražilicama.


U par klikova i za nekoliko sekundi na TikToku možeš naći sve što te zanima, no postoje brojne opasnosti poput dezinformiranja i lažnih vijesti. Zato je ključno uspostaviti ravnotežu između korištenja TikToka kao alata za pretraživanje i ostalih provjerenih tražilica te se educirati o tome kako prepoznati dezinformacije.

Trebaš savjet kako to učiniti? Javi se na besplatnu i anonimnu liniju Centra za sigurniji internet 0800 606 606, svakog radnog dana između 8 i 16 sati. Za više informacija o odgovornom korištenju tehnologije posjeti web stranicu #BoljiOnline.

Foto: Getty Images i Unsplash

U sklopu ovogodišnje analize, studijima su postavljena pitanja vezana za njihove proizvodne prakse i usklađenost s UNICEF-ovim preporukama industriji za procjenu utjecaja na djecu.
Pohvalna je činjenica da su hrvatski proizvođači videoigara svjesni odgovornosti prema gejmerima jer 60 posto njih do 2026. namjerava uvesti kodeks ponašanja ili smjernice za igru, a čak 71 posto gejming studija s multiplayer igrama do tada planira implementirati mehanizme kojima igrači mogu prijaviti neprihvatljivo ponašanje.
„A1 Hrvatska već sedam godina ulaže u domaći gejming ekosustav, stoga nas posebno vesele podaci istraživanja o rastu industrije, a još smo ponosniji što je u industriji prepoznata važnost sigurnog virtualnog okruženja. Ona je dio brojnih A1 projekata, primjerice kampanje #BoljiOnline kojom u suradnji s Centrom za sigurniji internet, nastojimo internet učiniti sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve. Naravno, sigurnost ide ruku pod ruku sa zabavom i neprekinutim brzim akcijama tijekom gejmanja za što su zaslužne naše najkvalitetnije internetske usluge. Godinama kontinuirano ulažemo u promociju i širenje potencijala gejming industrije pa smo tako od ove godine krenuli i s A1 Student eChallenge esport ligom. Naš entuzijazam ponajprije dolazi od publike koju smo okupili, jer su prepoznali kvalitetu i trud koje s našim partnerima unosimo u promicanje sigurnog online okruženja i esporta. Ta nas činjenica potiče da svaku novu ligu činimo još zanimljivijom i sigurna sam kako će upravo započeta 12. sezona A1 Adria League biti najatraktivnije takvo natjecanje do sada“, naglasila je Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska.


Sjajna vijest za gejmere jest i da su ovaj tjedan započele kvalifikacije za finale 12. izdanja A1 Adria League na kojem se najbolji regionalni igrači u esportu natječu u tri glavne igre - FIFA23, CS:GO i FIFA Mobile te prvom od četiri rotirajuće League of Legends, za ukupni nagradni fond od 15.600 eura. Preostale igre iznenađenje su kojim će organizatori dodatno začiniti ionako već zanimljivo gejming natjecanje.

Ako je suditi prema podacima istraživanja, natjecanjima i optimizmu aktera, hrvatska gejming industrija u budućnosti će ostvariti još veći uspjeh, i to uz potporu regulatora, poslovnih partnera i talentiranih profesionalaca.

Cijelo istraživanje pročitajte OVDJE.

Foto: A1 Hrvatska

Prvi dani rujna u znaku su povratka u školske klupe. Početak nove školske godine nije stresan samo za školarce, već i za njihove roditelje. Osim što donosi više obveza, poput raznih izvanškolskih aktivnosti na koje ih treba razvažati, roditeljskih sastanaka i informacija, moraju voditi računa i o sigurnosti na internetu budući da mališani tamo mogu biti izloženi neprimjerenom sadržaju ili ponašanju.

Današnja djeca žive u znatno drukčijem svijetu od njihovih roditelja, posebno kada je riječ o izloženosti tehnologiji. Često se na internetu susreću sa situacijama koje stariji nisu imali prilike iskusiti na svojoj koži, što nekima predstavlja izazov pri razumijevanju, pružanju podrške i stvaranju osjećaja sigurnosti.

Upravo kako bi pomogli roditeljima i osvijestili ih o raznim izazovima u online svijetu, ali i pozvali na odgovorno korištenje tehnologije, Centar za sigurniji internet i A1 Hrvatska predstavili su brošuru Siguran početak nove školske godine. U njoj ćeš pronaći pregledne informacije za bolje razumijevanje digitalnih aktualnosti s kojima se osnovnoškolci svakodnevno susreću. Osim savjeta za djecu, donosi i brojne upute za roditelje koje će svima zajedno omogućiti bezbolnije uživanje u blagodatima tehnologije.

„Svaki je dan dobar dan za podizanje svijesti o sigurnijem korištenju modernih tehnologija. Početak školske godine mnogim roditeljima i djeci predstavlja novu stranicu koju sami pišu, a mi želimo da ista bude ispisana sigurnim i odgovornim korištenjem modernih tehnologija, kao i odnosom povjerenja na razini roditelj-dijete“, kažu Martina Nikolić, mag.psych. i Ana Veočić, mag.act.soc., iz Centra za sigurniji internet.


„Početak školske godine sam po sebi je težak svim roditeljima. Uz sve brige koje ih neizbježno čekaju, ovom brošurom htjeli smo im dati savjete za poticanje razgovora s djecom o online svijetu. Tako u njoj mogu pronaći preporuke za korištenje ekrana ovisno o dobi djeteta, kako se postaviti prema online izazovima te saznati više o samom cyberbullyingu i pronaći savjete za određene situacije“, otkrila je Marijana Zagorac, koordinatorica medijske strategije, gaminga i sponzorstva u A1 Hrvatska.

U brošuri su pokrivene razne teme koje je Centar za sigurniji internet procijenio važnima i korisnima kroz praktični rad s djecom, mladima i njihovim roditeljima. Roditelji mogu iskoristiti konkretne alate u pojedinim situacijama kojima će pridonijeti digitalnoj dobrobiti cijele obitelji. Osim toga, brošura donosi i detalje o klasifikaciji videoigara, prepoznavanju predatora i tzv. sharentingu (pretjeranom dijeljenju fotografija i podataka o djeci). Na kraju brošure nalazi se Obiteljski ugovor, odličan alat za započinjanje razgovora o sigurnom i odgovornom korištenju tehnologije s kojom svi članovi obitelji mogu postaviti jasna očekivanja i granice.

Budući da živimo u digitalnom dobu, zabrane ekrana nemaju smisla pa se preporučuje uspostavljanje zdrave ravnoteže između aktivnosti na internetu i uživo. Uz to, iznimno je važan otvoreni razgovor s djecom, kao i stvaranje sigurne okoline za izražavanje osjećaja i stavova jer će najmlađi samo tada otkriti ako ih nešto tišti.

Besplatnu brošuru možeš preuzeti OVDJE, a za više informacija o odgovornom korištenju tehnologije posjeti web stranicu #BoljiOnline.

Imaš dodatnih pitanja? Stručnjaci iz Centra za sigurniji internet dostupni su na besplatnom i anonimnom broju 0800 606 606 svaki radni dan od 8 do 16 sati.

Foto: Brošura Siguran početak nove školske godine/Getty Images

Nekad su sadržaj za javnost stvarali samo novinari, a danas to može svatko. Influenceri su se pozicionirali kao najutjecajniji kreatori sadržaja, a naša se domaća influencerica i podcasterica pita jesu li svi oni svjesni kolika je to odgovornost.

Prije 2010. godine, kad je izašao Instagram - digitalnim su svijetom vladali blogeri i youtuberi. Ono što im je počelo kao hobi ubrzo se pretvorilo u ozbiljne karijere koje su utrle put današnjim influencerima na Instagramu i TikToku.

Prisjetit će se mnogi, Instagram se prvotno koristio kao platforma za dijeljenje fotografija s prijateljima i obitelji. Koncept influencera tad nije postojao - korisnici su dijelili sadržaj iz osobnog užitka i bez nekog posebnog plana. Međutim, kako je platforma sve više dobivala na popularnosti, tako su se počeli izdvajati i pojedinci koji su imali oko za fotografiju i smisao za pripovijedanje. Bili su to modni entuzijasti, ljubitelji putovanja, gurmani, odnosno rani influenceri. Te su korisnike prepoznali drugi korisnici, ali i brendovi, koji su u njima vidjeli savršene promotore svojih proizvoda i usluga.

Međutim, influenceri su najveću popularnost stekli 2016. godine, kad je Instagram promijenio svoj algoritam. Prije su se objave prikazivale kronološkim redom, a novi je algoritam prioritet davao sadržaju s najvećom relevantnošću i angažmanom. To je značilo da influenceri moraju stvarati visokokvalitetan i nadasve privlačan sadržaj kako bi se istaknuli među konkurencijom i skupili što više sljedbenika. Njihov se trud s vremenom prepoznao te je riječ "influencer" čak službeno uvrštena 2019. godine u engleski rječnik.

Era mikroinfluencera

U novije vrijeme razni stručnjaci ističu da smo ušli u eru mikroinfluencera, koji prednost daju kvaliteti a ne kvantiteti. Iako takvi influenceri mogu imati manje pratitelja (od 10.000 do 50.000), njihove glavne prednosti su što imaju u većoj mjeri ciljani doseg i stvaraju bolje veze sa svojim sljedbenicima. Zbog toga brendovi mogu preko njih promovirati svoje proizvode i usluge točno određenoj nišnoj demografskoj skupini.

Upravo je takvu zajednicu, s više od 27.000 sljedbenika, okupila poznata domaća influencerica Ana Radišić. Porazgovarali smo s ovom urednicom, voditeljicom, novinarkom i podcastericom o tome kako je biti influencer, na što treba paziti u današnjem virtualnom svijetu te kako se nositi s negativnim komentarima i kritikama. Jer, nažalost, gdje ima influencera, ima i "hejtera".

Utjecaj koji ima smisla

Kako nam je na početku objasnila, Ana je u svijet influencera ušla kad je otkrila svoju autentičnost. Originalnost u stvaranju sadržaja, ali i ljubav te strast prema onome što radiš, prema Aninim su riječima glavni kriteriji da bi netko "postao dobar influencer".

- Društvene mreže imam već godinama. Međutim, imam osjećaj da sam počela 'influencati', to jest utjecati na druge, kad sam odlučila ono u što zaista vjerujem i što živim prenijeti svojoj virtualnoj publici. Pokrenula sam tako na društvenim mrežama tu priču s podcastom, oblacima i sistemom vrijednosti koji me do sada nikad nije iznevjerio - kaže naša sugovornica i trenutno jedna od najutjecajnijih domaćih podcasterica!

Inače, Ana putem svojih podcasta otkriva zanimljive priče osoba iz javnog i društvenog života s ciljem da pomogne pronaći svima koji je prate, kako ih ona zove, oblake inspiracije. Do sada je, u tri godine djelovanja podcasta, ugostila oko 120 ljudi iz svijeta sporta, biznisa, glazbe, glumišta i drugih djelatnosti čiji je život, kako vjeruje Ana, itekako vrijedan prepričavanja, divljenja i pamćenja. 

- Danas, kad se osvrnem na ono što sam uspjela ostvariti na društvenim mrežama, mogu reći da sam iznimno ponosna na tu vrstu utjecaja te povratnu komunikaciju od ljudi koji prate i konzumiraju sadržaj koji stvaram. Čista pozitiva - s osmijehom nam govori. 

S promjenama dolazi odgovornost

Trendovi u online svijetu, društvene mreže i kanali preko kojih Ana prenosi svoj rad konstantno se mijenjaju i ponekad nam se čini kao da je vrlo izazovno biti u toku s tim promjenama. Zbog toga smo pitali našu sugovornicu kako to njoj polazi za rukom.

- Svaka promjena je dobra ako je prigrlimo na pametan i odgovoran način. To uvijek imam na umu kad se trudim kroz svoj rad promovirati teme poput otvaranja svijesti, motivacije i želje za pozitivnim promjenama. I mogu reći da sam uistinu zahvalna što postoji toliko digitalnih alata i ta jedinstvena mogućnost da budem u bilo kojem trenutku 'tako blizu’ svojoj publici, a onima kojima nedostaje odgovornosti i koji se bave samo negativom ne zamaram se - ističe i nastavlja:

- Takvih je oduvijek bilo. Uvijek će ih i biti. U pravilu odmah prepoznam je li riječ o 'hejtanju' ili konstruktivnoj kritici, koju, usput rečeno, volim dobiti jer smatram da je ona jedini preduvjet kvalitetnog razvoja i pomaka. Sve što nije ta kategorija nego je produkt nečije frustracije ignoriram. 

Novinarska i influencerska etika?

S obzirom na to da je posljednjih 15 godina radila u tradicionalnim medijima, Ana je iz prve ruke mogla primijetiti kako se stvaranje sadržaja drastično promijenilo. Nekad su cijeli novinarski timovi bili zaduženi za to, danas je ono na raspolaganju gotovo bilo kojem pojedincu. I premda je Ana proširila svoj rad i na društvene mreže, i dalje poštuje novinarsku etiku, koje bi se, smatra naša sugovornica, mogao i trebao držati čak i svaki influencer.

- Novinarskih se postulata i dalje držim, samo sam ih prilagodila tržištu i načinu komunikacije. Smatram ih najboljim temeljem jer mi pomažu da budem odgovorna za vlastiti sadržaj - kaže Ana, koja je nedavno čak odlučila osvježiti te dopuniti svoje novinarsko-influencersko znanje u Školi odgovornog influencanja. To je škola koju je pokrenuo Centar za sigurniji internet, uz podršku višegodišnjeg partnera, kompanije A1 Hrvatska, i u okviru njihove krovne kampanje #BoljiOnline.

Ana je tako uz kolege i kolegice influencere imala priliku poslušati izuzetno zanimljive module te još više osvijestiti odgovornost za kreiranje sadržaja.

- Jednostavna je, konkretna, koncizna, sadržajno raznolika i podsjeća na ono najvažnije. Tu smo da budemo primjer, model po kojem se uči, ali onaj najodgovorniji. To nam treba biti najvažnija usvojena lekcija, bez obzira na to bili mi stvaratelj ili konzument sadržaja u golemom digitalnom svijetu, koji je svakome od nas praktički na dohvat ruke - poručuje za kraj Ana. 

Foto: Shutterstock
Članak možeš pročitati i ovdje.

Sasvim je normalno osjećati strah kada onima najmlađima u ruke dajemo mobilne telefone i laptope i, naravno, razumno je da se kao roditelji i stariji brinemo o sadržajima koje oni na kojima svijet ostaje konzumiraju na dnevnoj bazi. No, nema potrebe da taj strah postane ekstreman, da zagluši sve dobrobiti interneta pomoću kojeg, kao što se nekad govorilo za more, s jednim malim prstićem postajemo povezani s cijelim velikim svijetom.

Naravno, solucija da se djecu potpuno odvoji od ekrana nije dobra zbog čitavog niza razloga, a najvažniji su možda upravo oni da im je to potrebno za školu, hobije i na koncu, čak i druženje s nekim bliskim osobama koje ne stanuju u blizini.

Kako objašnjava mladi sociolog Robert Kapeš, trenutno zaposlen u Centru za kulturu i informiranje u Ludbregu, mnogi roditelji kao najvažniji povod za otvaranje društvenih mreža smatraju školu.

- Obično roditelji daju dozvolu djeci u višim razredima osnovne škole za otvaranje profila. Djeca se mrežama koriste kako bi međusobno komunicirala prije ispita, pomagala si oko zadaća, dogovarala se oko prezentacija i sličnih obveza. Znajući da će se dijete možda osjećati izdvojeno i diskriminirano, dobar dio roditelja u tome ne vidi problem. Danas je već i uvriježeno da djeca imaju profile na društvenim mrežama, stoga je polemika o tome koliko je to dobro ili loše zapravo borba s vjetrenjačama. Ako roditelji već i dopuste djetetu da otvori profil na društvenim mrežama, onda neka to bude na jednoj mreži, barem do srednje škole – savjetuje Kapeš, koji nadodaje kako roditelji trebaju, u dogovoru s djetetom, odlučiti koliko je provedenog vremena na telefonu primjereno godinama, kao i povremeno pogledati kakve poruke dijete prima i šalje, koje stranice posjećuje, s kime sve i na koje načine komunicira i slično.

U borbu za zaštitu djece na internetu uključio se i A1 koji pomoću svoje platforme #BoljiOnline naglašava važnost pravilnog korištenja i digitalne društvene odgovornosti na koju su pozvali online kreatore, influencere, ali i obične korisnike. 

Ono što je posebno bitno kod kreiranja niza pravila za korištenje društvenih mrežama i općenito interneta je i dob djeteta. Jedan je to od vodećih faktora koje je kod kreiranja niza pravila i savjeta koristio i Centar za sigurniji internet na čijim stranicama možete pronaći niz savjeta prilagođen dobi djeteta, ali i niz od pet savjeta kojih bi se trebali pridržavati svi oni koji konzumiraju online sadržaje.

Najjednostavniji i najučestaliji savjet je da pozorno čuvaju svoje podatke poput imena, prezimena, broja mobitela ili imena škole u koju idu. Dobro razmislite je li nužno da bilo koji od tih podataka znaju i drugi.

Također, važno je pažljivo birati prijatelje na internetu i čuvati svoje lozinke kako netko ne bi "provalio" na profile.

Pojavom filtera, efekata i brojnih drugih dodataka aplikacijama lako je moguće da su dječji telefoni, tableti i laptopi prepuni fotografija. Važno je stoga napomenuti da dijeljenje fotografija s nepoznatima nije poželjno. Kako sumiraju iz Centra za sigurniji internet, svaka fotografija ili video jednom učitan na internetu, tamo ostaje zauvijek.

Osim toga, od iznimne je važno pripaziti koje točno sadržaje preuzimamo bilo da se radi o datotekama, aplikacijama, programima ili ičemu sličnom. Obvezno trebamo dvaput promisliti prije nego što kliknemo "download".

Posljednji je savjet, koji je zbog svoje iznimne važnosti i sačuvan za kraj, da se uvijek i bez razmišljanja obrate odrasloj osobi od povjerenja ako ih itko vrijeđa preko interneta. Zbog straha od izrugivanja ili osuđivanja, velik broj djece se na taj korak ne odlučuje već samostalno pati i pokušava riješiti taj problem, koji dugoročno može ostaviti velike posljedice na njihov rast i razvoj.  

- Ono što je temelj svakog rada s djecom je uspostaviti odnos povjerenja s njima. Među nama je nažalost velik broj djece, ali i odraslih koji su žrtve elektroničkog i ostalih oblika nasilja koji se nisu odlučili za korak prijave. Razloga tome je puno – možda su kao djeca u tom trenutku mislili da je to nešto što je normalno i se događa svoj djeci, kroz godine su shvatili da to ipak nije tako, nisu imali osobu od povjerenja, prisutna je krivnja i slično. Za svaki rad s djecom možemo reći da je najvažnije pokazati im da smo tu, pružiti im bezuvjetnu podršku, čuti ih. U slučaju da to ne možete sami, sumnjate da je dijete žrtva zlostavljanja ili imate saznanja o tome– potražite stručnjaka, prijavite policiji. Osim što stručnjaci mogu pružiti podršku vašem djetetu, oni su tu i da vama daju potporu da to na što kvalitetniji način radite u budućnosti, savjetovala nam je Martina Nikolić, psihologica i stručni suradnik Centra za sigurniji internet. 

Iako je već ranije spomenuta, dob djeteta je važna, ali nije najključniji faktor. "Kruna" svega, pa i zaštite djeteta od interneta je zapravo odnos koji ima s roditeljima.

- Djeca su iz generacije u generaciju de facto sve spretnija i snalažljivija u tehnološkom pogledu. Postoji mogućnost brisanja poruka, brisanja stranica pretraživanja, skrivanja ikona aplikacija i slično – kaže Kapeš, nadovezavši se tako na posljednji savjet.

Dodaje kako je upravo zbog toga krucijalan odnos roditelja i djeteta, a ne stav roditelja prema tehnologiji ili želja djeteta za Facebookom i slično. Dajući djetetu prostor u kojem može izreći sve što ga veseli i rastužuje, što ga brine ili muči, dajemo mu ne samo otvorenu mogućnost za blizak i topao odnos nego i dovoljno osobnog prostora u kojem će roditelj lakše dozvoliti korištenje mobitela, društvenih mreža. U takvim, zdravim odnosima, dijete bez ustručavanja može roditeljima otkriti i ako ga netko ili nešto uzrujava putem društvenih mreža, ali ga i upozoriti na brojne opasnosti koje je potencijalno samo primijetilo.

Foto: slobodnadalmacija.hr
Članak možeš pročitati i ovdje.

Nedjeljka Sermek iz Grabovca sa svojom 16-godišnjakinjom i 8-godišnjakom razgovara o rizicima i pravilnom korištenju interneta još od malena. Pa tako i kad su s dvije godine krenuli koristiti kućni laptop i tablet, pravila su se znala i poštivala.

“Nikada se nismo prepirali oko toga jer, Bogu hvala, imamo poslušnu djecu. Nismo postavljali nikakve granice jer uvijek razgovaramo o tom i sada oni već sami znaju odrediti granicu na svojim telefonima u igranju igrica ili gledanju nekakvih sadržaja. Posljedice neprimjerenog sadržaja oni već i sami mogu razaznati”, kaže Nedjeljka i prisjeća se da je sve to rezultat puno strožeg nadzora i čestih upozorenja kad su bili mlađi. Da su djeca različita i imaju drugačije potrebe i želje, Nedjeljka je sasvim svjesna i to poštuje, no vjeruje da nadzora danas nikad dosta, pa bio on tako da cijelo selo nadzire ili svaki roditelj individualno.

Foto: Shutterstock
Članak možeš pročitati i ovdje.

KAO I SVAKOG dana, Ivan je jučer sjeo za svoje računalo ne bi li odgledao nekoliko epizoda omiljene serije prije spavanja. Još jednom prije no što to učini, odlazi na poslovni e-mail provjeriti je li obavio sve u tvrtki u kojoj je tek dobio posao i sutradan ga čeka važan sastanak. Tada za njega počinje nimalo očekivan scenarij.

Nakon nekoliko pokušaja oporavka računa, Ivan shvaća da više nikako ne može doći do svoje e-mail adrese, a u panici shvaća da ni njegov YouTube kanal nije više isti. Sada su tamo uploadani čudni videozapisi, a do računa više ne može, jer je povezan mailom. Ubrzo shvaća da je izgubio sve važne tablice, podatke i sve spremno za sutrašnji sastanak. Ivan je izgubio pristup svojim računima.

Ivan je srećom izmišljeni lik, kao i njegov nesretni događaj, ali takve situacije u velikoj mjeri su sve veća stvarnost, naročito od 2020. godine, kada se digitalizacija počela ekspanzivno razvijati.

Posljednje informacije CERT-a, nacionalnog tijela za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza, pokazuju da je u Hrvatskoj među prvim načinima prevare phishing. Prema CERT-u, od ukupno 1296 kibernetičkih incidenata u prošloj godini, više od 40 posto spada u phishing napade.

U njima se napadač lažno predstavlja i pokušava potencijalnu žrtvu natjerati da učini nešto na svoju štetu. Najčešće je cilj ove prevare krađa osobnih podataka, financijska korist i širenje zlonamjernog softvera na računalu. Dodatno, osobne i osjetljive informacije mogu biti zloupotrijebljene ili prodane na crnom tržištu, tj. dark webu. 

Damir Bujan, konzultant za informacijsku sigurnost iz A1 Hrvatska, pojasnio je zašto do ovog dolazi.

"Najnovije taktike korištene u phishing napadima uključuju vjerodostojne e-mail poruke koje napadači šalju žrtvama. U prošlosti su phishing napadi bili relativno lako uočljivi jer su poruke imale gramatičke pogreške, imena tvrtki nisu bila točna i doslovno se iz aviona vidjelo da je riječ o prevari. Međutim, ljudi bi nasjeli i na takve "loše“ napravljene e-mail poruke. Danas je situacija potpuno drugačija jer su uz pomoć AI alata phishing napadači postali vrlo vješti", kazao je Bujan.

Potvrdio je da su unazad nekoliko godina sve učestaliji spear phishing (spear – koplje) i whaling (kitolov) napadi. 

"Napadač može baš za određenu tvrtku prilagoditi phishing e-mail (memorandum i logotip u poruci su originalni kako bi umanjili sumnju) i poslati ga svim djelatnicima te tvrtke. Whaling, tj. kitolov, još detaljnije je izveden napad u kojem se cilja baš određena osoba. Na primjer, predsjednika uprave neke tvrtke, direktora financija ili neke druge odgovorne osobe koja lakomisleno može dovesti u opasnost cijelu tvrtku", potvrdio je ovaj stručnjak za informacijsku sigurnost.

Jednostavnim koracima do sigurnosti

Kako se ne bi pronašli u statistici prevarenih, važne su dvije stvari, oprezno i svjesno pretraživanje interneta. Dovoljno je započeti s nekoliko jednostavnih postavki. Na popisu prvih sigurnosnih mjera je korištenje VPN-a, odnosno sustava Virtual Private Network.VPN je program koji služi kao tunel između računala i interneta. On prikriva privatnu, stvarnu IP adresu, a u zamjenu nudi neku drugu.

Tako potencijalni hakeri ne mogu pristupiti uređajima i ne može se tako lako postati žrtvom hakerskih napada. Pritom, važno je napomenuti da je potrebno zaštititi i sam internetski prijenosnik, odnosno ruter. Sugerira se da se promijeni korisničko ime i lozinka te onesposobi wireless/remote funkcija. Ako je isključena, druga udaljena računala i uređaji neće se moći spojiti na internet.

Ažurirajte računala

Windows ažuriranje ponekad dugo traje i nije omiljena pojava u kutu ekrana, ali je svakako korisna. Važno je redovito ažurirati računala i operativni sustav jer će se ujedno osvježiti i sigurnosne postavke, tj. zakrpe.

"Napadači mogu ciljati poznate propuste u neažuriranim sustavima i iskoristiti ih za instaliranje zloćudnog softvera poput malwarea, krađu podataka ili preuzimanje kontrole nad samim računalom“, istaknuo je Bujan.

Dobro bi bilo obratiti pažnju i na web preglednike. Google Chrome je najraširenija tražilica, njezina zastupljenost na tržištu je čak 63 posto, potvrdio je to i Damir Bujan. Postoje i alternativne tražilice koje pružaju iskustvo anonimne pretrage, međutim nijedna tražilica nije u potpunosti anonimna, komentirao je ovaj stručnjak. Iako, neke pružaju veću anonimnost koja je za korisnike važna, kao što je to tražilica Brave ili Mozilla Firefox.

"Google je poznat po svojim naprednim algoritmima koji analiziraju podatke korisnika kako bi pružili personalizirane rezultate pretraživanja i oglase. Međutim, to znači da Google prikuplja velike količine podataka o korisnicima, uključujući pretraživanja, povijest pregledavanja, lokaciju i još mnogo toga“, dodatno je učvrstio razloge Damir Bujan.

Antivirusni sustavi su suigrači

Posljednji važan korak pri sigurnosti antivirusni su sustavi. Upravo oni detektiraju sumnjive datoteke koje mogu naštetiti sigurnosti ili funkcionalnosti računala. Osim toga, mnogi antivirusni sustavi automatizmom blokiraju nepouzdane internetske stranice, pa ako se klikne negdje gdje se nije trebalo, antivirusni sustav će na to upozoriti.

Do curenja podataka uvijek može doći, i to je, kaže Damir Bujan, vrlo unosan posao.

"Prema nekim procjenama, kibernetički kriminal će do 2025. godine u svijetu napraviti štetu od 10.5 trilijuna dolara, dok je prije desetak godina ta šteta iznosila oko 3 trilijuna dolara. U tom razdoblju šteta od kibernetičkog kriminala povećala se trostruko“, istaknuo je Bujan.

Žrtva tako može postati svatko. Ponekad se radi o slabo zaštićenim web stranicama s koje napadači prikupe tablice s podacima, informacije o kreditnim karticama te druge privatne vrednote. Ako je lozinka računala slaba, upadi u privatna računala isto tako nisu isključena mogućnost.

Prema sugestiji Damira Bujana, konzultanta za informacijsku sigurnost, ovo su savjeti kako se i dodatno zaštititi.

"Potrebno je paziti na sljedeće: koristiti snažne i jedinstvene lozinke, dakle različitu lozinku za svaki sustav. Moramo biti oprezni prilikom otvaranja sumnjivih ili nepoznatih poveznica u elektroničkoj pošti. Nadalje, poželjno je koristiti dvofaktorsku autentikaciju gdje je ona dostupna, i moramo se pridržavati općih sigurnosnih praksi i koristiti sigurne te provjerene računalne mreže“, pojasnio je.

Za više korisnih informacija platforma Bolji online pokazuje i statističke podatke o sigurnosti na internetu. Bolji online je platforma putem koje A1 Hrvatska želi učiniti internet boljim i sigurnijim mjestom. Upravo je promjena ponašanja na internetu glavni fokus ove platforme, a konkretnim savjetima želi pokazati kako pretraživati na internetu ne samo odgovorno već i svjesno.

Platforma je prožeta savjetima, korisnim člancima i informacijama koje skreću pažnju na ono što bi svaki korisnik interneta trebao imati na umu tijekom svog vremena online. Na platformi se nalaze i konkretni razgovori sa stručnjacima koji mogu dodatno pomoći pri odgovornijem korištenju interneta.

"Digitalna transformacija možda nije vidljiva na prvu, ali je zato sveprisutna. To je činjenica od koje ne možemo pobjeći. Međutim, kao i kod svih ostalih stvari u životu, u kibernetičkom, tj. virtualnom svijetu trebamo se ponašati odgovorno i pametno. Nažalost, ne postoji način kako da potpuno zaštitimo osobne ili računalne podatke osim da ne koristimo internet.Najučinkovitija strategija zaštite osobnih ili računalnih podataka jest racionalno razmišljanje. Ako vam je nešto sumnjivo ili zvuči suviše dobro da bi bilo istinito, vrlo vjerojatno je riječ o prevari“, za kraj je zaključio Damir Bujan.