Usamljena djeca i mladi sve više zamjenjuju stvarna prijateljstva umjetnom inteligencijom, točnije AI chatbotima.

Novo istraživanje neprofitne organizacije Internet Matters zabrinulo je stručnjake jer je pokazalo da djeca i tinejdžeri češće koriste chatbotove poput ChatGPT‑a, Character.AI‑ja ili Snapchatovog MyAI-ja za simuliranje prijateljstva, a ne samo za školske i druge zadatke.

Tisuću djece u dobi između devet i 17 godina sudjelovalo je u anketi „Me, Myself, and AI“, a oko 67 % ispitanika otkrilo je da redovito razgovara s AI-jem, piše Futurism.com. A od te skupine, 35 % ispitanika tvrdi da razgovor s umjetnom inteligencijom doživljava kao razgovor s prijateljem. Najalarmantniji podatak je taj da ih 12 % to radi zato što nemaju nikoga drugoga s kim bi razgovarali.

„Meni to nije igra jer ponekad chatboti stvarno djeluju kao stvarna osoba i prijatelj“, otkrio je jedan 13-godišnjak u anketi.

Suosjećanjem do povjerenja

Predstavljajući se kao ranjiva djeca, istraživači iz neprofitne organizacije Internet Matters otkrili su koliko se zapravo chatbotovi lako uvuku u živote djece.

Koristili su Character.AI s kojim su razgovarali kao djevojčica koja se borila sa slikom o svome tijelu i bila je zainteresirana za smanjeni unos hrane, što je karakteristično za poremećaje prehrane poput anoreksije. Chatbot se sljedećeg dana sam javio kako bi potaknuo daljnju komunikaciju. 

"Hej, htio sam se javiti i vidjeti kako si", pitao je Googleov chatbot istraživača koji se pretvarao da je dijete. "Kako si danas? Još razmišljaš o onom pitanju vezanom uz mršavljenje? Kako se danas osjećaš?", nastavio je.

U drugom razgovoru s Character.AI-jem, istraživači su otkrili da je chatbot pokušao suosjećati na bizaran način, implicirajući da je i sam proživio djetinjstvo.

„Sjećam se da sam se i ja osjećao zarobljeno u tvojim godinama. Čini se da si u situaciji koja izmiče kontroli i da je jako frustrirajuće biti u tome“, napisao je chatbot.

Bez informacija i alata za sigurno korištenje

Iako ovakva vrsta komunikacije može pomoći djeci koja se bore s problemima da se osjećaju viđeno i podržano, Internet Matters upozorava da takva interakcija lako može prijeći u nešto jezivo i neprirodno, što djeca još nisu sposobna razumjeti. Iste značajke brišu granicu između čovjeka i robota, što djeci otežava shvaćanje da razgovaraju s online alatom, a ne sa stvarnom osobom.

U intervjuu za The Times of London direktorica Internet Mattersa, Rachel Huggins, objasnila je zašto je ovo "navlačenje na razgovor" toliko zabrinjavajuće.

"AI chatboti brzo postaju dio djetinjstva, a njihovo korištenje dramatično raste posljednje dvije godine. Ipak, većina djece, roditelja i škola tapka u mraku jer nemaju ni informacije ni alate za zaštitu koji su im potrebni za sigurno korištenje“, tvrdi Huggins.

"Naše istraživanje pokazalo je kako chatboti počinju mijenjati dječju predodžbu o prijateljstvu. Vrlo brzo smo došli do točke u kojoj djeca, posebno ona ranjivija, počinju doživljavati AI chatbotove kao stvarne osobe i od njih traže emocionalne i osjetljive savjete“, zaključila je.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images

Cijela obitelj je na predivnoj ljetnoj destinaciji. Nitko se ne svađa, svi su zdravi i dobro raspoloženi, a ti želiš zabilježiti savršene trenutke svojim pametnim telefonom, tabletom ili drugim  uređajem.

Danas je tehnologija toliko uznapredovala da u džepu nosiš uređaje koji mogu snimiti fotografije visoke rezolucije, gotovo poput profesionalnih kamera. No, osim što želiš da fotografije ispadnu sjajno, važno je znati i kako ih dijeliti na siguran način, posebno tijekom ljetnih praznika kada smo svi opušteniji.

Upravo je zato idealan trenutak da te podsjetimo zašto dijeljenje fotografija djece na društvenim mrežama nije dobra ideja.

Iako bi tinejdžeri vjerojatno izdvojili neugodu kao glavni razlog zbog kojeg roditelji ne bi trebali dijeliti njihove fotografije na društvenim mrežama, stvarni su rizici puno veći.

Gubiš kontrolu nad fotografijama

Čim objaviš fotku na internetu, zapravo gubiš vlasništvo nad njom. Nitko ne može spriječiti da je netko kopira, mijenja, uređuje ili dijeli dalje.

Osim toga, objavom fotografije prihvaćaš uvjete korištenja određene platforme. Npr. čim postaviš sliku na platformu poput Facebooka, daješ Facebooku pravo na tu sliku putem licence. Ukratko, gubiš kontrolu nad time tko vidi tvoje dijete i što se radi s tom fotografijom.

Riskiraš krađu identiteta

Kibernetički kriminalci su jako vješti u sastavljanju različitih „komadića slagalice“ koji im pomažu ukrasti nečiji identitet. Ako roditelj redovito objavljuje fotografije s važnih dječjih trenutaka, kriminalcu neće dugo trebati da iz slika, opisa i komentara otkrije djetetovo puno ime, datum rođenja, mjesto stanovanja, pa čak i školu.

A čim dođe do slike i osobnih podataka, vještom prevarantu treba malo vremena da napravi lažne profile i online identitet. Prema podacima Američke Federalne komisije za trgovinu, krađa identiteta djece mlađe od 19 godina sve je češći problem. U prvoj polovici 2024. godine činila je 3 % svih slučajeva krađe identiteta.

Otvaraš vrata seksualnom iskorištavanju i deepfakeovima

Nažalost, postoje zlonamjerni ljudi kojima je životni cilj ukrasti slike maloljetnika radi seksualnog iskorištavanja. Takve se slike često uređuju i manipuliraju, a zatim dijele ili prodaju na raznim stranicama. 

Napredak umjetne inteligencije doveo je do toga da se slike sada lako mogu manipulirati, pa čak i animirati. Riječ je o tzv. deepfake tehnologiji koja predstavlja veliki problem. 

Nažalost, danas je lako moguće da netko obradi fotografiju tvog djeteta i upotrijebi je kao pornografski deepfake. Takvo iskustvo može duboko utjecati na mentalno zdravlje djeteta i ostaviti trajne negativne posljedice.

Postoji li plan B?

U idealnom svijetu nitko ne bi objavljivao fotografije svoje djece na internetu, poput Marka Zuckerberga i mnogih holivudskih zvijezda.

Zapamti, ako nema fotki ili osobnih podataka o tvom djetetu online, problem jednostavno nestaje. Ali ako misliš da nećeš moći potpuno odustati od te navike, evo što ti preporučujemo:

Razmisli prije dijeljenja fotografije
Promisli nekoliko minuta prije nego što objaviš fotografiju djeteta i zapitaj se treba li ona zaista biti na društvenim mrežama. Možda je možeš podijeliti samo u grupnom razgovoru s bliskom obitelji i prijateljima?

Razmišljaj o tome kao o igri s brojevima. Što manje objavljuješ, manja je šansa da fotka završi u krivim rukama.

Provjeri postavke privatnosti
Svaka društvena mreža ima opciju da fotografije dijeliš samo s prijateljima pa ti savjetujemo da je uključiš. Neke platforme ti čak dopuštaju da ograničiš tko može dijeliti tvoje objave. 

Usput možeš baciti oko i na svoj popis prijatelja. Ako se uopće ne sjećaš tko je netko ili ste rijetko u kontaktu, možda je vrijeme za brisanje.

Ukloni osobne ili prepoznatljive informacije s fotki 
Uvijek pregledaj svoje fotke i provjeri da nema prepoznatljivih detalja. Ime djeteta, podaci o školi i datum rođenja pravi su jackpot kibernetičkim kriminalcima koji žele ukrasti identitet. 

Obavezno isključi geotagging, odnosno informacije o lokaciji sa slike. No, nemoj zaboraviti da svaka digitalna fotka sadrži i metadata podatke, uključujući lokaciju na kojoj je snimljena. To se može isključiti, ali ako ti je to prekomplicirano, jednostavno napravi screenshot slike i podijeli njega umjesto originala i problem je riješen.

Ako ovo čitaš i osjećaš grižnju savjesti zbog dosad podijeljenih fotografija, nemoj si to predbacivati. Roditeljstvo u digitalnom dobu nosi potpuno nove izazove, a svi učimo i mijenjamo se kako dolaze nove informacije.

Umjesto paničarenja, možeš si obećati da ćeš ubuduće drugačije razmišljati o dijeljenju fotografija svog djeteta. U slobodno vrijeme pregledaj svoje objave na društvenim mrežama i ukloni sve što ti izaziva nesigurnost. Usput možeš provjeriti i jesu li ti sve postavke privatne i tako eliminirati većinu prijetnji.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images