Oba zanimanja za koja je Marin ekspert visoko su pozicionirana na prvoj hrvatskoj mapi poslova i vještina budućnost

Razvoj i unapređenje znanja i vještina kroz obrazovanje i svakodnevno učenje koje nikada ne prestaje ključni su pokretači individualnog uspjeha, razvoja kompanija i ekonomskog rasta. Kako bi istražili koje su vještine potrebne da bismo se već danas bavili inovativnim poslovima u najpropulzivnijim industrijama, A1 Hrvatska je s ekspertnim timom, u kojem je 27 znanstvenika, profesora, menadžera, stručnjaka iz različitih industrija i osnivača tehnoloških tvrtki, lansirao prvu hrvatsku interaktivnu mapu poslova i vještina budućnosti. Ovo su priče o ljudima koji već rade poslove budućnosti u Hrvatskoj i koji svojim znanjem pomiču granice, rade s najnovijim tehnologijama na inovativnim proizvodima i uslugama te pokreću transformacije u svojim industrijama. Evo kako svatko od nas može steći vještine za poslove budućnosti!


'Život je zapravo jedna duga task-lista'. Izgovorio je to na polovici razgovora Marin Maržić, direktor operacija i glavni developer u Electrocoinu. Prema A1 prvoj hrvatskoj mapi poslova i vještina budućnosti, inženjeri za razvoj softvera i analitičari informacijske sigurnosti na popisu su visoko pozicionirani. A Marin je već godinama i jedno i drugo. Trideset mu je godina, već je postigao zavidan uspjeh u karijeri. Njegov prvi posao bio je penetration tester. Otkrivao je ranjivosti sustava, bio je, kako se to kolokvijalno naziva, white ili etički haker. 

'Nemam problem s isticanjem onog što ne valja, valjda sam zato i radio penetration testing. To mi je bio posao iz snova: nisam vjerovao da te netko plaća da provjeriš što ne valja. Razne korporacije – najčešće banke ili državne institucije koje imaju obvezu i želju zaštititi svoje sustave od stvarnih prijetnji – unajmljuju nekog da izvana isproba njihov IT sustav. Krajnji je proizvod izvještaj u kojem navedemo što treba popraviti, gdje su propusti i kako da to unaprijede. 'Imam sklonost da kad nešto pogledam, odmah vidim što je loše. Nikad u to nisam morao ulagati previše napora, jednostavno mi je išlo. A obično kad ti nešto ide, to voliš i raditi. Nema puno ljudi koji se time bave niti škola u kojima se to uči.'


PRVA HRVATSKA INTERAKTIVNA MAPA VJEŠTINA ZA POSLOVE BUDUĆNOSTI: 
PROVJERI KOJE SU SVE VJEŠTINE POTREBNE DA BI BIO STRUČNJAK ZA INTERNET SECURITY KAO MARIN


Puljanin Marin maturirao je u tamošnjoj matematičkoj gimnaziji i magistrirao na zagrebačkom FER-u. Na zadnjoj godini studija – kada head hunteri već krenu tražiti inženjere koji izlaze s ovog fakulteta – mentor mu je pronašao tvrtku koja se bavila sigurnošću. 'Ondje sam radio tri godine. Nisam mogao steći bolja početna iskustva: firma se tek gradila, ekipa je bila sjajna, čuda smo naučili i napravili. Paralelno sam tamo krenuo raditi s kriptom. Vidio sam da netko na internetskoj stranici ima oglase da kupuje i prodaje kriptovalutu u Hrvatskoj. Kupio sam i prodao, vidio kako funkcionira, uočio da nije baš najbolje i da može biti puno jednostavnije i profesionalnije.'

Tu počinje avantura: osobi koja je stajala iza tvrtke koja je prodavala kriptovalute Marin šalje mail u kojem je po točkama naveo sve što treba promijeniti u projektu. 'Nisam imao pojma kome to šaljem, ali onda smo se našli na kavi, shvatili da je on isto ferovac, da smo diplomirali kod istog mentora. Dao mi je mobitel i šifre i dopustio da preuzmem poslovanje. I pet godina kasnije, tu smo, evo sad sjedimo u njegovom uredu. To je kratki put.'

Među najbrže rastućim tvrtkama u Srednjoj Europi

Nikola Škorić bio je taj koji je shvatio da je pošiljatelj maila koji ga kritizira zapravo saveznik. Netko bi se drugi možda uvrijedio ili preplašio, no Nikola, inače nuklearni inženjer, procijenio je da su Marinova znanja, vještine, energija i napokon integritet – blago. Sada sjede zajedno na devetom katu zagrebačke poslovne zgrade na kojem su se u sjevernom krilu raširili prostori tvrtke Electrocoin. Marinov ured je veći jer ga dijeli s developerima. Ovo im je peti ured u koji su se preselili: počeli su u coworking prostoru, sad su narasli i treba im nekoliko stotina kvadrata. 

Još prije nekoliko godina proglašeni su hrvatskim startup zvijezdama. Njihovo fintech čudo Electrocoin šestu godinu zaredom raste po prihodima i drugim poslovnim pokazateljima. Prošle su se godine plasirali na šesto mjesto Deloittove liste 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki Srednje Europe. Najprije su nudili uslugu posredovanja u trgovanju kriptovalutama na platformi, pa onda napravili vlastitu uslugu mjenjačnice kriptovaluta te odlučili krenuti s trgovanjem po Europskoj uniji, u kojoj se danas odvija čak 80 posto prometa tvrtke. Marinova znanja stoje iza tri proizvoda koja su razvili: Bitcoin mjenjačnice za posredovanje u trgovanju kriptovalutama, PayCek sustava za procesiranje kriptouplata te, u suradnji s Hrvatskom poštom, usluge za otkup kriptovaluta u HP-ovim poslovnicama. Bitcoin mjenjačnica Electrocoina nudi posredovanje u trgovanju s 27 kriptovaluta. 

Marin otkriva da je 2021. velika godina za kriptovalute, a interes raste kroz godine pravilnom krivuljom. Poznat im je i prosječni profil osoba koje u Hrvatskoj kupuju kripto. 'Kupci kriptovaluta su doista iz svih sfera života, možemo reći da ima primjera iz cijele populacije. Među njima je ipak značajan broj mladih ljudi iz IT-a, najčešće su to muškarci između 20 i 40 godina, koji su zaradili pa sada trejdaju. Dio je špekulacija, ali 95 posto je ulaganje i vjera u tehnologiju da će za 50 godina kripto biti zlatna poluga.

Najvažniji alat je znati kako učiti 

Da kriptovalute nisu tek prolazni trend, dokazuju i sve veće investicije banaka, kompanija i investicijskih fondova koje su se značajno počele povećavati 2020. U svijetu je trenutno oko 1800 kriptomjenjačnica u 58 zemalja.

Kako izgleda Marinov prosječni radni dan? 'Slično kao i neradni. Radim, i to je to.' Iz prve je tvrtke otišao u trenutku kad je shvatio da mu zanimanje za kripto oduzima puno vremena. 'Htio sam biti odgovoran i pridonositi firmi, ali mi je kripto počeo oduzimati sve više vremena koje je nemoguće ugurati u 24 sata. Ovaj mi je posao zapravo zaposjeo sve vrijeme, a tako je i sada'.

Marinovo se ime pojavilo u mainstream medijima još prije nekoliko godina kada je, uz kolegu s fakulteta dr. Nikolu Banića, podigao prašinu preciznim brojkama ljudi koji su prisustvovali nekom prosvjedu, povorkama, hodovima, dočeku hrvatske nogometne reprezentacije nakon utakmice s Rusijom... Naime, razvili su program za brojenje ljudi na fotografijama. 'Hm, ponekad bi netko htio da je više ljudi, ali to je znanost. Brojke su brojke', kaže Marin, koji je Fakultet elektrotehnike i računarstva upisao samo zato jer je našao podstanarski stan koji je bio bliže FER-u nego PMF-u, gdje je kanio upisati matematiku.

'Matematika je jedino čisto što postoji na svijetu. Doslovce sve drugo je praksa i stvarnost', govori oduševljeno. 'Matematiku možeš raditi da ti oduzmu sve – ruke, noge, okus, miris, ništa ti ne treba. Samo mozak.” Kroz fakultet je protrčao u pet godina. 'Nije bilo teško. Igrao sam igrice, izlazio, družio se s frendovima. Studentski život i zezancija.' 

Međutim, ističe kako je ondje svladao najvažniji alat – kako učiti. 'Sva su tehnička znanja kroz pet godina računarstva, svi su predmeti samo lagana krinka za neke vrste matematike. Ali, osim tehničkih vještina, nije zanemariv networking koji stekneš. Kad sam došao na FER rekao sam, super, evo me doma, iako nisam ni znao da mi je to dom', tumači odnos prema almi mater. 'To je društvo koje ostane za dalje. Ljudi s kojima sam se našao prvog tjedna faksa, ostali su mi kao suputnici iako je nakon diplome svatko krenuo svojim putem. Možda ćemo jednog dana i raditi zajedno. Dio si generacije s kojom možeš dijeliti iskustvo dalje kroz život'.

Na fakultetu je najbolje učio dan prije ispita. 'Štoviše, najbolje, najgore i jedino tad. A sada moram učiti usput. Pokušavam učiti svakog trena, izvući iz svakog sata, jer nemaš vremena za eksplicitno učenje. Bar ja nemam vremena'. To znači da će koristiti svaku situaciju: dok se vozi u Uberu, dok pere zube. 'Svaki slobodni trenutak moram dobro iskoristiti za što više učenja jer knjigu neću stići otvoriti.'

Razvijaju novu platformu 

Marin bi na svjetskom tržištu sa svojim znanjima lako mogao pronaći posao. Ta mu činjenica olakšava donošenje teških odluka u vođenju tvrtke, u kojoj je suvlasnik s Nikolom. Kad se ne bojiš za svoju egzistenciju, donosiš kvalitetnije odluke. 'Što je najgore što mi se može dogoditi? Imamo sreću da smo u industriji u kojoj neću morati tražiti posao. Kvalitetnih je ljudi premalo, općenito je ljudi premalo. Koliko god da FER godišnje izbaci programera i inženjera, još ih nije dovoljno.' Kada regrutira developere u svoj tim, traži kvalitetu koja, uz sva potrebna tehnička znanja, u njegovom svemiru vrijedi više. 'Želim raditi s ljudima koji daju sve od sebe'. 

'Moram biti potpuno fokusiran kad radim. Zato mi je najdraže raditi vikendom ili radnim danom od ponoći do 4 ujutro. Tada je ipak manje ometanja. Kod kripta je specifično što generira puno više entropije nego neki drugi posao. Svaki drugi dan možeš otvoriti vijesti i nešto se dogodilo. Nečija je vrijednost porasla, nekome pala, Musk je nešto twitao, neka država nešto protestira, druga je nešto uvela, a Kina je pedeseti put zabranila kripto. Uvijek je nešto. Nije dosadno, ne znam je li to pozitivno, samo računam da sam si zbog stresa već skratio život za valjda 20 godina'.
  
Radi najčešće od osam, otkad se nižu sastanci. 'Evo danas je najprije individualni sastanak s developerima, pa s lead developerom, pola sata s marketingom za novi projekt, pa tjedni sastanak s growth timom, oko 15 sati kratak zajednički tjedni sastanak svih developera, pa onaj na kojem projektni menadžeri rezimiraju statuse da stavimo crtice na svaki aktivni projekt i vidimo koga treba pogurati. Pa sastanak Nikole i mene kao uprave. I tek onda mogu početi raditi. Aktivno programiram, većinu platforme sam ja napravio, ali je cijeli development tim zaslužan za razvoj novih stvari i sve smo bliže da oni mogu potpuno preuzeti i taj dio posla. Obično imam koncentraciju do ponoći, jer ujutro sve kreće iznova. Ali, radim i noću jer mi tada nitko ne smeta iako radim slabije...' 

U kratkoročnom planu Nikoli i Marinu cilj je stabilizirati poslovanje. Procjenjuje da su blizu toga jer su razvili tim. 'Na početku, a vjerujem da je sa svakim novim poslom tako, jedna ili dvije osobe rade sve. Kako je to izgledalo? Tko dođe prvi, uzme neki posao, drugi preuzme noćnu smjenu, za to vrijeme mogu spavati, onda drugi uzme jutarnji dio posla. Sada svaki novi odjel koji uspostavljamo preuzima ono što smo Nikola i ja sami radili. Bilo je to, ne pretjerujem, 12 do 16 sati rada dnevno. Prošlo nam je u trenutku jer smo bili nabrijani', opisuje energiju koju su ulagali. 'Stabilizacija poslovanja znači da više ne radimo za deset osoba, nego eventualno za dvije. U jednogodišnjem nam je planu da poslovanje ustalimo toliko da možemo uzeti vikend ili godišnji.' Nikoli i Marinu ide izuzetno dobro, a grade i ekipu. 'Želim s veseljem doći na posao, želim da su ovdje kvalitetni ljudi s kojima bih se i inače družio, i da imam što raditi osam sati dnevno'.