Tragedija u OŠ Prečko: Smjernice za razgovor s djecom i odgovorno online ponašanje

#BoljiOnline
  • Autor Centar za sigurniji internet i A1 Hrvatska
  • Datum 20.12.2024.
Razgovor o tragediji s djetetom

Potreseni vijestima o strašnom napadu na učenike i učiteljicu u Osnovnoj školi Prečko u Zagrebu, izražavamo iskrenu sućut svima pogođenima ovom tragedijom. Pozivamo te da svojim riječima i djelima budeš primjer suosjećanja, razumijevanja i odgovornosti – danas, sutra i ubuduće.

U nastavku ti donosimo smjernice Centra za sigurniji internet koje će ti donekle olakšati razgovor s djetetom o ovoj tragediji, kao i educirati o odgovornom online ponašanju u danima koji slijede.

Reakcije na krizni događaj

Nakon događaja opasnih po život i zdravlje ili kad je riječ o gubitku života/zdravlja svi ljudi neko vrijeme imaju tzv. traumatske stresne reakcije kao što su, npr. osjećaji nesigurnosti, bespomoćnosti, straha, ljutnje i zabrinutosti, različite tjelesne reakcije (glavobolja, vrtoglavica, teškoće sa spavanjem itd.), teškoće s koncentracijom i donošenjem odluka itd. Sve to su uobičajene ljudske reakcije na krizni događaj. Kod većine ljudi takve reakcije bez većih posljedica prolaze s vremenom i uz dobru podršku ljudi iz najbliže okoline. Kod manjeg broja ljudi (obično kod onih s neodgovarajućom podrškom najbližih i/ili s neodgovarajućom načinima suočavanja s traumatskim stresom), takvi događaji mogu ostaviti dulje pa čak i trajne posljedice, kao što su stalna tjeskoba, depresivnost, osjećaj nesigurnosti, psihosomatske reakcije itd.

Zbog složenosti čovjekovih psihičkih procesa, nije moguće unaprijed predvidjeti tijek i trajanje oporavka od tragičnog događaja. To nije moguće učiniti ni na razini grupe ni na razini pojedinca. No, moguće je reći da oporavak teče onoliko brzo koliko je to pojedincima/zajednici moguće, a tijekom oporavka izmjenjuju se razdoblja poboljšanja i razdoblja pogoršanja stanja.

Sve navedeno je posebno naglašeno kada su pogođena i djeca. Savjet koji se univerzalno može primijeniti u radu s njima, s ciljem da im se olakša situacija u kojoj se nalaze je da se pripremiš na razgovor o teškim temama i da ne dopuštaš da informacije koje ih zanimaju dobiju samo iz medija i s društvenih mreža. Moguće je da će i djeca i odrasli koji nisu direktno povezani s događajem biti potreseni ovom situacijom. Centar za sigurniji internet savjetuje korištenje sljedećih smjernica za razgovor s njima.

Priprema za razgovor

1. Odaberi pravo vrijeme i mjesto
Pronađi mirno mjesto bez ometanja gdje se dijete osjeća sigurno. Razgovor možeš započeti tijekom zajedničkih aktivnosti poput šetnje ili vožnje autom. 

2. Napravi plan
Zbog jasnoće i smirenosti tijekom razgovora, unaprijed zabilježi ključne poruke koje želiš prenijeti.

Imaj na umu da djeca razne informacije čuju od svojih vršnjaka, iz medija i slično. Moguće je da će ti postaviti pitanje o ovom ili drugom sličnom događaju i bez da to očekuješ. Smjernice su primjenjive i u tom slučaju. 

Tijekom razgovora

1. Pokaži empatiju i aktivno slušaj
Važno je da dijete osjeti da ga razumiješ i podržavaš. Možeš koristiti rečenice poput:

- "Drago mi je što si mi ovo ispričao/la. Važno je da o ovome razgovaramo kako bismo svi zajedno pronašli rješenje."
- "Možda ne želiš ispričati sve detalje sada, ali znaj da sam tu za tebe kad god odlučiš razgovarati."

2. Postavljaj otvorena pitanja
Cilj je potaknuti dijete da podijeli svoje osjećaje i razmišljanja. Možeš koristiti pitanja poput:

- "Kako se osjećaš nakon što si čuo/la informacije o tome što se dogodilo?"
- "Jesi li primijetio/la kako su se drugi osjećali?"
- "Što misliš, što možemo učiniti kako bismo spriječili da se ovako nešto ponovi?"

3. Razgovaraj o odgovornosti i privatnosti
Objasni važnost poštivanja privatnosti svih uključenih i zašto je dijeljenje videozapisa ili fotografija nasilja neprihvatljivo:

- "Dijeljenje takvih snimaka može dodatno povrijediti žrtve i potaknuti daljnje nasilje. Kako bismo zaštitili druge, važno je da takve materijale ne dijelimo."

4. Educiraj o alternativama nasilju
Razgovaraj s djetetom o tome kako rješavati sukobe na miran i konstruktivan način. Potakni djecu da razmisle o sljedećem:

- "Što možeš reći ili učiniti kada vidiš da netko zlostavlja drugoga?"
- "Kako možemo podržati osobu koja je bila žrtva?"

5. Razjasni posljedice nasilja
Objasni kako nasilje može utjecati na sve uključene:

- "Nasilje može uzrokovati da se ljudi osjećaju tužno, uplašeno ili usamljeno. Također, može imati ozbiljne posljedice i za onoga tko provodi nasilje."

Zaključak razgovora

1. Ponudi podršku
Pokaži da si tu za dijete i da može računati na tvoju pomoć:

- "Ako se osjećaš tužno, ljutito ili zbunjeno, uvijek možeš doći k meni."
- "Zajedno možemo pronaći najbolji način da ovo riješimo."

2. Potraži stručnu pomoć za dijete ako je potrebno
Ako dijete pokazuje znakove uznemirenosti duže vrijeme (duže od šest do osam tjedana), Centar za sigurniji internet predlaže da se obratiš stručnoj službi škole ili drugim stručnjacima za mentalno zdravlje

Važnost edukacije o online ponašanju

Osim razgovora o nasilju, iskoristi priliku za edukaciju o odgovornom online ponašanju:

- Ne dijeli osjetljive materijale
Dijeljenje snimaka nasilja ili privatnih informacija može štetiti svima uključenima.

- Razvijaj empatiju
Potakni djecu da razmišljaju o osjećajima drugih i kako njihovi postupci utječu na zajednicu.

Preporučuje se da se u ovom razdoblju cijela obitelj posveti aktivnostima koje opuštaju i donose osjećaj ugode. Nekoj djeci može pomoći spavanje uz upaljeno svjetlo, češće druženje s prijateljima, igranje društvenih igara s obitelji ili slične aktivnosti. U razgovoru s djecom otkrij koje im aktivnosti pomažu. U trenucima potresenosti važno je izbjegavati pretjerane napore, a odrasli trebaju biti svjesni da okretanje alkoholu ili psihoaktivnim tvarima nije rješenje. Fokusiraj se na sve ono što gradi mir i sigurnost, kako za tebe, tako i za tvoje bližnje.

Ovakvi razgovori važni su za izgradnju povjerenja i stvaranje sigurnijeg okruženja za svu djecu.

Ako te nešto s interneta uzrujalo, povrijedilo, prestrašilo ili narušilo privatnost, kontaktiraj stručnjake iz Centra za sigurniji internet na besplatan i anoniman broj 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu, Osijeku ili Splitu možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE.

Foto: Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
Rad na laptopu

Sve teme

Uredski posao i zdravlje: Kako osam sati rada na računalu utječe na tvoje tijelo i um

Danas je rad na računalu u trajanju od osam sati dnevno postao svakodnevnica za većinu zaposlenih osoba. 

Teško je uopće i zamisliti svijet bez digitalnih tehnologija koje su uvelike olakšale život, pa tako i posao. Važno je razmisliti o tome koliko vremena dnevno provodiš koristeći uređaje u svoje slobodno vrijeme, a tome dodaj još osam sati dnevno koje provodiš na računalu za vrijeme posla. Kada zbrojiš vrijeme koje provodiš pred ekranima u slobodno vrijeme i na poslu, vjerujemo da dolaziš do zabrinjavajuće brojke.

Zato je važno postaviti pitanje kako rad na računalu u trajanju od osam sati dnevno utječe na cjelokupno zdravlje? Tvoje mentalno i fizičko zdravlje zasigurno trpe zbog uredskog posla, bilo da to primjećuješ ili ne. Ovo su najčešće posljedice:

Depresija i socijalna anksioznost 

Uredski poslovi mogu biti izolirajući jer je komunikacija licem u lice često ograničena, što može dovesti do povlačenja iz društvenih interakcija i smanjenja sposobnosti povezivanja s drugima. Također, boravak u malom i zatvorenom uredu može povećati izglede za razvoj depresije ili socijalne anksioznosti te pogoršati simptome osoba koje već imaju poteškoća s mentalnim zdravljem.  

Bol u vratu i ramenima 

Činjenica je da rijetko tko pazi na držanje tijekom tipkanja, što može uzrokovati kroničnu bol u vratu i ramenima. Kada se pogrbiš ili naginješ glavu na različite načine, zamisli kuglu za kuglanje koja pritišće tvoje mišiće koji podržavaju glavu. Bol u ramenima i vratu uzrokovana gledanjem u uređaje često se naziva i „tech neck“, a dodatno je pogoršava i često spuštanje glave zbog gledanja u pametne telefone.  

Glavobolje i problemi s očima

Prekomjerno korištenje ekrana može dovesti do glavobolja, zamagljenog vida, iritacije očiju, ali i poteškoća s koncentracijom te smanjenja produktivnosti zaposlenika. Plavo svjetlo može uzrokovati i razvoj sindroma kompjuterskog vida. 

Debljanje

Prekomjerno sjedenje pred računalom povezano je i s bolestima poput dijabetesa, pretilosti i visokog krvnog tlaka te povećanom smrtnošću

Lošiji san

Prekomjerno korištenje ekrana i plavo svjetlo koje emitiraju ekrani mogu uzrokovati probleme sa spavanjem i izlučivanjem melatonina

Kronične bolesti

Dugotrajno sjedenje pred računalom može povećati razinu inzulina u tijelu, akumulirati masnoće u krvotoku, što može dovesti do dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti, pa i povećanog rizika od moždanog udara.  

Kako smanjiti negativne utjecaje rada na računalu? 

Za vrijeme radnog vremena odvoji 15 minuta za šetnjubez mobitela

Koristi uredsku stolicu koja ti omogućuje naginjanje unatrag ili koja ima naslon za glavu

Svakih sat vremena radi kratke vježbe istezanja vrata za opuštanje napetih mišića i ispravi držanje kada primijetiš da se grbiš.

Postavi biljke u uredski prostor i uredi svoj ured tako da ti bude ugodan jer ti to može popraviti raspoloženje.

Svakih 20 minuta uzmi 20 sekundi i pogledaj u nešto udaljeno šest metara od tebe.  

Nabavi naočale koje blokiraju plavo svjetlo

Pobrini se da ti je monitor u razini očiju jer tako ne savijaš vrat i ne stavljaš tijelo u pogrbljeni položaj.

Kada radiš na računalu, rjeđe trepćeš i suze ne vlaže oči koliko bi trebale. Pokušaj češće treptati ili koristiti kapi za oči.  

Iako rad na laptopu ima svojih prednosti, važno je osvijestiti potencijalne zdravstvene rizike. Uz jednostavne mjere opreza, možeš izbjeći zdravstvene probleme povezane s korištenjem računala. 

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati.

Foto: Getty Images

Djeca na društvenim mrežama

Sve teme

Presedan u svijetu: Australija zabranila društvene mreže mlađima od 16 godina

Australska vlada u četvrtak je usvojila zakon kojim bi se djeci mlađoj od 16 godina zabranio pristup društvenim mrežama, što je prvi zakon takvoga tipa u svijetu, piše Time.

Glavne stranke podržale su zakon prema kojem bi platforme kao što su TikTok, Facebook, Snapchat, Reddit, X i Instagram mogle biti kažnjene s do 50 milijuna australskih dolara (30 750 000 eura) za propuste u sprječavanju djece u kreiranju profila.

Navedene platforme sada imaju godinu dana da razrade kako implementirati dobna ograničenja prije nego što se uvedu kazne, dok će već u siječnju 2025. početi pokusne metode kažnjavanja.

Većina društvenih mreža uglavnom ignorira politike protiv otvaranja profila od strane maloljetnika. Neke su čak optužene da svojim algoritmima izazivaju ovisnost kod tinejdžera, što oni uporno poriču.

Što se želi postići ovim zakonom?

Australski premijer Anthony Albanese izjavio je kako je neophodno zaštititi mentalno zdravlje i dobrobit djece. Naime, više je studija povezalo korištenje društvenih mreža u mlađoj dobi sa psihičkim problemima i niskim samopouzdanjem.

"Platforme su sada društveno odgovorne jer moraju zajamčiti sigurnost naše djece i to im treba postati prioritet", rekao je Albanese.


Vlada je ubrzala usvajanje ovog zakona nakon parlamentarne istrage u kojoj su iskaze davali roditelji djece koja su se samoozljeđivala zbog cyberbullyinga. Albanese tvrdi da je svjestan da provedba zakona neće biti besprijekorna, baš kao što ni zabrana konzumacije alkohola za mlađe od 18 godina ne znači da ga oni ne piju, ali uvjeren je da vlada čini pravu stvar.

S druge strane, kritičari ovog zakona tvrde da će zabrana društvenih mreža izolirati djecu, lišiti ih pozitivnih aspekata takvih platformi i natjerati ih da se okrenu dark webu. 

Prve reakcije 

Dio Australaca smatra da je doneseni zakon sjajan za djecu jer društvene mreže nisu prikladne za njih. Drugi misle da se vlada zaigrala i da zlorabi demokraciju jer izmišljaju pravila koja žele nametnuti stanovnicima.

S druge strane, maloljetnici zbog kojih je zakon izglasan otvoreno kažu kako će pokušati pronaći način da zaobiđu zabranu društvenih mreža, poput lažiranja podataka i tajnog prijavljivanja.

A što kažu same platforme? Glasnogovornik TikToka, društvene mreže koja je najpopularnija upravo među tinejdžerima, izjavio je da je cijeli proces jako ubrzan i da smatra kako će ovaj zakon potencijalno biti još opasniji za djecu.

"Razočarani smo što je australska vlada zanemarila savjete brojnih stručnjaka za mentalno zdravlje mladih, stručnjaka za sigurnost korištenja interneta, ali i stručnjaka koji zastupaju mlade i oštro se protive takvoj zabrani", rekao je i dodao da će TikTok učiniti sve u svojoj moći da zaštiti tinejdžere i umanji neželjene posljedice ovog zakona.

Reagirala je i Meta, vlasnica platformi Facebook i Instagram. „Poštujemo odluku australskog parlamenta, ali zabrinuti smo zbog požurivanja donošenja zakona, pri čemu u obzir nisu uzeti dokazi, stavovi mladih i što industrija već čini kako bi djeci osigurala iskustva primjerena njihovoj dobi“, kazali su.

Sve platforme pozivaju australsku vladu na suradnju kako bi zajedničkim snagama riješili probleme uzrokovane ubrzanim donošenjem zakona.

Foto: Getty Images