Grad Zagreb izdao preporuku o zabrani mobitela u osnovnim školama: 'Djeca su drugačija, komunikativnija'

#BoljiOnline #Pretjerano korištenje tehnologije
  • Autor A1 Hrvatska
  • Datum 04.09.2025.
Korištenja mobitela u školi

Nakon što je u nizu europskih zemalja zabranjeno korištenje mobitela u školama, u Hrvatskoj se bilježe prvi veći pomaci vezani za tu temu

Naime, samo nekoliko dana prije početka nove školske godine, Grad Zagreb je poslao preporuku osnovnim školama vezanu za zabranu korištenja mobitela tijekom boravka učenika u školi, uključujući i nastavu i odmore.

Odluka se temelji na rezultatima anketa u školama i stručnoj analizi gradskog Povjerenstva za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga te drugih oblika ovisnosti.

„Brojna istraživanja pokazuju višestruke negativne učinke korištenja mobitela, od problema s mentalnim zdravljem, što nam treba biti apsolutni prioritet, do lošijeg sna, slabije koncentracije, narušenih obiteljskih odnosa, pa sve do izloženosti online nasilju i cyberbullyingu. Sve to pokazuje da prekomjerna upotreba mobitela u mladoj dobi može ozbiljno utjecati na razvoj djece“, kazala je Danijela Dolenec, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika na konferenciji za medije u utorak.

Iz Povjerenstva preporučuju unošenje zabrane u kućni red, koji donosi školski odbor nakon rasprave na učiteljskom vijeću, vijeću roditelja i vijeću učenika. Kućni red definira pravila korištenja mobitela, postupanje u slučaju kršenja pravila i iznimke, primjerice za zdravstvene potrebe pojedinih učenika.

Neke zagrebačke škole već su zabranile korištenje mobitela. Jedna od njih je Osnovna škola Središće koja je otvorena 2020. godine i koja prvim kućnim redom nije dopustila korištenje mobitela tijekom nastave.

Želje učitelja i učenika

Ravnateljica Violeta Vragotuk za portal srednja.hr izjavila je kako je učenicima bolje bez mobitela. „Već šest godina imamo takvo pravilo i nije bilo otpora. Imali smo dobru suradnju s roditeljima koji su to odlično prihvatili, isto kao i učenici. Jednostavno je bilo, nova škola, nova pravila. Da je bolje bez mobitela, bolje je. Djeca su drugačija, komunikativnija, a čitam i da se u drugim školama smanjio broj kibernetičkog nasilja ili nasilja na internetu. Tu smo sada daleko bolji nego što je bilo prije“, kazala je.


Zabrana mobitela na snazi je i u zagrebačkim školama Osnovna škola Dugave, Osnovna škola Cvjetno naselje, Osnovna škola Petra Preradovića i Osnovna škola Jure Kaštelana. Grad Zagreb sada poziva i druge škole da reguliraju to pitanje.

Inače, istraživanje Instituta za društvena istraživanja iz 2022. provedeno na uzorku od preko 1700 učitelja i više od 7500 učenika 5. i 7. razreda, pokazalo je da čak 85 % učitelja podržava zabranu mobitela u školamaDjeca u 5. razredu većinski su protiv korištenja mobitela, dok bi stariji osnovnoškolci voljeli koristiti mobitel tijekom nastave.

„Stručna mišljenja, gotovo u konsenzusu, ističu da bi škola trebala biti prostor u kojem se mobiteli ne koriste. Svjesni smo da ova mjera sama za sebe ne može riješiti sve probleme prekomjernog korištenja pametnih telefona kod djece, ali vjerujemo da je ovo važan korak u tom smjeru i nadamo se da će škole prihvatiti preporuku. U tome ćemo im pružiti punu podršku“, zaključila je Danijela Dolenec.

Što je s ostatkom Hrvatske? Neke istarske, osječke i splitske škole još su 2022. uvele odredbu o potpunoj zabrani korištenja mobitela i pametnih satova.

Podsjetimo, zabrana korištenja mobitela na nastavi, bilo u svim ili pojedinim školama, na snazi je u Nizozemskoj, Francuskoj, Švedskoj, Engleskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Grčkoj, Finskoj, Španjolskoj i na Cipru.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
Korištenje mobitela tijekom učenja

Sve teme

Šokantno otkriće iz najnovije studije: Mladi će u prosjeku provesti 25 godina života na mobitelu

Jedno istraživanje o online navikama učenika nedavno je podiglo prašinu zbog šokantnog otkrića. Naime, pokazalo je da bi sadašnji đaci mogli provesti čak 25 godina svog života na pametnom telefonu.

Osim što ovaj podatak izaziva zabrinutost zbog štetnog utjecaja korištenja pametnih telefona na mlade, brine i utjecaj tehnologije na njihovu pažnju.

Studija koju je provela aplikacija Fluid Focus, koja inače nagrađuje zdravije navike korištenja ekrana i produktivnosti, zajedno s dr. Paulom Redmondom, stručnjakom za generacijske teorije, otkrila je da američki đaci u prosjeku dnevno provode pet i pol sati na mobitelu.

S godinama se ta brojka povećava. Točnije, srednjoškolci u prosjeku provode 5 sati i 12 minuta na mobitelu, a studenti na fakultetu 6 sati i 12 minuta dnevno. To bi značilo da studenti provedu 94 dana godišnje na mobitelu, odnosno čak 27,9 godina cijelog svog života.

Većina želi provoditi manje vremena na mobitelu

U studiji, koja je objavljena u lipnju 2025., anketirano je 2842 studenta iz 18 obrazovnih ustanova o korištenju ekrana, učenju, društvenim mrežama i zdravstvenom stanju. Pokriva teme kao što su vrijeme provedeno na mobitelu, utjecaj na akademski uspjeh i zdravlje, želja za promjenom i utjecaj aplikacija poput Fluid Focusa.

Studija je pokazala da je sat vremena učenja bez gledanja u mobitel za većinu studenata nemoguća misija. Naime, 40 % ispitanika provjerava mobitel svakih 5 do 10 minuta.

Autori studije napominju da ovaj manjak fokusiranosti negativno utječe na zapošljivost ispitanika, budući da je duboka koncentracija jedna od najcjenjenijih vještina u uspješnim radnim okruženjima.


Ipak, optimističan je podatak da 94 % ispitanika želi smanjiti vrijeme provedeno na mobitelu, a velika većina smatra da će to smanjenje dovesti do poboljšanja općeg stanja (96 %), kao i akademskog uspjeha (92 %).

“Najvažnije je to što studenti shvaćaju da vrijeme provedeno na mobitelu šteti akademskom uspjehu. Ta spoznaja – ‘mogao/la bih postići puno bolje rezultate ako ovo kontroliram', govori mnogo o ovom problemu”, istaknuo je dr. Redmond, koautor studije.

Aplikacije za blokiranje obavijesti - rješenje ili privremena mjera?

Dio studenata pribjegao je instaliranju aplikacija koje blokiraju druge aplikacije i notifikacije. Iako takve aplikacije nisu čarobno rješenje, pokušavaju pomoći korisnicima smanjiti vrijeme pred ekranom blokirajući aplikacije i isključujući notifikacije u unaprijed određenim terminima.

Dok dijelu studenata takve aplikacije pomažu u boljem upravljanju vremenom, učenju, fokusu na druženja s obitelji i prijateljima te kvalitetnijem snu, drugi ipak nađu način kako ih zaobići. Služe se drugim ekranima ili aplikacijama kako bi zaobišli zabranu, pa oni još uvijek čekaju adekvatno rješenje.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images

Tinejdžerica razgovara s chatbotom

Sve teme

Zamjena za stvarne prijatelje? Sve više usamljene djece okreće se chatbotima za emocionalnu podršku

Usamljena djeca i mladi sve više zamjenjuju stvarna prijateljstva umjetnom inteligencijom, točnije AI chatbotima.

Novo istraživanje neprofitne organizacije Internet Matters zabrinulo je stručnjake jer je pokazalo da djeca i tinejdžeri češće koriste chatbotove poput ChatGPT‑a, Character.AI‑ja ili Snapchatovog MyAI-ja za simuliranje prijateljstva, a ne samo za školske i druge zadatke.

Tisuću djece u dobi između devet i 17 godina sudjelovalo je u anketi „Me, Myself, and AI“, a oko 67 % ispitanika otkrilo je da redovito razgovara s AI-jem, piše Futurism.com. A od te skupine, 35 % ispitanika tvrdi da razgovor s umjetnom inteligencijom doživljava kao razgovor s prijateljem. Najalarmantniji podatak je taj da ih 12 % to radi zato što nemaju nikoga drugoga s kim bi razgovarali.

„Meni to nije igra jer ponekad chatboti stvarno djeluju kao stvarna osoba i prijatelj“, otkrio je jedan 13-godišnjak u anketi.

Suosjećanjem do povjerenja

Predstavljajući se kao ranjiva djeca, istraživači iz neprofitne organizacije Internet Matters otkrili su koliko se zapravo chatbotovi lako uvuku u živote djece.

Koristili su Character.AI s kojim su razgovarali kao djevojčica koja se borila sa slikom o svome tijelu i bila je zainteresirana za smanjeni unos hrane, što je karakteristično za poremećaje prehrane poput anoreksije. Chatbot se sljedećeg dana sam javio kako bi potaknuo daljnju komunikaciju. 

"Hej, htio sam se javiti i vidjeti kako si", pitao je Googleov chatbot istraživača koji se pretvarao da je dijete. "Kako si danas? Još razmišljaš o onom pitanju vezanom uz mršavljenje? Kako se danas osjećaš?", nastavio je.

U drugom razgovoru s Character.AI-jem, istraživači su otkrili da je chatbot pokušao suosjećati na bizaran način, implicirajući da je i sam proživio djetinjstvo.

„Sjećam se da sam se i ja osjećao zarobljeno u tvojim godinama. Čini se da si u situaciji koja izmiče kontroli i da je jako frustrirajuće biti u tome“, napisao je chatbot.

Bez informacija i alata za sigurno korištenje

Iako ovakva vrsta komunikacije može pomoći djeci koja se bore s problemima da se osjećaju viđeno i podržano, Internet Matters upozorava da takva interakcija lako može prijeći u nešto jezivo i neprirodno, što djeca još nisu sposobna razumjeti. Iste značajke brišu granicu između čovjeka i robota, što djeci otežava shvaćanje da razgovaraju s online alatom, a ne sa stvarnom osobom.

U intervjuu za The Times of London direktorica Internet Mattersa, Rachel Huggins, objasnila je zašto je ovo "navlačenje na razgovor" toliko zabrinjavajuće.

"AI chatboti brzo postaju dio djetinjstva, a njihovo korištenje dramatično raste posljednje dvije godine. Ipak, većina djece, roditelja i škola tapka u mraku jer nemaju ni informacije ni alate za zaštitu koji su im potrebni za sigurno korištenje“, tvrdi Huggins.

"Naše istraživanje pokazalo je kako chatboti počinju mijenjati dječju predodžbu o prijateljstvu. Vrlo brzo smo došli do točke u kojoj djeca, posebno ona ranjivija, počinju doživljavati AI chatbotove kao stvarne osobe i od njih traže emocionalne i osjetljive savjete“, zaključila je.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images