Način na koji gledamo televiziju uvelike se promijenio, ponajprije zbog razvoja tehnologije i platformi za streaming. Dok je gledanje televizije nekoć bilo sinonim za izležavanje na kauču ispred TV-a, sada omiljene serije i filmove pratimo gdje i kad god želimo – u redu u trgovini, u javnom prijevozu, dok jedemo i kuhamo.

U eri streaminga promijenila su se mjesta, navike i načini na koji gledamo TV. Današnji mladi su digitalni urođenici koji su rođeni uz tehnologiju i primarno konzumiraju TV sadržaj putem interneta, pa samim time nisu vezani za točan termin i lokaciju gledanja.

Međutim, trend streaminga nije zaobišao ni starije generacije. Prema Forbesu, gledatelji u dobi od 15 do 29 godina provode 22 posto svog slobodnog vremena streamajući, dok osobe starije od 60 godina provode 14 posto svog vremena uz takve usluge.



Postoje i novi načini konzumiranja TV sadržaja pa tako s pojavom streaming servisa sve više bingeamo, odnosno gledamo više epizoda određene serije u jednom dahu. Tradicionalno gledanje sadržaja uživo ili kada se emitira na televiziji, obično jednom tjedno, uglavnom je postalo stvar prošlosti. Međutim, prema istraživanjima danas dominira serijsko gledanje TV-a koje se odnosi na gledanje (nekoliko sezona) serije vlastitim tempom tijekom nekoliko dana, tjedana ili mjeseci.

Učestalost bingeanja i serijskog gledanja TV-a porasla je u razdoblju od 2015. do 2020. godine, a prvenstveno se radi o gledanju sadržaja na televizoru u dnevnoj sobi, a ne na računalu ili mobitelu.

Zašto gledamo TV i što radimo dok „gledamo“?

Tijekom pandemije provodili smo puno više vremena kod kuće, a samim time pred televizijom. Međutim, znači li to da smo je zaista gledali? 

Istraživanja su pokazala da televiziju više gledamo pasivno, primarno je koristeći za pozadinsku buku, ali i da nam pravi društvo. Ignoriranje TV-a postalo je uobičajeno, kao i spavanje i objedovanje uz omiljene serije i filmove. Dakle, gledatelji više nisu prikovani uz televizor u dnevnoj sobi, već TV sadržaj prate na drugim uređajima poput laptopa, tableta ili pametnog telefona. Fenomen višeekranskog gledanja, odnosno multiscreeninga porastao je s popularnošću pametnih telefona, čime se raspršuje fokus s primarnog sadržaja u korist skrolanja društvenim mrežama ili neke druge aktivnosti. 



Što „televizija“ znači različitim generacijama? Umjesto tradicionalnih TV kanala, ogroman broj mladih daje prednost svojoj omiljenoj streaming platformi. Gledatelji u dobi od 16 do 24 godine provedu u prosjeku samo 53 minute dnevno gledajući tradicionalne kanale, što je pad od dvije trećine u odnosu na prethodno desetljeće i također sedam puta manje u usporedbi s gledateljima starijima od 65 godina.

Međutim, ukupno gledajući, više vremena provodimo gledajući sadržaj. Djeca u prosjeku gledaju TV pet sati dnevno, što je povećanje od 7 posto u odnosu na 2018. godinu. Općenito je količina vremena koju provedemo s upaljenim TV-om od 10 do 17 sati porasla za 77 posto.

Iako su se stilovi gledanja, aktivnosti i navike publike promijenili posljednjih nekoliko godina (i vjerojatno će se nastaviti mijenjati), neke stvari ostaju iste. Najviše streamamo sadržaj petkom, subotom i nedjeljom, dok je udarni termin i dalje najvažniji dio dana za one koji prate TV program uživo.



Kako se mijenjaju korisničke potrebe i navike, tako raste potražnja za praktičnim rješenjima koja im olakšavaju život. Uz A1 TV od sada još jednostavnije prati omiljeni TV sadržaj, i to bez dodatnih uređaja, instalacija i suvišnih daljinskih upravljača.

Gledaj A1 TV na smart TV-u, putem A1 digitalnog TV prijamnika ili A1 Smart boxa. Instaliraj A1 Xplore TV aplikaciju na uređaj po želji i prati omiljeni TV sadržaj gdje god se nalaziš. Osim toga, do 24. listopada uz novi A1 internet paket odaberi sjajni Samsung smart TV po odličnoj cijeni od 10 € (75,35 kn) mjesečno. Više detalja saznaj OVDJE.

Foto: Getty Images

Klimatske promjene definitivno su jedan od najozbiljnijih izazova današnjice, primarno zbog zabrinjavajućih i sve izraženijih učinaka na cijeli svijet. U svakodnevnom životu sve si češće postavljamo pitanje kako možemo doprinijeti borbi za očuvanje okoliša. Održivi izbori i produljenje životnog vijeka postojećim proizvodima definitivno su prvi korak na tom putu.

Kako tehnologija napreduje, mnogima od nas je primamljiva ideja o kupnji najnovijeg modela pametnog telefona. Međutim, znaš li da 80% ugljičnog otiska mobitela dolazi od njegove proizvodnje, a ne od svakodnevne upotrebe?

Budući da proizvodnja i distribucija tehnologije ostavljaju svoj trag na okoliš, mnogima je privlačnija i etičnija ideja o kupnji obnovljenih uređaja. Na taj način jedan uređaj manje završi na otpadu, čime se izravno smanjuje količina elektroničkog otpada.

Iako na prvu može zvučati kao da se radi o uređajima s greškom ili pokvarenim mobitelima koji su samo „zakrpani“, zapravo se radi o izvrsnoj alternativi skupljim i novim uređajima.

Što su uopće obnovljeni mobiteli?

Ne radi se o klasičnim polovnim proizvodima, već o potpuno funkcionalnim, najsuvremenijim uređajima koji su prošli razna ispitivanja kvalitete, a ponekad i popravak. Svoj primjerak možeš nabaviti po značajno nižoj cijeni od novog, dok su izbrisani svi podaci prijašnjeg vlasnika pa je odmah spreman za upotrebu.

Ovo su prednosti korištenja obnovljenog mobitela:

⇒ Niža cijena
Kupnjom obnovljenog mobitela možeš uštedjeti stotine eura u usporedbi s kupnjom novog mobitela.

⇒Testirana ispravnost
Svi obnovljeni uređaji prolaze kroz nekoliko kontrola provjere ispravnosti, a kvarovi se popravljaju prije izlaska u prodaju. Obnovljeni mobiteli izgledaju i rade kao novi jer zadovoljavaju najviše standarde očuvanosti i funkcionalnosti. Informacije dijele stvarne osobe, a ne bezlične web stranice. Autentično se prenosi doživljeno iskustvo kroz videozapise, dok je Google ograničen na fotografije i tekst.

⇒ Eco friendly opcija
Kupnjom obnovljenog uređaja pridonosiš očuvanju okoliša jer jedan uređaj manje završi na otpadu, čime se direktno smanjuje količina elektroničkog otpada.

⇒ Izgledaju i rade kao novi
Teško je pronaći razliku između novog i obnovljenog mobitela jer obnovljeni izgledaju i rade kao novi, a obično dolaze s jamstvom na koje se možeš pozvati u slučaju da imaš nekakvih problema s uređajem.

Obnovljeni mobiteli iz A1 ponude imaju jamstveni rok od 12 mjeseci i prošli su strogu kontrolu provjere ispravnosti. Sve funkcionalnosti testirane su raznim dijagnostičkim postupcima pa dobivaš ispravan uređaj, kako bi iskustvo korištenja obnovljenog uređaja bilo jednako iskustvu korištenja novog uređaja.
Osim Zoot iPhonea koji ulazi u najvišu kategoriju očuvanosti i funkcionalnosti, odnosno izgleda i radi kao novi, u A1 ponudi obnovljenih mobitela pronaći ćeš i A1 Alpha Eco koji je izrađen od recikliranog materijala, tj. uz manju emisiju CO2 plinova. Svoj obnovljeni uređaj možeš naručiti putem webshopa ili kupiti na A1 prodajnim mjestima.

Reciklaža starih uređaja

Na A1 prodajnim mjestima možeš i reciklirati svoje stare elektroničke uređaje, bilo da se radi o mobitelu, satu, tabletu, laptopu, bateriji ili punjaču. Sve što trebaš učiniti jest odložiti svoj stari uređaj u posebni spremnik, a na poklon ćeš dobiti platnenu eco friendly vrećicu.

Reciklažom starog mobitela možeš uštedjeti na kupnji novoga, a pritom uređaj ne mora biti kupljen u A1. Donesi svoj rabljeni uređaj na procjenu i dobit ćeš vaučer u iznosu otkupljene vrijednosti uređaja koji možeš iskoristiti za kupnju novog uređaja iz naše ponude. Popis uređaja koje možeš donijeti na procjenu i ostvariti uštedu možeš provjeriti ovdje.


Ako se i dalje premišljaš oko reciklaže, možda te potakne podatak da recikliranjem jednog mobitela štedimo dovoljno energije za napajanje laptopa na čak 44 sata.

Primjenom održivog razvoja i čistije proizvodnje uz očuvanje sirovina te smanjenjem stvaranja otpada A1 Hrvatska daje svoj doprinos zaštiti okoliša. Zbog toga je od 2015. do danas produljen životni vijek više od 420.000 uređaja, čime je smanjena emisija ugljičnog dioksida i gomilanje elektroničkog otpada, bez žrtvovanja kvalitete proizvoda.

Foto: Getty Images i A1 Hrvatska