Iz spektra vidljive svjetlosti vjerojatno se najviše govori o tzv. plavom svjetlu koje je ključno za regulaciju ljudskog ciklusa spavanja i budnosti (cirkadijalni ritam). Razlog tomu je što se dosad vjerovalo da remeti san jer ga emitiraju zasloni računala, pametni telefoni, tableti i LED televizori.

Brojna istraživanja pokazala su da prevelika izloženost plavom svjetlu koja dolazi s pametnih telefona i drugih uređaja može oštetiti očnu mrežnicu, dovesti do naprezanja očiju te negativno utjecati na kvalitetu i trajanje sna.

Međutim, nova studija znanstvenika sa Sveučilišta u Baselu i Tehničkog sveučilišta u Munchenu sugerira da plavo svjetlo možda nije toliko opasno za naš unutarnji sat. 

Kako plavo svjetlo utječe na san?

Svjetlost se u ljudskom oku pretvara u električne impulse kroz različite stanice – čunjiće, štapiće i intrinzično fotoosjetljive retinalne ganglijske stanice.

Ganglijske stanice su fotoreceptori u oku koji imaju ulogu u ciklusu spavanja i budnosti. Druga dva fotoreceptora u oku, štapići i čunjići, osiguravaju vid pretvarajući svjetlost koja dolazi u oko u električne signale koji se prenose u mozak.

Plavo svjetlo ima kratku valnu duljinu i pomoću čunjića se pretvara u plavu boju. S druge strane, štapići ne razlikuju boje, a ganglijske stanice primaju informacije o intenzitetu svjetla i sudjeluju u reguliranju noćne supresije melatonina.

„Kod ljudi, glavni efekt svjetla na unutarnji sat i spavanje posredovan je preko posebnih ganglijskih stanica osjetljivih na svjetlo u mrežnici, koje maksimalno reagiraju na svjetlo kratke valne duljine oko 490 nanometara. To je bilo poznato i prije naše studije. Međutim, postojao je razlog za vjerovanje da bi boja svjetlosti koju kodiraju čunjići također mogla biti relevantna za unutarnji sat, jer i njihovi signali služe kao dodatni podaci za unutarnji sat. Pitanje je bilo jesu li ti podaci relevantni“, pojasnila je za Medical News Today glavna autorica studije, dr. Christine Blume, psihologinja iz Centra za kronobiologiju Sveučilišta u Baselu.

Zanimljivi rezultati studije

Za ovu studiju znanstvenici su izložili 16 sudionika plavkastom, žućkastom i bijelom pozadinskom svjetlu jedan sat prije spavanja.

Znanstvenici su dizajnirali ova svjetla kako bi aktivirali čunjiće osjetljive na boju u mrežnici na kontrolirani način. Rezultati su pokazali da je stimulacija ganglijskih stanica osjetljivih na svjetlo bila jednaka za sva tri svjetla. To je znanstvenicima omogućilo razdvajanje svojstva svjetlosti koja bi mogla utjecati na ciklus spavanja i budnosti.

Došli su do spoznaje da se najveće promjene svjetline i boje svjetla (iz narančaste u plavu i obrnuto) događaju oko izlaska i zalaska sunca. Međutim, znanstvenici nisu pronašli dokaze da su varijacije u boji svjetla na tom spektru imale preveliku ulogu na ljudske obrasce spavanja. Naprotiv, njihovi su rezultati potvrdili ono što su dokazale i prethodne studije, to da su ganglijske stanice najvažnije za naš unutarnji sat.

Ukratko, učinci svjetlosti na obrasce spavanja mogli bi biti složeniji nego što se dosad mislilo. 

Utjecaj različitih vrsta svjetlosti na spavanje uključuju mnogo faktora. Zato su potrebna daljnja istraživanja koja bi mogla precizirati koji faktor utječe na san, kao i otkriti konkretan utjecaj plave svjetlosti.

Autori studije složni su u preporuci da se smanji vrijeme provedeno pred ekranom prije spavanja sve dok se ne otkrije utjecaj plave svjetlosti na naš san.

Foto: Getty Images

Jedan od vrlo popularnih poklona za blagdane razni su digitalni uređaji. Tijekom cijele godine, a posebno u vrijeme blagdana kada su djeca na zimskim praznicima, važno je podsjetiti se važnosti roditeljskog nadzora u prevenciji nasilja i zlostavljanja putem interneta. 

Krajnji je cilj ukloniti svaki sadržaj sa seksualnim zlostavljanjem i iskorištavanjem djece, a osim reakcije na takav materijal, potrebno je učiniti sve što možeš da do samog zlostavljanja ni ne dođe.

Prevencija kroz nadzor

Prevencija postoji u raznim oblicima te osobe u izravnom kontaktu s djecom imaju različite razine odgovornosti kod korištenja preventivnih mjera. Često se oslanjamo na web aplikacije koje postavljaju mjere zaštite korisnika, osobito kada se radi o maloljetnim korisnicima. Online platforme imaju veliku odgovornost i utjecaj na online sigurnost. Unatoč tomu, roditelji i skrbnici prva su točka kontakta s djetetom i njegovim korištenjem interneta i ekrana te kao takvi imaju najveći utjecaj na njegovu okolinu i snalaženje u online prostoru.

Iako aplikacije nude razne mogućnosti očuvanja sigurnosti, korisnici ih uglavnom ne koriste. Razlog tome može biti slaba osviještenost o potrebi čuvanja sigurnosti, ali i neznanje. Platforme koje su primjerene za djecu kod kreiranja sadržaja trebaju uzeti u obzir ulogu roditelja u korisničkom iskustvu djeteta. Zato skrbnicima i roditeljima trebaju osigurati lako razumljive resurse o najnovijim značajkama, ažuriranjima te pitanjima privatnosti jer oni mogu proaktivno primijeniti zaštitne mjere koje mladi mogu zanemariti.



Roditeljski nadzor ključan je za očuvanje sigurnosti mladih korisnika. Istraživanja pokazuju da čak i najmanji oblik uključenosti roditelja u digitalni svijet djece može utjecati na povećanje sigurnosti djece na internetu.

Aktivni i pasivni nadzor

Aktivni nadzor odnosi se na promatranje svakodnevnog korištenja digitalnih uređaja kod djece. Roditelji na taj način mogu osigurati da je sadržaj koji djeca konzumiraju primjeren za njihovu dob te mogu biti uključeni u online aktivnost svoga djeteta. Pasivni nadzor odnosi se na jednostavne radnje – na primjer da su roditelji prisutni u istoj prostoriji u kojoj dijete koristi internet (kada ga koristi).

Značajan utjecaj na online sigurnost djece može se ostvariti i određivanjem gdje se u kući ili stanu koriste koji digitalni uređaji (npr. računalo se koristiti samo u dnevnom boravku).
Potencijalni kontakti online predatora usmjereni prema djeci na taj se način mogu smanjiti jer oni prisutnost roditelja smatraju rizikom za otkrivanje njihovih namjera.

Istraživanja pokazuju da roditeljski nadzor predstavlja veliki zaštitni faktor kod digitalne dobrobiti djece. Naime, djeca čije su aktivnosti pod nadzorom roditelja u manjem su riziku od online predatora. Informacija da je roditelj u blizini najčešće će u potpunosti obeshrabriti napadača.

Kako zadržati sigurnost djeteta pri korištenju prvih digitalnih uređaja?
-    Dogovori se s djecom da mobilne uređaje koriste dok si u istoj prostoriji s njima.
-    Dopusti korištenje računala samo u zajedničkim prostorijama.
-    Ograniči korištenje kamere i mikrofona na društvenim mrežama.

Tijekom školskih praznika djeca imaju više slobodnog vremena i posebno je važno da roditelji i skrbnici reduciraju vrijeme koje njihova djeca provode pred ekranima. Smanjenje vremena provedenog pred ekranima može imati brojne zdravstvene prednosti, poput smanjenja pretilosti, poboljšanja tjelesnoga zdravlja, ali i povećanja vremena za aktivnosti u stvarnome životu koje su dobre za zdravlje djece.

Postoje brojne preporuke za provođenje vremena pred ekranima s obzirom na dob. Američka akademija pedijatara tako preporučuje da djeca od 18. do 24. mjeseca života uopće ne koriste ekrane (osim za video pozive), dok se djeci u dobi od 2. do 5. godine preporuča da provode najviše sat vremena dnevno pred ekranom. 

Svjetska zdravstvena organizacija u svojim smjernicama o tjelesnoj aktivnosti, spavanju i sjedilačkom ponašanju za malu djecu preporučuje slično: djeca mlađa od 2 godine ne bi trebala koristiti ekrane, dok bi djeca od 2. do 5. godine ekrane trebala koristiti manje od sat vremena dnevno. Ipak, važno je naglasiti da je ključna kvaliteta sadržaja i je li primjeren određenom uzrastu djeteta jer je korištenje ekrana za edukativne svrhe potpuno različito od igranja videoigara s nasilnim sadržajem.

Kako reducirati vrijeme koje djeca provode pred ekranima?

Uključi se u život djece

Provodi slobodno vrijeme s djecom, daj im pažnju te im osiguraj zabavne aktivnosti kako ne bi imali potrebu koristiti ekrane iz dosade. Poželjno je da svi zajedno provodite vrijeme na otvorenome i da za to vrijeme ostavite mobitele po strani jer to može povećati endorfine i pružiti osjećaj sreće, ali i poboljšati raspoloženje.

Ako tvoja djeca prekomjerno koriste ekrane, počni postavljati manje ciljeve koji su ostvarivi. Umjesto da odmah prijeđu na preporučeno dnevno vrijeme korištenja ekrana, počni napola smanjivati njihovo trenutno vrijeme pred ekranima.

Postavi pravila

Možeš iskoristiti Obiteljski ugovor s kojim cijela obitelj dogovara pravila oko sigurnog i odgovornog korištenja interneta.

Odredi vrijeme bez ekrana

Tijekom vremena za koje se dogovorite da nećete koristiti ekrane, iznesite uređaje iz prostorije kako vam ne bi privlačili pažnju. Možete se dogovoriti i za mjesta u kući na kojima nećete koristiti ekrane – na primjer za blagovaonskim stolom.

Ključno je razumjeti kako provođenje vremena na internetu nosi rizike, osobito za mlade osobe. To ne znači da je provođenje vremena online u potpunosti nesigurno. Postoje brojni načini na koje je moguće osigurati da svi korisnici interneta, a osobito djeca, budu sigurni online. Roditelji mogu pomoći zaštititi sigurnost svoje djece na internetu tako što će njih, ali i sebe opremiti prikladnim resursima, najboljom praksom i potrebnim informacijama.

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati. Osim toga, na stranici #BoljiOnline pronađi više sličnih tema i educiraj se o sigurnosti na internetu, odgovornom korištenju tehnologije, sprječavanju cyberbullyinga i lažnim vijestima.

Foto: Getty Images