Cyberbullying ima mnogo lica: Saznaj što je flaming, doxxing i catfishing

#Cyberbullying #BoljiOnline
  • Autor A1 Hrvatska
  • Datum 10.04.2024.
Vrste cyberbullyinga

Prema istraživanju koje je krajem 2022. provela agencija Kvaka za A1 Hrvatska, među djecom u dobi od 11 do 13 godina čak 63 % ispitanih smatra da je najveći problem kod korištenja interneta cyberbullying

Djeca su pritom najviše izdvojila objavljivanje fotografija bez znanja i pristanka druge osobe, a 54 % osnovnoškolaca istaknulo je i neprikladan, vulgaran i zastrašujući sadržaj na društvenim mrežama.

Prema anketi provedenoj na digitalnim kanalima 24sata u suradnji s A1 Hrvatska, svako četvrto dijete iz Hrvatske bilo je žrtva cyberbullyinga, dok više od trećine djece poznaje žrtvu takvog oblika nasilja. Pritom tinejdžeri uglavnom šute o pretrpljenom nasilju.

Budući da se cyberbullying događa na internetu i na osobnim uređajima, puno ga je teže otkriti nego fizičko zlostavljanje. Zato te u nastavku želimo upoznati s najčešćim vrstama online zlostavljanja s kojima se djeca i mladi danas najviše susreću

1. Izoliranje iz društva

Socijalna ekskluzija je namjerno izostavljanje osobe iz društva. Zlostavljano dijete može biti isključeno iz grupe ili aktivnosti o kojoj svi pričaju, kao i iz grupnog razgovora na društvenim mrežama.

2. Outing ili doxxing

Outing (doxxing) je otkrivanje osjetljivih ili osobnih podataka o nekom s ciljem da se žrtva povrijedi ili ponizi. Može uključivati objavljivanje nečijih privatnih fotografija bez dopuštenja ili javno dijeljenje privatnih poruka. Radi se o kršenju prava pojedinca da određene dijelove svog života zadrži za sebe i zaštiti od neželjene pažnje.

3. Prijevara

Prijevara je slična outingu, ali razlikuje se po tome što se nasilnik sprijateljuje sa svojom metom i daje joj lažni osjećaj sigurnosti. Nakon što stekne povjerenje svoje žrtve, nasilnik će je iskoristiti i podijeliti njezine tajne i privatne informacije s drugima.

4. Cyberstalking

Cyber uhođenje je korištenje tehnologije za plašenje ili zastrašivanje druge osobe. Neki primjeri cyberstalkinga uključuju: prijetnje putem poruka, društvenih mreža ili e-maila, korištenje intimnih fotki ili informacija za traženje seksualnih usluga (sextortion), praćenje online kretanja i radnji te objavljivanje uznemirujućih ili prijetećih poruka na društvenim mrežama.

5. Flaming ili roasting

Flaming je jedan od najčešćih oblika cyberbullyinga. Događa se u javnim online prostorima, poput društvenih mreža ili komentara na portalima, kada se korisnici svađaju oko nečega. Uključuje oštre riječi i uvrede s namjerom da se druga osoba degradira i osjeća loše u svojoj koži. Ukratko, flaming je korištenje zlonamjernih riječi kako bi se narušilo nečije samopouzdanje i nanijela bol.

6. Uznemiravanje

Uznemiravanje je oblik online zlostavljanja koji uključuje ponovljeni ili kontinuirani neželjeni kontakt. Zlostavljači pritom uglavnom vrijeđaju žrtve, a nerijetke su i prijetnje s ozljeđivanjem ili objavljivanjem privatnih fotografija na internetu.

7. Trolanje

Trolling je namjerno vrijeđanje i provociranje odgovora na forumima i društvenim mrežama. Glavni cilj trola je razbjesniti osobu s kojom se svađa kako bi mu odgovorila istom mjerom. Trolovi traže ranjive ljude koje će poniziti jer im takvo što donosi osjećaj superiornosti.

8. Catfishing

Catfishing je iskorištavanje žrtvinih emocija u kojem zlostavljač stvara lažni online identitet i pretvara se da je netko drugi. Tzv. catfish može stupiti kontakt sa žrtvom koristeći lažni identitet i započeti online romansu. S vremenom žrtva stekne povjerenje u zlostavljača i često dijeli informacije o sebi koje catfish može iskoristiti kako bi osramotio žrtvu ili oštetio njezin ugled.

Kako pomoći žrtvama cyberbullyinga?

Educiraj svoje dijete o različitim oblicima cyberbullyinga kako bi na vrijeme zatražilo pomoć i podršku ako se s njima susretne. 

Iako online zlostavljanje uključuje korištenje društvenih mreža, pametnih telefona, poruka i aplikacija kao alata i oružja, nije problem u alatima. Cyberbullying se događa zbog izbora zlostavljača.

Ograničavanje pristupa tehnologiji nije rješenje. Umjesto toga, usmjeri svoje napore na educiranje djeteta o rizicima cyberbullyinga. Razgovaraj o odgovornom korištenju interneta i kako prijaviti online zlostavljanje ako im se dogodi. Otvoreni dijalog s djecom o cyberybullingu zapravo je najučinkovitiji način rješavanja problema.

Ako tvoje dijete treba pomoć i podršku u slučaju cyberbullyinga, savjet kako se zaštititi, sigurno koristiti internet ili nositi se s neprimjerenim sadržajem ili kontaktom, nazovi anonimni i besplatni broj 0800 606 606. A ako želiš uživo razgovarati sa stručnjacima iz Centra za sigurniji internet, to možeš učiniti u savjetovalištima u Osijeku (Bana Josipa Jelačića 83, Višnjevac) i Zagrebu (A1 centar Gajeva, Gajeva 2/b). Svoj termin za savjetovanje uživo možeš zatražiti mailom na info@csi.hr ili OVDJE.

Foto: Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
Prvo savjetovalište Centra za sigurniji internet u Zagrebu

Sve teme

Sigurniji internet za sve nas: U Zagrebu je otvoreno prvo psihološko savjetovalište za online nasilje

Centar za sigurniji internet (CSI) u 2023. godini zaprimio je 300 % više poziva građana kojima je bilo potrebno savjetovanje ili psihološka pomoć djeci koja su doživjela neki oblik nasilja na internetu, u odnosu na godinu prije. S obzirom na sve veću potrebu za stručnom pomoći, u prostorijama A1 centra u zagrebačkoj Gajevoj ulici, otvoreno je prvo CSI savjetovalište specijalizirano za pružanje stručne pomoći roditeljima i djeci koja su se upoznala s negativnom stranom online svijeta. Riječ je o problemima sigurnosti na internetu, sextingu, pretjeranom korištenju tehnologije, cyberbullyingu, lažnim vijestima te ostalim rizicima s kojima se djeca i mladi mogu suočiti na internetu. 

Radno vrijeme novootvorenog Savjetovališta je radnim danom od 8 do 16 sati, a u slučaju hitnosti, stručnjaci su također dostupni na besplatan i anoniman broj 0800 606 606. Za savjetovanje je potrebno dogovoriti termin mailom na info@csi.hr.

„Savjetovalište će biti ključna točka pružanja pomoći i podrške djeci, mladima, roditeljima i stručnjacima koji se suočavaju s izazovima digitalnog svijeta. Ovdje će naš tim stručnjaka, s psiholozima, socijalnim radnicima i drugim stručnjacima, biti na raspolaganju kako bi pružio savjetovanje, podršku i edukaciju o sigurnom ponašanju na internetu. Ovo Savjetovalište predstavlja ne samo novi prostor za pomoć, već i simbol naše posvećenosti u borbi protiv svih oblika digitalnog nasilja i zloupotrebe. Pozivamo sve roditelje, djecu, obrazovne institucije i stručnjake da iskoriste naše usluge i pridruže se zajedničkom naporu za stvaranje sigurnijeg internetskog prostora za sve“, istaknuo je Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu

Novootvoreno Savjetovalište pružit će iznimnu podršku i institucijama koje su usmjerene na pružanje pomoći djeci i mladima. „Svjedoci smo da su danas promjene u digitalnom okruženju vrlo brze i da je svima nama teško pratiti trendove u tom području. Zato je i djeci i učiteljima, a posebno roditeljima, potrebna podrška i osnaživanje kako bi sigurno koračali kroz digitalni svijet, koristili mogućnosti koje im taj svijet pruža i znali se zaštiti. Centar za sigurniji internet ne samo da prati trendove u digitalnom svijetu, nego ih i sam kreira i zaista su jedina ustanova koja je u ovom području dugo vremena sveprisutna od praćenja povreda prava djece na internetu, trendova, mogućnosti zaštite do savjetovanja i edukacija za sve ključne dionike kao i senzibiliziranja javnosti za ovu problematiku“, rekla je Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu

Doniraj i podrži rad mobilnih timova CSI-ja

Višegodišnja suradnja A1 Hrvatska i CSI-ja temelji se na zajedničkoj viziji interneta kao sigurnog online prostora. Stoga je i na fundraising platformi Čini pravu stvar pokrenut novi izazov pod nazivom Svako dijete je bitno, gdje god se nalazilo kojim se želi prikupiti 40.000 eura za mobilni tim CSI-ja. Time će priliku za stručnim savjetima djelatnika CSI-ja dobiti i brojna manja mjesta u kojima se djeca i odrasli nemaju priliku kvalitetno educirati o negativnim aspektima online svijeta. 

„Iznimno sam ponosna što smo ponovno pokazali uspješnost tandema CSI i A1 Hrvatska u pokretanju i realiziranju projekata koji pružaju značajan doprinos edukaciji građana o pozitivnim i negativnim stranama online svijeta. Naša suradnja kroz platformu #BoljiOnline odražava duboko razumijevanje važnosti sinergije između telekom industrije i stručnjaka za online sigurnost u kreiranju pozitivnih trendova u digitalnom društvu. Prema tome, uspješni projekti koji su za nama, pa tako i otvaranje ovog Savjetovališta, nisu samo dokaz da radimo odličan posao, već su i motivacija da nastavimo djelovati kao pokretač pozitivnih društvenih promjena koje upućuju na to da je A1 Hrvatska više od telekoma“, istaknula je Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska

Zajednički projekti Centra za sigurniji internet i A1 Hrvatska

CSI savjetovalište nije bila jedina društveno odgovorna inicijativa koja je predstavljena na otvorenju. Naime, CSI i A1 Hrvatska u suradnji s kreatorima sadržaja okupljenima u Mood Media agenciji, među kojima su i Marko Cuccurin te Nika Pavičić, u sljedeća će tri mjeseca posjetiti 10 osnovnih škola diljem Hrvatske gdje će radionicama pod nazivom Gen Z Akademija powered by A1 educirati učenike sedmog i osmog razreda o potencijalnim opasnostima online svijeta. Kako bi što efikasnije osvijestili učenike o odgovornom ponašanju u online svijetu, svi kreatori sadržaja pohađali su Školu odgovornog influensanja te zavrijedili certifikat „odgovornog influencera“. 

Podijeljene su i LIKE nagrade kojima CSI odaje priznanje onima koji su se posebno istaknuli u promicanju odgovornog ponašanja u online svijetu. Tako je LAJK za odgovornost uručen zagrebačkoj Školi za grafiku, dizajn i medijsku produkciju, dok je LAJK za odgovorno izvještavanje dodijeljen kreatorici sadržaja Gloriji Peranić. LAJK za digitalno odgovornog roditelja primila je pjevačica Franka Batelić, a pravobraniteljici za djecu Helenci Pirnat Dragičević uručen je LAJK za promicanje odgovornosti na internetu.

Foto: A1 Hrvatska

Djeca na mobitelima

Sve teme

Nova studija o djeci i screen timeu: Više vremena pred ekranima otežava razvoj komunikacijskih vještina

Ako redovito daješ djetetu mobitel ili tablet dok nešto radiš, rezultati nove studije o utjecaju ekrana na najmlađe mogli bi te uvjeriti da prestaneš s tom praksom. 

Naime, australski znanstvenici povezali su prekomjerno vrijeme pred ekranom u prvoj godini djetetova života sa smanjenim kognitivnim sposobnostima kasnije u životu. Prema istraživanju koje je objavljeno početkom 2023. u časopisu JAMA Pediatrics, djeca koja su koristila ekrane prosječno dva sata dnevno pokazala su kašnjenje u razvoju, prvenstveno u komunikacijskim vještinama i vještinama rješavanja problema.

Primjerice, jednogodišnjaci koji su provodili do dva sata pred ekranima imali su 61 posto veću vjerojatnost za kašnjenje u razvoju komunikacijskih vještina, nego ona djeca koja su provodila manje od jedan sat dnevno pred ekranom. Rizik je bio gotovo pet puta veći za one koji su provodili četiri ili više sati dnevno uz zaslone.


Dok provode vrijeme pred ekranima, djeca propuštaju presudne trenutke za razvoj svojih jezičnih vještina, tvrde znanstvenici. Manje komuniciraju s bližnjima, ne usvajaju manje riječi od roditelja i ne slušaju razgovore, a upravo je razgovor ključan element pri izgradnji jezičnih vještina. Više je studija dokazalo povezanost komuniciranja kod kuće s usvajanjem jezičnih vještina i zdravog socijalno-emotivnog razvoja.

Osim toga, studija objavljena u časopisu JAMA Pediatrics pokazala je i da je vrijeme pred ekranima povezano s kašnjenjima u razvoju socijalnih i motoričkih vještina, kao što su pokreti tijela, ruku i prstiju.

Što se događa u bebinu mozgu kada koristi ekrane?

Na kognitivne funkcije koje se razvijaju rano u djetinjstvu lako utječe okolina, posebno ekrani. Kada je beba izložena ekranu, pred njom je izazov procesuiranja informacija koje vidi na ekranu, što je inače namijenjeno naprednijim mozgovima starije djece i odraslih. Spomenuto procesuiranje informacija u tako ranoj dobi utječe na senzorne putove u mozgu, zbog čega kasnije dolazi do manjka tih istih senzornih putova.

Stručnjaci za zdravlje djece potiču fizičku aktivnost i interakcije licem u lice, umjesto provođenja vremena pred ekranima. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) „sjedenje pred ekranima“ ne preporučuje se za dojenčad i trebalo bi ga ograničiti na maksimalno sat vremena dnevno za dvogodišnjake. Ista preporuka vrijedi za djecu u dobi od tri do pet godina. Za šestogodišnjake i stariju djecu bitno je poticati umjerenu upotrebu ekrana i usmjeravati ih na edukativan sadržaj.

Foto: Getty Images