Njegovo zanimanje jedno je od najtraženijih u sektoru zelenih radnih mjesta. Na temelju njegovih izračuna donose se odluke o energetskoj politici Hrvatske.

Razvoj i unapređenje znanja i vještina kroz obrazovanje i svakodnevno učenje koje nikada ne prestaje ključni su pokretači individualnog uspjeha, razvoja kompanija i ekonomskog rasta. Kako bi istražili koje su vještine potrebne da bismo se već danas bavili inovativnim poslovima u najpropulzivnijim industrijama, A1 Hrvatska je s ekspertnim timom, u kojem je 27 znanstvenika, profesora, menadžera, stručnjaka iz različitih industrija i osnivača tehnoloških tvrtki, lansirao prvu hrvatsku interaktivnu mapu poslova i vještina budućnosti. Ovo su priče o ljudima koji već danas rade poslove budućnosti u Hrvatskoj i koji svojim znanjem pomiču granice, rade s najnovijim tehnologijama na inovativnim proizvodima i uslugama te pokreću transformacije u svojim industrijama. Evo kako svatko od nas može steći vještine za poslove budućnosti!


Zanimanje Antuna Pfeifera jedno je od najtraženijih u rastućem sektoru zelenih radnih mjesta. On je tridesetčetverogodišnji inženjer strojarstva, doktorand na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, asistent na projektu na Zavodu za energetska postrojenja, energetiku i okoliš te suradnik na projektima energetskog planiranja i modeliranja koje Zavod provodi. Strastveni šahist, nekadašnji pasionirani igrač strateških igrica, a uskoro i autor edukativne igrice koja se bavi energetskim planiranjem. Finalni proizvod koji izlazi iz Zavoda čije timove vode profesori Neven Duić, Goran Krajačić i Tomislav Pukšec zapravo je high profile konzultantska djelatnost gdje je znanost upogonjena da bi gospodarstvu i politici – na lokalnoj i na nacionalnoj razini – predložila najbolja rješenja u modeliranju i planiranju energetskih sustava.

To se i ranije radilo, ali novost su obnovljivi izvori električne energije – najčišći, najjeftiniji, najpoželjniji izvor energije u zelenoj tranziciji, ali i jako varijabilan. 'U doba kad je naš doajen energetskog sustava Hrvoje Požar uspostavljao sustav, nije se morao rješavati problem proizvodnje struje koja se mijenjala. Iako je energija iz obnovljivih izvora danas najjeftinija, problem je što se proizvodnja zbog vremenskih prilika mijenja iz sata u sat. Prođe oblak – smanji proizvodnju u solaru, vjetar utihne – smanji se proizvodnja u vjetroparku', uspoređuje Antun ranije prakse i planiranje budućnosti u kojem su obnovljivi izvori u centru pozornosti. 'Nekoć je energetsko planiranje bilo relativno jednostavno: imate projekciju potrošnje i znate koje elektrane na ugljen ili plin trebate izgraditi da biste imali sigurnu opskrbu. Sada imamo satnu i ispodsatnu varijabilnu proizvodnju. A želimo imati pametnu, odgovornu i svjesnu potrošnju', kaže Antun.

PRVA HRVATSKA INTERAKTIVNA MAPA VJEŠTINA ZA POSLOVE BUDUĆNOSTI: PROVJERI KOJE SU SVE VJEŠTINE POTREBNE DA BI BIO ENERGETSKI STRATEG KAO ANTUN


Ekološki osviještena proizvodnja energije imperativ je budućnosti utemeljen međunarodnim konvencijama, zapisan u strategijama poput Zelenog plana Europske unije, raspravljan na summitima poput aktualnog COP26 u Glasgowu. Kako ćemo postići da energije bude, da nije preskupa i da proizvodnja ne šteti okolišu? Antun se bavi energetskim planiranjem i modeliranjem energetskih sustava, interdisciplinarnim znanstvenim područjem. 
'Ovo je relativno nova djelatnost modeliranja energetskih sustava koja se razigrala tek pojavom obnovljivih izvora energije – kad smo umjesto upravljive proizvodnje koja prati potrošnju dobili varijabilnu proizvodnju. Uvedeni su sustavi poticanja takve proizvodnje i svijet ju je uspio razviti do razine da ta energija bude najjeftinija', objašnjava Antun. 

Cilj iskoristiti najčišće i najjeftinije izvore 

Cilj je sada tu jeftino i čisto proizvedenu energiju iskoristiti do maksimuma. Primjerice, dugo razdoblje sunčanih dana jamči visoku proizvodnju energije u solarima, no ako je nemate gdje iskoristiti, a ne možete je skladištiti – niste puno napravili. U godini je 8760 sati, a u svakoj minuti tog sata mijenja se slika proizvodnje. Tih 8760 sati treba dugoročno energetski isplanirati, a razvijanje sustava budućnosti podrazumijeva i rješavanje puno kompleksnijih problema.
Da bi razvili optimalan način proizvodnje najjeftinije i najčišće energije, koji se temelji na vjetru, suncu, hidro i geotermalnoj energiji, moraju složiti najbolji i najučinkovitiji model. U Zavodu za energetska postrojenja, energetiku i okoliš Antun je asistent na izuzetno važnom projektu u kojem modeliraju sustave koji iskorištavaju najčišće i najjeftinije izvore energije. 'Istražujemo model uz pomoć kojeg bi se sva ta energija integrirala u sustav da bismo koristili što manje drugih goriva, smanjili emisiju i koristili što više obnovljivih izvora.'

Nudi primjere koji to ilustriraju. 'Evo prvi – power to heat ili pretvorba električne u toplinsku energiju. Kad imamo mnogo električne energije proizvedene iz vjetra i sunca, onda višak koji ne možemo potrošiti iskoristimo tako da zagrijemo vodu u velikom spremniku u toplani u Zagrebu i onda tu toplu vodu koristimo da bismo smanjili potrošnju plina u kućanstvima koja se griju na sustavu toplana.'

Nudi i primjer racionalizacije potrošnje u električnim vozilima, a fokusira se na pametno punjenje. 'Kad je električno vozilo uključeno na mrežu, takvu najjeftiniju energiju želite pospremiti u svoje baterije, pa se razvija sustav pametnog punjenja. Brzo punjenje je grublje za elektromrežu, a lagano i lijepo za korisnika koji putuje. No, većina vozača električnih vozila ne putuje na dugim relacijama i vozilo je, ustvari, većinom parkirano. Tako da je električno vozilo zapravo jedna velika fleksibilna baterija kojom se bolje može iskoristiti energija. Takvo pametno punjenje električnih vozila pomaže da promet bude čišći i ekološki prihvatljiv. Svim se tim tehnologijama bavimo i pokušavamo ih uklopiti u konfiguraciju energetskog sustava.'

Vizija energetike za naredna desetljeća 

Ono što se izračuna u Powerlabu Fakulteta strojarstva i brodogradnje, podloga je za odluke koje će donositi i politika i gospodarstvo.  'Pokazujemo kako određene političke odluke utječu na našu buduću ekonomsku i energetsku priču. Našim tehnoekonomskim proračunima možemo pomoći u donošenju odluka koje će se u konačnici odraziti na to hoće li to biti dugoročno jeftinije za kućanstva i industriju, koliko će trebati podrške u socioekonomskoj komponenti, koliko će se društvo angažirati da opća populacija prihvati nove tehnologije. Ideja naših izvještaja je da daju sveobuhvatno rješenje koje prati različite parametre – od demografije, razvoja ekonomije, materijala koji će se koristiti. Mi radimo podloge za odlučivanje na razinama od lokalne do nacionalne, i promišljamo, naravno i puno računamo, kakva je vizija energetskog sustava sljedećih deset do trideset godina.' 

Razgovaramo i o razlici između mindseta inženjera i mindseta ljudi drugih profesija. Antun kaže da je njihova komparativna prednost što imaju jasno mjerljive ulazne podatke i ciljeve. 'Ako ugradimo neku komponentu, znamo – stajat će toliko, trajat će toliko i imat će mjerljivu količinu proizvedenog dobra. U inženjerstvu su stvari uvijek logične, mjerljive i jasne.' Redovito sudjeluje na panelima na kojima se raspravlja o energetskim modelima budućnosti, misli da je razmjena iskustva, rješenja i smjerova razmišljanja međunarodne mreže stručnjaka koji se bave energetskim sustavima dragocjena. 

Da bi bio brži sam programira 

Antun je diplomirao 2015., godinu dana kasnije krenuo je na doktorat, i bilo bi mu zanimljivo nastaviti karijeru u akademskom okruženju. U međuvremenu je radio na
europskim projektima. 'Zanimljiva prilika da upoznam ljude koji se na međunarodnoj sceni bave ovim poslom'. 
Nerijetko programira. 'Neke probleme mogu rješavati s gotovim alatima, ali često se dogodi da sam moram napisati kod, odlučiti odakle pozivam podatke, kako da se obrade, kako želim da izlazni podaci izgledaju... Onda tu moram ući u Python ili u neki drugi jezik.' 

Pasionirani je šahist. 'Šah ima toliko komponenti – sportsku, umjetničku, znanstveno-istraživačku. Iako je igra ograničena sa 64 polja i brojem figura i pravila, daje toliko lijepih kombinacija.' Kao tinejdžer igrao je strateške igrice, a danas u slobodno vrijeme razvija edukativnu stratešku igru s temom energetike. 'Cijena električne energije naglo se povećala: u Europi danas stoji 200 eura po MWh, dok je u isto vrijeme prošle godine cijena bila 35 eura. Nedostaje nam plina, imamo tržišnih i geopolitičkih problema. Razmišljao sam kako zainteresirati nove generacije da budu aktivnije u ovakvim kompliciranim sustavima, da djeci predstavimo što se događa, motiviramo mlade da budu aktivni unutar sustava i tržišta energije. Ukratko, zanima me kako da proizvedemo dovoljno struje i da ona bude čista. To je ideja koju sada razvijam.'