Budući da prosječna osoba provede gotovo trećinu svog života online, ne čudi što putem stječe određene navike i ponašanja. A baš poput drugih životnih navika, online navike mogu biti dobre i loše.

Ipak, za razliku od drugih, odvikavanje od loših internetskih navika rijetko se nađe na popisu novogodišnjih odluka. Upravo zato ih nismo predložili u siječnju, nego računamo na tvoj proljetni entuzijazam.

Provjera stanja na bankovnom računu dok koristiš besplatan javni Wi-Fi, preuzimanje datoteka sa sumnjivih web stranica i, naravno, kreiranje lako pamtljivih lozinki jer “neće baš mene hakirati”, samo su dio loših navika koje možda prakticiraš online. 

U nastavku donosimo pregled internetskih navika na kojima trebaš poraditi ove godine, a i kasnije.

1. Korištenje iste lozinke za sve račune

Korištenje iste lozinke na nekoliko računa jedna je od najgorih stvari za tvoju online sigurnost. Možemo je usporediti s korištenjem istog ključa za zaključavanje doma, automobila i sefa – čak i nakon što ti je netko ukrao ključ i stigao ga kopirati.

Milijuni lozinki svake su godine kompromitirani u hakerskim napadima, što cyber kriminalcima olakšava pristup lozinkama. Ako koristiš jednu lozinku za sve profile, hakeri mogu iskoristiti lozinku koju su „probili“ kako bi pristupili tvojim drugim online računima.

A ako se ove godine želiš riješiti samo jedne loše internetske navike, neka to bude ova.

Što učiniti umjesto toga?

Kreiraj jedinstvenu lozinku za svaki račun. Sigurno ih pohrani uz upravitelja zaporki koji automatski pamti svaku lozinku.

2. Postavljanje jednostavne lozinke

Ako koristiš "123456" ili nešto slično kao lozinku, nalaziš se među 1,5 milijuna osoba kojima su hakeri „probili“ lozinku u 2022. godini. Jedine problematičnije lozinke su "password" i „Lozinka123“ jer hakeri mogu obje probiti u manje od jedne sekunde.

Očite kombinacije brojeva ili znakova te riječi iz rječnika nisu dobar izbor za lozinke. Sigurne lozinke trebaju biti one koje ti nešto znače i koje ćeš lako zapamtiti, ali nisu logične hakerima. Alternativa su kompleksne lozinke koje se sastoje od slova, brojki i znakova.

Što učiniti umjesto toga?

Nikada ne koristi "123456", "password" ili "qwerty" kao svoju lozinku. Kreiraj jedinstvenu lozinku s najmanje 12 znakova koja uključuje velika i mala slova te posebne simbole. Za brzu izradu sigurnih lozinki možeš koristiti i generator lozinki.

3. Izbjegavanje dvofaktorske autentifikacije

Ako su lozinke prva linija obrane tvojih online računa, onda je dvofaktorska autentifikacija (2FA) druga.

Kako funkcionira 2FA?

Nakon što uneseš lozinku, traži te unos jednokratnog koda ili neke druge potvrde (npr. klik na obavijest) kako bi se osiguralo da računu pristupaš ti, a ne netko drugi.

Koja je svrha 2FA?

Čak i ako je tvoja lozinka ukradena u hakerskom napadu, 2FA sprječava hakere da pristupe tvojim računima.

Dvofaktorska autentifikacija dostupna je na većini online servisa, uključujući Google, Apple iCloud, Facebook, Instagram, itd. Unatoč tome, previše ljudi ne koristi ovu odličnu sigurnosnu značajku. Nauči iz tuđih grešaka i zaštiti svoje račune.

Što učiniti umjesto toga?

Omogući 2FA gdje god je dostupna. Obično je možeš uključiti u sigurnosnim postavkama na određenoj web stranici ili pomoću aplikacije treće strane, poput Google Authenticatora.

4. Otvaranje linkova iz neobičnih e-mailova 

Mnogi kibernetički napadi su uspješni jer žrtve otvaraju phishing e-mailove s nepoznatih adresa, koje im šalju prevaranti i hakeri. 

Prevaranti koriste tehnike socijalnog inženjeringa kako bi te natjerali da klikneš na zlonamjerne linkove. Takvi linkovi često vode do lažnih web stranica osmišljenih za krađu lozinki, podataka o kreditnoj kartici i drugih osjetljivih informacija.

Što učiniti umjesto toga?

Ne prepoznaješ pošiljatelja ili mu ne vjeruješ? Nemoj kliknuti na link iz e-maila. Čak i ako poznaješ pošiljatelja, provjeri izgleda li link legitimno jer se e-mail adrese često krivotvore.

5. Posjećivanje nesigurnih HTTP stranica

Prefiks "HTTP" koji vidiš u adresnoj traci web stranice obično znači da veza nije sigurna. Treće strane mogu špijunirati i vidjeti podatke koje dijeliš s tom stranicom.

HTTP web stranice posebno su opasne za online plaćanja i unos osobnih podataka. Zato većina preglednika upozorava korisnike kada posjete takve stranice.

Što učiniti umjesto toga?

Posjećuj samo web stranice koje koriste SSL enkripciju, što prepoznaješ po oznaci HTTPS u adresnoj traci (URL). Ako svejedno želiš posjetiti nezaštićenu stranicu, zaštiti svoj uređaj i osobne podatke uz sigurnosno rješenje poput A1 SafeNeta.

6. Provjeravanje bankovnog računa na javnom i besplatnom Wi-Fiju

Baš kao i HTTP stranice, javne mreže obično nemaju odgovarajuću zaštitu. One te izlažu napadima tipa „man-in-the-middle“ i drugim zlonamjernim metodama uz koje hakeri mogu doći do tvojih podataka. Ako na takvoj mreži posjećuješ nesigurne stranice, bilo tko može presresti tvoje bankovne podatke ili druge osjetljive informacije.

Što učiniti umjesto toga?

Kada koristiš javni Wi-Fi, izbjegavaj provjeravanje osjetljivih podataka, posebno onih vezanih za posao ili financije. Koristi virtualnu privatnu mrežu (VPN) jer tako štitiš svoju komunikaciju na nesigurnim mrežama.

7. Nekorištenje sigurnosnog softvera

Ignoriranje ažuriranja antivirusa definitivno je loša digitalna navika, ali još je gore ne koristiti nikakvo rješenje koje te štiti od zlonamjernih prijetnji.

Hakeri i prevaranti stalno usavršavaju svoje taktike i alate. Poznavanje najnovijih prijetnji možda neće uvijek biti dovoljno jer nikad ne znaš što će sljedeće osmisliti. Zato je važno imati alate za dodatnu sigurnost.

Što učiniti umjesto toga?

Aktiviraj A1 SafeNet uz A1 fiksni internet ili tarifu jer tako sprječavaš preuzimanje zlonamjernog softvera i slučajni posjet phishing web stranicama, kao i brojne druge online prijetnje. 

8. Preuzimanje besplatnih programa

Mnoge tvrtke imaju transparentan poslovni model koji objašnjava zašto su njihove aplikacije besplatne. Ali što je s programima koji nemaju tako jasan poslovni model, poput većine besplatnih antivirusa ili drugih rješenja? Ako ne zarađuju izravno od tebe, možda koriste nešto još vrijednije – tvoje podatke.

Besplatni programi mogu prikupljati ogromne količine podataka o korisnicima i prodavati ih najvišim ponuđačima (oglašivačima, hakerima, prevarantima, itd.). Također te mogu zasipati oglasima ili čak kriti zlonamjerni softver.

Osim toga, postoji još jedan rizik kod pretplate na aplikacije. Besplatni ili sumnjivo jeftini programi često su ukradeni. Njihovo korištenje nije samo moralno upitno, već je i protuzakonito. Time ne samo da financiraš prevarante, već i riskiraš pravne posljedice.

Što učiniti umjesto toga?

Dobro razmisli prije nego što preuzmeš besplatan ili sumnjivo jeftin program. Čitaj recenzije, provjeri je li web-stranica legitimna i koristi A1 SafeNet za blokiranje zlonamjernih preuzimanja – za svaki slučaj.

9. Preuzimanje privitaka bez razmišljanja

Zlonamjerni privitci mogu izgledati sasvim bezazleno, primjerice kao fotografija starog prijatelja ili Excel tablica s posla. No, čak i slike i uredski dokumenti mogu skrivati malware (zlonamjerni softver).

Jednom kada ga preuzmeš i otvoriš, zlonamjerni softver može:
•    šifrirati tvoje podatke i tražiti otkupninu (ransomware),
•    bilježiti sve što tipkaš, uključujući lozinke (keylogger),
•    špijunirati tvoje aktivnosti i privatne razgovore (spyware),
•    oštetiti tvoj uređaj i ukrasti tvoje podatke na razne druge načine.

Što učiniti umjesto toga?

Pripazi na privitke u e-mailovima. Ako ne poznaješ pošiljatelja, nemoj preuzimati niti klikati na sadržaj poruke. Još bolje – nemoj uopće otvarati sumnjive e-mailove.

10. Pretpostavljanje da je tvoj uređaj 100 % siguran

Česta je zabluda da su neki uređaji ili operativni sustavi sami po sebi sigurni. Korisnici Linuxa i Applea, ovdje prvenstveno mislimo na vas.

Istina je da su operativni sustavi Windows i Android češće mete hakera, ali svaki uređaj i svaki operativni sustav može biti zaražen zlonamjernim softverom. Čak ni najsigurnija računala ne mogu spriječiti ljudsku pogrešku ili zaštititi tvoje podatke ako se ne pridržavaš osnovnih sigurnosnih pravila.

Što učiniti umjesto toga?

Počni s osnovnim sigurnosnim postavkama i što prije prestani prakticirati loše navike navedene u ovom blogu.

Nastavi učiti o kibernetičkim prijetnjama i odgovornom ponašanju na internetu. Također, razmisli o sigurnosnom softveru poput A1 SafeNeta za poboljšanje svoje digitalne sigurnosti.

Foto: Getty Images