Prema nedavno objavljenom globalnom izvješću, prosječni korisnik interneta, u dobi od 16. do 64. godine, dnevno provede šest sati i 58 minuta na internetu. Iako se to čini kao nevjerojatna brojka, često nismo svjesni koliko vremena provodimo online. Kako bismo dobili bolji uvid u online navike i utjecaj društvenih mreža na korisnike, u suradnji s A1 Hrvatska proveli smo veliko anketno istraživanje na digitalnim platformama 24sata. 

Anketa je trajala u razdoblju od 16. do 24. studenoga te je obuhvatila tri skupine ispitanika: tinejdžere u dobi od 14 do 17 godina (380 ispitanika), roditelje djece u dobi od 7 do 17 godina (385 ispitanika) i odrasle u dobi od 18 do 55 godina (1.157 ispitanika). U nastavku teksta donosimo glavne zaključke.

Žele se više družiti uživo, a manje ‘online’

Često slušamo o zabrinutosti roditelja nad vremenom koje djeca provode online, a istraživanje je pokazalo da je ta brojka čak i veća nego što su mislili. U anketi je 83% tinejdžera potvrdilo da dnevno provedu tri ili više sati online, od čega 44% provede i više od 5 sati. Pritom je 64% tinejdžera svjesno da često pretjeruje s online aktivnostima. Roditelji su u anketi uglavnom procijenili da je riječ o dva do tri sata dnevno.

Odrasli također provode tri ili više sati dnevno na internetu (72%). Oni, baš kao i većina tinejdžera, smatraju da bi bilo bolje manje koristiti društvene mreže, a više se družiti uživo. Nakon vremena provedenog na društvenim mrežama, i jedni i drugi se uglavnom osjećaju informirano i zabavljeno. No pritom valja naglasiti kako se više od četvrtine osoba također osjeća zatupljeno.

Izostanak roditeljskog nadzora

Kad je riječ o roditeljskoj kontroli nad vremenom koje djeca provode online, uočene su zanimljive suprotnosti. Više od 96% tinejdžera potvrdilo je da roditelji ne kontroliraju vrijeme koje oni provode online, što je alarmantan podatak ako uzmemo u obzir činjenicu da je više od 60% njih također potvrdilo da sami ne mogu kontrolirati koliko vremena provedu na društvenim mrežama. Pritom treba napomenuti i da je 66% tinejdžera izjavilo da, iako ih roditelji ne kontroliraju, znaju prigovarati kada su previše online. 

S druge strane, većina roditelja (69%) ipak misli da djeca provode previše vremena online te da to ne utječe dobro na njihov razvoj. Stoga se postavlja logično pitanje - zašto ne postoji veća razina kontrole? Iako je većina roditelja izjavila da se trudi paziti na to koliko vremena djeca provode na mobitelu, svjesni su da ga koriste više nego što bi trebala, ponekad i bez njihova znanja. 

Pritom je zanimljiv i podatak da je čak 60% djece dobilo mobitel prije 9. godine, dok ih je 34% dobilo između 10. i 12. godine.

Kad je riječ o kontroli, valja spomenuti i to da su tinejdžeri izjavili kako uglavnom ne dijele svoje lozinke s drugima (42%). No pritom je ipak zabrinjavajuć podatak da čak 29% tinejdžera dijeli lozinku s prijateljima, što je potencijalno vrlo opasno u slučaju svađe ili prekida prijateljstva jer može dovesti do online nasilja.

Po pitanju online sigurnosti, ali i dobrobiti djece, također je bitno istaknuti da roditelji znaju objavljivati privatni sadržaj djece (npr. fotografije, izjave) na društvenim mrežama, bez njihova znanja, ne vodeći pritom uvijek računa o najboljem interesu djeteta. No, pohvalno je istaknuti da gotovo polovina roditelja ovo ne radi, često na molbu vlastitog djeteta, dok je četvrtina samoinicijativno prestala objavljivati nakon što je dijete dovoljno odraslo da razvije osjećaj za privatnost.

Izrazito pozitivno viđenje influencera

Jedan od najzanimljivijih rezultata istraživanja odnosio se na to kako tinejdžeri doživljavaju online sadržaj koji influenceri objavljuju na svojim kanalima. Čak 97% tinejdžera potvrdilo je da prati influencere te se nakon konzumacije njihova sadržaja uglavnom osjećaju zabavljeno i inspirirano. 

Pritom je uočena razlika u osjećajima koji su prisutni nakon općenitog provođenja vremena na društvenim mrežama naspram vremena kada djeca gledaju influencerski sadržaj. Rezultati su potvrdili da je pri konzumaciji influencerskog sadržaja manja prisutnost negativnih emocija poput zatupljenosti, ispraznosti i frustracije.

To je pokazatelj da influencerski sadržaj, u odnosu na općeniti sadržaj društvenih mreža, ipak ima pozitivniji učinak na djecu.

Kad je riječ o dojmu roditelja, on je ponešto drukčiji. Osim faktora zabave i poneke korisne informacije, velik broj roditelja smatra kako sadržaj na influencerskim kanalima zatupljuje djecu (45%) te predstavlja gubitak vremena (32%). 

Usprkos tome što su tinejdžeri i odrasli svjesni da većina ljudi na društvenim mrežama uljepšava sebe i svoj stvarni život, gotovo svaka četvrta osoba osjeća se loše nakon promatranja tuđeg sadržaja. Stoga ne iznenađuje podatak da 80% osoba smatra kako bismo se svi osjećali bolje kada bi na mrežama bili iskreniji.

Najviše online nasilja na TikToku i Instagramu

Kad se uzme u obzir ponašanje online korisnika, odrasli i tinejdžeri misle da se ljudi na društvenim mrežama ponašaju gore jedni prema drugima nego uživo. Svako četvrto dijete bilo je žrtva cyberbullyinga, a više od trećine poznaje nekoga tko je bio žrtva. Rezultati su očekivano pokazali da tinejdžeri pretrpljeno nasilje uglavnom drže za sebe.

Njihova najčešća reakcija na cyberbullying je blokiranje osobe koja ih gnjavi (62%), a tek nakon toga slijedi povjeravanje roditeljima ili prijateljima (46%, odnosno 44%). Pritom je većina roditelja izjavila da bi u situaciji cyberbullyinga pojasnili djetetu kako ubuduće izbjeći sličan scenarij.

Najveći broj tinejdžera smatra da je bullying najprisutniji na TikToku (70,5%) i Instagramu (54,5%), dok je svaki drugi tinejdžer najviše bullyinga primijetio u školi. 

Kad je riječ o stavovima odraslih prema govoru mržnje, 75% njih smatra da bi se takav sadržaj na mrežama trebao jače cenzurirati.

Teme o kojima moramo pričati

Sveukupni rezultati istraživanja pokazali su da su sve tri skupine svjesne problema koje sa sobom nosi online svijet te da žele napraviti pozitivne promjene u svojoj svakodnevici. Ipak, vidljivo je i da za neke od tih problema, poput prevelike online aktivnosti djece i odraslih te slabe roditeljske kontrole, još uvijek nisu pronašli učinkovito rješenje. 

Članak možeš pročitati i ovdje.