SOCIAL I GREEN: Ovo su zanimanja za kojima potražnja jako raste, a bit će ključna za rast gospodarstava

  • Datum 17.05.2023.

Učitelji, njegovatelji i zdravstveni radnici ključni su za učinkovito funkcioniranje društava, mobilnost i otpornost, a sve traženija postaju zanimanja koja će podržati zelenije ekonomije, poput inženjera zaštite okoliša i arhitekta krajobraza

Klimatska kriza i šok izazvan pandemijom COVID-19 ubrzavaju pomak svjetskih ekonomija prema zelenijim gospodarstvima i većoj energetskoj neovisnosti, zaključeno je u izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma 'Jobs of Tomorrow: Social and Green Jobs for Building Inclusive and Sustainable Economies'.

‘Uključiv i održiv gospodarski rast primarni je cilj razvijenih gospodarstava, a sve je ubrzao šok izazvan pandemijom COVID-19 i nužnost odgovora na klimatsku krizu. Poslovi koji potiču veću društvenu uključenost i jaču ekološku održivost bit će ključni za ostvarenje gospodarskog rasta i razvoja, kao i radna snaga koja te ambiciozne ciljeve može ostvariti’, navodi se u izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma.

U analizi WEF-a utvrđeno je da na tržištu rada nedostaju vještine i kompetencije potrebne za obavljanje poslova u društvenom i zelenom sektoru. Na vrhuncu pandemije važnost zanimanja u društvenom sektoru, poput učitelja, njegovatelja i zdravstvenih radnika, dobila je zasluženu pozornost. Te su profesije ključne za izgradnju uključenosti, učinkovito funkcioniranje društava, mobilnost i otpornost. Izvještaj WEF-a ističe kako će važnost tih profesija dodatno rasti jer se gospodarstva suočavaju istodobno i sa starenjem i s rastom stanovništva. Također, zanimanja koja će podržati zelenije ekonomije, poput inženjera zaštite okoliša i arhitekta krajobraza, postaju sve važnija i traženija. Za njima već sada raste potražnja na tržištu rada, a WEF je izračunao koliko će za takva radna mjesta u pojedinom sektoru nedostajati radnika. Njemačka će, na primjer, do 2030. trebati još 1 223 000 njegovatelja i drugih radnika u osobnoj zdravstvenoj skrbi, što je rast od 257 % u odnosu na 2022. godinu. Trebat će i još 392 000 medicinskih sestara, bolničara i primalja. U zelenom će se pak sektoru morati zaposliti 29 % više inženjera zaštite okoliša, strojarstva i kemije.

Društveni poslovi predstavljaju 11 % ukupne radne snage u 10 analiziranih zemalja. Kako bi ispunile ciljeve uključivanja i društvene mobilnosti, tim će zemljama trebati 37 % više radnika u društvenom sektoru. UNESCO je predvidio da će u svijetu nedostajati 20 milijuna učitelja za postizanje održivog razvoja, a predviđa i to da će do 2030. godine nedostajati 15 milijuna zdravstvenih radnika.

UNAPRIJEDI SVOJ SUPER POWWWER U DRUŠTVU BUDUĆNOSTI 
U srcu su svega ljudi. Zelena i održiva gospodarstva pitanja su ljudskog kapitala, a u Hrvatskoj je situacija specifična', kaže Tanja Prekodravac iz grupe SELECTIO i dodaje: ‘Promatramo li osnovne stupove koji služe za stvaranje i čuvanje ljudskog kapitala, a kod nas osobito zanimanja u sektorima obrazovanja, primjećujemo manjak učitelja s ovim kompetencijama na svim razinama, od osnovnoškolske do najviše, a obrazovanje je jedan od osnovnih preduvjeta za zelena zanimanja. Učitelji, srednjoškolski i sveučilišni profesori ključna su karika u postizanju globalnih ciljeva održivog razvoja. Nastavnici utječu na to kako će se formirati mindset ljudi. Ključni su u tome da cijeli proces obrazovanja krene u smjeru zelene ekonomije i bude temelj za održivost zelene ekonomije'. Stoga je i obrazovanje učitelja jedna od poluga zelenog i održivog razvoja, kaže Prekodravac.

Tanja Prekodravac, direktorica organizacijskog dizajna i razvoja u grupi SELECTIO
 

AI REVOLUCIJA I VJEŠTINE BUDUĆNOSTI: Iskoristi svoj super powwwer

Nalazimo se u ključnom trenutku ekonomske povijesti Hrvatske: vrijednost digitalne ekonomije do 2030. mogla bi dosegnuti 15% BDP-a (McKinsey, 2022). Recentan snažan razvoj AI tehnologije doprinosi rastu digitalne ekonomije i najavljuje značajnu transformaciju tržišta rada. Prema najnovijem ‘Future of Jobs Report’ Svjetskog ekonomskog foruma, u sljedećih pet godina trebalo bi nastati 69 milijuna novih poslova upravo pod utjecajem AI i smart tehnologija, tranzicija u održivo poslovanje i ESG standardizacije. Zato A1 Hrvatska i partneri - STEMI škola budućnosti, Algebra, Infobip i grupa SELECTIO - pozivaju na postizanje nacionalnog konsenzusa o potrebi stvaranja okruženja poticajnog za razvoj vještina budućnosti. Izgradimo zajednicu budućnosti koja će znati iskoristiti nove prilike!

A1 Hrvatska s partnerima stvorio je središnje mjesto u Hrvatskoj za vještine budućnosti jer vjeruje u informirano i uključivo digitalno društvo koje svakom pojedincu pruža jednake mogućnosti za razvoj. Prva hrvatska interaktivna mapa 100 poslova budućnosti i više od 3 tisuće vještina budućnosti, napravljena u suradnji sa 27 stručnjaka, donosi detaljan izvještaj u Hrvatskoj o promjenama na tržištu rada u AI revoluciji i potrebama najmlađe, generacije Z. Dobro došli u središnji hub u Hrvatskoj za vještine i poslove budućnosti: Izgradi, unaprijedi, iskoristi svoj SUPER POWWWER u društvu budućnosti.

Zelena radna snaga predstavlja samo 1 % među zaposlenima u 10 zemalja koje je analizirao WEF. Kako bi ispunile ambiciozne klimatske i ekološke ciljeve, tih 10 zemalja uključenih u istraživanje moraj imati čak 66 % posto zelenih radnih mjesta. Najviše radne snage nedostaje u sektoru poljoprivrede i šumarstva, potom u infrastrukturi, administraciji te energetici. Nedostaje i stručnjaka u sektoru građevine te inženjera zaštite okoliša, strojarstva i kemije.

Sve će zemlje morati povećati udio zelene radne snage kako bi ostvarile ekološke ciljeve jer su zeleni poslovi ključni za gospodarsku tranziciju prema održivosti, zaključuje Svjetski ekonomski forum. ‘Definicija je zelenih vještina i kompetencija jednostavna: zelene vještine su vještine potrebne za prilagodbu proizvoda, usluga i procesa proizvodnje klimatskim promjenama i propisima zaštite okoliša. Zelene vještine bit će potrebne u većini poslova’, kaže Prekodravac.

ISKORISTI SVOJ SUPER POWWWER U DRUŠTVU BUDUĆNOSTI
‘Svi ćemo se u Europi boriti za ljude sa zelenim kompetencijama i vještinama,’ dodaje Zlatko Bukovac, vlasnik tvrtke Soltech, koja se bavi razvojem i projektiranjem fotonaponskih elektrana i kogeneracijskih postrojenja. ‘U energetici imamo problem s manjkom inženjera. Posljedica je to manjeg broja studenata elektrotehničkih i strojarskih fakulteta odlučuje za smjer energetike. To je razumljivo, jer su proteklih godina studenti bježali iz energetike u bolje plaćene digitalne specijalizacije’, kaže Bukovac i dodaje: ‘Sretan sam kad u godini dana mogu pronaći pet inženjera, a s obzirom na potrebe tržišta i zamah u fotonaponskim elektranama, trebao bih zaposliti još petero u jednakom razdoblju'. Ipak vjeruje da će to pitanje regulirati tržište zahvaljujući većoj potražnji za tim poslovima u budućnosti.