Prepoznata važnost stvaranja pozitivnog online svijeta: Škola odgovornog influensanja dobila priznanje Europske komisije

#A1 svijet #BoljiOnline
  • Autor A1 Hrvatska
  • Datum 24.11.2023.
Ana Radišić i Škola odgovornog influensanja

Kada su prošle godine A1 Hrvatska i Centar za sigurniji Internet (CSI) pokrenuli Školu odgovornog influensanja, znali su kako pokreću edukativan projekt kojim će influencere educirati i osvijestiti o važnosti kreiranja odgovornog online sadržaja. No, sigurno nisu ni pomislili kako će ta platforma u samo godinu dana postati dijelom uglednog društva europskih inicijativa koje brinu o sigurnom internetu.

Što je zapravo Škola odgovornog influensanja?

Ideja Škole vrlo je jednostavna – podići svijest o važnosti prepoznavanja i prijavljivanja neprimjerenog online sadržaja te stvaranje onog koji će pozitivno utjecati na korisnike, posebno djecu i mlade. Kao što ime kaže, ona je prvenstveno namijenjena onima koji svojim sadržajem predstavljaju uzore većem broju korisnika, no ne moraš nužno biti influencer ili kreator sadržaja za prijavu u slušanje modula. Važno je samo u sebi posjedovati strast i želju za izgradnjom boljeg i sigurnijeg online svijeta.

Priznata na europskoj razini

Škola je do sada privukla brojne influencere i kreatore sadržaja koji su kroz njene module osvijestili na koji način svaki pojedinac može i mora doprinijeti stvaranju pozitivnog virtualnog okruženja. No, nije samo privukla pozornost modernih online uzora. S projektom Škola odgovornog influensanja, CSI i A1 Hrvatska sudjelovali su na međunarodnom Safer Internet Forumu (SIF) 2023. u organizaciji European Schoolneta u ime Europske komisije. Tema ovogodišnjeg foruma bila je digitalno osnaživanje mladih pa su se u njegovom programu predstavile inicijative čiji je cilj razvoj digitalnih vještina djece, mladih, roditelja i učitelja.

Ana Radišić – polaznica Škole i hrvatska predstavnica

A tko bi mogao bolje predstaviti Školu odgovornog influencanja od polaznice koja je marljivo prošla sve module i zaslužila svoj certifikat odgovornog influencera. Nakon što je na SIF-u predstavila Školu odgovornog influensanja, ambasadorica ovog pozitivnog projekta, Ana Radišić, podcasterica i TV voditeljica, sudjelovala je na online panelu gdje je s ostalim sudionicima – Steven Vosloo, UNICEF Innocenti, Steve Muller, Ministarstvo gospodarstva Luksemburg, te Amanda Timberg, Google, raspravljala o vještinama koje djeca i mladi trebaju razviti kako bi prilikom gledanja, ali i stvaranja sadržaja, imali sigurna te zdrava online iskustva. 


 

„Ne samo da mi je bila čast, nego sam uistinu uživala predstavljati ovako pozitivan projekt kao što je Škola odgovornog influensanja. Istaknula bih kako se ne radi o tek jednom u nizu „tečaja“ koji položite kako biste ga uvrstili u svoj životopis, već o projektu koji me je osvijestio i dodatno usmjerio na važnost uloge koju moj posao predstavlja u online svijetu. Ova platforma zaista pruža jasne činjenice i konkretne korake za izgradnju boljeg interneta“, istaknula je Radišić. 

A1 Hrvatska i CSI – tandem koji zna što radi

Škola odgovornog influensanja jedan od je od projekata proizašao iz dugogodišnje uspješne suradnje A1 Hrvatska i CSI-a. Stoga njen uspjeh ne iznenađuje, ali prepoznatljivost na razini EK-a ipak laska, a to je potvrdio i Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu u sklopu kojeg djeluje Centar za sigurniji internet. „Škola odgovornog influensanja sada je i službeno postala dijelom uglednog društva europskih inicijativa kojima se sustavno promiče važnost sigurnosti korisnika prilikom korištenja interneta, ali i odgovornosti onih koji stvaraju online sadržaj“, naglasio je Ramljak.

Veliki uspjeh Škole ponosno je istaknula i Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska. „Kao šećer na kraju godine stiglo je ovo zaista veliko priznanje Europske komisije. Iznimno sam ponosna što je tako kvalitetan i pozitivan projekt prepoznat na europskoj razini i to nam je dodatna motivacija da nastavimo još ustrajnije graditi našu #BoljiOnline priču.

Kako se prijaviti u Školu odgovornog influensanja?

Želiš influensati odgovorno i preuzeti odgovornost u kreiranju sigurnijeg online okruženja svima? Prijavi se u Školu odgovornog influensanja putem LINKA, a nakon provjere podataka od strane Centra za sigurniji internet ulaziš u proces certificiranja.

Nisi influenser, ali želiš steći nova znanja o sigurnosti na internetu? Ispuni obrazac na LINKU, a nakon odlušanih edukacijskih modula dobit ćeš Diplomu Centra za sigurniji internet o položenoj Školi odgovornog influensanja.

Foto: A1 Hrvatska

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
Ana Radišić i Tomislav Ramljak

Pretjerano korištenje tehnologije

Tomislav Ramljak iz Centra za sigurniji internet: „Moramo pustiti djecu da nas uče o digitalnom svijetu“

Nije tajna da današnja djeca žive u znatno drukčijem svijetu od njihovih roditelja, posebno kada je riječ o korištenju tehnologije. Najmlađi se na internetu suočavaju sa situacijama s kojima se stariji nisu imali prilike susresti, što predstavlja jedan od većih izazova u roditeljstvu.

Kako razgovarati s djecom o tehnologiji i pripremiti ih za suživot s ekranima, zašto zabrane nisu rješenje, kako osvijestiti influencere o važnosti odgovornog ponašanja u online svijetu te kako prepoznati da je dijete žrtva cyberbullyinga, u podcastu Ane Radišić otkrio je Tomislav Ramljak, voditelj i jedan od osnivača Centra za nestalu i zlostavljanu djecu pod čijim je vodstvom nastao i program Centar za sigurniji internet.

U svojem radu nastoji senzibilizirati, informirati i educirati javnost o sigurnosti i odgovornom ponašanju na internetu. U poslu koji nema radno vrijeme i nerijetko zahtijeva putovanje s jednog kraja države na drugi, Ramljak i njegovi kolege preventivnim i edukativnim aktivnostima jačaju digitalne kompetencije u području sigurnosti i zaštite u online svijetu kako djece i mladih, tako i roditelja.

Djeca uče iz primjera

Najmlađi danas uz pametne telefone, računala, televizore i gejming konzole uče, povezuju se i razvijaju maštu. Kada se tehnologija koristi odgovorno, ima potencijal potaknuti kreativnost i širiti vidike, no surova stvarnost nosi mnoge ozbiljne rizike, a ne postoji univerzalni odgovor kako im doskočiti.

„Djeca ne uzimaju sama ekrane, roditelji im ih stavljaju u ruke jer je tako jednostavnije. Telefoni i ekrani su digitalne dadilje koji roditeljima omogućuju 5 minuta mira jer je dijete tada zaokupljeno. Međutim, nismo ni svjesni utjecaja koji tehnologija ima na našu djecu. Neka recentna istraživanja pokazuju povećan broj ADHD-a, slabiju motoriku, smanjenu koncentraciju“, izjavio je Tomislav Ramljak u podcastu Ane Radišić.


Ukazao je na dvostruka mjerila poput roditeljske zabrane korištenja ekrana, dok oni istovremeno vise na pametnim telefonima zbog posla ili drugih obveza.

„Djeca uče iz primjera, a roditelji ili skrbnici su im primjer i trebaju savladati tu odgovornost. Puno je jednostavnije dati im mobitel u ruke, nego prošetati, odigrati društvenu igru ili porazgovarati“, dodao je voditelj Centra za sigurniji internet.

Ramljak se osvrnuo na zabrane korištenja mobitela u školama i tvrdi kako je takvo što dvosjekli mač jer bi se energija trebala ulagati u učenje odgovornog korištenja tehnologije i razvoj kritičkog razmišljanja.

Digitalna džungla

Odrasli se trebaju zainteresirati za digitalni svijet djece jer djeca danas provode puno više vremena tamo nego u stvarnom. Internet njima nije samo zabava, njima je internet sve – prijateljstva, ljubavne veze, školska zadaća“, tvrdi Ramljak i poziva roditelje da provjere koje aplikacije njihova djeca koriste.

Online svijet nazvao je „digitalnom džunglom“ koju su kreirali odrasli i pustili djecu unutra. „U toj džungli postoje predatori koji vrbuju našu djecu“, upozorio je.



Usporedio je statistike iz 2013. godine kada je u Hrvatskoj zabilježeno 40-ak slučajeva iskorištavanja djece za pornografiju, dok se prošle godine ta brojka popela na čak 422 slučaja.

Međutim, to je samo santa leda i broj poznatih kaznenih djela, dok se ne zna koliko je djece žrtava budući da predatori na internetu obično ne vrebaju jednu osobu, već više njih.

Uloga roditelja u prevenciji cyberbullyinga

Kako prepoznati da je dijete žrtva cyberbullyinga? Ramljakov odgovor je jasan – svaki roditelj koji ima izgrađen odnos sa svojim djetetom to će lako prepoznati. 

„Promjena ponašanja uvijek je najbolji pokazatelj. Dijete se zatvara, povlači u sobu, odbija ići u školu ili jesti, gubi interes za hobijima. Nesvjesno traže pomoć i to se vidi. Roditelji moraju upoznati svoje dijete, razgovarati i poslušati ga. Važnije je pitati kako se osjeća, nego kako je bilo u školi. Pitanje je kvalitete zajedničkog vremena, a ne kvantitete. Moramo se fokusirati na dijete i dati mu priliku da ga zaista saslušamo i uvažavamo, bez pametovanja i zvocanja, kako bismo ga pustili da nas uči o sebi i digitalnom svijetu“, smatra voditelj Centra za sigurniji internet.

Po njemu, izgrađen odnos s djecom je najbolja prevencija, a ne zabrana ekrana koja dovodi do izoliranja u društvu. Taj se odnos ne smije temeljiti na strahu jer se dijete onda zatvara u sebe. Iznimno je važan otvoreni razgovor s djecom, kao i stvaranje sigurne okoline za izražavanje osjećaja i stavova jer će najmlađi samo tada otkriti ako ih nešto tišti.

Odgovornost influencera

Živimo u vremenu kada će se dijete prije povezati s influencerom, nego s roditeljem. Nerijetko će osjetiti potrebu povjeriti mu se, a kreatori sadržaja pritom ne znaju kako im odgovoriti, što može biti opasno. 

Upravo je to jedan od razloga zašto je Centar za sigurniji internet u suradnji s A1 Hrvatska pokrenuo Školu odgovornog influensanja. Cilj ove online Škole jest osvijestiti influencere i kreatore sadržaja o važnosti odgovornog ponašanja u online svijetu, podići svijest o važnosti prepoznavanja i prijave neprimjerenog sadržaja na internetu kao i načinu prijave istog, te prepoznati važnost kreiranja pozitivnog online sadržaja i stvaranja pozitivnog utjecaja.

„Ako su im već djeca publika, moraju biti svjesni svojih riječi. Bitno je da znaju koliku moć imaju nad najmlađima“, smatra Ramljak. 

Sretna djeca za sretniju budućnost

Društvo je odgovorno za trajno ulaganje u djecu i njihovu dobrobit, dok se u praksi uglavnom reagira nakon velikih tragedija. Veliki se naglasak mora staviti na roditelje kojima je potrebno osvijestiti probleme u online svijetu, ali i pozvati ih da budu dio rješenja.

Misliš da je nešto s interneta neprikladno, opasno ili uznemirujuće? Stručnjaci iz Centra dostupni su na besplatnom i anonimnom broju 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati.

Više informacija o odgovornom korištenju tehnologije pronađi na web stranici Bolji online.

Foto: Podcast Ana Radišić

Damir Buljan

A1 svijet

Stručnjak za cyber sigurnost upozorava: „Postoji raskorak između svijesti o rizicima i onoga što napadači mogu napraviti“

U Europskoj uniji već 11. godinu zaredom listopad se obilježava kao europski mjesec kibernetičke sigurnosti. Zemlje članice tim povodom organiziraju razne edukacije i kampanje kojima je cilj podići svijest o kibernetičkoj sigurnosti među građanima, ali i poslovnim subjektima.

Dnevno se bilježi i do sedam milijuna kibernetičkih napada koji sežu od jednostavnijih, poput probijanja nečije lozinke do sofisticiranijih, kao što je hakerski napad na sustav neke institucije ili tvrtke. Kako online napadi postaju sve češći i uvjerljiviji, teže je prepoznati opasnosti i zato se važno educirati o potencijalnim kibernetičkim prijetnjama.

Damir Bujan, konzultant za informacijsku i kibernetičku sigurnost u A1 Hrvatska, podijelio je nekoliko savjeta koji će ti pomoći da što sigurnije navigiraš online svijetom, a otkrio je i koji su najveći cyber security izazovi u bližoj budućnosti.

Kako je izgledao tvoj karijerni put i profesionalni razvoj u A1 Hrvatska?

Došao sam u A1 Hrvatska prije skoro tri godine, početkom 2021. godine. Primarno sam zaposlen kao ICT Presales za DC usluge (usluge podatkovnog centra poput kolokacije). U to vrijeme A1 je završavao izgradnju svog novog podatkovnog centra u Zagrebu pa sam dosta vremena provodio ondje. Nakon što je DC otvoren krajem 2021., počeli smo dovoditi potencijalne korisnike u obilazak nove zgrade, što je rezultiralo povećanom prodajom usluge kolokacije (oprema korisnika smještena u A1 podatkovnom centru).

Tijekom 2022. godine naglasak na informacijsku i kibernetičku sigurnost postajao je sve veći jer su upiti korisnika na tu temu postali učestaliji. Sukladno tome, fokus A1 ICT odjela također je pojačan u tom segmentu pa sam preuzeo ulogu konzultanta za informacijsku i kibernetičku sigurnost. Zapravo, postao sam svojevrsni „prevoditelj“ tehničkog jezika kojim govore tehničari, inženjeri i ostali IT stručnjaci na jezik koji je razumljiv direktorima, upravama i osobama koje moraju donositi bitne strateške odluke.

Kako izgleda radni dan u životu konzultanta za informacijsku i kibernetičku sigurnost?

Tipičan radni dan u životu konzultanta za informacijsku i kibernetičku sigurnost sastoji se od dosta čitanja i proučavanja novih kibernetičkih prijetnji te stalnog usavršavanja u domeni koja je kao živi organizam i podložna stalnim promjenama. Tu je i dosta sastanaka i dijeljenja informacija s kolegama, „brainstorminga“ oko strategije i pristupa određenom korisniku kako bismo mu pomogli riješiti određeni problem. Također, tu su i sastanci kod korisnika koji su sve samo ne dosadni kad je kibernetička sigurnost u pitanju.

cyber security

Phishing napadi kojima smo izloženi na privatnim e-mail adresama postaju sve uvjerljiviji, a njima smo izloženi i na poslu. Možeš li ukratko opisati što je whaling i kako ne nasjesti na takve napade?

Whaling napad zapravo je ciljani phishing napad. Dok se klasičnim phishingom cilja jako veliki segment korisnika (pa tko se ulovi, ulovio se), whaling napadom ciljamo točno određenog pojedinca. To je obično C-level direktor u nekoj tvrtki i u većini slučajeva osoba koja ima pristup financijama te tvrtke. Najbolja prevencija od whaling i phishing napada jest stalno biti na oprezu i kritički razmišljati o svemu što radiš na internetu.

Stalno moraš imati na umu: ako nešto zvuči predobro da bi bilo istinito, to je u 99,9 posto slučajeva alarm za uzbunu i sigurno je neka vrsta prijevare u pitanju. To nije nimalo jednostavno, a kriminalci na internetu su sve domišljatiji u kreiranju uvjerljivih phishing kampanja. Danas su jako popularne lažne internet stranice banaka koje te mame da klikneš na link i uneseš svoje podatke s kartica, tekućih računa, osobne podatke i slično.

Na što se raspodjeljuje i troši novac koji tvrtke odvajaju za kibernetičku sigurnost?

Većina novca koji tvrtke troše na kibernetičku sigurnost odlazi na kupnju sofisticiranih alata kako bi se rizik od prijetnji s interneta smanjio na najmanju moguću mjeru. Manji dio novca odlazi na edukaciju korisnika. Smatram da bi se trebao smanjiti broj alata i tehnologija koje prosječna tvrtka koristi kao zaštitu od kibernetičkih napada, a da bi se trebali povećati budžeti za edukaciju korisnika. Naime, kompletna zaštita od kibernetičkih napada pada u vodu ako imamo korisnike koji nisu educirani o tome kako se trebaju ponašati na internetu.

cyber security

Koliko su ljudi danas svjesni izloženosti kibernetičkim napadima? Kako odabrati dobru i neprobojnu lozinku?

Svjesnost o izloženosti kibernetičkim napadima sve je veća, ali isto tako maliciozni napadači svakim su danom sve vještiji. Sukladno tome, stalno postoji određeni raskorak između naše svijesti o rizicima i onoga što napadači mogu napraviti.

Savjet vezan uz lozinke je sljedeći: ne trebaju ti kratke i složene lozinke, već relativno dugačke, ali jednostavne. Na primjer, lozinka „banana-jabuka_ananas“ puno je bolja od lozinke „211?eu)Lwm“. Naime, prvu ćeš puno lakše zapamtiti od druge. Također, lozinku od 20 znakova značajno je teže probiti posebnim alatima nego ovu od 10 znakova.

Još jedan vrlo bitan savjet: nikako ne koristi istu lozinku za više ključnih stvari poput poslovnog korisničkog računa, Gmaila, Facebooka i slično. Kompromitiranjem lozinke svi tvoji računi na kojima koristiš istu lozinku bit će nepovratno izgubljeni.

Koji su najveći cyber security izazovi koji nas očekuju u idućih nekoliko mjeseci?

U sljedećih šest do 12 mjeseci glavni izazovi u EU bit će stupanje na snagu NIS2 (Network and Information Security) direktive. Cilj NIS2 direktive jest uspostaviti standardnu razinu kibernetičke sigurnosti u svim državama članicama uvođenjem standardiziranih zahtjeva i mjera te zakonskog okvira.

Uspostavom sigurnosnih zahtjeva, obvezom izvještavanja, provedbom mjera i sankcija, NIS2 nastoji zaštititi ključnu infrastrukturu Europske unije i sve njezine građane od utjecaja kibernetičkih napada na IT sustave tvrtki koje pružaju usluge od iznimne važnosti za svakodnevni život (vodovod, distribucija električne energije, plinovod, željeznica, proizvodnja hrane i slično). Dakle, tri su primarna cilja uvođenja NIS2 direktive:

- Povećati otpornost na kibernetičke napade među ključnim pružateljima usluga u EU.
- Pojednostavniti otpornost na kibernetičke napade strožim sigurnosnim zahtjevima i kaznama za njihovo kršenje.
- Poboljšati spremnost EU za suočavanje s kibernetičkim napadima.

Internet je prostor svakodnevnog funkcioniranja digitalnog društva, a najučinkovitija obrana od svih vrsta cyber napada je prevencija, odnosno edukacija i informiranje građana. Kibernetička sigurnost je zajednički napor koji zahtijeva predanost pojedinaca, organizacija i društva u cjelini, a uz određene mjere opreza internet možemo učiniti sigurnijim za sve.

Foto: Zvonimir Raspudić/Getty Images