Posljedice pandemije i dalje se osjete i u svijetu i kod nas, a ugostiteljstvo je jedan od najpogođenijih sektora. Međutim, sve da se pandemija i nije dogodila, ostaje neriješen problem otprije – nedostatak radne snage. Zato su nam Jelena Tabak uime Nacionalne udruge ugostitelja i Branka Prišlić iz Udruge Glas poduzetnika objasnile svoje viđenje situacije – kako se nose s krizom, ali i s nadolazećim popratnim situacijama.

'Problemi ugostitelja su višestruki, uz bitno ograničen rad u pandemijskim uvjetima trenutačno se nalaze u škarama visokog poreznog opterećenja i gorućeg problema nedostatka kvalitetnog radnog kadra'', objašnjava Jelena Tabak.

Dva lockdowna u potpunosti su ih stopirala, a trenutačno bilježe tek polovinu prometa u odnosu na svima rado prisjećanu 2019. godinu. Mjere ekonomske pomoći u vidu potpora za očuvanje radnih mjesta i nadoknade fiksnih troškova, nažalost, nisu dostatne kako bi se pokrila nastala šteta. Ugostitelji su primorani zaduživati se kod banaka i alternativnih izvora kako bi osigurali likvidnost, spasili poslovanje i radna mjesta, kažu Jeleni Tabak i Branka Prišlić oni koji se nalaze u nezavidnoj poziciji.

Porezi u Hrvatskoj ostali netaknuti i nakon teškog razdoblja

Zazivaju porezno rasterećenje i ugledanje na ostale turistički orijentirane zemlje. Austrija, Belgija, Bugarska, Njemačka i Grčka samo su neke od zemalja koje su značajno snizile stopu PDV-a.

''Rad ugostiteljskih objekata koji poslužuju isključivo piće i napitke opterećen je apsolutno najvišim poreznim opterećenjem u Europskoj uniji. U Hrvatskoj su porezi, iako previsoki i u pretpandemijsko vrijeme, na štetu poduzetnika i njihove budućnosti, ostali netaknuti'', objašnjava Branka Prišlić.

 

S obzirom na dolazak lijepog vremena, turističku sezonu i veću posjećenost ljudi željnih izlazaka neki su ugostitelji proširili terase, dok drugi nemaju uvjete za to, stoga smo ih pitali za komentar. ''Ugostitelji su proširili postojeće terase zahvaljujući susretljivosti jedinica lokalne samouprave. Međutim, ta proširenja imaju granice i ne mogu kompenzirati ograničenja postavljena epidemiološkim okvirom. Posebice ne mogu kompenzirati bitno skraćeno radno vrijeme za rad ugostiteljskih objekata. Činjenica je da još uvijek imamo niz ugostiteljskih objekata koji nemaju terase ili prostore za usluživanje na otvorenom. Za njih možemo reći da su još uvijek u lockdownu. Žive isključivo od četiri tisuće kuna potpore za očuvanje radnih mjesta. Država svakako treba pošteno platiti ljudima kojima je oduzeto temeljno pravo na rad'', smatra Jelena Tabak.

Administrativne prepreke i u digitalno doba

Stalni im izazov stvaraju i administrativne prepreke, za čije se ukidanje također zalažu. ''Jedan je od primjera potreba vođenja robno-materijalnog knjigovodstva, gdje svaki gram salate koju koristite prilikom pripremanja jela morate zasebno rasknjižiti. Odluka o rastepu, kalu i lomu datira iz 2003. godine, što je poražavajuće s obzirom na razvoj namirnica i struke u posljednjih 17 godina. Sve je to frustrirajuće jer s druge strane imate sustav fiskalizacije kojim se nadzire vaše cjelokupno poslovanje i njime se može jednako kvalitetno, pa čak i bolje kontrolirati posluje li se u skladu s poreznim propisima'', dodaje Branka Prišlić.

Nelogičnosti u vrijeme lockdowna

Nelogičnosti su primijetili i oni koji nisu ugostiteljske struke za vrijeme lockdowna kada su po kriteriju registracije obrta određeni objekti mogli posluživati hranu i slastice za van, dok primjerice ugostiteljski objekti naziva caffe-bar, koji su također imali slastice u svojoj ponudi, to nisu mogli.

Vratimo li se na radno vrijeme koje je trenutačno poprilično u fokusu, što zbog sezone, što zbog utakmica Europskog nogometnog prvenstva koje počinju u kasnijim večernjim satima, ugostitelji ne kriju nezadovoljstvo. ''Važno je napomenuti da su ugostiteljski objekti prošle godine od 11. svibnja imali normalno radno vrijeme unatoč tome što smo imali mnogo manji broj preboljelih i nismo imali cjepivo na raspolaganju. Danas kada imamo velik broj preboljelih i brojku od gotovo 50 posto cijepljenog stanovništva neshvatljiva je odredba o ograničavanju radnog vremena'', kaže Jelena Tabak iz Nacionalne udruge ugostitelja. Napominju kako je uobičajeno ''staro'' radno vrijeme važno zbog maksimiziranja gospodarske i fiskalne aktivnosti u ograničenim uvjetima pandemije s jedne te zadovoljavanja potreba svih gostiju i turista koji dolaze s druge strane.

"Izvor: Link"