Jedna od najozbiljnijih prijetnji u online svijetu je dijeljenje materijala koji prikazuju seksualno iskorištavanje djece na internetu (CSAM).
Predatori koji distribuiraju takav sadržaj stalno usavršavaju svoje metode kako bi izbjegli otkrivanje i zakonske posljedice. Posljednjih godina sve češće koriste legalne fotografije za pohranu i širenje štetnog materijala, što predstavlja veliki izazov za društvene mreže, piše csi.hr.
Što je „sadržaj od interesa za predatore“?
COITP, odnosno „sadržaj od interesa za predatore“, odnosi se na zbirke javno dostupnog sadržaja djece, poput objava na društvenim mrežama.
U većini slučajeva, ovaj sadržaj nisu kreirali ili objavili predatori, već je pronađen na društvenim mrežama i organiziran u djeljive zbirke ili albume. Primjerice, te zbirke mogu uključivati fotografije djece na školskim priredbama, ljetovanjima, bazenima ili tijekom sportskih aktivnosti. Iako ovakav sadržaj može djelovati bezazleno, u rukama predatora može postati alat za daljnju zloupotrebu. Pojedinci sa seksualnim interesom prema djeci koriste takav materijal za povezivanje i pristup sadržaju koji prikazuje seksualno iskorištavanje djece.
COITP zbirke najčešće koriste veće mreže počinitelja koji djeluju ispod površine. Unutar tih mreža, počinitelji pomažu jedni drugima u otkrivanju novog sadržaja, a ponekad i organiziraju sadržaj u posebne zbirke.
Predatori koriste ovakav sadržaj kao ulaz u daljnju zloupotrebu materijala. Osim toga, zahvaljujući napretku umjetne inteligencije, služe se online alatima za kreiranje i dijeljenje AI generiranog sadržaja koji nalikuje stvarnim fotografijama. Ova praksa može biti posebno zabrinjavajuća za djecu s online prisutnošću, poput djece slavnih vlogera ili poznatih osoba, čije su brojne fotografije i video isječci javno dostupni.
Budući da je COITP uglavnom legalan dok ne prijeđe u eksplicitni CSAM, moderatori na društvenim mrežama suočavaju se s velikim izazovom u prepoznavanju opasnosti. Umjesto fokusiranja na materijal, potrebno je sagledati širu sliku i analizirati ponašanje korisnika koji objavljuju sporni sadržaj, kao i zajednica koje ga distribuiraju.
Što roditelji mogu učiniti?
Ograniči dijeljenje fotografija djece
Budi na oprezu pri objavljivanju fotografija svoje djece na društvenim mrežama, posebno onih koji mogu otkriti lokaciju, rutine ili druge osobne informacije. Posebno su rizične fotografije djece bez odjeće, na bazenu ili plaži i zato u potpunosti izbjegavaj objavljivanje takvog sadržaja.
Razmisli pet sekundi prije objave fotografije ili video isječka svog djeteta na internetu. Ovdje saznaj više detalja o kampanji „Razmisli 5 sekundi“ kojom A1 Hrvatska poziva na odgovorno ponašanje u online svijetu.
Educiraj djecu o sigurnosti na internetu
Razgovaraj s djecom o opasnostima online komunikacije s nepoznatim osobama. Uči ih da ne dijele osobne informacije i da budu oprezni prilikom preuzimanja aplikacija ili sudjelovanja u online izazovima.
Koristi sigurnosne postavke i alate
Iskoristi dostupne alate za roditeljski nadzor i postavi sigurnosne postavke na uređajima i aplikacijama koje djeca koriste. Redovito ažuriraj te postavke i informiraj se o novim prijetnjama.
Prati online aktivnosti djece
Uvijek pripazi s kim tvoja djeca komuniciraju online i koje platforme koriste. Potiči otvorenu komunikaciju kako bi ti se obratili u slučaju neugodnih iskustava na internetu.
Zaštita djece na internetu zahtijeva zajednički napor roditelja, odgojno-obrazovnih stručnjaka, tehnoloških platformi i društva u cjelini. Za stvaranje sigurnog online okruženja za djecu potrebna je proaktivnost u prepoznavanju i sprječavanju potencijalnih prijetnji.
Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.
Foto: A1/Getty Images