Praktični vodič za roditelje: Kako razgovorati s tinejdžerima o cyberbullyingu?

#BoljiOnline #Cyberbullying
  • Autor A1 Hrvatska
  • Datum 21.05.2025.
Razgovor o cyberbullyingu

Iskren odnos s djetetom prvi je korak u borbi protiv internetskog nasilja. Stručnjaci savjetuju da redovito razgovaraš o njihovom digitalnom životu, isto kao što pričate o offline životu.

Dio mladih koji su doživjeli cyberbullying nikad neće nikome priznati što im se dogodilo ili prijaviti nasilje zbog straha da ih se neće shvatiti ozbiljno.

Kako znati je li tvoje dijete žrtva cyberbullyinga? U nastavku ti donosimo praktični vodič za razgovor o cyberbullyingu s tinejdžerima.

Prije razgovora o cyberbullyingu

Prije samog razgovora s djetetom starijim od 13 godina korisno je poduzeti neke predradnje:

-    razmisli o tome kada i gdje je najbolje razgovarati s djetetom, primjerice u automobilu na povratku s treninga ili na nekom neutralnom mjestu na kojem se osjeća ugodno.
-    Zapiši što želiš reći kako bi tvoj um ostao fokusiran na glavnu temu, a razgovor bio relevantan za tinejdžera ili tinejdžerku.
-    Važno je pokazati otvorenost i podršku, a možeš voditi i nekoliko kraćih razgovora kojima ćeš tinejdžerima dati vrijeme za procesuiranje informacija.

Znakovi upozorenja

Poznavanje posljedica cyberbullyinga može ti pomoći da pružiš podršku djetetu koje je žrtva, ali i osvijestiš zabrinjavajuća ponašanja i znakove. Prepoznavanje ovih znakova važno je jer se tinejdžeri rijetko povjeravaju roditeljima i uglavnom ne traže njihovu pomoć.

Cyberbullying može ostaviti posljedice na mentalno i fizičko zdravlje djeteta, a ovo su ključni znakovi upozorenja:

-    agresivno ponašanje
-    izolacija
-    gubitak apetita
-    neodlučnost oko odlaska u školu
-    pretjerano korištenje interneta i igranje online igara
-    nagle promjene u ponašanju
-    samoozljeđivanje.

Kako razgovarati s tinejdžerima o cyberbullyingu?

Slijedi ove kratke savjete za razgovor s djetetom o online zlostavljanju.

- Razgovarajte na neutralnom mjestu
Razgovori licem u lice mogu izazvati nelagodu kod tinejdžera, zato započni razgovor u vožnji, za vrijeme večere ili u šetnji.

- Zadrži smirenost
Ako je tvoje dijete žrtva zlostavljanja ili možda maltretira vršnjake, važno je zadržati smirenost. Postavljaj pitanja i pobrini se da dobiješ sve informacije prije nego što učiniš nešto ishitreno.

- Redovito provjeravaj stanje
Ako se online zlostavljanje dogodilo, svakako ga prijavi i pozabavi se tim problemom. Zatim se pobrini da redovito pratiš stanje svoga djeteta uz kratke razgovore.

Što učiniti u slučaju cyberbullyinga?

Ako je tvoje dijete žrtva cyberbullyinga, važno je pažljivo slušati što imaju za reći i da znaju da ih shvaćaš ozbiljno.

Prije svega, važno je prijaviti i blokirati počinitelja na društvenim mrežama.

Tinejdžerima je online svijet podjednako bitan kao stvarni. Zato im je važno dati do znanja da ih nećeš kriviti ako ti priznaju da ih netko uznemirava putem interneta. Isto tako, žele čuti da zbog svoga priznanja neće ostati bez mobitela i drugih uređaja.

Uloga roditelja je pomoći tinejdžerima da se osjećaju osnaženo i podržano. Zato im pomozi da razviju vještine koje su im potrebne da ostanu sigurni na internetu, donose dobre odluke i razgovaraju s odraslima ako im se dogodi nešto čudno ili zabrinjavajuće. Uz vrijeme i praksu možeš im pomoći da se nauče sigurno kretati online svijetom, a razgovori mogu napraviti veliku razliku.

Ako se dogodio cyberbullying, prikupi dokaze i zajedno s djetetom procijeni stupanj ozbiljnosti prema posljedicama koje je ostavilo na dijete.

A ako je tvoje dijete online nasilnik, pomozi mu da shvati posljedice svojih djela i objasni kako može promijeniti svoje ponašanje. Također je važno pokazati da razumiješ zašto se ponašaju na takav način.

Kako zadržati otvoren odnos s djetetom?

Redoviti razgovori su ključni za kvalitetan odnos s djetetom. Uključi se u njihov digitalni život, zamoli ih da ti pokažu aplikacije koje koriste i igre koje igraju.

Pripazi na znakove internetskog nasilja i prati ponašanje tinejdžera. Stvori okruženje u kojem će se djeca osjećati sigurno razgovarati s tobom ili drugom odraslom osobom od povjerenja.

Uz tehnologiju koja se neprestano mijenja i povezuje ljude, sve je više podlijih načina na koje nasilnici mogu doprijeti do svojih žrtava. Djeca često skrivaju stvari od roditelja ili im razgovor o ponašanju na internetu izaziva nelagodu i strah, posebno ako misle da će zbog toga biti kažnjeni.

Zato je važno uvjeriti dijete da si uvijek tu za njega, bez obzira na sve. Daj mu do znanja da je u redu osjećati strah ili zabrinutost i da neće biti kažnjen ako ti prizna što se dogodilo, čak i ako su prekršena neka obiteljska pravila.

Tinejdžerima je važno dati do znanja da je uvijek bolje tražiti pomoć i podijeliti brige, nego dopustiti brigama da ih izjedaju.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnlinehttps://www.a1.hr/boljionline.

Foto: Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
Opasan izazov Anđeo smrti

Sve teme

Opasan TikTok izazov stigao u Sloveniju: Zašto tinejdžeri riskiraju život zbog lajkova?

Opasni TikTok trend „Anđeo smrti“ stigao je u susjednu Sloveniju. Radi se o izazovu u kojem djeca istrčavaju na cestu i leže pred nadolazećim vozilom te se u zadnji trenutak izmaknu.

Kako piše slovenski portal 24Ur, izvodili su ga učenici u nekoliko škola, pri čemu je jedan dječak teško ozlijeđen. Uz to, jedan je dječak istrčao na cestu u Ljubljani i legao ispred motora.

"Jednog dana vozio sam se ovuda motorom i primijetio sam da je neki dječak istrčao na cestu i legao dok su ga dvojica 'prijatelja' poticala, smijala se i zviždala", ispričao je za 24Ur motorist Saša Omerović.

Dodao je kako je mislio da djeci treba pomoć, zbog čega se zaustavio. Međutim, kasnije je saznao da se radi o opasnom TikTok izazovu.

Vozačica koja je u Slovenj Gradecu naišla na opasan izazov javila je putem medija da djeca skaču pred automobil. Ravnateljica Druge osnovne škole Helena Gaberšak shvatila je ovaj incident ozbiljno i istražila koji su učenici bili uključeni.

"Prva reakcija djece - bilo im je smiješno. Nisu razumjeli zašto o tome govorimo, jer je to 'samo šala'. Kad smo razgovarali, shvatili su da su ugrožavali svoj život i život vozača automobila. Zaključili su da im lajkovi ne daju prave vrijednosti, već nešto sasvim drugo", rekla je ravnateljica Gaberšek za 24Ur.

Drugi opasni izazovi

Uz spomenutog „Anđela smrti“, diljem svijeta popularan je i „Leteći Superman“ u kojem dvije osobe spoje ruke i bacaju treću osobu u zrak, a ponekad je namjerno ne uhvate, što može rezultirati ozljedama.

Grupa učenika iz 9. razreda u Osnovnoj školi Žužemberk izvodila je ovaj izazov, pri čemu je jedan učenik slomio rame i zapešće. Uvidom se pokazalo kako mladi neprimjereno i uvredljivo komuniciraju putem Snapchata, a na TikToku nalaze „inspiraciju“ za opasne izazove.


Sigurno se sjećaš i „Blackout“ izazova u kojem se potiče djecu da se guše, sve dok se ne onesvijeste. Ovaj izazov može dovesti do trajnog oštećenja mozga ili smrti za manje od pet minuta. 

A u posljednje vrijeme TikTokom se širi tzv. „Paracetamol izazov“ zbog kojeg se djeca natječu tko će progutati više tableta.

Zašto tinejdžeri sudjeluju u opasnim izazovima?

Mnogi tinejdžeri vjeruju da se loše stvari događaju drugima, ali ne i njima. Ova kognitivna pristranost stvara osjećaj da su „posebni“ i „neuništivi“, pa zato ne percipiraju stvarnu opasnost čak i kada sudjeluju u izazovima koji uključuju gušenje, trovanje, skakanje s visine, itd.

Razvoj mozga još nije završen, pogotovo frontalnog korteksa koji je zaslužan za donošenje odluka i procjenu rizika. To znači da tinejdžeri češće djeluju impulzivno i vode se emocijama, a ne racionalnim promišljanjem posljedica.

Tinejdžerska dob je razdoblje kad je mišljenje vršnjaka ključno. Izazovi na TikToku, YouTubeu i drugim mrežama često im djeluju kao „ulaznica“ za pažnju, status ili uklapanje u grupu. U tom kontekstu, smrt se doživljava apstraktno, a ne kao stvarna posljedica.

Uz to, njihova je slika smrti donekle iskrivljena kroz videoigre, filmove, serije i društvene mreže. Smrt i nasilje postaju „normalizirani“, što umanjuje emocionalni odjek stvarne smrti i može stvoriti lažni dojam da je život "samo igra" ili privremeni izazov.

Važno je da roditelji shvate da djeca reagiraju na smrt na jedinstven način. Potrebna im je podrška, a posebno netko tko će saslušati njihova razmišljanja i ublažiti strahove. Svako dijete drugačije shvaća smrt. Prošla iskustva sa smrću, kao i dob, emocionalni razvoj i okolina najviše utječu na djetetovo poimanje smrti.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images

Fotografiranje djeteta na plaži

Sve teme

Roditelji, oprez: Zašto je opasno objavljivati fotografije djece na društvenim mrežama?

Jedna od najozbiljnijih prijetnji u online svijetu je dijeljenje materijala koji prikazuju seksualno iskorištavanje djece na internetu (CSAM).

Predatori koji distribuiraju takav sadržaj stalno usavršavaju svoje metode kako bi izbjegli otkrivanje i zakonske posljedice. Posljednjih godina sve češće koriste legalne fotografije za pohranu i širenje štetnog materijala, što predstavlja veliki izazov za društvene mreže, piše csi.hr.

Što je „sadržaj od interesa za predatore“?

COITP, odnosno „sadržaj od interesa za predatore“, odnosi se na zbirke javno dostupnog sadržaja djece, poput objava na društvenim mrežama

U većini slučajeva, ovaj sadržaj nisu kreirali ili objavili predatori, već je pronađen na društvenim mrežama i organiziran u djeljive zbirke ili albume. Primjerice, te zbirke mogu uključivati fotografije djece na školskim priredbama, ljetovanjima, bazenima ili tijekom sportskih aktivnosti. Iako ovakav sadržaj može djelovati bezazleno, u rukama predatora može postati alat za daljnju zloupotrebu. Pojedinci sa seksualnim interesom prema djeci koriste takav materijal za povezivanje i pristup sadržaju koji prikazuje seksualno iskorištavanje djece.


COITP zbirke najčešće koriste veće mreže počinitelja koji djeluju ispod površine. Unutar tih mreža, počinitelji pomažu jedni drugima u otkrivanju novog sadržaja, a ponekad i organiziraju sadržaj u posebne zbirke. 

Predatori koriste ovakav sadržaj kao ulaz u daljnju zloupotrebu materijala. Osim toga, zahvaljujući napretku umjetne inteligencije, služe se online alatima za kreiranje i dijeljenje AI generiranog sadržaja koji nalikuje stvarnim fotografijama. Ova praksa može biti posebno zabrinjavajuća za djecu s online prisutnošću, poput djece slavnih vlogera ili poznatih osoba, čije su brojne fotografije i video isječci javno dostupni.

Budući da je COITP uglavnom legalan dok ne prijeđe u eksplicitni CSAM, moderatori na društvenim mrežama suočavaju se s velikim izazovom u prepoznavanju opasnosti. Umjesto fokusiranja na materijal, potrebno je sagledati širu sliku i analizirati ponašanje korisnika koji objavljuju sporni sadržaj, kao i zajednica koje ga distribuiraju.

Što roditelji mogu učiniti?

Ograniči dijeljenje fotografija djece
Budi na oprezu pri objavljivanju fotografija svoje djece na društvenim mrežama, posebno onih koji mogu otkriti lokaciju, rutine ili druge osobne informacije. Posebno su rizične fotografije djece bez odjeće, na bazenu ili plaži i zato u potpunosti izbjegavaj objavljivanje takvog sadržaja. 

Razmisli pet sekundi prije objave fotografije ili video isječka svog djeteta na internetu. Ovdje saznaj više detalja o kampanji „Razmisli 5 sekundi“ kojom A1 Hrvatska poziva na odgovorno ponašanje u online svijetu.


Educiraj djecu o sigurnosti na internetu
Razgovaraj s djecom o opasnostima online komunikacije s nepoznatim osobama. Uči ih da ne dijele osobne informacije i da budu oprezni prilikom preuzimanja aplikacija ili sudjelovanja u online izazovima. 

Koristi sigurnosne postavke i alate
Iskoristi dostupne alate za roditeljski nadzor i postavi sigurnosne postavke na uređajima i aplikacijama koje djeca koriste. Redovito ažuriraj te postavke i informiraj se o novim prijetnjama

Prati online aktivnosti djece
Uvijek pripazi s kim tvoja djeca komuniciraju online i koje platforme koriste. Potiči otvorenu komunikaciju kako bi ti se obratili u slučaju neugodnih iskustava na internetu

Zaštita djece na internetu zahtijeva zajednički napor roditelja, odgojno-obrazovnih stručnjaka, tehnoloških platformi i društva u cjelini. Za stvaranje sigurnog online okruženja za djecu potrebna je proaktivnost u prepoznavanju i sprječavanju potencijalnih prijetnji.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: A1/Getty Images