Možda ne znaš što je phubbing, ali svi smo ga barem jednom doživjeli ili prakticirali. O čemu je riječ?

Riječ „phubbing“ kombinacija je riječi telefon (phone) te odbijanje (snubbing), a vrlo se jednostavno može objasniti kao ignoriranje druge osobe u korist korištenja pametnog telefona. Primjerice, phubbing je ako na kavi zanemaruješ društvo i umjesto toga provjeravaš poruke, skrolaš Instagramom ili igraš igrice.

Već smo pisali o učestalom posezanju za mobitelom kod mladih, čak i tijekom noći, ali jesu li odrasli išta bolji?

Što je sve phubbing?

Kad vodiš dva razgovora odjednom, jedan online, a drugi uživo.

Kad tijekom druženja s prijateljima stavljaš mobitel na vidljivo mjesto, tako da pratiš sve notifikacije koje ti pristižu.

Osjećaš strah od propuštanja (FOMO) ako je mobitel daleko od tebe, utišan ili s ugašenim obavijestima.

Zašto je phubbing štetan?

Osim ignoriranja prijatelja, partnera ili djece, istraživanja su pokazala da phubbing doprinosi manjem zadovoljstvu odnosom.

Osoba koju ignoriraš zbog mobitela može se osjećati izolirano, odbačeno i nevažno. Kako bi se nosila s tim emocijama, ona može i sama posegnuti za svojim mobitelom i tako započeti začarani krug phubbinga.

Kada je riječ o djeci, ona uče iz primjera. Možeš li onda očekivati njihovu punu pažnju ako im je ne pružaš? Djeci je vrlo važno reći, ali i pokazati što je to odgovorno korištenje tehnologije.

Phubbing kod roditelja je fenomen koji je povezan sa svim opasnostima s kojima se dijete može susresti, online ili offline. Zainteresiranost, razgovor i povjerenje ključ su odnosa s najmlađima. Ako želiš da ti se dijete povjeri o opasnostima i rizicima s kojima se susrelo, važno je biti prisutan, bez ikakvih distrakcija.

Kako se riješiti phubbinga?

Prvi je korak osvijestiti phubbing u društvenim situacijama. A što nakon toga?

Promjena bilo kojeg ponašanja zahtjevan je zadatak, a ova navika nije iznimka. Prije svega, potrebno ti je puno strpljenja, mali koraci i razumijevanje prema sebi.

U nastavku saznaj kako se možeš riješiti phubbinga u svom kućanstvu.

Zajednički objed bez tehnologije
Objedi su jedni od rijetkih trenutaka kada je cijela obitelj na okupu. Pobrini se da to dragocjeno vrijeme iskoristite kvalitetno, odnosno bez tehnologije. Dogovori se s drugim članovima obitelji da ostavite mobitele u drugoj prostoriji i isključite televiziju.

Isplaniraj offline aktivnosti
Nema potrebe da objed bude jedini trenutak kada obitelj provodi vrijeme zajedno. S članovima obitelji isplaniraj i uvedi u raspored vrijeme kada ćete se družiti uživo i bez tehnologije.

Ugasi obavijesti na mobitelu
Gašenje obavijesti može ti pomoći da prestaneš s phubbingom, ali i da smanjiš vrijeme provedeno pred ekranom. Ovaj korak može biti izazovan zbog straha od propuštanja (FOMO), no za razbijanje stalne potrebe za provjeravanjem mobitela važno je da informacije primaš svjesno i namjerno, točnije kada se za to odlučiš, a ne kada ti stigne notifikacija.

Osvijesti svoje navike
Probaj osvijestiti svoje navike korištenja tehnologije. Kada posegneš za svojim uređajem, zapitaj se zašto to radiš. Razlozi mogu biti različiti, poput dosade, straha od propuštanja ili čak bijega od neugodnih emocija. Razjašnjavanje tog pitanja pomoći će ti u stjecanju kontrole nad svojim ponašanjem, a ako ti je za to potrebna stručna pomoć, nemoj se ustručavati i potraži je.

Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE. Na obje adrese predviđeni su termini u trajanju od sat vremena.

Foto: Getty Images

Danas su igračke i druženja uživo često zamijenjena provođenjem vremena na društvenim mrežama, igranjem videoigara te virtualnim druženjima, odnosno modernim tehnologijama kojima su djeca često okružena još od najranije dobi. 

Društvene mreže i aplikacije sve više plijene pažnju djece, a potencijalnih opasnosti na platformama sve je više. Poseban rizik za postati žrtva cyberbullyinga imaju ona djeca čiji roditelji ne vrše nadzor nad korištenjem društvenih mreža svoje djece. Iz tog razloga, važno je da roditelji budu upućeni u to koje društvene mreže njihova djeca koriste te koje su moguće opasnosti na internetu.

Iako popularnost pojedinih aplikacija varira iz dana u dan, u nastavku otkrij neke od mogućih opasnosti.

TikTok

TikTok je jedna od najpopularnijih aplikacija na svijetu, s oko 1,5 milijardi aktivnih korisnika mjesečno. Predviđa se da će dosegnuti dvije milijarde mjesečno aktivnih korisnika do kraja 2024. godine. 

Ova je aplikacija puno više od plesa i usklađenih koreografija. Neprimjeren jezik i sadržaji poput nasilja, vulgarnosti i seksualnih tema, ali i zarazni trendovi i izazovi koji djecu mogu dovesti u fizičku opasnost, samo su neke od njegovih negativnih strana i mogućih opasnosti.

Donja dobna granica za kreiranje računa na ovoj društvenoj mreži je 13 godina. Ipak, kako navode i iz samog TikToka, sadržaje mogu gledati i mlađi od 13 godina. Unutar TikToka za mlađe korisnike, korisnicima je onemogućeno dijeljenje osobnih podataka, a postavljena su i opsežna ograničenja na sadržaj i interakciju s korisnikom. 

U ovom ekosustavu korisnici ne mogu dijeliti svoje videozapise, komentirati tuđe videozapise, razmjenjivati poruke s korisnicima ili održavati profil ili pratitelje. Međutim, mogu uživati u odabranom sadržaju i eksperimentirati s TikTokovim jedinstvenim, fantastičnim i izražajnim značajkama. 

Za primanje izravnih poruka moraš imati više od 16 godina, a više od 18 ako želiš snimiti video uživo, slati darove kreatoru sadržaja ili koristiti značajke unovčavanja.

Snapchat

Veliku popularnost među aplikacijama ima i Snapchat, i to s oko 750 milijuna aktivnih korisnika mjesečno. Poznat je po tzv. nestajućim porukama, točnije brisanju razmijenjenih poruka, fotografija i videozapisa. No, činjenica je da sve što je jednom došlo na društvene mreže ostavlja svoj digitalni otisak. 

Djeca često misle da je ono što pošalju na Snapchatu potpuno sigurno jer se poslane poruke automatski brišu, no primatelji mogu screenshotati zaslon mobitela i tako zadržati primljeni sadržaj.

Iako roditelji možda u dogovoru s djetetom prate upotrebu aplikacije, oni nemaju uvid u to što je poslano ili objavljeno putem aplikacije.

Snapchat ima funkcionalnost „Snap Map” koji može otkriti točnu lokaciju korisnika ako mu je uključena navedena opcija. Iako je ova aplikacija sve popularnija kod tinejdžera, koriste je i druge generacije među kojima se mogu naći i potencijalni predatori koji mogu doći u kontakt s djecom i iskoristiti ih na različite načine. 

Instagram 

Instagram koristi više od dvije milijarde korisnika mjesečno, koji također mogu biti izloženi različitim neprimjerenim sadržajima i elektroničkom nasilju. Svakodnevnim gledanjem savršeno uređenih fotografija, filtriranih trenutaka i idealiziranih životnih stilova korisnici mogu doživjeti pad samopouzdanja, nezadovoljstvo vlastitim životom, brojne nesigurnosti te imati nerealna očekivanja o životu. 

Na Instagramu su česte i lažne nagradne igre, a kreatori tih igara ponekad mogu tražiti ljude da im pošalju svoje osobne podatke kako bi im poslali nagradu, zbog čega može posljedično doći do krađe identiteta i drugih iskorištavanja. Kao i na većini društvenih mreža, opasnost i na ovoj aplikaciji predstavljaju predatori.

X (bivši Twitter)

Negativni komentari, verbalni napadi i pornografija prevladavaju na X-u. Danas se ne smatra „modernim“ pa ga mnogi roditelji ne smatraju opasnim. Za njega čak nije potrebna niti prijava pa mnogi maloljetnici sadržaju pristupaju anonimno.

Telegram

Osim Snapchata, nestajuće poruke nudi i Telegram, koji broji oko 700 milijuna korisnika mjesečno. Zbog toga zlonamjerni pojedinci mogu koristiti privatnu komunikaciju kako bi provodili nezakonite aktivnosti.

Kako roditelji mogu pomoći djeci?

Iako su osmišljene za komunikaciju, ove su aplikacije postale žarište elektroničkog nasilja. Mnogi ih, neovisno o svojoj dobi i spolu, koriste za uznemiravanje drugih putem izravnih poruka ili javnih objava koje žrtve mogu dovesti do tjeskobe i depresije, a koje, nažalost, mogu imati i tragičan završetak.

Također, mogu izazvati i ovisnost koja se negativno odražava na društveni i emocionalni razvoj korisnika, razne aspekte, odluke i kvalitetu života. Prevencija i ovoga puta leži u edukaciji i otvorenom razgovoru.

Uistinu je važno da roditelji ozbiljno shvate potencijalne rizike na društvenim mrežama, da se adekvatno educiraju te prenesu to znanje svojoj djeci. Nadzor i razgovor s djecom o sigurnom korištenju interneta od ključne su važnosti za zaštitu djece od elektroničkog nasilja i izlaganja neprimjerenim sadržajima.

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati.

Foto: Getty Images

Potiči komunikaciju punu poštovanja

Potakni dijete da se isto ponaša online i offline, uz prihvaćanje različitih gledišta, kultura i pozadina. Ako nešto nije prihvatljivo reći ili učiniti uživo, onda nije prihvatljivo ni na internetu.

Podsjeti ga da ne odgovara na negativne poruke, a ako ih primi, bitno je da o tome razgovara s tobom ili nekom drugom odraslom osobom. Osim toga, bitno je naglasiti djetetove kvalitete i koliko su one vidljive i na internetu. 

Potiči empatiju

Pomozi djetetu da se stavi u tuđe cipele, odnosno poveže s različitim mišljenjima i razumije što je uzrok drugačijeg ponašanja osoba.

Možeš reći da je netko od prijatelja djelovao tužno kad ste ga vidjeli i postaviti sljedeća pitanja: „Što misliš da nije u redu?“, „Što možeš učiniti da pomogneš?“, „Rastužuje li te kad vidiš takvu reakciju?“

Potiči kritičko razmišljanje

Potakni dijete da kritički promišlja o onome što vidi na internetu. Nauči ga da postavlja pitanja kako bi sam prepoznao sadržaj ili poruke u kojima ih se zavarava ili iskorištava.

Upoznaj ih s lažnim vijestima koje se brzo šire društvenim mrežama. Bitno je da provjeravaju što je napisano u vijestima i samostalno pretražuju teme kako bi došli do različitih mišljenja i donijeli svoje.

Istakni im važnost opreza pri sklapanju online prijateljstava jer se ljudi možda namjerno drugačije predstavljaju. Upozori dijete na opasnosti susreta s online prijateljima uživo. Predloži da se sastanu samo ako je s njima odrasla osoba tijekom dana na javnom mjestu.


Potiči sigurno i odgovorno ponašanje

Radi na postizanju zdrave ravnoteže u online i offline aktivnostima djeteta i postavi granice za korištenje tehnologije u svom domu. 

Osim toga, podsjeti najmlađe na važnost čuvanja osobnih podataka koji se mogu koristiti za njihovu identifikaciju ili lociranje. Objasni zašto bi trebali biti sumnjičavi prema spam porukama i e-mailovima te izbjegavati klikanje na skočne oglase na raznim web stranicama.

Pomozi im pri postavljanju najjačih postavki privatnosti na svim uređajima i društvenim mrežama. Redovito provjeravaj te postavke jer ih ažuriranja ponekad mogu vratiti na zadane. 

Pobrini se da tvoje dijete koristi jake lozinke na uređajima i računima, a objasni važnost čuvanja lozinki i opasnosti krađe identiteta.

Pomozi da izgrade otpornost

Zadrži smirenost ako tvoje dijete doživi negativno iskustvo na internetu. Neke su studije čak pokazale da većina djece kasnije vidi pozitivne posljedice na svom ponašanju nakon što su doživjeli takvo što.

Saznaj kako se dijete osjeća, pruži mu podršku i podigni samopouzdanje. Objasni da su teška razdoblja sastavni dio života, ali uvijek postoji podrška i pomoć.

Podsjeti dijete da uvijek dobro provjeri koga prihvaća kao prijatelja na društvenim mrežama te da zna kako nekoga blokirati ili prijaviti sadržaj na stranicama koje prati.

Na platformi #BoljiOnline saznaj kako učiniti internet sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve nas. A OVDJE možeš donirati i podržati rad mobilnog tima Centra za sigurniji internet kako bi psihološka pomoć došla do svakog kutka Hrvatske, do svakog djeteta i mlade osobe koja se susrela s mračnom stranom online svijeta.

Foto: Getty Images

U prostorijama A1 centra na adresi Gajeva 2/b u Zagrebu nedavno je otvoreno Savjetovalište Centra za sigurniji internet (CSI) za pružanje stručne pomoći roditeljima i djeci koja su se susrela s mračnom stranom online svijeta. Osim savjetovanja, stručnjaci pružaju podršku i edukaciju o sigurnom ponašanju na internetu.

Radi se o prvom savjetovalištu takve vrste u Zagrebu, a potreba za njegovim otvaranjem javila se nakon što je CSI prošle godine zaprimio 300 posto više poziva građana koji su trebali pomoć i podršku zbog cyber nasilja u odnosu na 2022. godinu. Savjetovanje uživo dostupno je i u Osijeku, na adresi bana Josipa Jelačića 83, Višnjavac. 

Osim pomoći građanima koji su se susreli s mračnom stranom interneta, Savjetovalište pruža podršku i institucijama koje su usmjerene na pomoć djeci i mladima. Učiteljima i roditeljima također je potrebno vodstvo kako bi sigurno navigirali digitalnim svijetom i u njega pažljivo uveli najmlađe. 

Što sve možeš očekivati u Savjetovalištu u Zagrebu?

Ako zatražiš termin za savjetovanje putem maila info@csi.hr ili linka, u Savjetovalištu u Gajevoj dočekat će te tim stručnjaka, odnosno psiholozi, socijalni radnici i drugi stručnjaci. 

„Savjetovanje je orijentirano na rješavanje jednog ili više specifičnih problema koji ometaju funkcioniranje osobe – u našem slučaju to je obično u području sigurnosti na internetu, tj. elektroničkog nasilja. Naši kolege u Savjetovalištu nude prijedloge kako se s nositi s problemom i s njim bolje upravljati. Osobe koje nam dođu u Savjetovalište potičemo na poduzimanje konkretnih poteza, promjenu specifičnih ponašanja i pomažemo im da pronađu vlastita rješenja na trenutačne probleme. Kada smo to u mogućnosti ili obvezi, i sami reagiramo prema institucijama – npr. ako imamo saznanja o tome da je netko dijete žrtva nasilja“, objasnila je Tea Čičić iz Centra za sigurniji internet.


„Naš tim čine mladi educirani ljudi koji su otvoreni za razgovor i spremni pomoći koliko god to mogu. Bitan nam je odnos povjerenja, ali i rad u skladu s pravilima struke, a želja nam je učiniti online svijet sigurnijim mjestom za sve nas – posebno djecu i mlade. Istraživanja pokazuju da djeca često iskazuju izostanak povjerenja u postupanja odraslih u slučaju da su žrtve nasilja, a naša uloga tu je educirati odrasle koji s njima rade kako bi im pružili svu potrebnu podršku i zaštitu. Ako ti neugodu predstavlja dolazak uživo – možeš nam se javiti i telefonski na 0800 606 606, svakog radnog dana od 8 do 16 sati. Tražiti pomoć je odgovorno. Nama je drago da smo kotačić u sustavu koji je tu za zaštitu djece“, dodaje Čičić.

Potrebno ti je savjetovanje?

Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku potrebno je dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE. Na obje adrese predviđeni su termini u trajanju od sat vremena.

U slučaju hitnosti stručnjaci su također dostupni na besplatnom i anonimnom broju 0800 606 606.


Zanima te savjetovanje, ali nisi iz Zagreba ili Osijeka gdje je dostupno savjetovanje uživo?

„Kroz aktivnosti Centra za sigurniji internet trudimo se biti dostupni na cijelom području Hrvatske pa tako održavamo različita predavanja od Iloka do Dubrovnika i na svakoj od tih aktivnosti smo otvoreni za razgovor. Ako ne možeš sudjelovati na našim aktivnostima, predlažemo ti da se javiš telefonski na 0800 606 606, svakog radnog dana od 8 do 16 sati. Naši kolege će ti osigurati termin u kojem ćemo se posvetiti pitanju koje te muči, poslušati te, ali i pružiti prijedloge za postupanje. U cilju nam je doći do svakoga tko je zainteresiran za savjetovanje pa u suradnji s našim partnerom A1 Hrvatska radimo na uspostavljanju mobilnog tima koji bi uslugu savjetovanja pružao mobilno, na terenu, tamo gdje se za to pokaže potreba“, objasnila je Tea Čičić.

Ako želiš podržati uspostavljanje mobilnog tima stručnjaka iz CSI-ja kako bi pomoć došla do svakog djeteta u Hrvatskoj, možeš donirati željeni iznos OVDJE.


Nije sramota tražiti pomoć ako se suočavaš s bilo kojim oblikom zlostavljanja u online svijetu. Obrati se stručnjacima iz Centra za sigurniji internet na kanalu koji ti najviše odgovara, s njima podijeli što te tišti i vrati osjećaj sigurnosti na internetu.

Foto: Gordan Svilar

Prema istraživanju koje je krajem 2022. provela agencija Kvaka za A1 Hrvatska, među djecom u dobi od 11 do 13 godina čak 63 % ispitanih smatra da je najveći problem kod korištenja interneta cyberbullying. 

Djeca su pritom najviše izdvojila objavljivanje fotografija bez znanja i pristanka druge osobe, a 54 % osnovnoškolaca istaknulo je i neprikladan, vulgaran i zastrašujući sadržaj na društvenim mrežama.

Prema anketi provedenoj na digitalnim kanalima 24sata u suradnji s A1 Hrvatska, svako četvrto dijete iz Hrvatske bilo je žrtva cyberbullyinga, dok više od trećine djece poznaje žrtvu takvog oblika nasilja. Pritom tinejdžeri uglavnom šute o pretrpljenom nasilju.

Budući da se cyberbullying događa na internetu i na osobnim uređajima, puno ga je teže otkriti nego fizičko zlostavljanje. Zato te u nastavku želimo upoznati s najčešćim vrstama online zlostavljanja s kojima se djeca i mladi danas najviše susreću. 

1. Izoliranje iz društva

Socijalna ekskluzija je namjerno izostavljanje osobe iz društva. Zlostavljano dijete može biti isključeno iz grupe ili aktivnosti o kojoj svi pričaju, kao i iz grupnog razgovora na društvenim mrežama.

2. Outing ili doxxing

Outing (doxxing) je otkrivanje osjetljivih ili osobnih podataka o nekom s ciljem da se žrtva povrijedi ili ponizi. Može uključivati objavljivanje nečijih privatnih fotografija bez dopuštenja ili javno dijeljenje privatnih poruka. Radi se o kršenju prava pojedinca da određene dijelove svog života zadrži za sebe i zaštiti od neželjene pažnje.

3. Prijevara

Prijevara je slična outingu, ali razlikuje se po tome što se nasilnik sprijateljuje sa svojom metom i daje joj lažni osjećaj sigurnosti. Nakon što stekne povjerenje svoje žrtve, nasilnik će je iskoristiti i podijeliti njezine tajne i privatne informacije s drugima.

4. Cyberstalking

Cyber uhođenje je korištenje tehnologije za plašenje ili zastrašivanje druge osobe. Neki primjeri cyberstalkinga uključuju: prijetnje putem poruka, društvenih mreža ili e-maila, korištenje intimnih fotki ili informacija za traženje seksualnih usluga (sextortion), praćenje online kretanja i radnji te objavljivanje uznemirujućih ili prijetećih poruka na društvenim mrežama.

5. Flaming ili roasting

Flaming je jedan od najčešćih oblika cyberbullyinga. Događa se u javnim online prostorima, poput društvenih mreža ili komentara na portalima, kada se korisnici svađaju oko nečega. Uključuje oštre riječi i uvrede s namjerom da se druga osoba degradira i osjeća loše u svojoj koži. Ukratko, flaming je korištenje zlonamjernih riječi kako bi se narušilo nečije samopouzdanje i nanijela bol.

6. Uznemiravanje

Uznemiravanje je oblik online zlostavljanja koji uključuje ponovljeni ili kontinuirani neželjeni kontakt. Zlostavljači pritom uglavnom vrijeđaju žrtve, a nerijetke su i prijetnje s ozljeđivanjem ili objavljivanjem privatnih fotografija na internetu.

7. Trolanje

Trolling je namjerno vrijeđanje i provociranje odgovora na forumima i društvenim mrežama. Glavni cilj trola je razbjesniti osobu s kojom se svađa kako bi mu odgovorila istom mjerom. Trolovi traže ranjive ljude koje će poniziti jer im takvo što donosi osjećaj superiornosti.

8. Catfishing

Catfishing je iskorištavanje žrtvinih emocija u kojem zlostavljač stvara lažni online identitet i pretvara se da je netko drugi. Tzv. catfish može stupiti kontakt sa žrtvom koristeći lažni identitet i započeti online romansu. S vremenom žrtva stekne povjerenje u zlostavljača i često dijeli informacije o sebi koje catfish može iskoristiti kako bi osramotio žrtvu ili oštetio njezin ugled.

Kako pomoći žrtvama cyberbullyinga?

Educiraj svoje dijete o različitim oblicima cyberbullyinga kako bi na vrijeme zatražilo pomoć i podršku ako se s njima susretne. 

Iako online zlostavljanje uključuje korištenje društvenih mreža, pametnih telefona, poruka i aplikacija kao alata i oružja, nije problem u alatima. Cyberbullying se događa zbog izbora zlostavljača.

Ograničavanje pristupa tehnologiji nije rješenje. Umjesto toga, usmjeri svoje napore na educiranje djeteta o rizicima cyberbullyinga. Razgovaraj o odgovornom korištenju interneta i kako prijaviti online zlostavljanje ako im se dogodi. Otvoreni dijalog s djecom o cyberybullingu zapravo je najučinkovitiji način rješavanja problema.

Ako tvoje dijete treba pomoć i podršku u slučaju cyberbullyinga, savjet kako se zaštititi, sigurno koristiti internet ili nositi se s neprimjerenim sadržajem ili kontaktom, nazovi anonimni i besplatni broj 0800 606 606. A ako želiš uživo razgovarati sa stručnjacima iz Centra za sigurniji internet, to možeš učiniti u savjetovalištima u Osijeku (Bana Josipa Jelačića 83, Višnjevac) i Zagrebu (A1 centar Gajeva, Gajeva 2/b). Svoj termin za savjetovanje uživo možeš zatražiti mailom na info@csi.hr ili OVDJE.

Foto: Getty Images

Korištenje mobitela uzrok je svake treće prometne nesreće na hrvatskim cestama, bilo da se radi o vozačima automobila, biciklistima ili pješacima.

Samo je sekunda nepažnje dovoljna za nesreću, a korištenje mobitela u prometu uspori vozačevu reakciju za čak dvije i pol sekunde. Takva je distrakcija jednaka reakciji osobe koja je u sebe unijela jedan promil alkohola.

Dan bez mobitela u prometu ove se godine održava 2. travnja, uz poruku: „Svaki dan bez mobitela u prometu je dobar dan“. Kampanju provodi Hrvatska udruga menadžera sigurnosti, a sufinancira je Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa.

Iako prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama vozači ne smiju koristiti mobitele ili druge uređaje koji na bilo koji način umanjuju mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom, u Hrvatskoj se prema policijskim statistikama uhvati više od 50.000 prekršitelja godišnje. 

Prema podacima američkog i britanskog Nacionalnog vijeća za sigurnost, korištenje mobitela tijekom vožnje svake godine dovodi do otprilike 1,6 milijuna prometnih nesreća diljem svijeta.

Opasnosti korištenja mobitela tijekom vožnje

U sklopu ovogodišnje kampanje Dan bez mobitela u prometu utvrđeno je da čak 73 % vozača koristi mobitel tijekom vožnje, kao i 21,4 % biciklista te 65,5 % pješaka pri prelasku pješačkih prijelaza.

Utvrđeno je i da vozači koji tipkaju ili pretražuju po ekranu tijekom vožnje reagiraju čak tri puta sporije od vozača koji ne drže mobitel u rukama. Pri brzini od 50 km/h vozilo je bez kontrole čak 70 metara, što je dužina 12 pješačkih prijelaza.

Vožnja je složena radnja koji zahtijeva tvoju punu pozornost jer svaki pogrešan potez može biti koban. Ako koristiš mobitel tijekom vožnje, bilo u rukama ili hands-free, imaš četiri puta veće izglede da ćeš doživjeti nesreću koja će rezultirati ozljedama. 


Primarna smetnja s kojom se vozač suočava dok koristi mobitel je mentalna distrakcija od vožnje. Neke su studije pokazale i da nakon korištenja mobitela može proći čak pola minute da vozač postane potpuno koncentriran na vožnju.

Svaka distrakcija koja skreće pogled vozača s ceste ili ruke s volana, primjerice za provjeru poruka ili traženje pjesama, potencijalno je smrtonosna.

Što je s hands-free funkcijom u vožnji?

Ako koristiš hands-free funkciju dok razgovaraš na mobitel i voziš, imaj na umu da je rizik sličan kao i dok držiš mobitel na uhu dok voziš. Budući da je mentalna rastresenost glavna smetnja kod korištenja mobitela za volanom, vozači koji koriste mobitel bez ruku također mogu iskusiti „sljepilo zbog nepažnje“, odnosno vidjeti opasnost, ali je ne registrirati.

Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, u Hrvatskoj je dopušteno korištenje mobitela bez upotrebe ruku. Međutim, imaj na umu da je takva vožnja podjednako opasna kao standardni telefonski razgovor u vožnji.

Foto: Getty Images

Mnogim žrtvama cyber nasilja život se čini beznadnim i besmislenim. Uglavnom gube interes za stvari u kojima su nekoć uživali i manje komuniciraju s prijateljima i obitelji. U najgorim slučajevima može doći do depresije i suicidalnih ideja. Ovo su najčešće posljedice cyberbullyinga na mentalno zdravlje:

Depresija i anksioznost
Žrtve cyber nasilja mogu razviti tjeskobu, depresiju i druga stanja povezana sa stresom. Brojne studije podržavaju uvriježeno mišljenje o povezanosti između cyberbullyinga i depresije. Zapravo, jedna je studija pokazala da je 93 % žrtava osjeća tugu, nemoć i beznađe.

Nedostatak samopouzdanja
Zlostavljanje na internetu može srušiti djetetovo samopouzdanje. Žrtve mogu osjećati izraženo nezadovoljstvo sa sobom i zbog toga početi propitkivati svoju vrijednost.

Budući da mladi imaju jaku potrebu za prihvaćanjem od strane vršnjaka, cyberbullying može uzrokovati neprilagodbu u društvo i nedostatak samopouzdanja.

Gubljenje interesa za školu
Mlade žrtve cyberbullyinga češće izostaju s nastave od djece koja nisu zlostavljana. Obično izbjegavaju školu kako se ne bi suočili sa zlostavljačima ili zato što su poniženi i osramoćeni u porukama koje su svima vidljive na društvenim mrežama.

Obično pate i njihove ocjene jer im je teško učiti i koncentrirati se. U najgorim slučajevima, djeca mogu ili napustiti školu ili izgubiti interes za nastavak školovanja nakon srednje škole.

Suicidalne ideje i samoozljeđivanje
Neke žrtve na svoje intenzivne osjećaje reagiraju samoozljeđivanjem, što potvrđuje i niz studija. Osim toga, cyberbullying povećava rizik od samoubojstva.

Jedan od takvih slučajeva uzdrmao je regiju krajem 2022. godine, kada si je 22-godišnji mladić iz Bosne i Hercegovine oduzeo život zbog snimke na kojoj traži posao, a koju su njegovi zlostavljači objavili na TikToku i YouTubeu. Kako su kasnije otkrili njegovi prijatelji, digao je ruku na sebe jer nije mogao podnijeti ponižavanje i ismijavanje na društvenim mrežama.

2. Emocionalne posljedice cyberbullyinga

Činjenica je da cyber nasilje predstavlja veliki stres u životu mlade osobe. Jedno je istraživanje pokazalo da 32 % djece-žrtava cyberbullyinga tvrdi da je doživjelo barem jedan simptom stresa.

Osim uznemirenosti, djeca se mogu osjećati i posramljeno, povrijeđeno, pa čak i strahovati za svoju sigurnost, dok dio njih krivi sebe za zlostavljanje. U nastavku otkrij koje su najčešće emocionalne posljedice cyberbullyinga.

Poniženje
Cyberbullying se događa u cyber prostoru, zbog čega se žrtvama čini stalnim. Djeca znaju da uvredljive poruke zauvijek ostaju tamo gdje su napisane, zbog čega se mogu osjećati posramljeno i preopterećeno. Budući da više osoba zna za zlostavljanje, takvo što može uzrokovati intenzivan osjećaj poniženja.

Izolacija
Djeca su ponekad zbog cyberbullyinga izolirana u školi, zbog čega se osjećaju usamljeno. Ovo iskustvo može biti poprilično bolno jer su prijatelji u ovoj dobi jako važni. Kad djeca nemaju prijatelje, to može povećati opseg nasilja.

U slučaju cyber nasilja, roditelji obično isključe računalo ili mobitel svome djetetu, no danas je korištenje ovih uređaja najvažniji način komunikacije među najmlađima. Isključivanje obično znači prekid njihove veze s ostatkom svijeta, zbog čega se mogu osjećati još izoliranije.

Bijes
Istraživanja pokazuju da je ljutnja najčešći odgovor na internetsko zlostavljanje. Neka djeca-žrtve cyberbullyinga mogu čak planirati osvetu, što je opasan pristup jer ih može držati u zatvorenom krugu zlostavljač-žrtva.

Ako misliš da je tvoje dijete ljuto zbog cyber nasilja, preporuča se razgovor sa psihoterapeutom ili drugim stručnjacima koji ga mogu naučiti kanalizirati tu ljutnju na produktivan način.

Bespomoćnost
Žrtve cyber nasilja mogu se osjećati ranjivo i nemoćno, a osjećaj sigurnosti često im je neuhvatljiv. Oni nemaju kamo pobjeći jer zlostavljanje putem interneta može stići na njihove mobitele ili računala u bilo koje doba dana.

Uz to, nasilnici obično ostaju anonimni, što može povećati strah kod žrtava. S druge strane, dio nasilnika bira osobe koji poznaje i nema problema s otkrivanjem svog identiteta.

3. Fizičke posljedice cyber nasilja

Stres i preopterećenost koji se javljaju uslijed cyber zlostavljanja, mogu se manifestirati i fizički, a ovo su najčešće posljedice:

Gastrointestinalne komplikacije
Stres može uzrokovati ili pogoršati stanja poput želučanih tegoba, bolova u trbuhu i čira na želucu. Djeca se također često nose s čestim mučninama, povraćanjem i proljevom.

Poremećaji prehrane
Djeca koja su izložena cyber nasilju mogu promijeniti svoje prehrambene navike nagore, odnosno preskakati obroke ili početi s prejedanjem. Budući da im se čini da je njihov život izvan kontrole, na svoje obrasce hranjenja gledaju kao na nešto što mogu kontrolirati. 

Poremećaji spavanja
Kao i svaki oblik stresa, cyberbullying utječe i na obrasce spavanja kod žrtava. One mogu patiti od raznih problema sa spavanjem poput nesanice, dugog spavanja ili noćnih mora.

4. Posljedice cyberbullyinga na ponašanje

Zlostavljana djeca mogu pokazivati iste ili slične promjene u ponašanju kao i žrtve fizičkog nasilja. Često gube interes za aktivnosti i postaju povučenija. U ekstremnim slučajevima djeca pokazuju značajne promjene u ponašanju.

Konzumacija droga ili alkohola
Žrtve cyberbullyinga češće će se upustiti u zlouporabu opijata. Jedna je studija pokazala da su kod takve djece 2,5 puta veći izgledi da će koristiti marihuanu ili veće količine alkohola nego njihovi vršnjaci.

Izostajanje iz škole
Pomisao na odlazak u školu žrtvama cyberbullyinga često je nepodnošljiva. Zato obično izostaju s nastave ili se čak namjerno ponašaju tako da ih se izbaci iz škole.

Ako je tvoje dijete izloženo cyberbullyingu, učini sve što možeš da staneš na kraj njegovim mukama, od prijave sadržaja na društvenim mrežama do obraćanja policiji.

Kome se obratiti za pomoć?

Nemoj ni umanjivati osjećaje djeteta, a pokušaj ga istovremeno osnažiti. Svakodnevno razgovaraj s djetetom i prati promjene u raspoloženju ili ponašanju. A ako primijetiš nešto zabrinjavajuće, uvijek možeš zatražiti pomoć stručne osobe. 

Mlade žrtve cyber nasilja mogu imati koristi od psihoterapeuta ili savjetnika koji ih mogu naučiti kako se nositi s takvim oblikom nasilja i odgovoriti na njega. Razvijanje učinkovitih strategija suočavanja s nasiljem može pomoći djetetu da prebrodi ovaj problem i istovremeno radi na svojoj otpornosti i ustrajnosti.

Upravo takvi stručnjaci dio su Centra za sigurniji internet. Ako trebaš pomoć i podršku u slučaju cyberbullyinga, savjet kako se zaštititi, sigurno koristiti internet ili nositi se s neprimjerenim sadržajem ili kontaktom, nazovi anonimni i besplatni broj 0800 606 606. A ako želiš uživo razgovarati sa stručnjacima iz Centra za sigurniji internet, to možeš učiniti u savjetovalištima u Osijeku (Bana Josipa Jelačića 83, Višnjevac) i Zagrebu (A1 centar Gajeva, Gajeva 2/b).

Foto: Getty Images

Upravo zato što njihov glas posebno jako odjekuje kod djece, Centar za sigurniji internet (CSI) i A1 Hrvatska u suradnji s kreatorima sadržaja okupljenima u agenciji Mood Media, pokrenuli su projekt pod nazivom Gen Z Akademija powered by A1. Među njima su poznata lica poput Marca Cuccurina i Nike Pavičić, a tijekom sljedeća tri mjeseca posjetit će 10 osnovnih škola diljem Hrvatske u kojima će educirati učenike sedmih i osmih razreda o potencijalnim opasnostima u online svijetu. 

Cilj Gen Z akademije je na zabavan, ali edukativan način mladima dati uvid u njihove živote i način rada te istaknuti da takve uloge sa sobom nose veliku odgovnornost. Pritom su svi kreatori sadržaja završili Školu odgovornog influensanja i dobili certifikat „odgovornog influencera“.

Prva Gen Z akademija održana je 19. ožujka u Osnovnoj školi Središće u Zagrebu, gdje su kreatori sadržaja Marco Cuccurin, Andrea Pacadi, Monika Žilavi i Sead Hrustanović, uz Teu Čičić, socijalnu radnicu iz Centra za sigurniji internet, pričali o odgovornom korištenju tehnologije i konzumiranju sadržaja na društvenim mrežama.


Ovi kreatori sadržaja smatraju da je bitno znati tko im je publika i koliko utjecaj imaju na nju. Složni su da sadržaj koji se objavljuje na društvenim mrežama nije nužno stvaran, već se uljepšava zbog raznoraznih razloga.

„Korisnici zaboravljaju da je kreiranje sadržaja, odnosno prikaz savršenosti, zapravo nečiji posao. Djeca i mladi rijetko razmišljaju o pozadini onoga što su vidjeli, već im je bitno samo da ih sadržaj zabavlja“, rekla je Tea Čičić iz Centra za sigurniji internet na prvoj Gen Z Akademiji.

Ljubav, a ne block

Da online svijet može biti daleko od zabavnoga, kreatori sadržaja definitivno znaju iz svoga iskustva budući da se često susreću s hejterskim komentarima. Osim brisanja negativnih komentara i blokiranja komentatora, neki kreatori sadržaja kreativni su sa svojim metodama izbjegavanja negativnosti na društvenim mrežama.

Primjerice, kreatorica sadržaja Monika Žilavi školarcima je iznijela svoju strategiju koju naziva „Ljubav, a ne block“. „Smatram da većina osoba koje ostavljaju ružne komentare nisu zadovoljne svojim životima, a tuđa sreća im izaziva frustraciju. Ali ako vidim da postoji tračak nade da osoba može promijeniti mišljenje, izrazim zahvalnost na komentaru i uputim neku toplu riječ pa ta osoba nema više što odgovoriti jer se osjeća posramljeno“, objasnila je.


Na njezine se riječi nadovezao i Marco Cuccurin koji, kako kaže, koristi obrnutu psihologiju i na hejterski komentar odgovara s: „Ugodan ostatak dana“ ili „Želim ti sve najbolje“, što uglavnom rezultira isprikom od komentatora. „Na taj način potaknem osobu da razmisli što je učinila i sama zaključi da kreator sadržaja nije zaslužio takve riječi jer odgovara pozitivno, a ne negativno“, kazao je.

Ovi savjeti od velike su važnosti djeci jer je, prema statistikama Centra za sigurniji internet, više od 60 posto mladih doživjelo zlostavljanje putem interneta. 

Što s neprimjerenim sadržajem?

Odgajaju li danas influenceri djecu, pitanje je koje oko kojeg se struka i akteri slažu – djelomično da, ali odgovornost je ipak na roditeljima.

„Za razliku od televizije gdje postoje oznake o primjerenosti sadržaja za djecu (12, 15 i 18), na internetu to ne postoji pa ne znamo kojem je uzrastu što namijenjeno. Zato roditelji trebaju pomoći djeci pronaći primjeren sadržaj“, objasnila je Čičić.

Kako onda prepoznati je li nešto primjereno za djecu ili nije? Prema Čičić, sve što trebaš učiniti jest vjerovati svom unutarnjem detektoru neprimjerenog sadržaja, a potom svaku sumnju prijaviti odrasloj osobi od povjerenja.

Na svim društvenim mrežama postoji opcija prijavljivanja neprimjerenog sadržaja, poput cyberbullyinga, sextinga, lažnih vijesti ili iskorištavanja djece na internetu. No najčešći i automatski odgovor mreže jest da takvo što ne krši njihove smjernice pa sporna objava neće biti uklonjena. Međutim, ne moraš odustati, već zlonamjerni sadržaj možeš anonimno prijaviti na web stranici Centra za sigurniji internet. Njihovi će stručnjaci zatim kontaktirati određenu društvenu mrežu i u komunikaciji s njima pokušati ukloniti spornu objavu.

Uz to, ako te nešto s interneta uzrujalo, prestrašilo ili narušilo privatnost, možeš se obratiti stručnjacima iz Centra za sigurniji internet (CSI) na besplatni i anonimni broj 0800 606 606. A ako želiš uživo porazgovarati sa stručnjacima o istim temama, OVDJE možeš zatražiti termin za savjetovanje u Osijeku (Bana Josipa Jelačića 83, Višnjevac) i Zagrebu (A1 centar Gajeva, Gajeva 2/b). Osim toga, na platformi #BoljiOnline saznaj kako učiniti internet sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve nas.

Gen Z Akademija nastavlja s radom

Prva Gen Z Akademija powered by A1 pokazala je važnost educiranja mladih o odgovornom korištenju interneta i svijetu kreatora sadržaja i influencera. Kroz otvorene razgovore i praktične savjete, djeca su dobila alate kako bi osvijestila potencijalne opasnosti u online svijetu, ali i kako bi odgovorno koristila društvene mreže. 


Ovo je bila samo prvo od 10 predavanja koje će se do sredine svibnja održavati u osnovnim školama diljem Hrvatske. Uz četvero influencera s prve radionice, na ostalima će sudjelovati i druga poznata lica s kojima odrastaju današnje generacije, kao što su Nika Pavičić, Vedran Kantar, Rafaela Seba i Mirsad Kadić.

U nastavku donosimo raspored ostalih radionica:

- OŠ Molve, 9. 4. 2024.
- OŠ Vežica (Rijeka), 11. 4. 2024.
- IV OŠ Bjelovar, 16. 4. 2024.
- OŠ Ivana Filipovića (Osijek), 18. 4. 2024.
- OŠ Hugo Badalić (Slavonski Brod), 23. 4. 2024.
- OŠ Većeslava Holjevca (Zagreb), 25. 4. 2024.
- OŠ Dore Pejačević (Našice), 30. 4. 2024.
- OŠ Biograd, 6. 5. 2024.
- OŠ Ante Starčevića (Zagreb), 14. 5. 2024.

Foto: Mood Media

Centar za sigurniji internet (CSI) u 2023. godini zaprimio je 300 % više poziva građana kojima je bilo potrebno savjetovanje ili psihološka pomoć djeci koja su doživjela neki oblik nasilja na internetu, u odnosu na godinu prije. S obzirom na sve veću potrebu za stručnom pomoći, u prostorijama A1 centra u zagrebačkoj Gajevoj ulici, otvoreno je prvo CSI savjetovalište specijalizirano za pružanje stručne pomoći roditeljima i djeci koja su se upoznala s negativnom stranom online svijeta. Riječ je o problemima sigurnosti na internetu, sextingu, pretjeranom korištenju tehnologije, cyberbullyingu, lažnim vijestima te ostalim rizicima s kojima se djeca i mladi mogu suočiti na internetu. 

Radno vrijeme novootvorenog Savjetovališta je radnim danom od 8 do 16 sati, a u slučaju hitnosti, stručnjaci su također dostupni na besplatan i anoniman broj 0800 606 606. Za savjetovanje je potrebno dogovoriti termin mailom na info@csi.hr.

„Savjetovalište će biti ključna točka pružanja pomoći i podrške djeci, mladima, roditeljima i stručnjacima koji se suočavaju s izazovima digitalnog svijeta. Ovdje će naš tim stručnjaka, s psiholozima, socijalnim radnicima i drugim stručnjacima, biti na raspolaganju kako bi pružio savjetovanje, podršku i edukaciju o sigurnom ponašanju na internetu. Ovo Savjetovalište predstavlja ne samo novi prostor za pomoć, već i simbol naše posvećenosti u borbi protiv svih oblika digitalnog nasilja i zloupotrebe. Pozivamo sve roditelje, djecu, obrazovne institucije i stručnjake da iskoriste naše usluge i pridruže se zajedničkom naporu za stvaranje sigurnijeg internetskog prostora za sve“, istaknuo je Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu. 

Novootvoreno Savjetovalište pružit će iznimnu podršku i institucijama koje su usmjerene na pružanje pomoći djeci i mladima. „Svjedoci smo da su danas promjene u digitalnom okruženju vrlo brze i da je svima nama teško pratiti trendove u tom području. Zato je i djeci i učiteljima, a posebno roditeljima, potrebna podrška i osnaživanje kako bi sigurno koračali kroz digitalni svijet, koristili mogućnosti koje im taj svijet pruža i znali se zaštiti. Centar za sigurniji internet ne samo da prati trendove u digitalnom svijetu, nego ih i sam kreira i zaista su jedina ustanova koja je u ovom području dugo vremena sveprisutna od praćenja povreda prava djece na internetu, trendova, mogućnosti zaštite do savjetovanja i edukacija za sve ključne dionike kao i senzibiliziranja javnosti za ovu problematiku“, rekla je Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu. 

Doniraj i podrži rad mobilnih timova CSI-ja

Višegodišnja suradnja A1 Hrvatska i CSI-ja temelji se na zajedničkoj viziji interneta kao sigurnog online prostora. Stoga je i na fundraising platformi Čini pravu stvar pokrenut novi izazov pod nazivom Svako dijete je bitno, gdje god se nalazilo kojim se želi prikupiti 40.000 eura za mobilni tim CSI-ja. Time će priliku za stručnim savjetima djelatnika CSI-ja dobiti i brojna manja mjesta u kojima se djeca i odrasli nemaju priliku kvalitetno educirati o negativnim aspektima online svijeta. 

„Iznimno sam ponosna što smo ponovno pokazali uspješnost tandema CSI i A1 Hrvatska u pokretanju i realiziranju projekata koji pružaju značajan doprinos edukaciji građana o pozitivnim i negativnim stranama online svijeta. Naša suradnja kroz platformu #BoljiOnline odražava duboko razumijevanje važnosti sinergije između telekom industrije i stručnjaka za online sigurnost u kreiranju pozitivnih trendova u digitalnom društvu. Prema tome, uspješni projekti koji su za nama, pa tako i otvaranje ovog Savjetovališta, nisu samo dokaz da radimo odličan posao, već su i motivacija da nastavimo djelovati kao pokretač pozitivnih društvenih promjena koje upućuju na to da je A1 Hrvatska više od telekoma“, istaknula je Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska. 

Zajednički projekti Centra za sigurniji internet i A1 Hrvatska

CSI savjetovalište nije bila jedina društveno odgovorna inicijativa koja je predstavljena na otvorenju. Naime, CSI i A1 Hrvatska u suradnji s kreatorima sadržaja okupljenima u Mood Media agenciji, među kojima su i Marko Cuccurin te Nika Pavičić, u sljedeća će tri mjeseca posjetiti 10 osnovnih škola diljem Hrvatske gdje će radionicama pod nazivom Gen Z Akademija powered by A1 educirati učenike sedmog i osmog razreda o potencijalnim opasnostima online svijeta. Kako bi što efikasnije osvijestili učenike o odgovornom ponašanju u online svijetu, svi kreatori sadržaja pohađali su Školu odgovornog influensanja te zavrijedili certifikat „odgovornog influencera“. 

Podijeljene su i LIKE nagrade kojima CSI odaje priznanje onima koji su se posebno istaknuli u promicanju odgovornog ponašanja u online svijetu. Tako je LAJK za odgovornost uručen zagrebačkoj Školi za grafiku, dizajn i medijsku produkciju, dok je LAJK za odgovorno izvještavanje dodijeljen kreatorici sadržaja Gloriji Peranić. LAJK za digitalno odgovornog roditelja primila je pjevačica Franka Batelić, a pravobraniteljici za djecu Helenci Pirnat Dragičević uručen je LAJK za promicanje odgovornosti na internetu.

Foto: A1 Hrvatska

Ako redovito daješ djetetu mobitel ili tablet dok nešto radiš, rezultati nove studije o utjecaju ekrana na najmlađe mogli bi te uvjeriti da prestaneš s tom praksom. 

Naime, australski znanstvenici povezali su prekomjerno vrijeme pred ekranom u prvoj godini djetetova života sa smanjenim kognitivnim sposobnostima kasnije u životu. Prema istraživanju koje je objavljeno početkom 2023. u časopisu JAMA Pediatrics, djeca koja su koristila ekrane prosječno dva sata dnevno pokazala su kašnjenje u razvoju, prvenstveno u komunikacijskim vještinama i vještinama rješavanja problema.

Primjerice, jednogodišnjaci koji su provodili do dva sata pred ekranima imali su 61 posto veću vjerojatnost za kašnjenje u razvoju komunikacijskih vještina, nego ona djeca koja su provodila manje od jedan sat dnevno pred ekranom. Rizik je bio gotovo pet puta veći za one koji su provodili četiri ili više sati dnevno uz zaslone.


Dok provode vrijeme pred ekranima, djeca propuštaju presudne trenutke za razvoj svojih jezičnih vještina, tvrde znanstvenici. Manje komuniciraju s bližnjima, ne usvajaju manje riječi od roditelja i ne slušaju razgovore, a upravo je razgovor ključan element pri izgradnji jezičnih vještina. Više je studija dokazalo povezanost komuniciranja kod kuće s usvajanjem jezičnih vještina i zdravog socijalno-emotivnog razvoja.

Osim toga, studija objavljena u časopisu JAMA Pediatrics pokazala je i da je vrijeme pred ekranima povezano s kašnjenjima u razvoju socijalnih i motoričkih vještina, kao što su pokreti tijela, ruku i prstiju.

Što se događa u bebinu mozgu kada koristi ekrane?

Na kognitivne funkcije koje se razvijaju rano u djetinjstvu lako utječe okolina, posebno ekrani. Kada je beba izložena ekranu, pred njom je izazov procesuiranja informacija koje vidi na ekranu, što je inače namijenjeno naprednijim mozgovima starije djece i odraslih. Spomenuto procesuiranje informacija u tako ranoj dobi utječe na senzorne putove u mozgu, zbog čega kasnije dolazi do manjka tih istih senzornih putova.

Stručnjaci za zdravlje djece potiču fizičku aktivnost i interakcije licem u lice, umjesto provođenja vremena pred ekranima. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) „sjedenje pred ekranima“ ne preporučuje se za dojenčad i trebalo bi ga ograničiti na maksimalno sat vremena dnevno za dvogodišnjake. Ista preporuka vrijedi za djecu u dobi od tri do pet godina. Za šestogodišnjake i stariju djecu bitno je poticati umjerenu upotrebu ekrana i usmjeravati ih na edukativan sadržaj.

Foto: Getty Images

Svake zadnje srijede u veljači diljem svijeta se obilježava Dan ružičastih majica, odnosno Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja.

U Hrvatskoj se obilježava od 2017. godine, dok je globalna priča krenula 10 godina ranije. Tada je kanadski učenik Chuck McNeill zlostavljan od strane svojih vršnjaka jer je u školu došao u ružičastoj majici. Ubrzo nakon toga aktivisti su kupili 50 ružičastih majica i podijelili ih njihovim vršnjacima. U znak sjećanja na taj incident, premijer pokrajine Nova Škotska iste je godine proglasio drugi četvrtak u rujnu Danom otpora nasilnicima.

Godinu dana kasnije tadašnji premijer pokrajine Britanska Kolumbija proglasio je 27. veljače Danom borbe protiv zlostavljanja. Nakon toga zakotrljala se priča u drugim zemljama svijeta.

Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja pokrenut je da se spriječi daljnje zlostavljanje među djecom. Neke statistike pokazuju da će svako četvrto dijete biti zlostavljano tijekom adolescencije. Obično se radi o ponavljajućim incidentima jer čak 71 posto zlostavljanih učenika nastavljaju biti zlostavljani. Neke su studije pokazale i povezanost između zlostavljanja i samoubojstva, a skovan je i izraz „bullicide“.

Jedan od oblika nasilja je elektroničko nasilje ili cyberbullying. Obično se manifestira kao vrijeđanje, ismijavanje, ignoriranje te dijeljenje podataka i eksplicitnih fotografija na internetu bez nečijeg pristanka. 


U nastavku ti donosimo nekoliko potresnih podataka o cyberbullyingu i njegovoj raširenosti među djecom i mladima u Hrvatskoj i u svijetu.

- Čak 25 % odraslih nikad nije čulo za cyberbullying, prema Ipsosovoj anketi iz 2018. provedenoj na 20.000 odraslih iz 28 zemalja. Saudijska Arabija bila je najmanje upoznata zemlja sa 63 % ispitanika koji tvrde da nikad nisu ništa čuli, čitali ili vidjeli o zlostavljanju na internetu.

- Elektroničko nasilje događa se na mnogim platformama, no neke privlače nasilnike više od drugih. Godišnja anketa o cyberbullyingu otkrila je gdje zlostavljači najviše napadaju svoje žrtve. U istraživanju je sudjelovalo više od 10.000 mladih u dobi od 12 do 20 godina, a društvene mreže na kojima se događa najviše cyberbullyinga su redom: Instagram, Facebook i Snapchat.

- Prema UNICEF-ovoj studiji iz 2019., svaka treća mlada osoba iz 30 zemalja tvrdi da je bila žrtva internetskog nasilja, a svaka peta izostala je iz škole upravo zbog toga.

- Kada je riječ o podacima vezanima za Hrvatsku, prema istraživanju koje je 2022. provela agencija Kvaka za A1 Hrvatska među djecom u dobi od 11 do 13 godina, čak 63 % ispitanih smatra da je najveći problem kod korištenja interneta upravo cyberbullying. Djeca su pritom najviše izdvojila objavljivanje fotografija bez znanja i pristanka druge osobe, a 54 % osnovnoškolaca istaknulo je i neprikladan, vulgaran i zastrašujući sadržaj na društvenim mrežama. 

- Prema anketi provedenoj na digitalnim kanalima 24sata u suradnji s A1 Hrvatska, svako četvrto dijete iz Hrvatske bilo je žrtva cyberbullyinga, dok više od trećine djece poznaje žrtvu takvog oblika nasilja. Pritom tinejdžeri uglavnom šute o pretrpljenom nasilju.

- Kako se mladi u Hrvatskoj nose s cyberbullyingom? Većina (62 %) blokira zlostavljača, a potom se povjerava roditeljima (46 %) ili prijateljima (44 %).


- Istraživanje koje je 2021. provela Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET i tvrtka HENDAL na 300 mladih pokazalo je da 73 % mladih u Hrvatskoj točno zna što je cyberbullying, dok je 31 % ispitanika doživjelo cyberbullying na svojoj koži.

- Isto je istraživanje pokazalo da su zlostavljači uglavnom u neposrednoj blizini djece jer se uglavnom radi o kolegama iz razreda (u 60 % slučajeva) ili iz drugog razreda u istoj školi (31 % slučajeva). Čak 44 % ispitanika doživjelo je nasilje od strane bliskih prijatelja, a 38 % od poznanika s kojim nisu u bliskom odnosu.

Žrtve bilo kakvog oblika nasilja obično osjećaju krivicu i sram, a često i misle da su same skrivile zlostavljanje. Zato taje što im se događa i ne traže podršku bližnjih.
Budući da kod mladih više ne postoje granice između offlinea i onlinea, elektroničko nasilje jednako je nasilju u stvarnom svijetu. Zato društvo kolektivno treba osvijestiti koliko je opasan ovakav oblik nasilja te pružiti pomoć i zaštitu žrtvama.

Foto: Getty Images

Internet je vrlo vjerojatno sastavni dio tvog poslovnog, ali i privatnog života. Neka istraživanja pokazuju da u prosjeku provedemo 11 sati dnevno pred ekranima. Upravo zato stručnjaci su sve zabrinutiji zbog relativno novog koncepta ovisnosti o internetu i apeliraju da je se tretira kao i druge vrste ovisnosti.

Iako ovisnost o internetu još uvijek nije službeno priznata kao mentalni poremećaj, to ne umanjuje njezinu ozbiljnost. Ovisnost ne uključuje samo unos kemijskih ili psihoaktivnih tvari u organizam, već se može razviti iz aktivnosti ili ponašanja koje postaju navika ili nužnost.

Kao i kod drugih vrsta ovisnosti, ne postoji jedan uzrok ovisnosti o internetu, već se oni razlikuju od osobe do osobe.

Ovisnost ili navika?

Ako tvoje navike nisu štetne po nikoga, onda nemaš razloga za brigu. Primjerice, višesatno igranje videoigara vikendom ne znači da patiš od ovisnosti o videoigrama.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2018. godine službeno je priznala gaming disorder kao bolest i smjestila ga u područje bolesti ovisnosti. Ova se dijagnoza odnosi samo na prekomjerno igranje videoigara, a ne na korištenje interneta.


Kada je riječ o internetu, određivanje granice između navike i ovisnosti poprilično je izazovno.

Navika je ponašanje koje redovito ponavljaš, dio tvoje svakodnevne rutine. Može biti dobra, kao npr. usisavanje, ili loša poput grickanja noktiju kad si pod stresom.

S druge strane, ovisnost uključuje ponašanje ili konzumaciju supstanci jer se osjećaš nagrađeno za to. U tom slučaju može ti biti teško spoznati da je nešto štetno za tebe, ali ne možeš prestati.

Naprimjer, navika je skrolanje Instagramom uz jutarnju kavu, a ako se ne možeš zaustaviti nakon kave i zbog toga kasniš na posao ili s važnim zadacima, vjerojatno se radi o ovisnosti.

Simptomi ovisnosti o internetu

Izazovno je precizirati točne simptome ove ovisnosti, ali provedena su brojna istraživanja na tu temu koja su precizirala neke znakove.

Prema studiji iz 2012., patiš od ovisnosti o internetu ako provodiš veći dio dana online radeći nešto navezano uz posao (igranje videoigara ili pregledavanje interneta) i primjećuješ jedan od ovih simptoma:

-    nagle promjene raspoloženja
-    intenzivna briga o tome što se događa na internetu kada nisi online
-    nemogućnost kontroliranja vremena provedenog online
-    provođenje više vremena online da osjetiš određenu emociju ili raspoloženje
-    simptomi odvikavanja, kao što su razdražljivost, fizički bolovi i depresija, kada ne provedeš „dovoljno“ vremena na internetu
-    provođenje vremena na internetu unatoč sukobu s voljenima, na poslu ili u školi.

Što uzrokuje ovisnost o internetu?

Kao što smo već naveli, ne postoji jedinstveni uzrok ovisnosti o internetu. Uključeno je nekoliko faktora, poput genetike, mentalnog zdravlja i okolišnih čimbenika.

Dio stručnjaka smatra i da su neki pojedinci skloniji ovisnostima jer nemaju dovoljno dopaminskih receptora u mozgu ili nemaju pravilnu ravnotežu serotonina i dopamina.

Kako ograničiti vrijeme na internetu?

Ako te brine koliko vremena provodiš online, postoje neke stvari koje možeš poduzeti prije pronalaska profesionalne pomoći.

Postavi tajmer na mobitelu i računalu
Većina pametnih telefona ima ugrađene postavke s kojima možeš ograničiti svoje vrijeme na određenim aplikacijama. Primjerice, ako provodiš četiri sata dnevno na TikToku, postavi tajmer i zaustavi korištenje nakon određenog trenutka u danu.

Poveži se sa svojom okolinom
Ako si puno na internetu jer se osjećaš usamljeno ili isključeno, idealan je trenutak da se pridružiš nekoj volonterskoj grupi ili npr. književnom klubu u kvartu. Tako ćeš upoznati nove ljude i zaokupiti se nekoliko sati tjedno, što ti može pomoći da se ne osjećaš toliko izolirano.

Meditiraj
Višesatno surfanje ili gejmanje može umoriti tvoj mozak. Odmori se i resetiraj glavu uz meditaciju koja će ti oduzeti samo nekoliko minuta dnevno. Na raznim streaming servisima pronaći ćeš mnogo besplatnih vođenih meditacija.

Kako izgleda liječenje od ovisnosti o internetu?

Postoji više vrsta stručne pomoći koju možeš odabrati ili preporučiti voljenoj osobi.

Individualna terapija
Razgovor jedan na jedan s terapeutom podrazumijeva redovite sastanke na kojoj ćeš razgovarati o svojoj ovisnosti i procesu oporavka, ponavljajućim emocijama i navikama te ciljevima koje si postaviš na putu oporavka.

Grupna terapija
Odlaskom na grupnu terapiju povezat ćeš se i razgovarati s ljudima koji imaju iste probleme kao i ti.

Bolničko i izvanbolničko liječenje
Mnoge klinike za poremećaje ovisnosti nude programe za ovisnost o internetu. Primjerice, u Psihijatrijskoj bolnici sv. Ivan u zagrebačkom Jankomiru postoji dnevna bolnica za ovisnost o internetu i videoigrama.

Unatoč dostupnim rješenjima, mali broj ovisnika odlučuje se na liječenje. Razlozi su razni, od nedostatka informiranosti i neprepoznavanja problema do straha od osuđivanja i općoj društvenoj prihvaćenosti takvog ponašanja. Naime, ovisnost o internetu razlikuje se od drugih oblika ovisnosti jer je internet sastavni dio naše svakodnevice. Zato nije moguće inzistirati na potpunoj apstinenciji jer većina nas radi uredske poslove i ne može izbjeći računala.

Foto: Getty Images