Podaci govore da današnja djeca, unatoč roditeljskim ograničenjima, znaju kako sakriti svoje online aktivnosti, a u posljednja dva mjeseca sve je više pritužbi roditelja i djece koja se susreću sa seksualnim uznemiravanjem i online ucjenama.

Internet je danas dio života djece diljem svijeta. Na globalnoj razini procjenjuje se da je svako treće dijete korisnik interneta, a među najpopularnijim uređajima za pristup internetu su mobiteli. Osim za odrasle, sigurnost na internetu posebno je važna za djecu i tinejdžere. Prema istraživanju provedenom u SAD-u, djeca između 8 i 12 godina u prosjeku provedu gotovo pet sati na dan pred ekranom, a tinejdžeri čak više od sedam sati.

I zato, bez obzira na to u kojoj je dobi vaše dijete, važno je osvijestiti koje sve opasnosti prijete putem interneta i što se sve može skrivati iza ekrana.

Što kažu podaci?

S obzirom na to da su današnje generacije rođene u digitalnom svijetu, roditelji bi trebali biti svjesni da je digitalna pismenost djece možda čak na višoj razini od njihove. Prema nedavnom istraživanju čak 32% tinejdžera priznalo je da skrivaju svoju povijest pretraživanja kako bi spriječili roditelje da saznaju koja su sve mjesta posjetili. Isto tako, čak 16% tinejdžera koristi tajne e-pošte i račune na društvenim mrežama za koje njihovi roditelji ne znaju. Pritom, njih 11% izjavilo je da znaju kako isključiti roditeljski nadzor i ograničenja za online korištenje. Istraživanje upućuje i na to da 40% djece prestaje s onim što rade na internetu ako su svjesni da ih roditelji gledaju. No možda najtužniji podatak je da 17% djece smatra kako su njihovi roditelji potpuno nezainteresirani za ono što rade na internetu.


Iz Centra za sigurniji internet Hrvatska kažu da je tijekom 2021. putem linije Helpline primljeno više od 160 poziva djece, roditelja i stručnjaka koji su zabrinuti za vlastitu online sigurnost i sigurnost svojih bližnjih.
 

- U zadnja dva mjeseca pozivi su sve ozbiljnije prirode, a riječ je o ozbiljnim prevarama, seksualnim ucjenama, širenju lažnih informacija putem aplikacija za upoznavanje, povredi prava na privatnost, krađi identiteta, seksualnom uznemiravanju i ucjenjivanju djece – pojasnili su iz Centra.

Ističu da su pozivi najčešće zbog dijeljenja slika nastalih sextingom (slanje ili primanje seksualno eksplicitnih slika ili poruka), nakon kojeg slijede ucjene (sextortion). Takvi pozivi najčešće stižu iz škola u kojima se nastavnici susreću s ovim problemom unutar nekog razreda.

- Seksualno uznemiravanje na internetu sve je češći razlog poziva, i to kod sve mlađe populacije, odnosno djece. U pozivima navode kako ih drugi ucjenjuju objavljivanjem fotografija ili njihovom dostavom roditeljima ako ne uplate određeni iznos novca osobi koja ucjenjuje. Nažalost, i dalje imamo slučajeve s TikTok izazovima sa smrtnim ishodima. Nastavnici navode i da sve više ima elektroničkog nasilja među djecom nego onog fizičkog, kojeg više gotovo da i nema – poručuju iz Centra.

Centar za sigurniji internet inače je umrežen s međunarodnim organizacijama koje se bave sigurnošću djece na internetu (INHOPE i Insafe) te su jedini takav centar na razini cijele Hrvatske. Centar je pod vodstvom Centra za nestalu i zlostavljanju djecu, a ako netko treba pomoć, dostupni su na 0800 606 606 ili na www.csi.hr.

Obratite pozornost na ove rizike

Najpopularnije online aktivnosti kod djece su online upoznavanje (23%), posjećivanje društvenih mreža (50%) i igranje videoigara (72%). No bez obzira na to kojom aktivnošću se vaše dijete bavi na internetu, važno je znati da postoje četiri glavna rizika na koja treba obratiti pozornost. Rizici sadržaja mogu biti seksualni sadržaji u igrama, pornografija i simulirano nasilje. Rizici kontakta jedni su od najopasnijih i uključuju kontakt djece s ljudima koje ne poznaju ili razgovor s odraslima koji se predstavljaju kao djeca na internetu. Dijete bi, primjerice, netko mogao nagovoriti da podijeli osobne podatke sa strancima ili se osobno sastane s nekim koga je upoznalo na internetu.

Nadalje, rizici ponašanja uključuju online ponašanje djece u kojemu putem interneta vrijeđaju druge vršnjake ili njih same vrijeđaju. Ova skupina rizika uključuje i slučajnu kupnju putem aplikacija, koje djeca često nisu svjesna, a njihovi se podaci mogu zloupotrijebiti. Posljednji, četvrti rizik, uključuje potpisivanje ugovora, odredbi ili uvjeta korištenja koje djeca ne razumiju. Primjerice, djeca mogu kliknuti gumb koji tvrtki omogućuje slanje neprikladnih marketinških poruka ili prikupljanje njihovih osobnih ili obiteljskih podataka.

Kako biste pravodobno doskočili ovom problemu, umjesto iscrpljujućih rasprava i ograničavanja korištenja interneta uključite se u dječji online život potičući ih da uče s interneta ili im predložite načine za sigurno korištenje interneta.

Win-win situacija

Čim vaše dijete počne pristupati internetu, razgovarajte s njim o tome što čita, gleda i s kim komunicira na mreži. Pitajte svoje dijete koje stranice posjećuje ili koje aplikacije koristi, napišite popis i zajedno ih pogledajte te o njima raspravite.

Važno je osvijestiti i da bezazlena pretraživanja na mreži mogu dovesti do ne tako bezazlenih rezultata. Ako ste u mogućnosti, iskoristite ograničenja pretraživanja koja nude pružatelji internetskih usluga. Roditeljski nadzor može spriječiti vaše dijete da vidi i pristupi većini nasilnog ili seksualnog sadržaja. Ako vaše dijete dijeli fotografije ili objave na društvenim mrežama, morate znati što dijeli te ga naučiti da zadrži kontrolu nad sadržajem koji dijeli s ljudima.

U konačnici, ne želite ulijevati strah u svoje dijete ili ga spriječiti da iskusi mnoge obrazovne, zabavne, društvene i druge prednosti interneta. Razgovarajte i pružite mu vještine i znanja koja su im potrebna da znaju kako izvući dobrobiti interneta i izbjeći opasnosti. I na kraju, budite primjer svojoj djeci. Pokušajte se ponašati na internetu onako kako biste željeli da ga koristi i vaše dijete. Ako vidi vas kako ste oprezni kad ste online, vjerojatnije je da će slijediti vaše korake. I, da, to uključuje ograničavanje vlastitog vremena ispred ekrana.