Ljetni #BoljiOnline vodič za roditelje: Zašto izbjegavati objavu fotografija djece na društvenim mrežama

#BoljiOnline #Sigurnost na internetu

Autor A1 Hrvatska
Datum 15.07.2025.

Cijela obitelj je na predivnoj ljetnoj destinaciji. Nitko se ne svađa, svi su zdravi i dobro raspoloženi, a ti želiš zabilježiti savršene trenutke svojim pametnim telefonom, tabletom ili drugim uređajem.

Danas je tehnologija toliko uznapredovala da u džepu nosiš uređaje koji mogu snimiti fotografije visoke rezolucije, gotovo poput profesionalnih kamera. No, osim što želiš da fotografije ispadnu sjajno, važno je znati i kako ih dijeliti na siguran način, posebno tijekom ljetnih praznika kada smo svi opušteniji.

Upravo je zato idealan trenutak da te podsjetimo zašto dijeljenje fotografija djece na društvenim mrežama nije dobra ideja.

Iako bi tinejdžeri vjerojatno izdvojili neugodu kao glavni razlog zbog kojeg roditelji ne bi trebali dijeliti njihove fotografije na društvenim mrežama, stvarni su rizici puno veći.

Gubiš kontrolu nad fotografijama

Čim objaviš fotku na internetu, zapravo gubiš vlasništvo nad njom. Nitko ne može spriječiti da je netko kopira, mijenja, uređuje ili dijeli dalje.

Osim toga, objavom fotografije prihvaćaš uvjete korištenja određene platforme. Npr. čim postaviš sliku na platformu poput Facebooka, daješ Facebooku pravo na tu sliku putem licence. Ukratko, gubiš kontrolu nad time tko vidi tvoje dijete i što se radi s tom fotografijom.

Riskiraš krađu identiteta

Kibernetički kriminalci su jako vješti u sastavljanju različitih „komadića slagalice“ koji im pomažu ukrasti nečiji identitet. Ako roditelj redovito objavljuje fotografije s važnih dječjih trenutaka, kriminalcu neće dugo trebati da iz slika, opisa i komentara otkrije djetetovo puno ime, datum rođenja, mjesto stanovanja, pa čak i školu.

A čim dođe do slike i osobnih podataka, vještom prevarantu treba malo vremena da napravi lažne profile i online identitet. Prema podacima Američke Federalne komisije za trgovinu, krađa identiteta djece mlađe od 19 godina sve je češći problem. U prvoj polovici 2024. godine činila je 3 % svih slučajeva krađe identiteta.

Otvaraš vrata seksualnom iskorištavanju i deepfakeovima

Nažalost, postoje zlonamjerni ljudi kojima je životni cilj ukrasti slike maloljetnika radi seksualnog iskorištavanja. Takve se slike često uređuju i manipuliraju, a zatim dijele ili prodaju na raznim stranicama.

Napredak umjetne inteligencije doveo je do toga da se slike sada lako mogu manipulirati, pa čak i animirati. Riječ je o tzv. deepfake tehnologiji koja predstavlja veliki problem.

Nažalost, danas je lako moguće da netko obradi fotografiju tvog djeteta i upotrijebi je kao pornografski deepfake. Takvo iskustvo može duboko utjecati na mentalno zdravlje djeteta i ostaviti trajne negativne posljedice.

Postoji li plan B?

U idealnom svijetu nitko ne bi objavljivao fotografije svoje djece na internetu, poput Marka Zuckerberga i mnogih holivudskih zvijezda.

Zapamti, ako nema fotki ili osobnih podataka o tvom djetetu online, problem jednostavno nestaje. Ali ako misliš da nećeš moći potpuno odustati od te navike, evo što ti preporučujemo:

Razmisli prije dijeljenja fotografije
Promisli nekoliko minuta prije nego što objaviš fotografiju djeteta i zapitaj se treba li ona zaista biti na društvenim mrežama. Možda je možeš podijeliti samo u grupnom razgovoru s bliskom obitelji i prijateljima?

Razmišljaj o tome kao o igri s brojevima. Što manje objavljuješ, manja je šansa da fotka završi u krivim rukama.

Provjeri postavke privatnosti
Svaka društvena mreža ima opciju da fotografije dijeliš samo s prijateljima pa ti savjetujemo da je uključiš. Neke platforme ti čak dopuštaju da ograničiš tko može dijeliti tvoje objave.

Usput možeš baciti oko i na svoj popis prijatelja. Ako se uopće ne sjećaš tko je netko ili ste rijetko u kontaktu, možda je vrijeme za brisanje.

Ukloni osobne ili prepoznatljive informacije s fotki
Uvijek pregledaj svoje fotke i provjeri da nema prepoznatljivih detalja. Ime djeteta, podaci o školi i datum rođenja pravi su jackpot kibernetičkim kriminalcima koji žele ukrasti identitet.

Obavezno isključi geotagging, odnosno informacije o lokaciji sa slike. No, nemoj zaboraviti da svaka digitalna fotka sadrži i metadata podatke, uključujući lokaciju na kojoj je snimljena. To se može isključiti, ali ako ti je to prekomplicirano, jednostavno napravi screenshot slike i podijeli njega umjesto originala i problem je riješen.

Ako ovo čitaš i osjećaš grižnju savjesti zbog dosad podijeljenih fotografija, nemoj si to predbacivati. Roditeljstvo u digitalnom dobu nosi potpuno nove izazove, a svi učimo i mijenjamo se kako dolaze nove informacije.

Umjesto paničarenja, možeš si obećati da ćeš ubuduće drugačije razmišljati o dijeljenju fotografija svog djeteta. U slobodno vrijeme pregledaj svoje objave na društvenim mrežama i ukloni sve što ti izaziva nesigurnost. Usput možeš provjeriti i jesu li ti sve postavke privatne i tako eliminirati većinu prijetnji.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti

Sve teme

Google, who? Kako je TikTok postao tražilica broj 1 među generacijom Z i zašto je to opasno

Vremena su se promijenila kada je riječ o pretraživanju interneta. Naime, Google više nije uvjerljivo glavni igrač u svijetu internetskih tražilica, a njegovoj dominaciji prijeti – TikTok.

Prema podacima koje je 2024. objavio sam Google, gotovo 40 % mladih radije koristi TikTok za online pretraživanje. Popularnost ove aplikacije raste iz godine u godinu, a prema izvještaju tvrtke Adobe, svaka peta osoba u SAD-u koristi ga kao dinamičnu tražilicu. To nam jasno govori da se način na koji pronalaze informacije i bave se sadržajem mijenja iz temelja.

Međutim, postoje mnoge opasnosti korištenja TikToka kao glavnog izvora informacija.

Od zabave do informiranja

TikTok je u početku bila platforma za dijeljenje zabavnih video isječaka, ali kako ga je sve više mladih počelo koristiti za traženje informacija ili vijesti, prilagodio se tome nudeći prijedloge za pretraživanje ispod videa.

Međutim, problem je u tome što takvi prijedlozi često dovode do širenja neutemeljenih glasina i dezinformacija jer algoritam favorizira takav sadržaj.

Google vs. TikTok

S druge strane, Google je osmišljen kao most do provjerenih izvora informacija. I dalje je nedodirljiv kada ti trebaju sveobuhvatni rezultati pretraživanja prema ključnim riječima. Googleovi algoritmi prvo izbacuju najrelevantnije i provjerene informacije.

Osim toga, Google je iz godine u godinu dodavao filtere i sigurnosne mehanizme kako bi rezultati pretraživanja bili što točniji i pouzdaniji. Dok Google još uvijek caruje pri traženju klasičnih informacija, TikTok im je dao privlačniju vizualnu dimenziju.

No, funkcionira potpuno drugačije od Googlea i nije cilj preusmjeriti korisnike na druge izvore informacija, već da korisnik provede što više vremena na TikToku.

TikTok ne želi informirati, već generirati što više interakcija svojih korisnika. Upravo zato preporučuje videozapise koji izazivaju reakcije i pobuđuju emocije, koje rjeđe provjeravaš na drugim aplikacijama. Osim toga, TikTok nema toliko iskustva s moderiranjem i filtriranjem sadržaja u usporedbi s Googleom, što znači da imaju puno prostora za poboljšanje.

Zašto mladi koriste TikTok kao tražilicu?

Postoji nekoliko razloga zašto toliko mladih preferira TikTok umjesto Googlea. TikTok omogućuje mladima da pronađu sadržaj koji im je razumljiv. Osim toga, radije se informiraju vizualno jer žele povezati lice s informacijom, umjesto suhoparnog čitanja teksta.

Preferira trendove u stvarnom vremenu i sadržaj koji stvaraju sami korisnici, što ga razlikuje od Googleovog algoritamskog indeksiranja cijelog interneta.

Međutim, postoji ozbiljan razlog za zabrinutost zbog sadržaja koji se nudi korisnicima. Ranija istraživanja su pokazala da se na TikToku, primjerice, mladima mogu prikazati videozapisi o poremećajima prehrane ili opasnim dijetama samo pola sata nakon otvaranja profila. Iako nisu svi podložni takvim sugestijama, mladi koji su ranjiviji mogu se nevjerojatnom brzinom uvući u opasan krug štetnog sadržaja.

Zakonodavstvo vs. tehnologija

Nedavno implementirana europska legislativa Akt o digitalnim uslugama, koja omogućuje korisnicima da isključe personalizirane preporuke i lakše prijave ilegalan sadržaj, predstavlja poprilično poboljšanje. Ali zakonodavstvo u pravilu uvijek kaska za tehnološkim napretkom.

Kad je riječ o društvenim mrežama, obično se javlja sličan obrazac. Prvo se pojavi problem, a tek kad je šteta učinjena, traže se rješenja. U idealnom scenariju, društvene mreže bi trebalo obvezati da razmišljaju o štetnim posljedicama prije uvođenja novih značajki.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images

Sve teme

Gdje prestaju „dječja posla“, a počinje nasilje? Prepoznaj razliku između zadirkivanja i cyberbullyinga

Dio roditelja često umanjuje ozbiljnost cyberbullyinga, smatrajući ga "dječjim poslima" ili prolaznim nesuglasicama među vršnjacima. No, takav stav može rezultirati zakašnjelom reakcijom i povećati rizik od ozbiljnih posljedica za djecu, najugroženiju skupinu na internetu.

Pravovremeno prepoznavanje cyberbullyinga i otvoren razgovor ključni su za zaštitu mentalnog zdravlja djeteta i sprječavanje ozbiljnijih posljedica.

Kada roditelji najčešće reagiraju?

Prema istraživanju koje su proveli A1 Hrvatska i Valicon u svibnju 2025., svaka druga mlada osoba (52 %) u Hrvatskoj bila je žrtva cyberbullyinga. Osim toga, 71 % mladih svjedočilo je online nasilju.

Roditelji obično reagiraju tek kada primijete izražene promjene u ponašanju djeteta, poput povlačenja, depresije, izbjegavanja škole ili korištenja interneta, te fizičkih simptoma poput glavobolje, promjene apetita ili nesanice.

Budući da djeca rijetko otvoreno govore o zlostavljanju, roditelji često nisu svjesni ozbiljnosti situacije dok ne primijete ove izraženije znakove.

Zato je iznimno važno da roditelji razviju naviku redovitog i otvorenog razgovora s djetetom o online iskustvima, ne samo kada se cyberbullying dogodi, već i kada je sve u redu.

Postavljanjem jednostavnih pitanja poput “S kim najčešće komuniciraš na mreži?”, “Je li ti se dogodilo nešto neugodno online?” ili “Kako se osjećaš kad koristiš društvene mreže?”, roditelji mogu na vrijeme uočiti promjene i pružiti podršku prije nego što situacija izmakne kontroli.

Zato je A1 Hrvatska u sklopu kampanje „Dječja posla“ predstavio kartice za razgovor o online nasilju koje će odraslima i djeci pomoći otvoriti teme o digitalnom svijetu, emocijama i situacijama koje mogu zbuniti, povrijediti ili uplašiti. Kroz jednostavna pitanja i poticaje za razgovor, kartice "Razgovor koji trebaš započeti" grade povjerenje, otvaraju prostor za iskrenost i čine prve korake lakšima, i djeci i odraslima.

Osim toga, roditelji ne znaju o tehnologiji koliko znaju djeca, zato je ključno da se informatički opismene kako bi ih mogli zaštititi. Jer čak i ako ne znaju puno o tehnologiji, sigurno znaju više o životu.

Razlika između online nasilja i zadirkivanja

Za razliku od zadirkivanja koje najčešće završava izlaskom iz učionice ili igrališta, cyberbullying ne prestaje kada se ekran ugasi. Nastavlja se tiho i često nevidljivo, u porukama koje stižu usred noći dok je dijete naizgled sigurno u svojoj sobi, u komentarima ispod objava koje svi mogu vidjeti, u grupnim chatovima iz kojih je dijete izbačeno, u lažnim profilima i javnim poniženjima koje se dijele jednim klikom. Žrtve cyberbullyinga ne mogu pobjeći od svojih nasilnika. Poruke ih prate u sobi, u dnevnom boravku, za obiteljskim stolom, prije spavanja.

Riječi ispisane na internetu ne nestaju, one se screenshotaju, prosljeđuju, lajkaju, šire. Ono što je jednom objavljeno, teško se briše, a još teže zaboravlja.

Upravo je zato cyberbullying toliko opasan, jer briše granicu između stvarnog i virtualnog svijeta, a ostavlja stvarne i bolne posljedice.

Kako prepoznati digitalno nasilje?

- Postoji namjera da se nanese šteta, povrijedi ili ponizi dijete.
- Ponavlja se, ne događa se samo jednom.
- Dijete duže vrijeme osjeća strah, tjeskobu, sram ili se povlači iz društva.
- Uvrede, prijetnje, fotomontaže ili privatni sadržaji šire se javno i među vršnjacima.
- Dijete postaje meta isključivanja iz online grupa, razgovora ili zajednica.
- Napadi ostavljaju dugotrajne emocionalne posljedice na dijete.

Kako zaštititi dijete?

Roditelji ne mogu spriječiti cyberbullying, ali mogu biti prva linija obrane od njegovih posljedica uz ljubav, otvoren razgovor i prisutnost.

Ne moraš znati sve o internetu, ali vjerojatno želiš znati što se događa s tvojim djetetom. Iako je tvoje dijete možda vještije s tehnologijom, roditelji imaju životno iskustvo. Zato zajedno možete naći balans između slobode i sigurnosti.

Važno je pitati, slušati i razgovarati. Ne čekaj dok se pojave ozbiljni problemi jer tad je često prekasno. Jer kad dječja posla postanu naša posla, već smo zakasnili.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images