Ovaj članak nastao je u suradnji s 24sata.

Društvene mreže naša su stvarnost i od njih više ne možemo pobjeći jer su one, između ostalog, izvor informacija i mjesto na kojem se povezujemo s drugima. I one nisu toliko loše sve dok ih koristimo uz dozu umjerenosti i samokritičnosti

U današnje je vrijeme komunikacija ključan dio svačijeg života, a pojavom interneta i društvenih mreža dio te komunikacije počeo se odvijati u virtualnom svijetu, koji je nekima više, a nekima malo manje važan. Međutim, bez obzira na razinu važnosti, većina se u online svijetu trudi sebe i svoj život prikazati ljepšim nego što jesu. Koriste razne filtre, montaže, pa čak neki namještaju i kulise kako bi stvorili dojam da mnogo putuju, jedu u najfinijim restoranima i općenito žive savršen život.

Da je često riječ o lažnoj stvarnosti, odnosno uljepšavanju života na društvenim mrežama, svjesne su sve generacije - 8 od 10 odraslih i više od 90% tinejdžera potvrdilo je to u nedavno provedenom istraživanju 24sata i A1 Hrvatska. No unatoč tome gotovo četvrtina tinejdžera osjeća se loše nakon što konzumira takav sadržaj, a oko 61% odraslih priznaje da se često požele isključiti s društvenih mreža. Čak 80% odraslih slaže se s tim da bismo se svi osjećali bolje kad bismo sebe prikazivali iskrenije na društvenim mrežama.

Lažna prezentacija samo je jedan od mnogobrojnih razloga koji društvene mreže i internet očito čine ne tako ugodnim mjestom za boravak.

Potreba za pripadanjem

U ljudskoj je prirodi podijeliti ono pozitivno, a negativno zadržati za sebe. Iz tog će razloga većina ljudi na društvenim mrežama radije podijeliti detalje svog života koji su pozitivni i uzbudljiviji, fotografije s putovanja, rođendana i slično, ne nužno s namjernom lažnog prikazivanja sebe nego iz one temeljne potrebe, a to je potreba za pripadanjem – želimo živjeti u okruženju u kojem nas ljudi cijene i vole. Nažalost, ta potreba za pripadanjem često stvara kontraefekt.

- Društvene mreže imaju velik utjecaj na našu percepciju tuđih života. Uvijek mislimo da je nekom drugome bolje, zabavnije, ljepše… Tako pojedinac vrlo lako može upasti u zamku te početi uspoređivati vlastiti život sa životom drugih koje promatra na društvenim mrežama, zbog čega se osjeća manje zadovoljan svojim životom i ponašanjem - objašnjava nam socijalna radnica Ana Veočić, mag. act. soc. i predavačica u Školi odgovornog influensanja.

Kako to popraviti?

Internet i društvene mreže vrlo vjerojatno neće nestati i iako oni praktički nemaju granice, važno je da ih korisnici uspostave. S tim na umu, naša sugovornica savjetuje da, kad primijetite da se nakon pregledavanja društvenih mreža ili bivanja na internetu osjećate loše, zapitajte se: "Zašto je tako?", "Što me to najviše uznemirilo?", "Što mogu učiniti kako bih sebi pomogao/pomogla?".

- Slušajte svoje tijelo i osjećaje. Ako se osjećate uznemireno, tjeskobno ili pod stresom, vaše vam tijelo signalizira da se zaustavite i predahnete. Preusmjerite pažnju na druge aktivnosti i pokušajte se opustiti - savjetuje Ana.

Ako je riječ o djeci i tinejdžerima, za koje je istraživanje pokazalo da više od 60% njih ne mogu samostalno kontrolirati koliko vremena provedu na društvenim mrežama i koja nemaju dovoljno razvijeno kritičko razmišljanje, onda je na roditeljima i odraslima odgovornost da najmlađe poduče kako se ponašati u virtualnom svijetu.

- Roditelji, povežite se sa svojom djecom, pitajte ih o njihovim iskustvima, pitajte ih da vas nauče koristiti društvenu mrežu koju oni koriste i postavite jasna obiteljska pravila o korištenju interneta koja vrijede za sve. Stvaranje otvorenog odnosa s djetetom preduvjet je za učenje odgovornog online ponašanja, kritičkog promišljanja, ali i prevencije pogrešnih zaključaka koji dugoročno mogu štetiti djetetovu razvoju i odrastanju - objašnjava Ana Veočić.

Pozitivne promjene

Naša sugovornica ističe da se u posljednje vrijeme može primijetiti kako mnogi kreatori sadržaja sve češće, ponukani upravo problemom objavljivanja fotografija lažne stvarnosti, objavljuju sadržaj u kojem prikazuju i manje pozitivne stvari iz svog života te načine na koje su se s njima nosili. A spremni su podijeliti i savjete za svoje pratitelje te upozoriti na znakove pomoću kojih, primjerice, mogu prepoznati postojanje poteškoća mentalnog zdravlja i slično.

- Odgovorno ponašanje u online svijetu uključuje i da ne širimo i ne potičemo širenje govora mržnje u komentarima ispod različitih objava, pažljivo biramo fotografije koje objavljujemo i prepoznajemo lažne informacije ili vijesti - kaže Ana i dodaje još jedan pozitivan primjer - Školu odgovornog influensanja.

Riječ je o digitalnoj edukativnoj platformi namijenjenoj svima onima koji kreiraju i plasiraju sadržaj na društvenim mrežama. Cilj je naučiti ih kako biti odgovoran online, kako kreirati pozitivan online sadržaj, kako prepoznati i što učiniti kad saznaju da je netko žrtva nasilja na internetu. Za sada je ovu školu uspješno završilo više od 50 influencera.

- Zapamtite, društvene mreže i sav njihov sadržaj uvijek trebate promatrati s određenom dozom kritičnosti. Morate moći raspoznati što je realnost a što nije pa onda krenuti od sebe te djeci i mladima biti primjer odgovornog online ponašanja i zdravog odnosa prema modernim tehnologijama. A ako se susretnete s neprimjerenim sadržajem, ako primijetite da je netko u vašoj okolini žrtva nasilja na internetu ili jednostavno trebate preporuku kako postupiti u nekoj situaciji, nazovite besplatnu savjetodavnu liniju Centra za sigurniji internet 0800 606 606 ili posjetite službenu stranicu Centra - preporučuje za kraj Ana Veočić.