Rezultati pokazuju da čak 85% ispitanika očekuje da kompanija ima zadovoljne i lojalne zaposlenike. Na drugom im je mjestu (83%) važnost tima i edukacijskih programa koje kompanije nude, a iznimno im je važan i kriterij da kompanija bude fokusirana na njihov razvoj (82%). Mogućnost primjene napredne tehnologije, alata i platformi visoko je ocijenjena s 81%, a kvalitetan program mentoriranja bitan je za njih 79%. To je najvažnijih 5 kriterija prema kojima pripadnici najmlađe generacije odlučuju gdje će se zaposliti. Među ostalim su vrijednostima koje očekuju u radnom okruženju: rad na inovacijama (68%), rad s ekspertima (61%), interdisciplinarni rad (58%), neovisnost na poslu (57%) i međunarodno okruženje (54%).

Istraživanje je provedeno u dva dijela: kvantitativno na uzorku od 426 ispitanika, studenata i zaposlenika u STEM i ne-STEM zanimanjima, u dobi od 19 do 26 godina (generacija Z) i od 26 do 35 (generacija Y) te kvalitativno kroz fokus grupe i JTBD (Jobs-To-Be-Done) dubinske intervjue.

Devet ključnih uvida A1 Hrvatska istraživanja pokazuje koje su im vrijednosti važne, kako se vide u svijetu, kakva su njihova očekivanja i aspiracije, što očekuju od posla i radnog okruženja, a zaključke komentiraju vodeći hrvatski stručnjaci i menadžeri Tanja Prekodravac, direktorica organizacijskog dizajna i razvoja u grupi SELECTIO, Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre, Matija Bašić, direktor inženjeringa u Infobipu, Zvonimir Galić, predstojnik Katedre za psihologiju rada Filozofskog fakulteta, Marin Trošelj, suosnivač STEMI škole budućnosti i Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije u A1 Hrvatska Grupi.  

1. Istraživanje A1 Hrvatska: Visoko vrednuju svoje vještine i resurse
Stručnjaci: Imaju veliku prednost pred svim prethodnim generacijama
'Istraživanje A1 Hrvatska generacije Z na poslu pokazalo je sustav vrijednosti i osnovne motivacije pripadnika najmlađe generacije na tržištu rada. Karakterizira ih visoka samosvijesnost, a istodobno teže individualnosti i neovisnosti. Iako umreženi, u središtu sam ja, moj interes, ali i želja da se uspjeh ostvari brzo, komentira Tanja Prekodravac, direktorica organizacijskog dizajna i razvoja u grupi SELECTIO. Sve to smatra prirodnim razvojem. Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre, dodaje: 'Svijet se brzo mijenja, a mlađe generacije nam mogu biti veliki učitelji. Upravo u tome i jest njihova najveća vrijednost koju donose na tržište rada.' Najstariji pripadnici generacije Z bili su u vrtiću ili su kretali u prvi razred kad je 2004. godine osnovan Facebook, a sljedeće godine YouTube. Prije njih nisu postojale društvene mreže, pametni telefoni, brzi internet, online shopping, PlayStation, Netflix, Uber, Fitbit, Apple Watch, hibridni automobili, umjetna inteligencija, chatbotovi i cloud ‘Taj je kontekst proizveo hiperkognitivnu generaciju koja upija mnoge izvore informacija i integrira svoja virtualna i offline iskustva', kaže Matija Bašić, direktor inžinjeringa u Infobipu i dodaje: 'Ne boje se pitati, žele učiti i time podižu standarde u radnim okruženjima. Glavna prednost im je što su oni najpripremljeniji za trenutačni, ali i budući svijet te će lakše moći pratiti nezaustavljive i ekstremno brze razvoje u tehnologiji. Još je jedna specifičnost koju primjećujemo kod generacije Z velika otvorenost, u smislu da se ne boje pitati i izboriti za sebe.’

Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre

2. Istraživanje A1 Hrvatska: Unatoč tome što ih se doživljava kao fokusirane na sebe (me generation), vide zajednicu i kvalitetne odnose kao temeljne vrijednosti.
Stručnjaci: Zrelo razmišljaju.
‘Na tržištu rada dobivamo, iako mlade, zapravo vrlo zrele ljude i primjećujemo izvjesnu razliku između njihove kronološke i mentalne dobi. Naprimjer, kada profilirate ciljeve i ideje osobe od 24 godine, možete primijetiti jasno profilirane ciljeve, stavove i ideje imate osjećaj da surađujete s 30-godišnjakom’, kaže Tanja Prekodravac iz grupe SELECTIO. Ocjenjuje velikim plusom njihovu motiviranost da pridonesu drugima i ostvare promjenu nabolje. Naši sugovornici primjećuju da ta generacija, iako je često nazivaju ‘me generacija’ nije sebična, nego ima drugačije vrijednosti: brinu o socijalnoj nepravdi, reagiraju na potplaćenost kolega, dijele informacije i pokazuju solidarnost.

Tanja Prekodravac, direktorica organizacijskog dizajna i razvoja u grupi SELECTIO

3. Istraživanje A1 Hrvatska: Vode računa o vrijednosti učenja i cijene ulaganje tvrtke u njihov osobni rast.
Stručnjaci: Ne boje se promjena, svjesni su da će učiti cijeli život.
Future-proof your job njihov je imperativ, ali to ih ne plaši, nego motivira, kaže Marin Trošelj, suosnivač STEMI Škole budućnosti. ‘To možda frustrira starije generacije koje su navikle raditi jedan posao na jednom mjestu dugo vremena, ali to nije slučaj s generacijom Z. Oni se ne boje jer su odrasli u okruženju svjesni da cijelog života moraju učiti’, kaže i dodaje: 'Kada su doista motivirani, mogu napraviti velike i ludo kreativne stvari.’ ‘Rezultati pokazuju da naša generacija Z razmišlja slično onima koji su odrasli u okolnostima zapadnih ekonomija’, ističe Zvonimir Galić i dodaje: ‘Odrastanje generacije Z obilježila je ekonomska kriza od 2008. do 2015. godine. Razvijali su se u vremenu recesije i svjedočili iskustvima masovnih otkaza. Iskustvo recesije ostalo je zapamćeno, a iskustva su ono što oblikuje generacije. Na temelju toga zaključili su da im je važnije da budu odaniji vlastitom CV-u i karijeri nego poslodavcu te da nije pametno sve karte staviti na poslodavca ili bilo koju drugu instituciju.’ ‘Mi koji radimo s mladima znamo da im je cjeloživotno učenje imperativ. Ako ne učite cijeli život i ne razvijate svoje kompetencije, nećete dugoročno uspijeti na tržištu rada koje je i u Hrvatskoj sve dinamičnije i na kojem tvrtke traže od budućih zaposlenika već u startu vrlo konkretne i napredne vještine i znanja. . Mladi su danas puno svjesniji tržišne komponente poslova nego li je to bio slučaj kod starijih generacija koje su se često na istom radnom mjestu znale zadržati do umirovljenja. Mladi su danas svjesni da im je najveća sigurnost na radnom mjestu u njihovoj konkurentnosti i davanju dodane vrijednosti organizaciji u kojoj su zaposleni,’ kaže Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre.

Marin Trošelj, suosnivač STEMI škole budućnosti

4. Istraživanje A1 Hrvatska: Digitalizacija i globalizacija otvorile su im pristup prilikama i novcu.
Stručnjaci: Jačaju vještine jer mogu raditi u bilo kojoj zemlji.
‘Digitalna ekonomija otvorila im je nove mogućnosti pa žele jačati svoje vještine kako bi bili što konkurentniji na tržištu rada. Ne zaboravite, oni ne konkuriraju samo za poslove u Hrvatskoj, nego i u 27 zemalja EU-a’, kaže Zvonimir Galić, smatrajući da je europska integracija donijela mladima atmosferu optimizma. U svijetu neograničenih mogućnosti generacija Z temeljito procjenjuje poslodavce kako bi pronašli onog tko odgovara njihovim potrebama i očekivanjima. Potencijalne poslodavce kandidati istražuju i putem vlastite mreže poznanstava i na društvenim mrežama. Marin Trošelj objašnjava da starije generacije u svojoj mreži imaju do 100 ljudi, dok je generacija Z povezana s najmanje 500 ljudi koje uvijek mogu tražiti pomoć, savjet, preporuku i mišljenje. Činjenica da je generacija Z prvi pravi digital natives vidi se i po bazenu prilika i poslova. ‘Specifičnost Gen Z vidljiva je i u činjenici da su pripadnici te generacije skloni brže mijenjati radna mjesta, izravniji su u razgovorima za posao, pa čak i u prvim intervjuima. Nisu suzdržani poput ranijih generacija. Znaju što žele i ne boje se to tražiti od poslodavca jer su svjesni toga da danas, za razliku od ranijih perioda, konkuriraju na europskom i globalnom tržištu rada, te im prilikom zapošljavanja u izbor ne ulaze isključivo kompanije sa sjedištem u Hrvatskoj’, kaže Hrvoje Josip Balen.

Zvonimir Galić, predstojnik Katedre za psihologiju rada Filozofskog fakulteta

5. Istraživanje A1 Hrvatska: Kada prihvaćaju posao, uzimaju u obzir dva kriterija, što je vrijednost za danas i kakav je ulog za budućnost.
Stručnjaci: Na poslu se žele razvijati, žele da taj posao ima svrhu i da ih cijene.
‘Osnovne potrebe poput plaće i sigurnosti zadovoljene su zbog povoljne situacije na tržištu rada. Zato generacija Z inzistira na potrebama višeg reda: žele posao na kojem mogu razvijati svoje potencijale, posao na kojem ih cijene, na kojem vide smisao onog što rade te da mogu ostvariti dobru ravnotežu između posla i slobodnog vremena', tumači Zvonimir Galić. Ivan Skender, glavni direktor za poslovne transformacije i ljudske potencijale u A1 Hrvatska Grupi, ističe kako lideri u kompanijama danas moraju biti slušatelji i edukatori. 'Zaposlenicima moramo pomoći učiti i jačati ključne atribute koje imaju – instinkte, kreativno razmišljanje i rješavanje, strast, hrabrost, empatiju', kaže Skender. ‘Ne možemo izbjeći utjecaj umjetne inteligencije na radna mjesta. Čini mi se da generacija Z zna da danas, a još više u budućnosti, nije stvar znamo li sve odgovore, nego hoćemo li za nekoliko godina znati postavljati prava pitanja. I kada mladi razmišljaju o aktualnom radnom mjestu koje im mora pružiti investiciju u njihovo znanje za budućnost, oni znaju da će biti ugrožena radna mjesta na kojima se ne znaju postavljati prava pitanja. I to je možda najbolja ilustracija potrebe za cjeloživotnim učenjem’, interpretira Hrvoje Josip Balen, a Skender dodaje: ‘Ono što tehnologija nikad neće moći dostići je kritičko razmišljanje i to je proces cjeloživotnog učenja jer uvijek postoji još nešto novo što imate za naučiti. Kritičko razmišljanje je sustavna obrada informacija kako bismo mogli donositi bolje odluke i općenito bolje razumjeti stvari koje ćemo primjenjivati na tehnologiji’. ‘Profesionalne aspiracije generacije Z treba sagledavati u kontekstu toga tko su im uzori. Tko su role models za generaciju Z? Odrastali su uz priče o Billu Gatesu, Steveu Jobsu, Marku Zuckerbergu, Elonu Musku i tako su formirali ideju da uspjeh moraju postići brzo’, kaže Prekodravac. U komunikaciji s mlađim kandidatima za posao često čuje ocjenu: ‘Imam 25 godina i već kasnim s onim što sam već trebao postići.’

Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije u A1 Hrvatska Grupi

6. Istraživanje A1 Hrvatska: Rad u multidisciplinarnom i interkulturnom okruženju smatraju vrijednošću.
Stručnjaci: Žele isprobati novo i različito, oni su sakupljači iskustava.
‘To je velika vrijednost koja pokazuje kako su doista građani svijeta. Njihova je otvorenost za drugačije i novo posebna snaga koju im je donijela globalizacija’, smatra Hrvoje Josip Balen. ‘Povezano je to s potrebom Gen Z za kontinuiranim učenjem. U multidisciplinarnim i interkulturnim okruženjima krivulja je napredovanja brža jer tu možete raditi i na većim projektima i s većim brojem jačih klijenata. Osim bržeg napredovanja na poslu, mlađim generacijama rad u takvom okruženju motivirajuć je i jer tako dobivaju potvrdu da su nešto novo naučili’, kaže Balen. ‘Posljedica toga je da već sada tvrtke okrenute na mala lokalna tržišta imaju veće probleme s privlačenjem talenata od kompanija koje rade na regionalnom ili globalnom tržištu.’ Marin Trošelj dodaje: 'Generaciju Z karakterizira česta promjena posla jer oni jednostavno vole isprobavati novo i različito. Oni su sakupljači iskustava. U IT sektoru, a s njima imam prilike najviše surađivati, pripadnici generacije Z i generacije Y većinom su ljudi koji vole učiti, suočiti se s novim izazovima i isprobati nove stvari’, kaže Marin Trošelj. Ivan Skender iz A1 Hrvatska upozorava kako je Gen Z suočena s nužnošću učenja novih vještina pod utjecajem razvoja naprednih tehnologija. 'Tehnologija se toliko brzo mijenja da mi danas ne možemo ni zamisliti koja zanimanja i poslove će raditi naša djeca. Puno zadataka koje ljudi danas obavljaju preuzet će AI i nadolazeće tehnologije. Oni su glavni driveri koji oblikuju poslove budućnosti u svim industrijama i upravo te tehnologije su glavni razlog promjena i nužnosti za učenjem novih vještina', ističe Skender.

7. Istraživanje A1 Hrvatska: Posao se uklapa u širi životni kontekst, a ne gradi se život oko posla.
Stručnjaci: Rade da bi živjeli.
Zvonimir Galić upozorava na važnost osnovne motivacije generacije Z - YOLO (you only live once, samo jednom se živi). 'Oni kažu da žele rad usklađen s ostalim aspektima života i to usklađivanje rada i vlastitih potreba postaje nova vrijednost koju ugrađuju u kompanije. To je zdravo’, kaže Galić i dodaje: ‘Ljudi rade iz, grubo rečeno, tri razloga: prije svega zbog plaće koja im može osigurati odgovarajući životni stil, zbog socijalnih odnosa koje mogu stvoriti i pripadati nekoj zajednici te, napokon, rade da bi iskoristili svoje potencijale i ispunili svrhu.' Za najmlađe je generacije vrijeme posvećeno radu ograničeno kako bi se mogli angažirati u drugim aktivnostima. ‘Generacija Y im je utrla put prema kvalitetnijoj ravnoteži posla i života, a sada je generacija Z to učinila standardom’, objašnjava Tanja Prekodravac iz grupe SELECTIO. ‘Na prvom se predavanju na studiju psihologije postavlja pitanje kako odrediti što je to normalno. Jedan od kriterija normalnosti je ono čega ima najviše. Generacija Z uskoro će postati najbrojnija i glavna snaga na tržištu rada i svoje će zahtjeve postaviti kao normu. Za desetak godina oni će biti menadžeri i donositelji odluka koji će radne sredine i sam business oblikovati po svojim standardima i vrijednostima’, kaže Prekodravac. Matija Bašić iz Infobipa dodaje: 'Neki će reći da su razmaženi, ali ne, oni su svjesni svoje vrijednosti i postavljaju visoke standarde i poslodavcima i sebi. Rekao bih da je spoj tih visokih standarda, kao i sklonost timskom radu, dobra kombinacija koja će pomoći i njima, ali i svima nama.’

Matija Bašić, direktor inženjeringa u Infobipu

8. Istraživanje A1 Hrvatska: Prioritet je zdravo okruženje. Kvalitetne međuljudske odnose vide kao temeljnu vrijednost.
Stručnjaci: Cijene timski rad i mentorstvo.
‘Timski rad i dobra radna atmosfera su im važni jer su svjesni da moraju razvijati soft skills, poput komunikacijskih vještina’, kaže Marin Trošelj, suosnivač STEMI Škole budućnosti, a Tanja Prekodravac dodaje: ‘Timski rad visoko vrednuju jer odrastaju umreženi. Uz to, u kompleksnom poslovnom okruženju današnjice proizvode i usluge teško je isporučiti radom samo jednog zaposlenika stoga im je važno korištenje timske sinergije i resursa, a istovremeno da se u radnoj zajednici osjećaju sigurno i povezano.’ Uz zdravo okruženje i kvalitetne međuljudske odnose pripadnici generacije Z na poslu očekuju i pomoć mentora koji će ih voditi načinom rada kompanije. U Infobipu su zato samo za pripadnike najmlađe generacije dizajnirali mentorski program u sklopu Infobip Internshipa. ‘Tu se fokusiramo na praktičan rad, rad u timu i dedicirane mentore. Umjesto da ih samo stavimo u postojeće timove, podijelimo ih u manje timove do 5 ljudi, gdje rade s dediciranim mentorom na stvarnom projektu koji se najčešće i nastavlja nakon završetka internshipa. Time simuliramo naš standardni način rada i stavljamo ih u stvarne situacije i izazove koje sami moraju riješiti. Mlađe generacije, generacija Y i generacija Z, cijene i traže kvalitetno mentorstvo, tako da im to pokušavamo pružiti. Takvim pristupom puno se bolje integriraju u postojeće timove nakon zaposlenja te bolje razumiju naš način rada’, opisuje Bašić.

9. Istraživanje A1 Hrvatska: Kompanije smatraju sposobnima i odgovornima za rješavanje važnih društvenih i gospodarskih pitanja.
Stručnjaci: Žele da sve što rade ima smisao i utjecaj.
Matija Bašić iz Infobipa kaže kako njihovo iskustvo potvrđuje da najmlađa generacija smatra kompaniju odgovornom za rješavanje društvenih pitanja: 'Generacija Z ima izražen aspekt društvene odgovornosti. Naprimjer, nakon potresa u Petrinji ljudi mlađih generacija u Infobipu preuzeli su inicijativu i aktivno se uključili koristeći Infobipove proizvode za komunikaciju s ljudima kojima je trebala pomoć te ih spajali s ljudima koji su mogli pružiti smještaj, mobilne domove, opremu i slično.’ ‘Set ljudskih potreba uvijek je jednak, ali dojam je ključan: važno je gdje radiš i možeš li biti ponosan na kompaniju. Našu je generaciju Z definirala digitalizacija i socijalne mreže. To je aspekt koji ne mijenja suštinski ljudsku prirodu, ali djeluje kao pojačalo; ono pojačava potrebu za upravljanjem dojmovima. Oblikovalo ih je brzo društvo i oni moraju pokazati tko su oni i gdje su te kakva je kompanija u kojoj rade i koliko je važna’, objašnjava Galić. ‘Žele da sve što rade ima smisao i utjecaj. Ne žele biti samo jedan kotačić u sustavu, nego žele vidjeti utjecaj onoga što rade, žele se uvjeriti da je ono što radi kompanija dobro i za društvo i za okoliš’, kaže Marin Trošelj i dodaje: ‘Brzina kojom reagiraju kada im je do nečega stalo je fantastična’.’ Hrvoje Josip Balen potvrđuje: ‘I mi u Algebri uočavamo trend koji je prisutan kod mladih generacija - čak i kada razmišljaju o potencijalnoj zaradi, na visoko mjesto stavljaju širi društveni smisao onoga što rade.’