Uredski posao i zdravlje: Kako osam sati rada na računalu utječe na tvoje tijelo i um

#BoljiOnline #Pretjerano korištenje tehnologije
  • Autor Centar za sigurniji internet i A1 Hrvatska
  • Datum 11.12.2024.
Rad na laptopu

Danas je rad na računalu u trajanju od osam sati dnevno postao svakodnevnica za većinu zaposlenih osoba. 

Teško je uopće i zamisliti svijet bez digitalnih tehnologija koje su uvelike olakšale život, pa tako i posao. Važno je razmisliti o tome koliko vremena dnevno provodiš koristeći uređaje u svoje slobodno vrijeme, a tome dodaj još osam sati dnevno koje provodiš na računalu za vrijeme posla. Kada zbrojiš vrijeme koje provodiš pred ekranima u slobodno vrijeme i na poslu, vjerujemo da dolaziš do zabrinjavajuće brojke.

Zato je važno postaviti pitanje kako rad na računalu u trajanju od osam sati dnevno utječe na cjelokupno zdravlje? Tvoje mentalno i fizičko zdravlje zasigurno trpe zbog uredskog posla, bilo da to primjećuješ ili ne. Ovo su najčešće posljedice:

Depresija i socijalna anksioznost 

Uredski poslovi mogu biti izolirajući jer je komunikacija licem u lice često ograničena, što može dovesti do povlačenja iz društvenih interakcija i smanjenja sposobnosti povezivanja s drugima. Također, boravak u malom i zatvorenom uredu može povećati izglede za razvoj depresije ili socijalne anksioznosti te pogoršati simptome osoba koje već imaju poteškoća s mentalnim zdravljem.  

Bol u vratu i ramenima 

Činjenica je da rijetko tko pazi na držanje tijekom tipkanja, što može uzrokovati kroničnu bol u vratu i ramenima. Kada se pogrbiš ili naginješ glavu na različite načine, zamisli kuglu za kuglanje koja pritišće tvoje mišiće koji podržavaju glavu. Bol u ramenima i vratu uzrokovana gledanjem u uređaje često se naziva i „tech neck“, a dodatno je pogoršava i često spuštanje glave zbog gledanja u pametne telefone.  

Glavobolje i problemi s očima

Prekomjerno korištenje ekrana može dovesti do glavobolja, zamagljenog vida, iritacije očiju, ali i poteškoća s koncentracijom te smanjenja produktivnosti zaposlenika. Plavo svjetlo može uzrokovati i razvoj sindroma kompjuterskog vida. 

Debljanje

Prekomjerno sjedenje pred računalom povezano je i s bolestima poput dijabetesa, pretilosti i visokog krvnog tlaka te povećanom smrtnošću

Lošiji san

Prekomjerno korištenje ekrana i plavo svjetlo koje emitiraju ekrani mogu uzrokovati probleme sa spavanjem i izlučivanjem melatonina

Kronične bolesti

Dugotrajno sjedenje pred računalom može povećati razinu inzulina u tijelu, akumulirati masnoće u krvotoku, što može dovesti do dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti, pa i povećanog rizika od moždanog udara.  

Kako smanjiti negativne utjecaje rada na računalu? 

Za vrijeme radnog vremena odvoji 15 minuta za šetnjubez mobitela

Koristi uredsku stolicu koja ti omogućuje naginjanje unatrag ili koja ima naslon za glavu

Svakih sat vremena radi kratke vježbe istezanja vrata za opuštanje napetih mišića i ispravi držanje kada primijetiš da se grbiš.

Postavi biljke u uredski prostor i uredi svoj ured tako da ti bude ugodan jer ti to može popraviti raspoloženje.

Svakih 20 minuta uzmi 20 sekundi i pogledaj u nešto udaljeno šest metara od tebe.  

Nabavi naočale koje blokiraju plavo svjetlo

Pobrini se da ti je monitor u razini očiju jer tako ne savijaš vrat i ne stavljaš tijelo u pogrbljeni položaj.

Kada radiš na računalu, rjeđe trepćeš i suze ne vlaže oči koliko bi trebale. Pokušaj češće treptati ili koristiti kapi za oči.  

Iako rad na laptopu ima svojih prednosti, važno je osvijestiti potencijalne zdravstvene rizike. Uz jednostavne mjere opreza, možeš izbjeći zdravstvene probleme povezane s korištenjem računala. 

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati.

Foto: Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
Korištenja mobitela u školi

Sve teme

Nizozemska uvela zabranu korištenja mobitela u školama: Ovo su pozitivne prakse iz Hrvatske

Tehnologija je postala sastavni dio naše svakodnevice, zbog čega se škole sve češće suočavaju s pitanjem kako regulirati korištenje pametnih telefona u učionicama. Dok se dio zemalja odlučio na zabranu mobitela u svrhu poboljšanja koncentracije učenika i promicanja zdravijih navika, većina još uvijek nije poduzela tako drastične korake.

Na početku ove školske godine u Nizozemskoj je na snagu stupila nacionalna zabrana korištenja mobitela u osnovnim školama. Radi se o proširenju mjere koja je već bila na snazi u tamošnjim srednjim školama, uz objašnjenje nadležnih institucija da mobiteli ometaju školarce, smanjujući im koncentraciju i negativno utječući na proces učenja.

Iako zabrana nije potpuna jer se mobiteli mogu koristiti na nastavi u iznimnim slučajevima, već su zabilježeni pozitivni pomaci. Naime, nizozemski kanal NOS prenosi da su učenici društveniji i aktivniji tijekom velikog odmora, a atmosfera u učionicama se poboljšala.

Jedna od prvih europskih zemalja koja je uvela zabranu mobitela u školama bila je Francuska, još 2018. godine. S druge strane, u Švedskoj je odluka o zabrani korištenja mobitela prepuštena školama i one samostalno odlučuju hoće li regulirati to pitanje.

Uz Nizozemsku, Francusku i Švedsku, zabrana korištenja mobitela na nastavi, bilo u svim ili pojedinim školama, na snazi je u Engleskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Grčkoj, Finskoj, Španjolskoj i na Cipru

A što je s Hrvatskom?

Iako zabrana korištenja mobitela na nastavi nije uvedena na razini države, dio škola provodi svoje mjere ograničavanja ili zabrane.

Prema istraživanju o korištenju mobitela u osnovnim školama u Hrvatskoj, koje je u svibnju i lipnju 2022. proveo tim Instituta za društvena istraživanja na čelu s dr. sc. Borisom Jokićem, dr. sc. Zrinkom Ristić Dedić i Janom Šimon, čak 85 posto nastavnika podržava ograničenje ili zabranu mobitela u školama. Istraživanje je obuhvatilo 1705 učitelja, 3706 učenika i učenica petog razreda te 3866 učenika i učenica sedmog razreda iz 84 škole na području cijele Hrvatske.

Kada je riječ o stavovima učenika, oni se razlikuju prema njihovoj starosti. Dok se stariji protive zabrani, mlađi su podijeljeni. Pa se tako, primjerice, 47,4 posto učenika petog razreda posto izrazito protivi zabrani mobitela u školama, dok gotovo 53 posto učenika podržava ili izrazito podržava zabranu. S druge strane, učenici sedmog razreda većinom se protive zabrani (njih 68,9 posto), a manje od trećine je podržava ili izrazito podržava.

Iz Instituta za društvena istraživanja poručuju da bi svi akteri uključeni u školovanje, odnosno ravnatelji, učitelji, stručni suradnici, roditelji i učenici, trebali sudjelovati u donošenju odluke o zabrani te da se svačije mišljenje treba uvažiti.

Pozitivni primjeri iz Splita

Neke zagrebačke, osječke i istarske škole još su 2022. uvele odredbu o potpunoj zabrani korištenja mobitela i pametnih satova, a njihov primjer slijedile su i splitske škole. Tamošnji gradonačelnik Ivica Puljak u listopadu 2023. godine na Facebooku se pohvalio kako je Split prvi u Hrvatskoj "zajedničkom odlukom ravnatelja potpuno izbacio mobitele iz svih osnovnih škola"

Splitska OŠ „Kamen-Šine“ 18. ožujka 2024. zabranila je donošenje mobitela, pametnih satova, laptopa i drugih informatičkih uređaja u školu. Iznimka su učenici sa zdravstvenim teškoćama i dijabetičari koji mogu koristiti navedene uređaje uz dozvolu ravnatelja škole, kao i upotreba mobitela isključivo u obrazovne svrhe. Ako je učenik uhvaćen s uređajem, učitelj/ica ga oduzima i predaje stručnoj službi, a nakon toga roditelj mora doći u školu po oduzeti uređaj.

Kako je prenijela Slobodna Dalmacija, ravnatelj Bože Ujević tvrdi da je ova odluka donesena jer su učenici sve manje koncentrirani, ne druže se i vokabular im je sve lošiji. Osim toga, u školi je provedena anketa čiji su rezultati pokazali da učenici provode pet do šest sati dnevno na mobitelu.

Prije škole „Kamen-Šine“ zabranu mobitela uvela je osmoljetka u Žrnovnici u okolici Splita. Kako je ravnateljica Matija Šitum otkrila Slobodnoj Dalmaciji, ta je odluka naišla na neodobravanje dijela učenika, a jedan se učenik navodno i tresao kada mu je mobitel oduzet. Međutim, kako je školska godina odmicala, pomaci su bili sve očitiji jer učenici više prate nastavu i međusobno razgovaraju. U početku bi pronašli jedan do dva mobitela tjedna koje su učenici koristili na nastavi, a kasnije samo jedan mjesečno.

Ako te muči ovisnost o mobitelu ili te nešto s interneta uzrujalo, povrijedilo, prestrašilo ili narušilo privatnost, kontaktiraj stručnjake iz Centra za sigurniji internet na besplatan i anoniman broj 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE.

Foto: Getty Images