Špijuniranje tinejdžera na internetu: Je li pametno pratiti aktivnosti djece na društvenim mrežama?

#BoljiOnline #Sigurnost na internetu
  • Autor A1 Hrvatska
  • Datum 09.01.2025.
Roditelji i nadzor djetetovih online aktivnosti

Roditelji danas koriste tehnologiju koja je drastično drugačija u usporedbi s tehnologijom koju su koristili u djetinjstvu. Zato im sigurnost djece na internetu može predstavljati izazov.

Ako se pitaš koliko stvarno trebaš nadzirati svoje dijete na internetu, odgovor varira o dobi djeteta, zrelosti i njihovom stavu prema odgovornosti i sigurnosti.

Prema studiji iz 2017., tinejdžeri ne dijele većinu toga što se događa na internetu sa svojim roditeljima, i to zbog srama i/ili straha od kazne. Prema stručnjacima, najbolje rješenje za izbjegavanje rizičnog online ponašanja je bolja komunikacija s djetetom. Dakle, potrebno je uložiti više napora u izgradnju zdravog odnosa s djecom, odnosno njegovati komunikaciju i povezanost umjesto straha i kontroliranja.

Dobre i loše strane roditeljskog nadzora

Kontrola ima svojih prednosti, ali i mana. Zato svaki roditelj mora pronaći ravnotežu koja funkcionira u kontekstu njegove ili njezine obitelji.

Uz nadzor roditelji znaju koje stranice djeca posjećuju na internetu, s kim se povezuju i kakve influencere prate. Povremeno praćenje daje vrijedan uvid u ponašanje najmlađih, a na taj način roditelji mogu podučavati ili odvratiti djecu od potencijalno rizičnih ili emocionalno štetnih ponašanja. Osim toga, možeš otkriti potencijalno opasne situacije, kao što su cyberbullying, uznemiravanje, sukobi, seksualno vrbovanje i emocionalni problemi s kojima se djeca ne mogu nositi. Teško je protiviti se nekom obliku praćenja online aktivnosti djece kada su takvi problemi uobičajen dio života današnje djece.

Unatoč tome, prevladavaju loše strane nadziranja, pogotovo kada bi roditelji trebali pripremiti djecu da se sama nose s online rizicima. „Njuškanje“ može narušiti povjerenje i komunikaciju između roditelja i djece. Najmlađi se boje povjeriti roditeljima jer znaju pretjerano reagirati. Osim toga, nadziranje se smatra zadiranjem u privatnost i nepovratno uništava međusobno povjerenje.

Dakle, sve ovisi o tvojoj obiteljskoj dinamici, točnije kakva je kvaliteta komunikacije i razina povjerenja između tebe i djeteta. Je li tvoj roditeljski stil pretjerano zaštitnički ili proaktivan i u skladu s promjenama? Donosimo ti nekoliko savjeta uz koje ćeš potaknuti svog tinejdžera na razgovor o online navikama.

Savjeti za razgovor s djetetom

-    Obrati pozornost na to kako doživljavaš i reagiraš na rizike s kojima se tinejdžeri susreću na internetu.

-    Prilagodi svoju reakciju kada tinejdžeri podijele nešto s tobom jer ćeš tako donekle premostiti jaz u razumijevanju digitalnih navika tinejdžera.

-    Suzdrži se od osuđivanja i traži prilike za pomoć djeci u snalaženju u nekim čudnim i uznemirujućim iskustvima s kojima se mogu susresti na internetu.

-    Osvijesti da djeca danas žive u drugačijem svijetu i izložena su svim vrstama sadržaja koji bi te mogli zabrinjavati, ali zapamti - pretjerane reakcije ne pomažu.

-    Pokušaj izbjeći roditeljstvo temeljeno na strahu.

-    Češće pitaj svoje tinejdžere što im se događa, ali odupri se porivu za prodikama ili živciranjem zbog onoga što govore.

Empatija, slušanje i dosljednost

Roditeljstvo danas zahtijeva konstantnu prilagodbu na nove informacije o tehnologiji. Prvi je korak biti prisutan u životu djece i saslušati njihovu perspektivu.

Djeca svih dobi trebaju i zaslužuju poštovanje svoje privatnosti. Ali digitalni svijet se odvija na vrlo javnoj pozornici, postoji potreba za smislenim roditeljstvom i sigurnošću koja se ne može zanemariti. Kako djeca prelaze iz osnovnoškolaca u srednjoškolce, više nije toliko važno tvoje povjerenje u njih, već i njihovo povjerenje u tebe.

Roditeljstvo bi se trebalo voditi empatijom, slušanjem i dosljednošću. Ako se možeš staviti u cipele svog djeteta te proživjeti sve dobre i loše strane digitalnog svijeta, slušati prije nego što počneš s prodikama te prakticirati dosljednost sa svojim postupcima, na dobrom si putu da poboljšaš komunikaciju sa svojim djetetom i njihovu sigurnost na internetu.

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati.

Foto: Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
Rad na laptopu

Sve teme

Uredski posao i zdravlje: Kako osam sati rada na računalu utječe na tvoje tijelo i um

Danas je rad na računalu u trajanju od osam sati dnevno postao svakodnevnica za većinu zaposlenih osoba. 

Teško je uopće i zamisliti svijet bez digitalnih tehnologija koje su uvelike olakšale život, pa tako i posao. Važno je razmisliti o tome koliko vremena dnevno provodiš koristeći uređaje u svoje slobodno vrijeme, a tome dodaj još osam sati dnevno koje provodiš na računalu za vrijeme posla. Kada zbrojiš vrijeme koje provodiš pred ekranima u slobodno vrijeme i na poslu, vjerujemo da dolaziš do zabrinjavajuće brojke.

Zato je važno postaviti pitanje kako rad na računalu u trajanju od osam sati dnevno utječe na cjelokupno zdravlje? Tvoje mentalno i fizičko zdravlje zasigurno trpe zbog uredskog posla, bilo da to primjećuješ ili ne. Ovo su najčešće posljedice:

Depresija i socijalna anksioznost 

Uredski poslovi mogu biti izolirajući jer je komunikacija licem u lice često ograničena, što može dovesti do povlačenja iz društvenih interakcija i smanjenja sposobnosti povezivanja s drugima. Također, boravak u malom i zatvorenom uredu može povećati izglede za razvoj depresije ili socijalne anksioznosti te pogoršati simptome osoba koje već imaju poteškoća s mentalnim zdravljem.  

Bol u vratu i ramenima 

Činjenica je da rijetko tko pazi na držanje tijekom tipkanja, što može uzrokovati kroničnu bol u vratu i ramenima. Kada se pogrbiš ili naginješ glavu na različite načine, zamisli kuglu za kuglanje koja pritišće tvoje mišiće koji podržavaju glavu. Bol u ramenima i vratu uzrokovana gledanjem u uređaje često se naziva i „tech neck“, a dodatno je pogoršava i često spuštanje glave zbog gledanja u pametne telefone.  

Glavobolje i problemi s očima

Prekomjerno korištenje ekrana može dovesti do glavobolja, zamagljenog vida, iritacije očiju, ali i poteškoća s koncentracijom te smanjenja produktivnosti zaposlenika. Plavo svjetlo može uzrokovati i razvoj sindroma kompjuterskog vida. 

Debljanje

Prekomjerno sjedenje pred računalom povezano je i s bolestima poput dijabetesa, pretilosti i visokog krvnog tlaka te povećanom smrtnošću

Lošiji san

Prekomjerno korištenje ekrana i plavo svjetlo koje emitiraju ekrani mogu uzrokovati probleme sa spavanjem i izlučivanjem melatonina

Kronične bolesti

Dugotrajno sjedenje pred računalom može povećati razinu inzulina u tijelu, akumulirati masnoće u krvotoku, što može dovesti do dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti, pa i povećanog rizika od moždanog udara.  

Kako smanjiti negativne utjecaje rada na računalu? 

Za vrijeme radnog vremena odvoji 15 minuta za šetnjubez mobitela

Koristi uredsku stolicu koja ti omogućuje naginjanje unatrag ili koja ima naslon za glavu

Svakih sat vremena radi kratke vježbe istezanja vrata za opuštanje napetih mišića i ispravi držanje kada primijetiš da se grbiš.

Postavi biljke u uredski prostor i uredi svoj ured tako da ti bude ugodan jer ti to može popraviti raspoloženje.

Svakih 20 minuta uzmi 20 sekundi i pogledaj u nešto udaljeno šest metara od tebe.  

Nabavi naočale koje blokiraju plavo svjetlo

Pobrini se da ti je monitor u razini očiju jer tako ne savijaš vrat i ne stavljaš tijelo u pogrbljeni položaj.

Kada radiš na računalu, rjeđe trepćeš i suze ne vlaže oči koliko bi trebale. Pokušaj češće treptati ili koristiti kapi za oči.  

Iako rad na laptopu ima svojih prednosti, važno je osvijestiti potencijalne zdravstvene rizike. Uz jednostavne mjere opreza, možeš izbjeći zdravstvene probleme povezane s korištenjem računala. 

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati.

Foto: Getty Images