Potiči komunikaciju punu poštovanja

Potakni dijete da se isto ponaša online i offline, uz prihvaćanje različitih gledišta, kultura i pozadina. Ako nešto nije prihvatljivo reći ili učiniti uživo, onda nije prihvatljivo ni na internetu.

Podsjeti ga da ne odgovara na negativne poruke, a ako ih primi, bitno je da o tome razgovara s tobom ili nekom drugom odraslom osobom. Osim toga, bitno je naglasiti djetetove kvalitete i koliko su one vidljive i na internetu. 

Potiči empatiju

Pomozi djetetu da se stavi u tuđe cipele, odnosno poveže s različitim mišljenjima i razumije što je uzrok drugačijeg ponašanja osoba.

Možeš reći da je netko od prijatelja djelovao tužno kad ste ga vidjeli i postaviti sljedeća pitanja: „Što misliš da nije u redu?“, „Što možeš učiniti da pomogneš?“, „Rastužuje li te kad vidiš takvu reakciju?“

Potiči kritičko razmišljanje

Potakni dijete da kritički promišlja o onome što vidi na internetu. Nauči ga da postavlja pitanja kako bi sam prepoznao sadržaj ili poruke u kojima ih se zavarava ili iskorištava.

Upoznaj ih s lažnim vijestima koje se brzo šire društvenim mrežama. Bitno je da provjeravaju što je napisano u vijestima i samostalno pretražuju teme kako bi došli do različitih mišljenja i donijeli svoje.

Istakni im važnost opreza pri sklapanju online prijateljstava jer se ljudi možda namjerno drugačije predstavljaju. Upozori dijete na opasnosti susreta s online prijateljima uživo. Predloži da se sastanu samo ako je s njima odrasla osoba tijekom dana na javnom mjestu.


Potiči sigurno i odgovorno ponašanje

Radi na postizanju zdrave ravnoteže u online i offline aktivnostima djeteta i postavi granice za korištenje tehnologije u svom domu. 

Osim toga, podsjeti najmlađe na važnost čuvanja osobnih podataka koji se mogu koristiti za njihovu identifikaciju ili lociranje. Objasni zašto bi trebali biti sumnjičavi prema spam porukama i e-mailovima te izbjegavati klikanje na skočne oglase na raznim web stranicama.

Pomozi im pri postavljanju najjačih postavki privatnosti na svim uređajima i društvenim mrežama. Redovito provjeravaj te postavke jer ih ažuriranja ponekad mogu vratiti na zadane. 

Pobrini se da tvoje dijete koristi jake lozinke na uređajima i računima, a objasni važnost čuvanja lozinki i opasnosti krađe identiteta.

Pomozi da izgrade otpornost

Zadrži smirenost ako tvoje dijete doživi negativno iskustvo na internetu. Neke su studije čak pokazale da većina djece kasnije vidi pozitivne posljedice na svom ponašanju nakon što su doživjeli takvo što.

Saznaj kako se dijete osjeća, pruži mu podršku i podigni samopouzdanje. Objasni da su teška razdoblja sastavni dio života, ali uvijek postoji podrška i pomoć.

Podsjeti dijete da uvijek dobro provjeri koga prihvaća kao prijatelja na društvenim mrežama te da zna kako nekoga blokirati ili prijaviti sadržaj na stranicama koje prati.

Na platformi #BoljiOnline saznaj kako učiniti internet sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve nas. A OVDJE možeš donirati i podržati rad mobilnog tima Centra za sigurniji internet kako bi psihološka pomoć došla do svakog kutka Hrvatske, do svakog djeteta i mlade osobe koja se susrela s mračnom stranom online svijeta.

Foto: Getty Images

U prostorijama A1 centra na adresi Gajeva 2/b u Zagrebu nedavno je otvoreno Savjetovalište Centra za sigurniji internet (CSI) za pružanje stručne pomoći roditeljima i djeci koja su se susrela s mračnom stranom online svijeta. Osim savjetovanja, stručnjaci pružaju podršku i edukaciju o sigurnom ponašanju na internetu.

Radi se o prvom savjetovalištu takve vrste u Zagrebu, a potreba za njegovim otvaranjem javila se nakon što je CSI prošle godine zaprimio 300 posto više poziva građana koji su trebali pomoć i podršku zbog cyber nasilja u odnosu na 2022. godinu. Savjetovanje uživo dostupno je i u Osijeku, na adresi bana Josipa Jelačića 83, Višnjavac. 

Osim pomoći građanima koji su se susreli s mračnom stranom interneta, Savjetovalište pruža podršku i institucijama koje su usmjerene na pomoć djeci i mladima. Učiteljima i roditeljima također je potrebno vodstvo kako bi sigurno navigirali digitalnim svijetom i u njega pažljivo uveli najmlađe. 

Što sve možeš očekivati u Savjetovalištu u Zagrebu?

Ako zatražiš termin za savjetovanje putem maila info@csi.hr ili linka, u Savjetovalištu u Gajevoj dočekat će te tim stručnjaka, odnosno psiholozi, socijalni radnici i drugi stručnjaci. 

„Savjetovanje je orijentirano na rješavanje jednog ili više specifičnih problema koji ometaju funkcioniranje osobe – u našem slučaju to je obično u području sigurnosti na internetu, tj. elektroničkog nasilja. Naši kolege u Savjetovalištu nude prijedloge kako se s nositi s problemom i s njim bolje upravljati. Osobe koje nam dođu u Savjetovalište potičemo na poduzimanje konkretnih poteza, promjenu specifičnih ponašanja i pomažemo im da pronađu vlastita rješenja na trenutačne probleme. Kada smo to u mogućnosti ili obvezi, i sami reagiramo prema institucijama – npr. ako imamo saznanja o tome da je netko dijete žrtva nasilja“, objasnila je Tea Čičić iz Centra za sigurniji internet.


„Naš tim čine mladi educirani ljudi koji su otvoreni za razgovor i spremni pomoći koliko god to mogu. Bitan nam je odnos povjerenja, ali i rad u skladu s pravilima struke, a želja nam je učiniti online svijet sigurnijim mjestom za sve nas – posebno djecu i mlade. Istraživanja pokazuju da djeca često iskazuju izostanak povjerenja u postupanja odraslih u slučaju da su žrtve nasilja, a naša uloga tu je educirati odrasle koji s njima rade kako bi im pružili svu potrebnu podršku i zaštitu. Ako ti neugodu predstavlja dolazak uživo – možeš nam se javiti i telefonski na 0800 606 606, svakog radnog dana od 8 do 16 sati. Tražiti pomoć je odgovorno. Nama je drago da smo kotačić u sustavu koji je tu za zaštitu djece“, dodaje Čičić.

Potrebno ti je savjetovanje?

Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku potrebno je dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE. Na obje adrese predviđeni su termini u trajanju od sat vremena.

U slučaju hitnosti stručnjaci su također dostupni na besplatnom i anonimnom broju 0800 606 606.


Zanima te savjetovanje, ali nisi iz Zagreba ili Osijeka gdje je dostupno savjetovanje uživo?

„Kroz aktivnosti Centra za sigurniji internet trudimo se biti dostupni na cijelom području Hrvatske pa tako održavamo različita predavanja od Iloka do Dubrovnika i na svakoj od tih aktivnosti smo otvoreni za razgovor. Ako ne možeš sudjelovati na našim aktivnostima, predlažemo ti da se javiš telefonski na 0800 606 606, svakog radnog dana od 8 do 16 sati. Naši kolege će ti osigurati termin u kojem ćemo se posvetiti pitanju koje te muči, poslušati te, ali i pružiti prijedloge za postupanje. U cilju nam je doći do svakoga tko je zainteresiran za savjetovanje pa u suradnji s našim partnerom A1 Hrvatska radimo na uspostavljanju mobilnog tima koji bi uslugu savjetovanja pružao mobilno, na terenu, tamo gdje se za to pokaže potreba“, objasnila je Tea Čičić.

Ako želiš podržati uspostavljanje mobilnog tima stručnjaka iz CSI-ja kako bi pomoć došla do svakog djeteta u Hrvatskoj, možeš donirati željeni iznos OVDJE.


Nije sramota tražiti pomoć ako se suočavaš s bilo kojim oblikom zlostavljanja u online svijetu. Obrati se stručnjacima iz Centra za sigurniji internet na kanalu koji ti najviše odgovara, s njima podijeli što te tišti i vrati osjećaj sigurnosti na internetu.

Foto: Gordan Svilar

Prema istraživanju koje je krajem 2022. provela agencija Kvaka za A1 Hrvatska, među djecom u dobi od 11 do 13 godina čak 63 % ispitanih smatra da je najveći problem kod korištenja interneta cyberbullying. 

Djeca su pritom najviše izdvojila objavljivanje fotografija bez znanja i pristanka druge osobe, a 54 % osnovnoškolaca istaknulo je i neprikladan, vulgaran i zastrašujući sadržaj na društvenim mrežama.

Prema anketi provedenoj na digitalnim kanalima 24sata u suradnji s A1 Hrvatska, svako četvrto dijete iz Hrvatske bilo je žrtva cyberbullyinga, dok više od trećine djece poznaje žrtvu takvog oblika nasilja. Pritom tinejdžeri uglavnom šute o pretrpljenom nasilju.

Budući da se cyberbullying događa na internetu i na osobnim uređajima, puno ga je teže otkriti nego fizičko zlostavljanje. Zato te u nastavku želimo upoznati s najčešćim vrstama online zlostavljanja s kojima se djeca i mladi danas najviše susreću. 

1. Izoliranje iz društva

Socijalna ekskluzija je namjerno izostavljanje osobe iz društva. Zlostavljano dijete može biti isključeno iz grupe ili aktivnosti o kojoj svi pričaju, kao i iz grupnog razgovora na društvenim mrežama.

2. Outing ili doxxing

Outing (doxxing) je otkrivanje osjetljivih ili osobnih podataka o nekom s ciljem da se žrtva povrijedi ili ponizi. Može uključivati objavljivanje nečijih privatnih fotografija bez dopuštenja ili javno dijeljenje privatnih poruka. Radi se o kršenju prava pojedinca da određene dijelove svog života zadrži za sebe i zaštiti od neželjene pažnje.

3. Prijevara

Prijevara je slična outingu, ali razlikuje se po tome što se nasilnik sprijateljuje sa svojom metom i daje joj lažni osjećaj sigurnosti. Nakon što stekne povjerenje svoje žrtve, nasilnik će je iskoristiti i podijeliti njezine tajne i privatne informacije s drugima.

4. Cyberstalking

Cyber uhođenje je korištenje tehnologije za plašenje ili zastrašivanje druge osobe. Neki primjeri cyberstalkinga uključuju: prijetnje putem poruka, društvenih mreža ili e-maila, korištenje intimnih fotki ili informacija za traženje seksualnih usluga (sextortion), praćenje online kretanja i radnji te objavljivanje uznemirujućih ili prijetećih poruka na društvenim mrežama.

5. Flaming ili roasting

Flaming je jedan od najčešćih oblika cyberbullyinga. Događa se u javnim online prostorima, poput društvenih mreža ili komentara na portalima, kada se korisnici svađaju oko nečega. Uključuje oštre riječi i uvrede s namjerom da se druga osoba degradira i osjeća loše u svojoj koži. Ukratko, flaming je korištenje zlonamjernih riječi kako bi se narušilo nečije samopouzdanje i nanijela bol.

6. Uznemiravanje

Uznemiravanje je oblik online zlostavljanja koji uključuje ponovljeni ili kontinuirani neželjeni kontakt. Zlostavljači pritom uglavnom vrijeđaju žrtve, a nerijetke su i prijetnje s ozljeđivanjem ili objavljivanjem privatnih fotografija na internetu.

7. Trolanje

Trolling je namjerno vrijeđanje i provociranje odgovora na forumima i društvenim mrežama. Glavni cilj trola je razbjesniti osobu s kojom se svađa kako bi mu odgovorila istom mjerom. Trolovi traže ranjive ljude koje će poniziti jer im takvo što donosi osjećaj superiornosti.

8. Catfishing

Catfishing je iskorištavanje žrtvinih emocija u kojem zlostavljač stvara lažni online identitet i pretvara se da je netko drugi. Tzv. catfish može stupiti kontakt sa žrtvom koristeći lažni identitet i započeti online romansu. S vremenom žrtva stekne povjerenje u zlostavljača i često dijeli informacije o sebi koje catfish može iskoristiti kako bi osramotio žrtvu ili oštetio njezin ugled.

Kako pomoći žrtvama cyberbullyinga?

Educiraj svoje dijete o različitim oblicima cyberbullyinga kako bi na vrijeme zatražilo pomoć i podršku ako se s njima susretne. 

Iako online zlostavljanje uključuje korištenje društvenih mreža, pametnih telefona, poruka i aplikacija kao alata i oružja, nije problem u alatima. Cyberbullying se događa zbog izbora zlostavljača.

Ograničavanje pristupa tehnologiji nije rješenje. Umjesto toga, usmjeri svoje napore na educiranje djeteta o rizicima cyberbullyinga. Razgovaraj o odgovornom korištenju interneta i kako prijaviti online zlostavljanje ako im se dogodi. Otvoreni dijalog s djecom o cyberybullingu zapravo je najučinkovitiji način rješavanja problema.

Ako tvoje dijete treba pomoć i podršku u slučaju cyberbullyinga, savjet kako se zaštititi, sigurno koristiti internet ili nositi se s neprimjerenim sadržajem ili kontaktom, nazovi anonimni i besplatni broj 0800 606 606. A ako želiš uživo razgovarati sa stručnjacima iz Centra za sigurniji internet, to možeš učiniti u savjetovalištima u Osijeku (Bana Josipa Jelačića 83, Višnjevac) i Zagrebu (A1 centar Gajeva, Gajeva 2/b). Svoj termin za savjetovanje uživo možeš zatražiti mailom na info@csi.hr ili OVDJE.

Foto: Getty Images

Mnogim žrtvama cyber nasilja život se čini beznadnim i besmislenim. Uglavnom gube interes za stvari u kojima su nekoć uživali i manje komuniciraju s prijateljima i obitelji. U najgorim slučajevima može doći do depresije i suicidalnih ideja. Ovo su najčešće posljedice cyberbullyinga na mentalno zdravlje:

Depresija i anksioznost
Žrtve cyber nasilja mogu razviti tjeskobu, depresiju i druga stanja povezana sa stresom. Brojne studije podržavaju uvriježeno mišljenje o povezanosti između cyberbullyinga i depresije. Zapravo, jedna je studija pokazala da je 93 % žrtava osjeća tugu, nemoć i beznađe.

Nedostatak samopouzdanja
Zlostavljanje na internetu može srušiti djetetovo samopouzdanje. Žrtve mogu osjećati izraženo nezadovoljstvo sa sobom i zbog toga početi propitkivati svoju vrijednost.

Budući da mladi imaju jaku potrebu za prihvaćanjem od strane vršnjaka, cyberbullying može uzrokovati neprilagodbu u društvo i nedostatak samopouzdanja.

Gubljenje interesa za školu
Mlade žrtve cyberbullyinga češće izostaju s nastave od djece koja nisu zlostavljana. Obično izbjegavaju školu kako se ne bi suočili sa zlostavljačima ili zato što su poniženi i osramoćeni u porukama koje su svima vidljive na društvenim mrežama.

Obično pate i njihove ocjene jer im je teško učiti i koncentrirati se. U najgorim slučajevima, djeca mogu ili napustiti školu ili izgubiti interes za nastavak školovanja nakon srednje škole.

Suicidalne ideje i samoozljeđivanje
Neke žrtve na svoje intenzivne osjećaje reagiraju samoozljeđivanjem, što potvrđuje i niz studija. Osim toga, cyberbullying povećava rizik od samoubojstva.

Jedan od takvih slučajeva uzdrmao je regiju krajem 2022. godine, kada si je 22-godišnji mladić iz Bosne i Hercegovine oduzeo život zbog snimke na kojoj traži posao, a koju su njegovi zlostavljači objavili na TikToku i YouTubeu. Kako su kasnije otkrili njegovi prijatelji, digao je ruku na sebe jer nije mogao podnijeti ponižavanje i ismijavanje na društvenim mrežama.

2. Emocionalne posljedice cyberbullyinga

Činjenica je da cyber nasilje predstavlja veliki stres u životu mlade osobe. Jedno je istraživanje pokazalo da 32 % djece-žrtava cyberbullyinga tvrdi da je doživjelo barem jedan simptom stresa.

Osim uznemirenosti, djeca se mogu osjećati i posramljeno, povrijeđeno, pa čak i strahovati za svoju sigurnost, dok dio njih krivi sebe za zlostavljanje. U nastavku otkrij koje su najčešće emocionalne posljedice cyberbullyinga.

Poniženje
Cyberbullying se događa u cyber prostoru, zbog čega se žrtvama čini stalnim. Djeca znaju da uvredljive poruke zauvijek ostaju tamo gdje su napisane, zbog čega se mogu osjećati posramljeno i preopterećeno. Budući da više osoba zna za zlostavljanje, takvo što može uzrokovati intenzivan osjećaj poniženja.

Izolacija
Djeca su ponekad zbog cyberbullyinga izolirana u školi, zbog čega se osjećaju usamljeno. Ovo iskustvo može biti poprilično bolno jer su prijatelji u ovoj dobi jako važni. Kad djeca nemaju prijatelje, to može povećati opseg nasilja.

U slučaju cyber nasilja, roditelji obično isključe računalo ili mobitel svome djetetu, no danas je korištenje ovih uređaja najvažniji način komunikacije među najmlađima. Isključivanje obično znači prekid njihove veze s ostatkom svijeta, zbog čega se mogu osjećati još izoliranije.

Bijes
Istraživanja pokazuju da je ljutnja najčešći odgovor na internetsko zlostavljanje. Neka djeca-žrtve cyberbullyinga mogu čak planirati osvetu, što je opasan pristup jer ih može držati u zatvorenom krugu zlostavljač-žrtva.

Ako misliš da je tvoje dijete ljuto zbog cyber nasilja, preporuča se razgovor sa psihoterapeutom ili drugim stručnjacima koji ga mogu naučiti kanalizirati tu ljutnju na produktivan način.

Bespomoćnost
Žrtve cyber nasilja mogu se osjećati ranjivo i nemoćno, a osjećaj sigurnosti često im je neuhvatljiv. Oni nemaju kamo pobjeći jer zlostavljanje putem interneta može stići na njihove mobitele ili računala u bilo koje doba dana.

Uz to, nasilnici obično ostaju anonimni, što može povećati strah kod žrtava. S druge strane, dio nasilnika bira osobe koji poznaje i nema problema s otkrivanjem svog identiteta.

3. Fizičke posljedice cyber nasilja

Stres i preopterećenost koji se javljaju uslijed cyber zlostavljanja, mogu se manifestirati i fizički, a ovo su najčešće posljedice:

Gastrointestinalne komplikacije
Stres može uzrokovati ili pogoršati stanja poput želučanih tegoba, bolova u trbuhu i čira na želucu. Djeca se također često nose s čestim mučninama, povraćanjem i proljevom.

Poremećaji prehrane
Djeca koja su izložena cyber nasilju mogu promijeniti svoje prehrambene navike nagore, odnosno preskakati obroke ili početi s prejedanjem. Budući da im se čini da je njihov život izvan kontrole, na svoje obrasce hranjenja gledaju kao na nešto što mogu kontrolirati. 

Poremećaji spavanja
Kao i svaki oblik stresa, cyberbullying utječe i na obrasce spavanja kod žrtava. One mogu patiti od raznih problema sa spavanjem poput nesanice, dugog spavanja ili noćnih mora.

4. Posljedice cyberbullyinga na ponašanje

Zlostavljana djeca mogu pokazivati iste ili slične promjene u ponašanju kao i žrtve fizičkog nasilja. Često gube interes za aktivnosti i postaju povučenija. U ekstremnim slučajevima djeca pokazuju značajne promjene u ponašanju.

Konzumacija droga ili alkohola
Žrtve cyberbullyinga češće će se upustiti u zlouporabu opijata. Jedna je studija pokazala da su kod takve djece 2,5 puta veći izgledi da će koristiti marihuanu ili veće količine alkohola nego njihovi vršnjaci.

Izostajanje iz škole
Pomisao na odlazak u školu žrtvama cyberbullyinga često je nepodnošljiva. Zato obično izostaju s nastave ili se čak namjerno ponašaju tako da ih se izbaci iz škole.

Ako je tvoje dijete izloženo cyberbullyingu, učini sve što možeš da staneš na kraj njegovim mukama, od prijave sadržaja na društvenim mrežama do obraćanja policiji.

Kome se obratiti za pomoć?

Nemoj ni umanjivati osjećaje djeteta, a pokušaj ga istovremeno osnažiti. Svakodnevno razgovaraj s djetetom i prati promjene u raspoloženju ili ponašanju. A ako primijetiš nešto zabrinjavajuće, uvijek možeš zatražiti pomoć stručne osobe. 

Mlade žrtve cyber nasilja mogu imati koristi od psihoterapeuta ili savjetnika koji ih mogu naučiti kako se nositi s takvim oblikom nasilja i odgovoriti na njega. Razvijanje učinkovitih strategija suočavanja s nasiljem može pomoći djetetu da prebrodi ovaj problem i istovremeno radi na svojoj otpornosti i ustrajnosti.

Upravo takvi stručnjaci dio su Centra za sigurniji internet. Ako trebaš pomoć i podršku u slučaju cyberbullyinga, savjet kako se zaštititi, sigurno koristiti internet ili nositi se s neprimjerenim sadržajem ili kontaktom, nazovi anonimni i besplatni broj 0800 606 606. A ako želiš uživo razgovarati sa stručnjacima iz Centra za sigurniji internet, to možeš učiniti u savjetovalištima u Osijeku (Bana Josipa Jelačića 83, Višnjevac) i Zagrebu (A1 centar Gajeva, Gajeva 2/b).

Foto: Getty Images

Upravo zato što njihov glas posebno jako odjekuje kod djece, Centar za sigurniji internet (CSI) i A1 Hrvatska u suradnji s kreatorima sadržaja okupljenima u agenciji Mood Media, pokrenuli su projekt pod nazivom Gen Z Akademija powered by A1. Među njima su poznata lica poput Marca Cuccurina i Nike Pavičić, a tijekom sljedeća tri mjeseca posjetit će 10 osnovnih škola diljem Hrvatske u kojima će educirati učenike sedmih i osmih razreda o potencijalnim opasnostima u online svijetu. 

Cilj Gen Z akademije je na zabavan, ali edukativan način mladima dati uvid u njihove živote i način rada te istaknuti da takve uloge sa sobom nose veliku odgovnornost. Pritom su svi kreatori sadržaja završili Školu odgovornog influensanja i dobili certifikat „odgovornog influencera“.

Prva Gen Z akademija održana je 19. ožujka u Osnovnoj školi Središće u Zagrebu, gdje su kreatori sadržaja Marco Cuccurin, Andrea Pacadi, Monika Žilavi i Sead Hrustanović, uz Teu Čičić, socijalnu radnicu iz Centra za sigurniji internet, pričali o odgovornom korištenju tehnologije i konzumiranju sadržaja na društvenim mrežama.


Ovi kreatori sadržaja smatraju da je bitno znati tko im je publika i koliko utjecaj imaju na nju. Složni su da sadržaj koji se objavljuje na društvenim mrežama nije nužno stvaran, već se uljepšava zbog raznoraznih razloga.

„Korisnici zaboravljaju da je kreiranje sadržaja, odnosno prikaz savršenosti, zapravo nečiji posao. Djeca i mladi rijetko razmišljaju o pozadini onoga što su vidjeli, već im je bitno samo da ih sadržaj zabavlja“, rekla je Tea Čičić iz Centra za sigurniji internet na prvoj Gen Z Akademiji.

Ljubav, a ne block

Da online svijet može biti daleko od zabavnoga, kreatori sadržaja definitivno znaju iz svoga iskustva budući da se često susreću s hejterskim komentarima. Osim brisanja negativnih komentara i blokiranja komentatora, neki kreatori sadržaja kreativni su sa svojim metodama izbjegavanja negativnosti na društvenim mrežama.

Primjerice, kreatorica sadržaja Monika Žilavi školarcima je iznijela svoju strategiju koju naziva „Ljubav, a ne block“. „Smatram da većina osoba koje ostavljaju ružne komentare nisu zadovoljne svojim životima, a tuđa sreća im izaziva frustraciju. Ali ako vidim da postoji tračak nade da osoba može promijeniti mišljenje, izrazim zahvalnost na komentaru i uputim neku toplu riječ pa ta osoba nema više što odgovoriti jer se osjeća posramljeno“, objasnila je.


Na njezine se riječi nadovezao i Marco Cuccurin koji, kako kaže, koristi obrnutu psihologiju i na hejterski komentar odgovara s: „Ugodan ostatak dana“ ili „Želim ti sve najbolje“, što uglavnom rezultira isprikom od komentatora. „Na taj način potaknem osobu da razmisli što je učinila i sama zaključi da kreator sadržaja nije zaslužio takve riječi jer odgovara pozitivno, a ne negativno“, kazao je.

Ovi savjeti od velike su važnosti djeci jer je, prema statistikama Centra za sigurniji internet, više od 60 posto mladih doživjelo zlostavljanje putem interneta. 

Što s neprimjerenim sadržajem?

Odgajaju li danas influenceri djecu, pitanje je koje oko kojeg se struka i akteri slažu – djelomično da, ali odgovornost je ipak na roditeljima.

„Za razliku od televizije gdje postoje oznake o primjerenosti sadržaja za djecu (12, 15 i 18), na internetu to ne postoji pa ne znamo kojem je uzrastu što namijenjeno. Zato roditelji trebaju pomoći djeci pronaći primjeren sadržaj“, objasnila je Čičić.

Kako onda prepoznati je li nešto primjereno za djecu ili nije? Prema Čičić, sve što trebaš učiniti jest vjerovati svom unutarnjem detektoru neprimjerenog sadržaja, a potom svaku sumnju prijaviti odrasloj osobi od povjerenja.

Na svim društvenim mrežama postoji opcija prijavljivanja neprimjerenog sadržaja, poput cyberbullyinga, sextinga, lažnih vijesti ili iskorištavanja djece na internetu. No najčešći i automatski odgovor mreže jest da takvo što ne krši njihove smjernice pa sporna objava neće biti uklonjena. Međutim, ne moraš odustati, već zlonamjerni sadržaj možeš anonimno prijaviti na web stranici Centra za sigurniji internet. Njihovi će stručnjaci zatim kontaktirati određenu društvenu mrežu i u komunikaciji s njima pokušati ukloniti spornu objavu.

Uz to, ako te nešto s interneta uzrujalo, prestrašilo ili narušilo privatnost, možeš se obratiti stručnjacima iz Centra za sigurniji internet (CSI) na besplatni i anonimni broj 0800 606 606. A ako želiš uživo porazgovarati sa stručnjacima o istim temama, OVDJE možeš zatražiti termin za savjetovanje u Osijeku (Bana Josipa Jelačića 83, Višnjevac) i Zagrebu (A1 centar Gajeva, Gajeva 2/b). Osim toga, na platformi #BoljiOnline saznaj kako učiniti internet sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve nas.

Gen Z Akademija nastavlja s radom

Prva Gen Z Akademija powered by A1 pokazala je važnost educiranja mladih o odgovornom korištenju interneta i svijetu kreatora sadržaja i influencera. Kroz otvorene razgovore i praktične savjete, djeca su dobila alate kako bi osvijestila potencijalne opasnosti u online svijetu, ali i kako bi odgovorno koristila društvene mreže. 


Ovo je bila samo prvo od 10 predavanja koje će se do sredine svibnja održavati u osnovnim školama diljem Hrvatske. Uz četvero influencera s prve radionice, na ostalima će sudjelovati i druga poznata lica s kojima odrastaju današnje generacije, kao što su Nika Pavičić, Vedran Kantar, Rafaela Seba i Mirsad Kadić.

U nastavku donosimo raspored ostalih radionica:

- OŠ Molve, 9. 4. 2024.
- OŠ Vežica (Rijeka), 11. 4. 2024.
- IV OŠ Bjelovar, 16. 4. 2024.
- OŠ Ivana Filipovića (Osijek), 18. 4. 2024.
- OŠ Hugo Badalić (Slavonski Brod), 23. 4. 2024.
- OŠ Većeslava Holjevca (Zagreb), 25. 4. 2024.
- OŠ Dore Pejačević (Našice), 30. 4. 2024.
- OŠ Biograd, 6. 5. 2024.
- OŠ Ante Starčevića (Zagreb), 14. 5. 2024.

Foto: Mood Media

Centar za sigurniji internet (CSI) u 2023. godini zaprimio je 300 % više poziva građana kojima je bilo potrebno savjetovanje ili psihološka pomoć djeci koja su doživjela neki oblik nasilja na internetu, u odnosu na godinu prije. S obzirom na sve veću potrebu za stručnom pomoći, u prostorijama A1 centra u zagrebačkoj Gajevoj ulici, otvoreno je prvo CSI savjetovalište specijalizirano za pružanje stručne pomoći roditeljima i djeci koja su se upoznala s negativnom stranom online svijeta. Riječ je o problemima sigurnosti na internetu, sextingu, pretjeranom korištenju tehnologije, cyberbullyingu, lažnim vijestima te ostalim rizicima s kojima se djeca i mladi mogu suočiti na internetu. 

Radno vrijeme novootvorenog Savjetovališta je radnim danom od 8 do 16 sati, a u slučaju hitnosti, stručnjaci su također dostupni na besplatan i anoniman broj 0800 606 606. Za savjetovanje je potrebno dogovoriti termin mailom na info@csi.hr.

„Savjetovalište će biti ključna točka pružanja pomoći i podrške djeci, mladima, roditeljima i stručnjacima koji se suočavaju s izazovima digitalnog svijeta. Ovdje će naš tim stručnjaka, s psiholozima, socijalnim radnicima i drugim stručnjacima, biti na raspolaganju kako bi pružio savjetovanje, podršku i edukaciju o sigurnom ponašanju na internetu. Ovo Savjetovalište predstavlja ne samo novi prostor za pomoć, već i simbol naše posvećenosti u borbi protiv svih oblika digitalnog nasilja i zloupotrebe. Pozivamo sve roditelje, djecu, obrazovne institucije i stručnjake da iskoriste naše usluge i pridruže se zajedničkom naporu za stvaranje sigurnijeg internetskog prostora za sve“, istaknuo je Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu. 

Novootvoreno Savjetovalište pružit će iznimnu podršku i institucijama koje su usmjerene na pružanje pomoći djeci i mladima. „Svjedoci smo da su danas promjene u digitalnom okruženju vrlo brze i da je svima nama teško pratiti trendove u tom području. Zato je i djeci i učiteljima, a posebno roditeljima, potrebna podrška i osnaživanje kako bi sigurno koračali kroz digitalni svijet, koristili mogućnosti koje im taj svijet pruža i znali se zaštiti. Centar za sigurniji internet ne samo da prati trendove u digitalnom svijetu, nego ih i sam kreira i zaista su jedina ustanova koja je u ovom području dugo vremena sveprisutna od praćenja povreda prava djece na internetu, trendova, mogućnosti zaštite do savjetovanja i edukacija za sve ključne dionike kao i senzibiliziranja javnosti za ovu problematiku“, rekla je Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu. 

Doniraj i podrži rad mobilnih timova CSI-ja

Višegodišnja suradnja A1 Hrvatska i CSI-ja temelji se na zajedničkoj viziji interneta kao sigurnog online prostora. Stoga je i na fundraising platformi Čini pravu stvar pokrenut novi izazov pod nazivom Svako dijete je bitno, gdje god se nalazilo kojim se želi prikupiti 40.000 eura za mobilni tim CSI-ja. Time će priliku za stručnim savjetima djelatnika CSI-ja dobiti i brojna manja mjesta u kojima se djeca i odrasli nemaju priliku kvalitetno educirati o negativnim aspektima online svijeta. 

„Iznimno sam ponosna što smo ponovno pokazali uspješnost tandema CSI i A1 Hrvatska u pokretanju i realiziranju projekata koji pružaju značajan doprinos edukaciji građana o pozitivnim i negativnim stranama online svijeta. Naša suradnja kroz platformu #BoljiOnline odražava duboko razumijevanje važnosti sinergije između telekom industrije i stručnjaka za online sigurnost u kreiranju pozitivnih trendova u digitalnom društvu. Prema tome, uspješni projekti koji su za nama, pa tako i otvaranje ovog Savjetovališta, nisu samo dokaz da radimo odličan posao, već su i motivacija da nastavimo djelovati kao pokretač pozitivnih društvenih promjena koje upućuju na to da je A1 Hrvatska više od telekoma“, istaknula je Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska. 

Zajednički projekti Centra za sigurniji internet i A1 Hrvatska

CSI savjetovalište nije bila jedina društveno odgovorna inicijativa koja je predstavljena na otvorenju. Naime, CSI i A1 Hrvatska u suradnji s kreatorima sadržaja okupljenima u Mood Media agenciji, među kojima su i Marko Cuccurin te Nika Pavičić, u sljedeća će tri mjeseca posjetiti 10 osnovnih škola diljem Hrvatske gdje će radionicama pod nazivom Gen Z Akademija powered by A1 educirati učenike sedmog i osmog razreda o potencijalnim opasnostima online svijeta. Kako bi što efikasnije osvijestili učenike o odgovornom ponašanju u online svijetu, svi kreatori sadržaja pohađali su Školu odgovornog influensanja te zavrijedili certifikat „odgovornog influencera“. 

Podijeljene su i LIKE nagrade kojima CSI odaje priznanje onima koji su se posebno istaknuli u promicanju odgovornog ponašanja u online svijetu. Tako je LAJK za odgovornost uručen zagrebačkoj Školi za grafiku, dizajn i medijsku produkciju, dok je LAJK za odgovorno izvještavanje dodijeljen kreatorici sadržaja Gloriji Peranić. LAJK za digitalno odgovornog roditelja primila je pjevačica Franka Batelić, a pravobraniteljici za djecu Helenci Pirnat Dragičević uručen je LAJK za promicanje odgovornosti na internetu.

Foto: A1 Hrvatska

Svake zadnje srijede u veljači diljem svijeta se obilježava Dan ružičastih majica, odnosno Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja.

U Hrvatskoj se obilježava od 2017. godine, dok je globalna priča krenula 10 godina ranije. Tada je kanadski učenik Chuck McNeill zlostavljan od strane svojih vršnjaka jer je u školu došao u ružičastoj majici. Ubrzo nakon toga aktivisti su kupili 50 ružičastih majica i podijelili ih njihovim vršnjacima. U znak sjećanja na taj incident, premijer pokrajine Nova Škotska iste je godine proglasio drugi četvrtak u rujnu Danom otpora nasilnicima.

Godinu dana kasnije tadašnji premijer pokrajine Britanska Kolumbija proglasio je 27. veljače Danom borbe protiv zlostavljanja. Nakon toga zakotrljala se priča u drugim zemljama svijeta.

Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja pokrenut je da se spriječi daljnje zlostavljanje među djecom. Neke statistike pokazuju da će svako četvrto dijete biti zlostavljano tijekom adolescencije. Obično se radi o ponavljajućim incidentima jer čak 71 posto zlostavljanih učenika nastavljaju biti zlostavljani. Neke su studije pokazale i povezanost između zlostavljanja i samoubojstva, a skovan je i izraz „bullicide“.

Jedan od oblika nasilja je elektroničko nasilje ili cyberbullying. Obično se manifestira kao vrijeđanje, ismijavanje, ignoriranje te dijeljenje podataka i eksplicitnih fotografija na internetu bez nečijeg pristanka. 


U nastavku ti donosimo nekoliko potresnih podataka o cyberbullyingu i njegovoj raširenosti među djecom i mladima u Hrvatskoj i u svijetu.

- Čak 25 % odraslih nikad nije čulo za cyberbullying, prema Ipsosovoj anketi iz 2018. provedenoj na 20.000 odraslih iz 28 zemalja. Saudijska Arabija bila je najmanje upoznata zemlja sa 63 % ispitanika koji tvrde da nikad nisu ništa čuli, čitali ili vidjeli o zlostavljanju na internetu.

- Elektroničko nasilje događa se na mnogim platformama, no neke privlače nasilnike više od drugih. Godišnja anketa o cyberbullyingu otkrila je gdje zlostavljači najviše napadaju svoje žrtve. U istraživanju je sudjelovalo više od 10.000 mladih u dobi od 12 do 20 godina, a društvene mreže na kojima se događa najviše cyberbullyinga su redom: Instagram, Facebook i Snapchat.

- Prema UNICEF-ovoj studiji iz 2019., svaka treća mlada osoba iz 30 zemalja tvrdi da je bila žrtva internetskog nasilja, a svaka peta izostala je iz škole upravo zbog toga.

- Kada je riječ o podacima vezanima za Hrvatsku, prema istraživanju koje je 2022. provela agencija Kvaka za A1 Hrvatska među djecom u dobi od 11 do 13 godina, čak 63 % ispitanih smatra da je najveći problem kod korištenja interneta upravo cyberbullying. Djeca su pritom najviše izdvojila objavljivanje fotografija bez znanja i pristanka druge osobe, a 54 % osnovnoškolaca istaknulo je i neprikladan, vulgaran i zastrašujući sadržaj na društvenim mrežama. 

- Prema anketi provedenoj na digitalnim kanalima 24sata u suradnji s A1 Hrvatska, svako četvrto dijete iz Hrvatske bilo je žrtva cyberbullyinga, dok više od trećine djece poznaje žrtvu takvog oblika nasilja. Pritom tinejdžeri uglavnom šute o pretrpljenom nasilju.

- Kako se mladi u Hrvatskoj nose s cyberbullyingom? Većina (62 %) blokira zlostavljača, a potom se povjerava roditeljima (46 %) ili prijateljima (44 %).


- Istraživanje koje je 2021. provela Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET i tvrtka HENDAL na 300 mladih pokazalo je da 73 % mladih u Hrvatskoj točno zna što je cyberbullying, dok je 31 % ispitanika doživjelo cyberbullying na svojoj koži.

- Isto je istraživanje pokazalo da su zlostavljači uglavnom u neposrednoj blizini djece jer se uglavnom radi o kolegama iz razreda (u 60 % slučajeva) ili iz drugog razreda u istoj školi (31 % slučajeva). Čak 44 % ispitanika doživjelo je nasilje od strane bliskih prijatelja, a 38 % od poznanika s kojim nisu u bliskom odnosu.

Žrtve bilo kakvog oblika nasilja obično osjećaju krivicu i sram, a često i misle da su same skrivile zlostavljanje. Zato taje što im se događa i ne traže podršku bližnjih.
Budući da kod mladih više ne postoje granice između offlinea i onlinea, elektroničko nasilje jednako je nasilju u stvarnom svijetu. Zato društvo kolektivno treba osvijestiti koliko je opasan ovakav oblik nasilja te pružiti pomoć i zaštitu žrtvama.

Foto: Getty Images

WhatsApp grupe s uznemirujućim sadržajem nažalost nisu novost ni u Hrvatskoj. Jedna takva već neko vrijeme kruži među osnovnoškolcima, a u njoj se širi govor mržnje, pornografski materijali i slično, dok su sudionici pozvani da u nju uključe sve koje poznaju.

Stručnjaci iz Centra za sigurniji internet tvrde da pristup ovakvim grupama zahtijeva hitnu reakciju. Zato roditeljima savjetuju da provjere jesu li njihova djeca pozvana u grupu te da ih upozore te da ne pozivaju druge učenike.

U nastavku pročitaj nekoliko savjeta za roditelje i nastavnike u slučaju da je tvoje dijete ili učenik uključeno u WhatsApp grupe s uznemirujućim sadržajem.

Spremi dokaze

Ako dijete ima kontakt s porukama neprimjerenog sadržaja, prvi je korak spremiti dokaze za predaju policiji. Spremi screenshot (snimku zaslona) ili izvezi kompletan sadržaj u obliku fotografije ili tekstualnog dokumenta

Kako izvesti razgovor i multimedijski sadržaj u WhatsAppu? Prati ove korake u aplikaciji:

1. Pokreni WhatsApp na mobitelu (Whatsapp Web ne nudi opciju izvezivanja).
2. Klikni na grupu čiji razgovor želiš izvesti i spremiti.
3. Klikni na tri točke u gornjem desnom kutu razgovora.
4. Klikni na “Više”.

5. Klikni na “Izvezi razgovor”.

6. Odaberi opciju “Uključi medijske zapise”.

7. Odaberi kojom ćete opcijom poslati izvezeni razgovor (e-mailom, SMS-om, WhatsAppom).

Prijavi policiji i Centru za sigurniji internet

Za prijavu uznemirujućeg sadržaja putem Hotline obrasca Centra za sigurniji internet, trebaš doći do poveznice grupe, a do nje možeš doći ovako:

1. Klikni na ime same grupe (njezin naziv na vrhu ekrana) da otvoriš detalje grupe.
2. Na dnu ekrana klikni na opciju ”Pozovi poveznicom”.


3. Klikni na opciju “Kopiraj poveznicu”.
4. Poveznicu zatim možete priloži u Hotline obrascu. Sadržaj je moguće prijaviti i direktno policiji putem aplikacije Red Button.

Prijavi i napusti grupu na WhatsAppu

Grupu koja dijeli uznemirujući sadržaj možeš prijaviti putem WhatsApp aplikacije i napustiti je slijedeći ove korake:

1. Klikni na ime same grupe da otvoriš detalje.
2. Na dnu ekrana klikni na opciju “Prijavi grupu”.
3. Nakon što spremiš potrebne dokaze, stavi kvačicu kod opcije “Napusti grupu i izbriši razgovor”.

4. Klikni na “Prijavi”.

Prilikom prijave grupe, posljednjih pet poruka u grupi proslijedit će se WhatsAppu te nitko u grupi o tome neće biti obaviješten.

Osiguraj nemogućnost dodavanja u grupu

Ako želiš spriječiti mogućnost nepoželjnog dodavanja u grupe, to možeš učiniti u postavkama sigurnosti. Preporuka je da u postavkama WhatsAppa (Privatnost – Grupe) djeca postave tko ih može dodavati u grupe na sljedeći način:

1.    Na svom profilu otvori izbornik “Postavke”.
2.    Klikni na opciju “Privatnost”.
3.    Kliknite na opciju “Grupe”.
4.    Odaberi osobe koje te više neće moći dodavati u grupu opcijom “Moji kontakti, osim…”

Administratori koji te ne mogu dodati u grupu, moći će te pozvati privatno. Preporuka za djecu je da postavke namjeste tako da ih u grupe mogu dodavati članovi obitelji i nekoliko bliskih prijatelja. Međutim, pripazi na jednu stvar - ova se postavka ne primjenjuje na grupe s obavijestima zajednice. 

Ako je tebi ili nekome koga znaš potrebna pomoć i podrška zbog ovakvih ili sličnih uznemirujućih sadržaja, stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati.

Foto: Getty Images/Screenshot

Dužnost dobrog digitalnog građanina jest prijaviti sumnjive aktivnosti i cyberbullying kako bi se takvo što spriječilo u budućnosti. Ako vidiš nešto neprimjereno ili nezakonito, prijavi sporni profil.

Želiš koristiti tehnologiju odgovorno i biti dio promjene u online svijetu?

Prijavi se u Školu odgovornog influensanja i preuzmi odgovornost u kreiranju sigurnijeg online okruženja svima nama, a posebno budućim generacijama. Ostavi svoje podatke, a nakon odslušanih edukacijskih modula dobit ćeš Diplomu Centra za sigurniji internet o položenoj Školi odgovornog influesanja.

Također, na stranici #BoljiOnline saznaj sve o prednostima, ali i opasnostima tehnologije te kako biti uzoran digitalni građanin.

Foto: Getty Images

– Pravovremena reakcija stručnjaka, ali i školskog sustava, neophodna je u sprječavanju bilo kakvog oblika nasilja među djecom – rekla je majka učenice. Upravo to glavna je aktivnost školskih djelatnika koji se i sami moraju snalaziti u takvim situacijama, budući u hrvatskim školama nedostaje stručnih suradnika – sociologa, psihologa, pedagoga koji bi bili zaduženi za nasilne učenike kojima je uglavnom i samima potrebna pomoć.

Naime, roditelji, kao i djeca, ne smiju zaboraviti da su obveze ravnatelja i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika regulirane Pravilnikom o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika i prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima. Prema Protokolu o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, roditelji i učenici, kako kaže naša sugovornica, itekako dobro moraju poznavati prava učenika.

– Roditeljima učenika, koji je žrtva vršnjačkog nasilja, ključno je dati obavijesti o mogućim oblicima savjetodavne i stručne pomoći u odgojno-obrazovnoj ustanovi i izvan nje, a u cilju potpore i osnaživanja učenika te procesuiranja traumatskog doživljaja – savjetuje majka svima koji se nađu u sličnoj situaciji kao njezina obitelj.

Procedura koju je dobro znati

Naime, dođe li do nasilja među učenicima, i to bilo kakvog oblika, a to se jasno komunicira nastavnicima ili stručnoj službi škole, oni su dužni po prijavi, odnosno dojavi nasilja, odmah obaviti razgovor s učenikom koji je žrtva nasilja. U slučaju da je postojala liječnička intervencija, razgovor sa žrtvom obavlja se u dogovoru s liječnikom čim se za to stvore pogodni uvjeti. Razgovori s učenikom obavljaju se uvijek u nazočnosti nekog od stručnih djelatnika odgojno-obrazovne ustanove, a na način da se postupa obzirno, poštujući djetetovo dostojanstvo i pružajući učeniku žrtvi nasilja potporu. U svakoj školi, u kojoj se dogodi nasilje, profesori su dužni pozvati roditelje ili zakonske zastupnike učenika, koji je počinio nasilje, upoznati ih s događajem, kao i s neprihvatljivošću i štetnošću takvog ponašanja, savjetovati ih s ciljem promjene takvog ponašanja te ih pozvati na uključivanje u savjetovanje ili stručnu pomoć unutar škole ili izvan nje (centri za socijalnu skrb, poliklinike za zaštitu djece, obiteljska savjetovališta i slično) i izvijestiti ih o obvezi odgojno-obrazovne ustanove da slučaj prijavi nadležnom centru za socijalnu skrb, Uredima državne uprave u županijama (Službama za društvene djelatnosti i/ili Gradskom uredu za obrazovanje i šport Grada Zagreba), policiji ili nadležnom državnom odvjetništvu. No dogodi li se nasilje izvan škole, onda se roditeljima preporučuje da se obrate istim nadležnim službama, ali i da u slučaj uključe policiju kojoj će prijaviti nasilje nad djetetom.

Riječi mogu boljeti gore od udarca

U Centru za sigurniji internet ističu kako nasilje nije samo udaranje i nanošenje tjelesnih ozljeda, nego je to i ismijavanje, zastrašivanje, socijalno izoliranje i sva druga ponašanja kojima se nanosi tjelesna i duševna bol ili sramota. Vršnjačko se nasilje, ističu u CSI-ju, ne događa samo u školi ili na ulici, ono se sve češće događa u digitalnom okruženju – putem aplikacija za dopisivanje, videoigrica i raznih drugih platformi. Elektroničko nasilje, poznato kao cyberbulling, sve je češći problem među djecom i mladima, a upravo radi toga, stručnjaci Centra za sigurniji Internet izradili su set smjernica i priručnika koji vam mogu pomoći, a besplatni su za korištenje i preuzimanje:

- Smjernice o postupanju u slučaju elektroničkog nasilja

- „Upoznajmo i prepoznajmo e-nasilje“ Program prevencije elektroničkog nasilja – u kojem možete pronaći različite materijale za rad s djecom

- Smjernice za siguran početak školske godine – preporuke i smjernice naših stručnjaka namijenjeni roditeljima i stručnjacima

- Prešli smo na online – Mogućnosti i izazovi rada u online okruženju – priručnik za stručnjake

- Edukativni materijali izrađeni u sklopu obilježavanja Dana sigurnijeg interneta

- Sini.hr – edukativna platforma na kojoj možete pronaći materijale i webinare na temu online sigurnosti

Nazovite, nemojte čekati

U sklopu Centra za sigurniji Internet djeluje i Helpline – besplatna i anonimna telefonska linija za djecu i roditelje 0800 606 606 kojoj se možete obratiti za pomoć i savjete u bilo kojem trenutaku.

Foto: Shutterstock

Internet bi trebao biti siguran za sve one koji se njime koriste. Korisnog sadržaja ima "na lopate", pozitivnih poticaja na čitanje, bavljenje sportom ili učlanjenje u neku udrugu ne manjka. No, nije sve bajno, boravljenjem na društvenim mrežama i internetu djeca i mladi lako postaju izloženi mnogim negativnim utjecajima koji ih nerijetko vode sve do statusa žrtve online nasilja, povrede privatnosti djeteta, vrbovanja na nedozvoljene aktivnosti ili čak i do cyberbullynga.

Djeca i mladi žele biti na društvenim mrežama, žele sudjelovati u razmjeni poruka sa svojim vršnjacima i nikako ne žele biti izostavljeni iz sličnih aktivnosti zbog manjka profila na Facebooku, Instagramu, Snapchatu ili nečem drugome.

Na ekranu sebe mogu prikazati kako god požele, a potencijalnu i zapravo nemoguću anonimnost koriste kao plašt nevidljivosti, zbog čega mogu biti neugodni prema svojim vršnjacima ili onima koji su pak mlađi od njih te ih onda prikazuju u negativnom svjetlu.

Borba protiv negativnih strana traje već godinama, a aplikacija Ministarstva unutarnjih poslova "Red Button" u rujnu ove godine proslavit će deseti rođendan. Namijenjena je prijavljivanju internetskih sadržaja koji se odnose na različite oblike iskorištavanja ili zlostavljanja djece. Njezina prvotna svrha je brinuti se o djeci žrtvama, ali i svim ostalim osobama koje znaju za slučajeve zlostavljanja putem interneta ili dijeljenja istog sadržaja na internetu. Velik broj počinitelja radi istu pogrešku, misli kako im policija ne može ući u trag i vjeruje da su stoga zlostavljajući putem interneta nedodirljivi, ali varaju se.

Iz policije nude i niz savjeta o tome kako točno prepoznati što sve treba prijaviti putem "Red Buttona". Prijaviti se može (i mora!) seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djeteta putem interneta, seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djece u neposrednom kontaktu s počiniteljem, ali i bilo koje drugo kažnjivo ponašanje počinjeno na štetu djeteta, obiteljsko nasilje, međuvršnjačko nasilje, fizičko zlostavljanje, zanemarivanje, povredu privatnosti djeteta koja se odvila putem interneta.

Posebno ističu da je prilikom upoznavanja osoba putem interneta važno pripaziti na njihov identitet i obvezno tu osobu prijaviti policiji ako ona maloljetno dijete potiče ili prisiljava da razgovara o intimnim stvarima putem društvene mreže, aplikacija za dopisivanje ili traži da se nađu kako bi imali seksualni odnos, traži da se pred web-kamerom seksualizirano ponaša, traži da snima fotografije ili video seksualnog sadržaja, fotografije svoga nagog tijela ili intimnih dijelova tijela.

Online prijava putem aplikacije "Red Button" brza je i jednostavna, a sve prijave se pregledaju unutar 24 sata ili prvog sljedećeg radnog dana nakon čega policija, sukladno prijavi, ide na daljnje postupanje ovisno o sadržaju poruke. Putem interneta ispuni se obrazac s podacima i informacijama vezanima za navodno zlostavljanje i onda se svi podaci šalju MUP-u. Policija posebno napominje ako postoje takva saznanja te ako se netko trenutno nalazi u neposrednoj opasnosti da se nazove 112 ili najbližu policijsku postaju kako bi njihova reakcija bila što brža.

Nakon pristigle prijave oni će obaviti temeljito kriminalističko istraživanje kako bi prikupili dokaze i pronašli počinitelja, nakon čega će poduzeti sve zakonske mjere vezane uz sigurnost i zaštitu žrtve te sve utvrđeno prijaviti nadležnom državnom odvjetništvu.

Djeca i mladi rijetko razmišljaju o posljedicama onoga što čine, zbog čega je odgovornost za odgoj, edukaciju i obrazovanje o pravilnom online ponašanju na starijima. Oni, koji sebe vide kao vlasnike svojih pametnih telefona, zaboravljaju da ono što se objavi na internetu zauvijek ostaje na mreži. Ova kultura "online" života postala je toliko važna i izjednačila se s ostalim sferama života pa se na Filozofskom fakultetu odvija i kolegij naziva "Sociologija cyber kulture".   

Prijavom zlostavljanja putem interneta bavi se i Centar za sigurniji internet.

- Prema našem deSHAME istraživanju čije smo rezultate predstavili na Danu sigurnijeg Interneta 2022. godine, pokazalo se da je čak petina srednjoškolaca doživjela ili svjedočila seksualno uznemiravanje na internetu u posljednjih godinu dana. Problem je što ih više od 40 % ne bi prijavilo takvo ponašanje! Kroz razne radionice s djecom i odraslima vidimo da su prijave nasilja općenito problematične pa mi je drago na ovaj način možemo malo podignuti svijest o tome, kazala nam je Martina Nikolić, psihologica koja radi pri Centru za sigurniji internet koji se, između ostaloga, i sam bavi prijavama ilegalnog sadržaja. Na svojim stranicama pozivaju građane da im pomognu stvoriti online okruženje za sve uzraste te mole da prijave sljedeće sadržaje: materijale sa seksualnim zlostavljanjem djece, govor mržnje, slučajeve seksualnog zlostavljanja djece, vizualni prikaz seksualno zlostavljane djece, trgovinu djecom, rasnu i drugu diskriminaciju, neprimjereni chat s djecom na internetu ili bilo koji drugi oblik iskorištavanja najmlađih. 

U borbu protiv ovoga uključio se i A1 Hrvatska sa svojom kampanjom #BoljiOnline u sklopu koje teže tome da na internetu stvore sigurno okruženje za sve nas, a posebno za one najmlađe koji najlakše padaju pod nečiji utjecaj. 

Foto: Shutterstock

Da smo jedni prema drugima gori online nego uživo, smatra čak 80 % ljudi, pokazala je anketa koju su proveli A1 Hrvatska i 24sata. Zbog toga, A1 Hrvatska su pokrenuli platformu #BoljiOnline kojom Internet nastoje učiniti sigurnijim mjestom za sve, a u tome surađuju s Centrom za sigurniji Internet.
Na platformi educiraju o elektroničkom nasilju, sigurnosti na Internetu, odgovornom gejmanju, a napravili su i prvi kviz znanja o online sigurnosti. Povodom Dana sigurnijeg interneta, u suradnji s CSI organiziraju aktivnosti kojima promiču odgovorno korištenje tehnologije u školama diljem Hrvatske.
Uz sve to, A1 i CSI pokrenuli su i program Škola odgovornog influensanja. Riječ je o programu koji sve kreatore sadržaja na Internetu obrazuje o važnosti odgovornog ponašanja u online svijetu, prepoznavanja i prijave neprimjerenog sadržaja na internetu kao i načinu prijave istog, te važnosti kreiranja pozitivnog online sadržaja i stvaranja pozitivnog utjecaja. Više o tome pročitajte ovdje.
Podaci dobiveni u deSHAME istraživanju, objavljenom prošle godine, tiču se rizičnog ponašanja i seksualnog uznemiravanja na Internetu, ali to je samo jedan od oblika online nasilja. Uz to, kad govorimo o nasilju na internetu, u zadnjih nekoliko godina u razgovor moramo uključiti još jednu varijablu – TikTok.

‘Svatko može postati predmet izrugivanja’

Ova društvena mreža funkcionira nešto drugačije nego društvene mreže na koje smo naviknuli. TikTok nam ‘servira’ sadržaj, pa tako i nasilnički. Ako dovoljno puta na svom ‘fyp’ vidimo snimke ljudi koji su snimani kriomice, bez da su toga svjesni, mogli bismo pomisliti da je okej snimati druge, posebno ako ćemo na takvim snimkama dobiti puno pregleda.

Ne olakšava niti to što bismo do tih pregleda mogli doći zaista lako, jer će sadržaj kojeg objavimo TikTok prikazati velikom broju ljudi koje mi uopće ne poznajemo. To sa sobom nosi određene opasnosti, a koje su one točno, ispričala nam je Ana Veočić, magistra socijalnog rada iz Centra za sigurniji Internet.

– TikTok je društvena mreža na kojoj je algoritam postavljen na način da svatko može postati slavan. Sadržaj može doći do tisuće korisnika koje uopće ne poznajemo, odnosno do većeg broja ljudi nego što imamo stvarnih prijatelja. To naravno dovodi do toga da se naši privatni sadržaji mogu neovlašteno i nebrojeno puta dijeliti, da svatko može postati predmet izrugivanja, dovodi se u pitanje privatnost svake osobe, a pogotovo djece koja nemaju razvijeno kritično razmišljanje prema sadržajima koje gledaju i dijele, navela je Veočić.

Jedna opasnost je na TikToku veća

U Centru za sigurniji Internet često znaju reći kako sve što jednom dospije na Internet, tamo zauvijek ostaje, čega svi trebamo biti svjesni. Uz to, na TikToku postoji i veća opasnost da ćemo doći u kontakt s predatorima, dodala je Veočić.
Riječ je o ljudima koji se s mladima žele zbližiti kako bi ih iskoristili, najčešće seksualno. Važno je znati naziv tog ponašanja kako bismo ga mogli lakše prepoznati i zaštiti se – taj oblik nasilja zove se grooming.

– Takvi slučajevi zaista postoje – ne događaju se tamo negdje u svijetu nego nama ispred nosa, istaknula je stručnjakinja.

Nasilje je nasilje, gdje god da se odvija

Nasilje na TikToku isto je kao i na drugim platformama, isto kao što je online nasilje isto kao fizičko nasilje, objasnila je Veočić. Nema razlike, jer kako god da se odvija, posljedice po žrtvu su jednake i vrlo stvarne. Svratila nam je pozornost na još jednu specifičnost ove društvene mreže, a to su izazovi.

– Izazov soli i leda, cimet izazov, izazov ljute papričice neki su od poznatijih. U srpnju 2022. godine novinski članci su izvještavali o tužbi roditelja čije su djevojčice u dobi od osam i devet godina preminule zbog posljedica sudjelovanja u ‘blackout’ izazovu, izazovu gušenja. Svaki od ovih izazova može imati ozbiljne posljedice, pa čak i smrtne. Izazovi postoje oduvijek. Novi dio je online dio – snimke se dijele, javne su, zauvijek ostaju zapisane na internetu, a djeca ZAUVIJEK mogu ostati predmet izrugivanja. Tu leži najveća opasnost, poručila je Veočić.

Govoriti o nasilju je teško – i neophodno

Teško je priznati da nešto ne znamo, da se osjećamo loše, da nam treba podrška. To je točno i u slučaju nasilja. Mislimo da će problem nestati sam od sebe, da ga možemo riješiti sami, da roditelji i tako neće znati što učiniti. U slučaju seksualnog nasilja, možda se i sramimo razgovarati o tome.

– Naše deSHAME istraživanje koje smo 2021. godine proveli pokazalo je kako gotovo ¼ srednjoškolaca pokušava samostalno riješiti problem kada se dogodi situacija seksualnog uznemiravanja na internetu, njih 36% se okreće vršnjačkoj podršci, a više od polovice ih takva ponašanja ignorira. Drugim riječima, odrasli su rijetko uključeni u rješavanje njihovih problema. Trebamo se zapitati zašto je to tako i što možemo učiniti, rekla nam je Veočić.

Žrtve nasilja trebaju znati da rješenje uvijek postoji, a razlog za sram nikada. Obratite se odrasloj osobi za pomoć. Ako prva osoba ne pomogne kako ste očekivali, tražite drugu jer ona sigurno postoji, savjetovala je Veočić.

Kome prijaviti nasilje?

Osim što o njemu trebamo govoriti, nasilje, pa i ono elektroničko, je potrebno i prijaviti.
Prijava se može izvršiti:
• najbližoj policijskoj postaji (telefonski ili osobnim dolaskom),
• putem Hotline obrasca za prijavu ilegalnog sadržaja Centra za sigurniji Internet,
• putem sustava Red button.
Također, stručnjaci Centra za sigurniji Internet svakim radnim danom od 8:00 do 16:00 sati dostupni su na besplatnoj telefonskoj savjetodavnoj liniji 0800 606 606 gdje se zaista svatko može obratiti za pomoć i podršku.

Što ako je vaš učenik ili dijete zlostavljač?

Nitko se ne probudi i odluči da će postati nasilnik. Kao i druge stvari u životu, nasilje se uči. U obitelji, među vršnjacima. Ponekad nasilnik ima nisko samopoštovanje pa nasilje čini jer mu daje osjećaj moći. Drugi put je bio pod utjecajem vršnjaka ili medija. Treći put je i sam u prošlosti bio žrtva nasilja. Kako god bilo, i djeci koja čine nasilje potrebna je empatija.

– Rad s počiniteljima jednako je važan kao i rad s djetetom koje je žrtva nasilja na internetu – svi to ponekad zaboravimo i želimo samo kazniti počinitelja najstrožim mogućim kaznama. No, s druge strane, zaboravimo se pitati zbog čega je dijete nasilno, kako mu možemo pomoći da se nasilje više ne ponavlja, rekla je Veočić.

Počinitelje nasilja ne bismo trebali etiketirati ili okrivljavati, već ih treba potaknuti na preuzimanje odgovornosti, a prije svega doći do razloga zbog kojih čine nasilje i onda raditi na njima. Djeca i mladi se žele uklopiti i pripadati, to je prirodni i normalni proces rasta. Odrasli su ti koji im svojim primjerom trebaju pokazati kako izgledaju zdravi odnosi, objasnila nam je Veočić.

– Ne postoje zločesta djeca, postoje samo ona djeca koja se zbog određenih životnih okolnosti i nemogućnosti nošenja s vlastitim emocijama ponašaju neusklađeno. Zadatak odraslih je osnažiti djecu i vlastitim primjerom ih učiniti primjerenim oblicima ponašanja. Mi, odrasli, smo ti koje gledaju i od kojih uče kako se rješavaju sukobi. Mi smo ti koji to nekad čine na neprimjeren način. Mi smo ti koji često pokazujemo kako se ne treba nositi s frustracijom, istaknula je stručnjakinja.

Ako vas boli, recite!

Za kraj, Veočić je ponovila najvažnije što o ovoj temi moramo znati. Nasilje boli, bilo ono fizičko ili ne. U slučaju online nasilja, od te boli ne možemo pobjeći – vraća se svaki put kad u ruke uzmemo mobitel.

– Žrtva cyberbullinga osjeća stvarne i vrlo često repetitirajuće jer se sadržaj gomila, drugi ga dijele i vide – žrtva u tom slučaju neprekidno i ispočetka proživljava negativne emocije. Treba imati i na umu da nikada ne znate kada će neki sadržaj za kojeg smo mislili da je uklonjen ponovno postati viralan i uznemiriti žrtvu, naglasila je Veočić.

Puno više informacija o online vrstama online nasilja i što poduzeti ako postanete žrtva, pronađite na web stranici Centra za sigurniji Internet ili platformi Bolji online kompanije A1 Hrvatska. Želite li o ovoj temi naučiti iz perspektive utjecajnih osoba koje mogu kreirati sigurnije digitalno okruženje za sve, posjetite web stranicu Škola odgovornog influensanja.

Tekst je nastao u suradnji Native studija portala srednja.hr i A1 Hrvatska.

Foto: Solen Feyissa, Unsplash