Internet je vrlo vjerojatno sastavni dio tvog poslovnog, ali i privatnog života. Neka istraživanja pokazuju da u prosjeku provedemo 11 sati dnevno pred ekranima. Upravo zato stručnjaci su sve zabrinutiji zbog relativno novog koncepta ovisnosti o internetu i apeliraju da je se tretira kao i druge vrste ovisnosti.

Iako ovisnost o internetu još uvijek nije službeno priznata kao mentalni poremećaj, to ne umanjuje njezinu ozbiljnost. Ovisnost ne uključuje samo unos kemijskih ili psihoaktivnih tvari u organizam, već se može razviti iz aktivnosti ili ponašanja koje postaju navika ili nužnost.

Kao i kod drugih vrsta ovisnosti, ne postoji jedan uzrok ovisnosti o internetu, već se oni razlikuju od osobe do osobe.

Ovisnost ili navika?

Ako tvoje navike nisu štetne po nikoga, onda nemaš razloga za brigu. Primjerice, višesatno igranje videoigara vikendom ne znači da patiš od ovisnosti o videoigrama.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2018. godine službeno je priznala gaming disorder kao bolest i smjestila ga u područje bolesti ovisnosti. Ova se dijagnoza odnosi samo na prekomjerno igranje videoigara, a ne na korištenje interneta.


Kada je riječ o internetu, određivanje granice između navike i ovisnosti poprilično je izazovno.

Navika je ponašanje koje redovito ponavljaš, dio tvoje svakodnevne rutine. Može biti dobra, kao npr. usisavanje, ili loša poput grickanja noktiju kad si pod stresom.

S druge strane, ovisnost uključuje ponašanje ili konzumaciju supstanci jer se osjećaš nagrađeno za to. U tom slučaju može ti biti teško spoznati da je nešto štetno za tebe, ali ne možeš prestati.

Naprimjer, navika je skrolanje Instagramom uz jutarnju kavu, a ako se ne možeš zaustaviti nakon kave i zbog toga kasniš na posao ili s važnim zadacima, vjerojatno se radi o ovisnosti.

Simptomi ovisnosti o internetu

Izazovno je precizirati točne simptome ove ovisnosti, ali provedena su brojna istraživanja na tu temu koja su precizirala neke znakove.

Prema studiji iz 2012., patiš od ovisnosti o internetu ako provodiš veći dio dana online radeći nešto navezano uz posao (igranje videoigara ili pregledavanje interneta) i primjećuješ jedan od ovih simptoma:

-    nagle promjene raspoloženja
-    intenzivna briga o tome što se događa na internetu kada nisi online
-    nemogućnost kontroliranja vremena provedenog online
-    provođenje više vremena online da osjetiš određenu emociju ili raspoloženje
-    simptomi odvikavanja, kao što su razdražljivost, fizički bolovi i depresija, kada ne provedeš „dovoljno“ vremena na internetu
-    provođenje vremena na internetu unatoč sukobu s voljenima, na poslu ili u školi.

Što uzrokuje ovisnost o internetu?

Kao što smo već naveli, ne postoji jedinstveni uzrok ovisnosti o internetu. Uključeno je nekoliko faktora, poput genetike, mentalnog zdravlja i okolišnih čimbenika.

Dio stručnjaka smatra i da su neki pojedinci skloniji ovisnostima jer nemaju dovoljno dopaminskih receptora u mozgu ili nemaju pravilnu ravnotežu serotonina i dopamina.

Kako ograničiti vrijeme na internetu?

Ako te brine koliko vremena provodiš online, postoje neke stvari koje možeš poduzeti prije pronalaska profesionalne pomoći.

Postavi tajmer na mobitelu i računalu
Većina pametnih telefona ima ugrađene postavke s kojima možeš ograničiti svoje vrijeme na određenim aplikacijama. Primjerice, ako provodiš četiri sata dnevno na TikToku, postavi tajmer i zaustavi korištenje nakon određenog trenutka u danu.

Poveži se sa svojom okolinom
Ako si puno na internetu jer se osjećaš usamljeno ili isključeno, idealan je trenutak da se pridružiš nekoj volonterskoj grupi ili npr. književnom klubu u kvartu. Tako ćeš upoznati nove ljude i zaokupiti se nekoliko sati tjedno, što ti može pomoći da se ne osjećaš toliko izolirano.

Meditiraj
Višesatno surfanje ili gejmanje može umoriti tvoj mozak. Odmori se i resetiraj glavu uz meditaciju koja će ti oduzeti samo nekoliko minuta dnevno. Na raznim streaming servisima pronaći ćeš mnogo besplatnih vođenih meditacija.

Kako izgleda liječenje od ovisnosti o internetu?

Postoji više vrsta stručne pomoći koju možeš odabrati ili preporučiti voljenoj osobi.

Individualna terapija
Razgovor jedan na jedan s terapeutom podrazumijeva redovite sastanke na kojoj ćeš razgovarati o svojoj ovisnosti i procesu oporavka, ponavljajućim emocijama i navikama te ciljevima koje si postaviš na putu oporavka.

Grupna terapija
Odlaskom na grupnu terapiju povezat ćeš se i razgovarati s ljudima koji imaju iste probleme kao i ti.

Bolničko i izvanbolničko liječenje
Mnoge klinike za poremećaje ovisnosti nude programe za ovisnost o internetu. Primjerice, u Psihijatrijskoj bolnici sv. Ivan u zagrebačkom Jankomiru postoji dnevna bolnica za ovisnost o internetu i videoigrama.

Unatoč dostupnim rješenjima, mali broj ovisnika odlučuje se na liječenje. Razlozi su razni, od nedostatka informiranosti i neprepoznavanja problema do straha od osuđivanja i općoj društvenoj prihvaćenosti takvog ponašanja. Naime, ovisnost o internetu razlikuje se od drugih oblika ovisnosti jer je internet sastavni dio naše svakodnevice. Zato nije moguće inzistirati na potpunoj apstinenciji jer većina nas radi uredske poslove i ne može izbjeći računala.

Foto: Getty Images

Jedan od vrlo popularnih poklona za blagdane razni su digitalni uređaji. Tijekom cijele godine, a posebno u vrijeme blagdana kada su djeca na zimskim praznicima, važno je podsjetiti se važnosti roditeljskog nadzora u prevenciji nasilja i zlostavljanja putem interneta. 

Krajnji je cilj ukloniti svaki sadržaj sa seksualnim zlostavljanjem i iskorištavanjem djece, a osim reakcije na takav materijal, potrebno je učiniti sve što možeš da do samog zlostavljanja ni ne dođe.

Prevencija kroz nadzor

Prevencija postoji u raznim oblicima te osobe u izravnom kontaktu s djecom imaju različite razine odgovornosti kod korištenja preventivnih mjera. Često se oslanjamo na web aplikacije koje postavljaju mjere zaštite korisnika, osobito kada se radi o maloljetnim korisnicima. Online platforme imaju veliku odgovornost i utjecaj na online sigurnost. Unatoč tomu, roditelji i skrbnici prva su točka kontakta s djetetom i njegovim korištenjem interneta i ekrana te kao takvi imaju najveći utjecaj na njegovu okolinu i snalaženje u online prostoru.

Iako aplikacije nude razne mogućnosti očuvanja sigurnosti, korisnici ih uglavnom ne koriste. Razlog tome može biti slaba osviještenost o potrebi čuvanja sigurnosti, ali i neznanje. Platforme koje su primjerene za djecu kod kreiranja sadržaja trebaju uzeti u obzir ulogu roditelja u korisničkom iskustvu djeteta. Zato skrbnicima i roditeljima trebaju osigurati lako razumljive resurse o najnovijim značajkama, ažuriranjima te pitanjima privatnosti jer oni mogu proaktivno primijeniti zaštitne mjere koje mladi mogu zanemariti.



Roditeljski nadzor ključan je za očuvanje sigurnosti mladih korisnika. Istraživanja pokazuju da čak i najmanji oblik uključenosti roditelja u digitalni svijet djece može utjecati na povećanje sigurnosti djece na internetu.

Aktivni i pasivni nadzor

Aktivni nadzor odnosi se na promatranje svakodnevnog korištenja digitalnih uređaja kod djece. Roditelji na taj način mogu osigurati da je sadržaj koji djeca konzumiraju primjeren za njihovu dob te mogu biti uključeni u online aktivnost svoga djeteta. Pasivni nadzor odnosi se na jednostavne radnje – na primjer da su roditelji prisutni u istoj prostoriji u kojoj dijete koristi internet (kada ga koristi).

Značajan utjecaj na online sigurnost djece može se ostvariti i određivanjem gdje se u kući ili stanu koriste koji digitalni uređaji (npr. računalo se koristiti samo u dnevnom boravku).
Potencijalni kontakti online predatora usmjereni prema djeci na taj se način mogu smanjiti jer oni prisutnost roditelja smatraju rizikom za otkrivanje njihovih namjera.

Istraživanja pokazuju da roditeljski nadzor predstavlja veliki zaštitni faktor kod digitalne dobrobiti djece. Naime, djeca čije su aktivnosti pod nadzorom roditelja u manjem su riziku od online predatora. Informacija da je roditelj u blizini najčešće će u potpunosti obeshrabriti napadača.

Kako zadržati sigurnost djeteta pri korištenju prvih digitalnih uređaja?
-    Dogovori se s djecom da mobilne uređaje koriste dok si u istoj prostoriji s njima.
-    Dopusti korištenje računala samo u zajedničkim prostorijama.
-    Ograniči korištenje kamere i mikrofona na društvenim mrežama.

Tijekom školskih praznika djeca imaju više slobodnog vremena i posebno je važno da roditelji i skrbnici reduciraju vrijeme koje njihova djeca provode pred ekranima. Smanjenje vremena provedenog pred ekranima može imati brojne zdravstvene prednosti, poput smanjenja pretilosti, poboljšanja tjelesnoga zdravlja, ali i povećanja vremena za aktivnosti u stvarnome životu koje su dobre za zdravlje djece.

Postoje brojne preporuke za provođenje vremena pred ekranima s obzirom na dob. Američka akademija pedijatara tako preporučuje da djeca od 18. do 24. mjeseca života uopće ne koriste ekrane (osim za video pozive), dok se djeci u dobi od 2. do 5. godine preporuča da provode najviše sat vremena dnevno pred ekranom. 

Svjetska zdravstvena organizacija u svojim smjernicama o tjelesnoj aktivnosti, spavanju i sjedilačkom ponašanju za malu djecu preporučuje slično: djeca mlađa od 2 godine ne bi trebala koristiti ekrane, dok bi djeca od 2. do 5. godine ekrane trebala koristiti manje od sat vremena dnevno. Ipak, važno je naglasiti da je ključna kvaliteta sadržaja i je li primjeren određenom uzrastu djeteta jer je korištenje ekrana za edukativne svrhe potpuno različito od igranja videoigara s nasilnim sadržajem.

Kako reducirati vrijeme koje djeca provode pred ekranima?

Uključi se u život djece

Provodi slobodno vrijeme s djecom, daj im pažnju te im osiguraj zabavne aktivnosti kako ne bi imali potrebu koristiti ekrane iz dosade. Poželjno je da svi zajedno provodite vrijeme na otvorenome i da za to vrijeme ostavite mobitele po strani jer to može povećati endorfine i pružiti osjećaj sreće, ali i poboljšati raspoloženje.

Ako tvoja djeca prekomjerno koriste ekrane, počni postavljati manje ciljeve koji su ostvarivi. Umjesto da odmah prijeđu na preporučeno dnevno vrijeme korištenja ekrana, počni napola smanjivati njihovo trenutno vrijeme pred ekranima.

Postavi pravila

Možeš iskoristiti Obiteljski ugovor s kojim cijela obitelj dogovara pravila oko sigurnog i odgovornog korištenja interneta.

Odredi vrijeme bez ekrana

Tijekom vremena za koje se dogovorite da nećete koristiti ekrane, iznesite uređaje iz prostorije kako vam ne bi privlačili pažnju. Možete se dogovoriti i za mjesta u kući na kojima nećete koristiti ekrane – na primjer za blagovaonskim stolom.

Ključno je razumjeti kako provođenje vremena na internetu nosi rizike, osobito za mlade osobe. To ne znači da je provođenje vremena online u potpunosti nesigurno. Postoje brojni načini na koje je moguće osigurati da svi korisnici interneta, a osobito djeca, budu sigurni online. Roditelji mogu pomoći zaštititi sigurnost svoje djece na internetu tako što će njih, ali i sebe opremiti prikladnim resursima, najboljom praksom i potrebnim informacijama.

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati. Osim toga, na stranici #BoljiOnline pronađi više sličnih tema i educiraj se o sigurnosti na internetu, odgovornom korištenju tehnologije, sprječavanju cyberbullyinga i lažnim vijestima.

Foto: Getty Images