Nakon što je u nizu europskih zemalja zabranjeno korištenje mobitela u školama, u Hrvatskoj se bilježe prvi veći pomaci vezani za tu temu. 

Naime, samo nekoliko dana prije početka nove školske godine, Grad Zagreb je poslao preporuku osnovnim školama vezanu za zabranu korištenja mobitela tijekom boravka učenika u školi, uključujući i nastavu i odmore.

Odluka se temelji na rezultatima anketa u školama i stručnoj analizi gradskog Povjerenstva za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga te drugih oblika ovisnosti.

„Brojna istraživanja pokazuju višestruke negativne učinke korištenja mobitela, od problema s mentalnim zdravljem, što nam treba biti apsolutni prioritet, do lošijeg sna, slabije koncentracije, narušenih obiteljskih odnosa, pa sve do izloženosti online nasilju i cyberbullyingu. Sve to pokazuje da prekomjerna upotreba mobitela u mladoj dobi može ozbiljno utjecati na razvoj djece“, kazala je Danijela Dolenec, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika na konferenciji za medije u utorak.

Iz Povjerenstva preporučuju unošenje zabrane u kućni red, koji donosi školski odbor nakon rasprave na učiteljskom vijeću, vijeću roditelja i vijeću učenika. Kućni red definira pravila korištenja mobitela, postupanje u slučaju kršenja pravila i iznimke, primjerice za zdravstvene potrebe pojedinih učenika.

Neke zagrebačke škole već su zabranile korištenje mobitela. Jedna od njih je Osnovna škola Središće koja je otvorena 2020. godine i koja prvim kućnim redom nije dopustila korištenje mobitela tijekom nastave.

Želje učitelja i učenika

Ravnateljica Violeta Vragotuk za portal srednja.hr izjavila je kako je učenicima bolje bez mobitela. „Već šest godina imamo takvo pravilo i nije bilo otpora. Imali smo dobru suradnju s roditeljima koji su to odlično prihvatili, isto kao i učenici. Jednostavno je bilo, nova škola, nova pravila. Da je bolje bez mobitela, bolje je. Djeca su drugačija, komunikativnija, a čitam i da se u drugim školama smanjio broj kibernetičkog nasilja ili nasilja na internetu. Tu smo sada daleko bolji nego što je bilo prije“, kazala je.


Zabrana mobitela na snazi je i u zagrebačkim školama Osnovna škola Dugave, Osnovna škola Cvjetno naselje, Osnovna škola Petra Preradovića i Osnovna škola Jure Kaštelana. Grad Zagreb sada poziva i druge škole da reguliraju to pitanje.

Inače, istraživanje Instituta za društvena istraživanja iz 2022. provedeno na uzorku od preko 1700 učitelja i više od 7500 učenika 5. i 7. razreda, pokazalo je da čak 85 % učitelja podržava zabranu mobitela u školama. Djeca u 5. razredu većinski su protiv korištenja mobitela, dok bi stariji osnovnoškolci voljeli koristiti mobitel tijekom nastave.

„Stručna mišljenja, gotovo u konsenzusu, ističu da bi škola trebala biti prostor u kojem se mobiteli ne koriste. Svjesni smo da ova mjera sama za sebe ne može riješiti sve probleme prekomjernog korištenja pametnih telefona kod djece, ali vjerujemo da je ovo važan korak u tom smjeru i nadamo se da će škole prihvatiti preporuku. U tome ćemo im pružiti punu podršku“, zaključila je Danijela Dolenec.

Što je s ostatkom Hrvatske? Neke istarske, osječke i splitske škole još su 2022. uvele odredbu o potpunoj zabrani korištenja mobitela i pametnih satova.

Podsjetimo, zabrana korištenja mobitela na nastavi, bilo u svim ili pojedinim školama, na snazi je u Nizozemskoj, Francuskoj, Švedskoj, Engleskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Grčkoj, Finskoj, Španjolskoj i na Cipru.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images

Kako bi dodatno unaprijedio digitalnu sigurnost i omogućio brži pristup provjerenim informacijama, A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet u suradnji s tvrtkom Delta Reality predstavili su chatbot #BOB – AI asistenta osmišljenog za pružanje savjeta o sigurnosti na internetu. Ovaj inovativni alat predstavljen je na događaju „Uloga modernih alata u sigurnosti djece“ povodom ovogodišnjeg obilježavanja Dana sigurnijeg interneta.

#BOB (#BoljiOnline Bot) temeljen je na LLM (large language model) modelu umjetne inteligencije, a njegova ključna prednost je dostupnost i anonimnost. Naime, korisnici mogu dobiti odgovore na svoja pitanja bez straha od osude ili stigmatizacije, potpuno anonimno i iz udobnosti svoga doma. LLM (Large Language Model) je veliki jezični model temeljen na dubokom učenju i transformerskoj arhitekturi, treniran na ogromnim količinama podataka kako bi razumio i generirao ljudski jezik na prirodan način. Sadržaj na temelju kojeg #BOB pruža odgovore sastavili su stručnjaci iz Centra za sigurniji internet, osiguravajući time relevantnost i pouzdanost informacija. Namijenjen je djeci, roditeljima i stručnjacima, a možeš ga isprobati na web stranicama #BoljiOnline i csi.hr. Na naslovnoj stranici #BoljiOnline, pronađi ikonicu chatbota u donjem desnom kutu i obrati mu se sa svojim pitanjem.

Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska, istaknula je značaj digitalnih rješenja u edukaciji o sigurnosti na internetu: „Našom platformom #BoljiOnline kontinuirano pružamo podršku edukaciji djece i roditelja o sigurnosti u digitalnom okruženju. Uvođenjem chatbota #BOB-a podižemo tu inicijativu na višu razinu pružajući brz, anoniman i dostupan način dobivanja odgovora na važna pitanja vezana uz internetsku sigurnost.“



 „Cilj nam je pružiti alat koji će mladima, roditeljima i stručnjacima omogućiti brži i jednostavniji pristup ključnim informacijama o sigurnosti na internetu. Chatbot #BOB osmišljen je tako da na jednostavan i jasan način pruži smjernice kako postupiti u situacijama kao što su elektroničko nasilje, krađa identiteta ili prijetnje na internetu. Nadamo se da će ga korisnici prepoznati kao pouzdanog asistenta u digitalnom prostoru,“ izjavio je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.

Panel i dodjela nagrada LAJK 

U sklopu obilježavanja Dana sigurnijeg interneta održana je i panel rasprava na temu „Uloga modernih alata u sigurnosti djece“, koja je okupila stručnjake iz različitih područja digitalne sigurnosti. Panel je moderirala Ana Budimir, a svoja opažanja i zaključke okupljenima su podijelili Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji Internet, Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska, Predrag Šuka, voditelj stručnog prijediplomskog studija multimedijske produkcije, Algebra, Ivan Šabić, zamjenik ravnatelja CARNET-a i Mario Keča, ravnatelj Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog.


Tijekom rasprave istaknuta je potreba za modernim tehnološkim alatima poput chatbota #BOB-a, ali i kontinuirane edukacije djece, roditelja i nastavnika o digitalnim prijetnjama i načinima zaštite u online okruženju.

Također, dodijeljene su nagrade LAJK za onima koji svojim radom i zalaganjem promiču sigurnost i odgovorno ponašanje u online svijetu.

Ovogodišnji dobitnici su:

•    LAJK za odgovorno izvještavanje: Tatjana Jurić, novinarka bravo! radija
•    LAJK za digitalno odgovornog roditelja: Matija Cvek, pjevač
•    LAJK za odgovornost: Splitsko-dalmatinska županija
•    LAJK za promicanje odgovornosti na internetu: Monika Žilavi, kreatorica digitalnog sadržaja
•    LAJK za doprinos sigurnosti djece i mladih na internetu: Zlatan Morić, voditelj Studija kibernetičke sigurnosti Sveučilišta Algebra.

U obilježavanju Dana sigurnijeg interneta sudjelovale su i brojne škole, organizacije i institucije koje su provodile pripremljene radionice Centra za sigurniji internet. Usvojeno znanje imali su priliku provjeriti u online kvizu koji je sudionicima bio dostupan 11. veljače, dok se posebno natjecanje odvilo između istoka, sjevera i juga Hrvatske. Tri tima osnovnih škola iz Osijeka, Zagreba i Splita odmjerili su snage u poznavanju područja sigurnosti na internetu u realnom vremenu, a najuspješniji bio je tim iz Osijeka.

Kako bismo se u digitalnom svijetu kretali sigurnije i s više povjerenja, važno je imati pravovremene i pouzdane informacije. Zato te pozivamo da se za sva pitanja vezana uz internetsku sigurnost obratiš chatbotu #BOB-u.

Centar za sigurniji internet iznio podatke za 2024. godinu

Centar za sigurniji internet je u prošloj godini putem besplatne i anonimne helpline linije dobio čak 993 upita. To je 500 upita više nego u godini prije, odnosno porast od 110 % kod upita za pomoć i dodatno usmjeravanje.

Primjeri zbog kojih djeca, mladi, stručnjaci i roditelji traže pomoć tima Centra za sigurniji internet uključuju situacije u kojima su dijeljene snimke ili fotografije koje su žrtve ranije objavile, a koje su potom iskorištene za izrugivanje ili stvaranje lažnih profila s istim fotografijama. 

Osobne informacije i govor mržnje su dijeljeni i na platformama poput TikToka i Instagrama. Jedan od primjera uključuje i WhatsApp grupe s porukom „dodaj svakoga kog znaš“ u kojoj učenici razmjenjuju uvredljive poruke ili pjesme usmjerene protiv svojih vršnjaka i pozivaju velik broj vršnjaka da se priključe toj grupi.

“U skladu sa zabrinjavajućim trendom, zabilježeno je više slučajeva nesporazumnog dijeljenja seksualno eksplicitnog sadržaja koji uključuju maloljetnike, a u zadnjem tromjesječju 2024. posebno je odjeknuo opasni online izazov “Superman Challenge” koji je doveo do ozljeda poput prijeloma ruku kod nekoliko maloljetnika u Hrvatskoj koji su se upustili u izazov. S ciljem podizanja svijesti o ovom problemu održano je više predavanja za stručnjake kao i za roditelje”, govore iz Centra.

Zabrinjava i sve veća prisutnost phishing prevara, kao i prisutnost hakiranih računa. Poseban izazov predstavljaju prijetnje i ucjene, osobito kod mlađih korisnika platformi poput Robloxa, gdje su prisutni strahovi od hakiranja profila te izloženost djece neprimjerenom sadržaju, kao i mogući kontakt s odraslim nepoznatim osobama koji može rezultirati ugrožavanjem dječje sigurnosti. Uz to, roditelji se javljaju sa situacijama u kojima njihova djeca sama dijele seksualno eksplicitne fotografije putem društvenih mreža ili aplikacija za dopisivanje. 

"U tim slučajevima roditelji traže savjetovanje za dijete i podršku kako bi naučili strategije za prevenciju sličnih situacija u budućnosti. Ovi slučajevi ukazuju na potrebu za širim društvenim dijalogom o digitalnoj pismenosti, odgovornom ponašanju i podršci roditeljima u ovim izazovnim situacijama”, kažu stručnjaci iz Centra za sigurniji internet. 

Foto: A1