Održana konferencija CyberGuard 2025: Trećina osnovnoškolaca jednom mjesečno doživi online nasilje

#BoljiOnline #TRENDING
  • Autor A1 Hrvatska
  • Datum 02.10.2025.
Konferencija CyberGuard 2025

Drugu godinu zaredom A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet (CSI) okupili su domaće i međunarodne stručnjake za kibernetičku sigurnost i sigurnosna rješenja na konferenciji CyberGuard 2025. Uz podršku nadležnih institucija stručnjaci su otvorili raspravu o zaštiti i odgovornom ponašanju na internetu uslijed rastućeg broja kibernetičkih i vršnjačkih online prijetnji. 

Na samom početku konferencije istaknuta je važnost međusektorske i međunarodne suradnje u borbi protiv kibernetičkih prijetnji i stvaranju sigurnijeg digitalnog okruženja. Na to su se, uz domaćine Dejana Turka, predsjednika Uprave A1 Hrvatska i A1 Slovenija i Tomislava Ramljaka, voditelja Centra za sigurniji internet, osvrnuli izaslanik predsjednika Vlade RH i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan te veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Hrvatskoj Javed Patel.


„U A1 Hrvatska vjerujemo da digitalna transformacija mora i može ići ruku pod ruku s odgovornošću. Zato smo, uz ulaganja u infrastrukturu, posvećeni programima koji podižu razinu digitalne sigurnosti, od našeg projekta #BoljiOnline za djecu i mlade, do sigurnosnih rješenja koja štite kompanije od sve složenijih prijetnji. Konferencijom CyberGuard prošle smo godine započeli ozbiljan, ali i inspirativan dijalog o online sigurnosti, a ovogodišnjom smo konferencijom potvrdili koliko je tema važna, ne samo u poslovnom, nego i u društvenom i obiteljskom kontekstu“, izjavio je Dejan Turk, predsjednik Uprave A1 Hrvatska i A1 Slovenija. 


U sklopu konferencije, izv. prof. dr. sc. Lucija Vejmelka s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavila je rezultate istraživanja o vršnjačkom i online nasilju među osnovnoškolcima u Hrvatskoj koji su pokazali da je više od trećine djece (34,2 posto) barem jednom mjesečno izloženo elektroničkom nasilju, a četvrtina (24,1 posto) ga u istom periodu počini. Posebno zabrinjava činjenica da je više od četvrtine učenika barem jednom primilo seksualne ili neprimjerene sadržaje od nepoznatih osoba putem interneta te da je gotovo svako sedmo dijete (14,8%) u osnovnoj školi barem jednom putem interneta dogovorilo susret uživo s nepoznatom osobom.

O rezultatima istraživanja razgovaralo se na panelu u kojem su Denis Rukavina, policijski službenik za kibernetičku sigurnost, prof. dr. sc. Zvonimir Paštar, psihijatar Klinike za psihijatriju Vrapče i Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska, naglasili važnost rane i kontinuirane prevencije te edukacije prilagođene djeci, roditeljima i nastavnicima.


Sigurnost djece i mladih na internetu jedno je od ključnih pitanja današnjice, a broj prijava koje zaprimamo u Centru za sigurniji internet pokazuje da online nasilje i manipulacije i dalje rastu. Naš je cilj pružiti djeci zaštitu i siguran prostor za odrastanje te osnažfiti roditelje i nastavnike da budu dio rješenja. Konferencija CyberGuard 2025 važna je jer donosi rezultate prvog nacionalnog istraživanja o elektroničkom nasilju, a samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti sigurniji internet za djecu“, naglasio je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.


Teme sigurnosti djece na internetu i zaštite poslovanja tvrtki na konferenciji su sagledane iz više perspektiva koje su, između ostalih, predstavili i Caitlin Jenkins-Watson, voditeljica Odjela za borbu protiv prijetnji seksualnog zlostavljanja djece Nacionalne agencije za kriminal Velike Britanije, Mick Moran, stručnjak s bogatim iskustvom u borbi protiv iskorištavanja djece na internetu iz Irske, Hrvoje Pavičić, voditelj Odjela za sigurnost za jugoistočnu Europu IBM-a te Nikola Dujmović, predsjednik Uprave SPAN-a.

Na panelu „Stanje cyber nacije - Izazovi, rizici i pobjede“ stručnjaci su istražili snage i slabosti naše regije u digitalnoj sigurnosti te su razgovarali o budućnosti hrvatske kibernetičke obrane. Konferencija je ujedno skrenula pozornost na prijetnje razvoja umjetne inteligencije, ali i na to kako se AI može transformirati u saveznika u borbi protiv kibernetičkih prijetnji. 


Posebnu pažnju privukla je simulacija hakerskog napada „Dva klika do katastrofe“ koju su održali stručnjaci A1 Hrvatska. Publika je iz prve ruke mogla vidjeti stvarne izazove i ranjivosti sustava te zašto su edukacija i ulaganje u kibernetičku sigurnost ključni za svaku organizaciju. 

Stavljanjem online sigurnosti u odgojno-obrazovni i poslovni kontekst, konferencija CyberGuard još je jednom ukazala na nužnost partnerstva civilnog, poslovnog i državnog sektora u izgradnji društva otpornog na kibernetičke prijetnje

Foto: A1 Hrvatska

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
Fakultativni predmet Digitalna pismenost

Sve teme

Prva u Hrvatskoj: Zagrebačka I. gimnazija uvela fakultativni predmet Digitalna pismenost

Od početka školske godine 2025./2026. učenici I. gimnazije Zagreb imat će priliku pohađati novi fakultativni predmet „Digitalna pismenost“, razvijen u suradnji A1 Hrvatska i Centra za sigurniji internet (CSI). Cilj programa je osnažiti mlade za sigurno, odgovorno i empatično korištenje interneta te ih pripremiti za izazove digitalnog društva. 

Mladima je internet danas mjesto socijalizacije, izražavanja i oblikovanja identiteta. Upravo zato fakultativni predmet pod nazivom „Digitalna pismenost“ stavlja naglasak na razvoj digitalnih, socijalnih i emocionalnih kompetencija, samopouzdanja, kritičkog promišljanja i kulture podrške među vršnjacima.

„Iznimno smo ponosni što će naša škola prva u Hrvatskoj uvesti fakultativni predmet „Digitalna pismenost“. Naši učenici žive u digitalnom okruženju i nužno je da, uz akademska znanja, razvijaju i vještine koje će im pomoći da internet koriste na siguran, kreativan i odgovoran način. Ovim programom podižemo ljestvicu obrazovanja i približavamo ga stvarnim potrebama mladih generacija“, istaknula je Dunja Marušić Brezetić, ravnateljica I. gimnazije Zagreb.


Kroz ukupno 35 sati godišnje, učenici će temu digitalne pismenosti obraditi kroz radionice, studije slučaja, rasprave, kreativne projekte i uporabu digitalnih alata. Pritom će imati priliku naučiti više o elektroničkom nasilju, govoru mržnje, manipulativnom sadržaju, sigurnosnim postavkama na društvenim mrežama, granicama u online komunikaciji, ali i pozitivnim praksama poput empatije, odgovornosti i aktivnog doprinosa sigurnijem digitalnom okruženju.

Iva Ančić, rukovoditeljica brenda i marketinških komunikacija, A1 Hrvatska, dodala je: „U A1 Hrvatska digitalnu pismenost smatramo temeljnim preduvjetom jednakih prilika za mlade. Kroz inicijative poput #BoljiOnline godinama educiramo djecu, roditelje i nastavnike o sigurnijem internetu. Fakultativni predmet je logičan sljedeći korak, kao sustavan i održiv način da djeci damo alate za snalaženje u digitalnom svijetu, ali i da ih potaknemo na empatiju, odgovornost i kritičko razmišljanje.”

Program se temelji na modelu pozitivnog razvoja mladih koji potiče kompetencije, samopouzdanje, povezanost, karakter i brigu za druge. Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet, naglasio je važnost ovakvih programa te istaknuo da svake godine bilježe sve veći broj prijava slučajeva elektroničkog nasilja, a mladi često nemaju dovoljno znanja kako reagirati ili se zaštititi. „Ovaj program osmišljen je tako da ih pripremi ne samo za prepoznavanje rizika, nego i za pružanje podrške vršnjacima i izgradnju pozitivne digitalne kulture. Na taj način djeca postaju ne samo korisnici interneta, već aktivni kreatori sigurnijeg online okruženja.”

Pokretanjem fakultativnog predmeta „Digitalna pismenost“ A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet dodatno učvršćuju svoje partnerstvo u području digitalne sigurnosti i obrazovanja. Program je zamišljen kao pionirski korak koji bi mogao postati primjer dobre prakse i u drugim školama u Hrvatskoj.

Foto: A1 Hrvatska

Korištenja mobitela u školi

Sve teme

Grad Zagreb izdao preporuku o zabrani mobitela u osnovnim školama: 'Djeca su drugačija, komunikativnija'

Nakon što je u nizu europskih zemalja zabranjeno korištenje mobitela u školama, u Hrvatskoj se bilježe prvi veći pomaci vezani za tu temu

Naime, samo nekoliko dana prije početka nove školske godine, Grad Zagreb je poslao preporuku osnovnim školama vezanu za zabranu korištenja mobitela tijekom boravka učenika u školi, uključujući i nastavu i odmore.

Odluka se temelji na rezultatima anketa u školama i stručnoj analizi gradskog Povjerenstva za prevenciju i suzbijanje zlouporabe droga te drugih oblika ovisnosti.

„Brojna istraživanja pokazuju višestruke negativne učinke korištenja mobitela, od problema s mentalnim zdravljem, što nam treba biti apsolutni prioritet, do lošijeg sna, slabije koncentracije, narušenih obiteljskih odnosa, pa sve do izloženosti online nasilju i cyberbullyingu. Sve to pokazuje da prekomjerna upotreba mobitela u mladoj dobi može ozbiljno utjecati na razvoj djece“, kazala je Danijela Dolenec, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika na konferenciji za medije u utorak.

Iz Povjerenstva preporučuju unošenje zabrane u kućni red, koji donosi školski odbor nakon rasprave na učiteljskom vijeću, vijeću roditelja i vijeću učenika. Kućni red definira pravila korištenja mobitela, postupanje u slučaju kršenja pravila i iznimke, primjerice za zdravstvene potrebe pojedinih učenika.

Neke zagrebačke škole već su zabranile korištenje mobitela. Jedna od njih je Osnovna škola Središće koja je otvorena 2020. godine i koja prvim kućnim redom nije dopustila korištenje mobitela tijekom nastave.

Želje učitelja i učenika

Ravnateljica Violeta Vragotuk za portal srednja.hr izjavila je kako je učenicima bolje bez mobitela. „Već šest godina imamo takvo pravilo i nije bilo otpora. Imali smo dobru suradnju s roditeljima koji su to odlično prihvatili, isto kao i učenici. Jednostavno je bilo, nova škola, nova pravila. Da je bolje bez mobitela, bolje je. Djeca su drugačija, komunikativnija, a čitam i da se u drugim školama smanjio broj kibernetičkog nasilja ili nasilja na internetu. Tu smo sada daleko bolji nego što je bilo prije“, kazala je.


Zabrana mobitela na snazi je i u zagrebačkim školama Osnovna škola Dugave, Osnovna škola Cvjetno naselje, Osnovna škola Petra Preradovića i Osnovna škola Jure Kaštelana. Grad Zagreb sada poziva i druge škole da reguliraju to pitanje.

Inače, istraživanje Instituta za društvena istraživanja iz 2022. provedeno na uzorku od preko 1700 učitelja i više od 7500 učenika 5. i 7. razreda, pokazalo je da čak 85 % učitelja podržava zabranu mobitela u školamaDjeca u 5. razredu većinski su protiv korištenja mobitela, dok bi stariji osnovnoškolci voljeli koristiti mobitel tijekom nastave.

„Stručna mišljenja, gotovo u konsenzusu, ističu da bi škola trebala biti prostor u kojem se mobiteli ne koriste. Svjesni smo da ova mjera sama za sebe ne može riješiti sve probleme prekomjernog korištenja pametnih telefona kod djece, ali vjerujemo da je ovo važan korak u tom smjeru i nadamo se da će škole prihvatiti preporuku. U tome ćemo im pružiti punu podršku“, zaključila je Danijela Dolenec.

Što je s ostatkom Hrvatske? Neke istarske, osječke i splitske škole još su 2022. uvele odredbu o potpunoj zabrani korištenja mobitela i pametnih satova.

Podsjetimo, zabrana korištenja mobitela na nastavi, bilo u svim ili pojedinim školama, na snazi je u Nizozemskoj, Francuskoj, Švedskoj, Engleskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Grčkoj, Finskoj, Španjolskoj i na Cipru.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images