Gdje je Hrvatska kad govorimo o razvoju umjetne inteligencije?

#Lažne vijesti #AI #UmjetnaInteligencija #BoljiOnline
  • Autor A1 Hrvatska i 24sata
  • Datum 21.04.2023.
umjetna inteligencija

Ovaj članak nastao je u suradnji s 24sata.

Industrija umjetne inteligencije trenutno vrijedi 120 milijardi dolara na globalnom tržištu, a očekuje se da će u sljedećem desetljeću rasti za najmanje 30% svake godine te će 2030. vrijediti ukupno 1,5 trilijuna dolara, govori najnovija statistika. O popularnosti ovog sustava svjedoči i podatak da trenutno gotovo svaka veća tvrtka na svijetu ulaže u razvoj AI-ja, dok, s druge strane, čak 84% ljudi koji koriste umjetnu inteligenciju nisu uopće svjesni da su s njom u interakciji.

Kako se umjetna inteligencija polako uvlači u naš život i koje su sve implikacije vezane za ubrzan i nekontroliran razvoj ChatGPT-a te sličnih aplikacija koje mijenjaju internet i svijet kakav poznajemo, pitali smo prof. dr. sc. Zvonka Kostanjčara iz Centra za umjetnu inteligenciju na FER-u i Martinu Silov, izvršnu direktoricu Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju (CroAI).

Problem lažnog sadržaja

Virtualni asistenti, softver za analizu slika, tražilice, sustavi prepoznavanja govora i lica, roboti, autonomni automobili, bespilotne letjelice, internet stvari... umjetna inteligencija smatra se ključnom za digitalnu transformaciju društva i kao takva postala je prioritet mnogim zemalja, uključujući Europsku uniju. 

Međutim, razvoj umjetne inteligencije ima pozitivne i negativne strane.

- Razvojem tehnologije općenito dolazi do rasta standarda svih ljudi, ali svaku novu tehnologiju ljudi mogu zlonamjerno koristiti i tu nastaju problemi koji se onda djelomično pokušavaju riješiti regulativom. Trenutno mislim da je generiranje lažnog sadržaja u obliku teksta, slike ili videa te njegovo korištenje u svrhu dezinformiranja jedan od većih izazova s kojim će se regulatori morati suočiti. Mislim da će biti sve teže 'običnim' građanima razlučiti koje su istinite vijesti, a koje su lažne - kaže naš sugovornik.

Primjerice, ChatGPT, o kojem se u posljednje vrijeme mnogo govori, omogućuje sasvim nov način pretraživanja informacija na internetu, kroz puno kompleksnije upite koji nisu bili mogući korištenjem tradicionalnih pretraživača. S druge strane, upozorava profesor, postoji rizik da će korisnici odgovore koje ChatGPT nudi prihvatiti bez provjere ispravnosti ponuđene informacije, iako njegovi odgovori nerijetko sadrže netočne informacije. Isto je i s drugim sličnim servisima.

Također, nedavno je netko objavio fotografije slavnih ljudi, koje uključuju Elona Muska, Kanyea Westa, Donalda Trumpa, Papu, Keanua Reevesa, Arianu Grande i druge, kako sudjeluju u natjecanju jedenja cementa. Fotografije su napravljene pomoću Midjourneya, programa umjetne inteligencije za generiranje fotografija i slika, te izgledaju nevjerojatno realno.

Europa kaska za Kinom i SAD-om?

Lažan sadržaj koji se počeo pojavljivati na društvenim mrežama pokazuje potrebu za uspostavom nekih konkretnih pravila. Taj je zadatak preuzela EU, koja sad već petu godinu radi na donošenju regulative za korištenje AI-ja. U rujnu prošle godine sastavila je konačan Prijedlog direktive o odgovornosti za AI, ali, nažalost, upravo je ta spora birokracija, govori Silov, jedan od razloga zbog kojih se EU nije bolje pozicionirala u ovoj industriji. 

- Posljednjih 30 godina iz Europe nije izašla niti jedna veća IT kompanija, a SAD i Kina diktiraju tempo. Koristimo njihove mobitele, čipove, generalno tehnologiju i danas se ponovno dijele karte, a karta je AI. Sad se definiraju i grade igrači u AI-ju za sljedećih 10 godina i svi iščekujemo saznati tko će se nametnuti kao vodeći - objašnjava Martina Silov.

- Europa će uskoro glasati o AI regulativi, a hoće li nas to pozicionirati kao lidere ili će nametnuti kočnicu u razvoju umjetne inteligencije u Europi, tek ćemo vidjeti - kaže.

Hrvatska pokazuje velik potencijal

A kako se pozicionirala Hrvatska, najbolje znaju naši domaći stručnjaci kojima je umjetna inteligencija dio posla. Od svih njih, CroAI možda najsustavnije i najredovitije prati tržište, i to tako što provodi mapiranje hrvatske scene. U posljednjem su popisu evidentirali više od 440 kompanija, startupova, ranih prihvatitelja i šireg ekosustava koji u poslovanju koriste AI. Od toga je zabilježeno više od 130 startupova i više od 40 tradicionalnih kompanija koje su počele implementaciju AI-ja - od banaka i teleoperatera do marketinških agencija i odvjetničkih ureda.

Sve više kompanija uviđa potrebu za osnivanjem internih odjela specijaliziranih za rad na AI rješenjima jer su ona postala neizostavan dio modernog poslovanja. U tome možda najviše prednjače IT tvrtke, ali ogromne prednosti koje pruža implementacija AI rješenja prepoznale su i mnoge druge hrvatske kompanije. Među njima je i A1 Hrvatska koji već nekoliko godina ima interni odjel pod nazivom Centar izvrsnosti za podatke i umjetnu inteligenciju u kojem radi dvedeset, većinom mladih stručnjaka, na rješenjima baziranima na umjetnoj inteligenciji. Razvijaju softverske robote, virtualne asistente, modele strojnog učenja te implementiraju aplikacije koje koriste AI rješenja. Na vrijeme su prepoznali i potencijale NLP (natural language processing) rješenja te posebnog AI sustava (chatbot) koji je olakšao i ubrzao svakodnevnu komunikaciju s korisnicima. 

- Sama činjenica da će najveći hrvatski exit biti AI startup govori dosta o tome gdje je Hrvatska na europskoj mapi. Google kupuje Photomath, jedan od najvećih hrvatski AI startupova, a špekulacije o cijeni su ogromne. To pokazuje da se u Hrvatskoj grade vrhunski proizvodi, da postoje stručnjaci koji ih mogu izgraditi, ali i oni koji to mogu plasirati - kaže Silov.

Uz to, Hrvatska je kroz CroAI s Francuskom i Njemačkom počela raditi na osnivanju Europskog AI Foruma, platforme kojoj je cilj povezati zakonodavce i osnivače startupova vezano za AI. Značajan je porast meetupova, konferencija i radionica na temu AI i machine learninga, a sve je više i učilišta i fakulteta koji uvode predmete na tu temu.

Tako, primjerice, Fakultet elektrotehnike i računarstva, upućuje nas profesor Kostanjčar, prati razvoj umjetne inteligencije od njezinih početaka - kako u nastavi tako i u znanstvenoistraživačkim projektima.

- Predmeti poput Inteligentnih sustava i Neuronskih mreža na FER-u su se predavali prije više od 25 godina. U listopadu 2019. godine na FER-u je osnovan Centar za umjetnu inteligenciju i najveći je istraživački centar na području umjetne inteligencije u Hrvatskoj, koji okuplja oko 200 istraživača iz 19 istraživačkih laboratorija - objašnjava naš sugovornik.

Uzevši sve to u obzir, naši sugovornici smatraju da Hrvatska ima solidnu perspektivu u razvoju AI-ja i da ne zaostaje za drugim vodećim zemljama.

Razvoj tehnologije nemoguće je zaustaviti

Umjetna inteligencija beskrajno je tehnološko područje koje može učiniti ljudski život ugodnijim, zabavnijim i produktivnijim, ali mnogi stručnjaci u svijetu smatraju da ne bi trebalo brzati. Međutim, u svijetu u kakvom trenutno živimo, je li realno moguće zaustaviti ili barem usporiti tehnološki napredak dok se čovječanstvo na neki način ne snađe?

- Mislim da ne treba zaustavljati tehnološki napredak i u biti nas on ne treba zabrinjavati. Naime, nemojmo zaboraviti da su gotovo sve tehnologije koje danas normalno koristimo bile u nekom povijesnom trenutku nove i tad su na sličan način zabrinjavale ljude. Ali ono na što bismo trebali obratiti pozornost je koristimo li te nove tehnologije ispravno, etički odgovorno i u koje svrhe - mišljenja je profesor Kostanjčar, s kojim se gotovo u potpunosti slaže i Martina Silov. 

Foto: Getty Images
Članak možeš pročitati i ovdje.