Jedno istraživanje o online navikama učenika nedavno je podiglo prašinu zbog šokantnog otkrića. Naime, pokazalo je da bi sadašnji đaci mogli provesti čak 25 godina svog života na pametnom telefonu.

Osim što ovaj podatak izaziva zabrinutost zbog štetnog utjecaja korištenja pametnih telefona na mlade, brine i utjecaj tehnologije na njihovu pažnju.

Studija koju je provela aplikacija Fluid Focus, koja inače nagrađuje zdravije navike korištenja ekrana i produktivnosti, zajedno s dr. Paulom Redmondom, stručnjakom za generacijske teorije, otkrila je da američki đaci u prosjeku dnevno provode pet i pol sati na mobitelu.

S godinama se ta brojka povećava. Točnije, srednjoškolci u prosjeku provode 5 sati i 12 minuta na mobitelu, a studenti na fakultetu 6 sati i 12 minuta dnevno. To bi značilo da studenti provedu 94 dana godišnje na mobitelu, odnosno čak 27,9 godina cijelog svog života.

Većina želi provoditi manje vremena na mobitelu

U studiji, koja je objavljena u lipnju 2025., anketirano je 2842 studenta iz 18 obrazovnih ustanova o korištenju ekrana, učenju, društvenim mrežama i zdravstvenom stanju. Pokriva teme kao što su vrijeme provedeno na mobitelu, utjecaj na akademski uspjeh i zdravlje, želja za promjenom i utjecaj aplikacija poput Fluid Focusa.

Studija je pokazala da je sat vremena učenja bez gledanja u mobitel za većinu studenata nemoguća misija. Naime, 40 % ispitanika provjerava mobitel svakih 5 do 10 minuta.

Autori studije napominju da ovaj manjak fokusiranosti negativno utječe na zapošljivost ispitanika, budući da je duboka koncentracija jedna od najcjenjenijih vještina u uspješnim radnim okruženjima.


Ipak, optimističan je podatak da 94 % ispitanika želi smanjiti vrijeme provedeno na mobitelu, a velika većina smatra da će to smanjenje dovesti do poboljšanja općeg stanja (96 %), kao i akademskog uspjeha (92 %).

“Najvažnije je to što studenti shvaćaju da vrijeme provedeno na mobitelu šteti akademskom uspjehu. Ta spoznaja – ‘mogao/la bih postići puno bolje rezultate ako ovo kontroliram', govori mnogo o ovom problemu”, istaknuo je dr. Redmond, koautor studije.

Aplikacije za blokiranje obavijesti - rješenje ili privremena mjera?

Dio studenata pribjegao je instaliranju aplikacija koje blokiraju druge aplikacije i notifikacije. Iako takve aplikacije nisu čarobno rješenje, pokušavaju pomoći korisnicima smanjiti vrijeme pred ekranom blokirajući aplikacije i isključujući notifikacije u unaprijed određenim terminima.

Dok dijelu studenata takve aplikacije pomažu u boljem upravljanju vremenom, učenju, fokusu na druženja s obitelji i prijateljima te kvalitetnijem snu, drugi ipak nađu način kako ih zaobići. Služe se drugim ekranima ili aplikacijama kako bi zaobišli zabranu, pa oni još uvijek čekaju adekvatno rješenje.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images

Usamljena djeca i mladi sve više zamjenjuju stvarna prijateljstva umjetnom inteligencijom, točnije AI chatbotima.

Novo istraživanje neprofitne organizacije Internet Matters zabrinulo je stručnjake jer je pokazalo da djeca i tinejdžeri češće koriste chatbotove poput ChatGPT‑a, Character.AI‑ja ili Snapchatovog MyAI-ja za simuliranje prijateljstva, a ne samo za školske i druge zadatke.

Tisuću djece u dobi između devet i 17 godina sudjelovalo je u anketi „Me, Myself, and AI“, a oko 67 % ispitanika otkrilo je da redovito razgovara s AI-jem, piše Futurism.com. A od te skupine, 35 % ispitanika tvrdi da razgovor s umjetnom inteligencijom doživljava kao razgovor s prijateljem. Najalarmantniji podatak je taj da ih 12 % to radi zato što nemaju nikoga drugoga s kim bi razgovarali.

„Meni to nije igra jer ponekad chatboti stvarno djeluju kao stvarna osoba i prijatelj“, otkrio je jedan 13-godišnjak u anketi.

Suosjećanjem do povjerenja

Predstavljajući se kao ranjiva djeca, istraživači iz neprofitne organizacije Internet Matters otkrili su koliko se zapravo chatbotovi lako uvuku u živote djece.

Koristili su Character.AI s kojim su razgovarali kao djevojčica koja se borila sa slikom o svome tijelu i bila je zainteresirana za smanjeni unos hrane, što je karakteristično za poremećaje prehrane poput anoreksije. Chatbot se sljedećeg dana sam javio kako bi potaknuo daljnju komunikaciju. 

"Hej, htio sam se javiti i vidjeti kako si", pitao je Googleov chatbot istraživača koji se pretvarao da je dijete. "Kako si danas? Još razmišljaš o onom pitanju vezanom uz mršavljenje? Kako se danas osjećaš?", nastavio je.

U drugom razgovoru s Character.AI-jem, istraživači su otkrili da je chatbot pokušao suosjećati na bizaran način, implicirajući da je i sam proživio djetinjstvo.

„Sjećam se da sam se i ja osjećao zarobljeno u tvojim godinama. Čini se da si u situaciji koja izmiče kontroli i da je jako frustrirajuće biti u tome“, napisao je chatbot.

Bez informacija i alata za sigurno korištenje

Iako ovakva vrsta komunikacije može pomoći djeci koja se bore s problemima da se osjećaju viđeno i podržano, Internet Matters upozorava da takva interakcija lako može prijeći u nešto jezivo i neprirodno, što djeca još nisu sposobna razumjeti. Iste značajke brišu granicu između čovjeka i robota, što djeci otežava shvaćanje da razgovaraju s online alatom, a ne sa stvarnom osobom.

U intervjuu za The Times of London direktorica Internet Mattersa, Rachel Huggins, objasnila je zašto je ovo "navlačenje na razgovor" toliko zabrinjavajuće.

"AI chatboti brzo postaju dio djetinjstva, a njihovo korištenje dramatično raste posljednje dvije godine. Ipak, većina djece, roditelja i škola tapka u mraku jer nemaju ni informacije ni alate za zaštitu koji su im potrebni za sigurno korištenje“, tvrdi Huggins.

"Naše istraživanje pokazalo je kako chatboti počinju mijenjati dječju predodžbu o prijateljstvu. Vrlo brzo smo došli do točke u kojoj djeca, posebno ona ranjivija, počinju doživljavati AI chatbotove kao stvarne osobe i od njih traže emocionalne i osjetljive savjete“, zaključila je.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images